univerzitet u nišu prirodno-matematički fakultet departman ...€¦ · izvori uzlaznog ili...
TRANSCRIPT
Univerzitet u Nišu
Prirodno-matematički fakultet
Departman za biologiju i ekologiju
Maja S. Jovanović
Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata
termalnog izvora Niške banje
Master rad
Niš, 2017.
Univerzitet u Nišu
Prirodno-matematički fakultet
Departman za biologiju i ekologiju
Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata
termalnog izvora Niške banje
Master rad
Mentor: Student:
Prof. dr Ana Savić Maja Jovanović
Broj indeksa: 172
Niš,2017.
University of Niš
Faculty of sciences and matematics
Department of Biology and Ecology
Ecological analysis of the macroinvertebrate
community of termal springs Niska banja
Master thesis
Mentor: Candidate:
Ph D Ana Savić Maja S. Jovanović
No. of index: 172
Niš, 2017.
Zahvaljujem se svom mentoru prof.dr Ani Savić na nesebičnoj
pomoći,dobronamernim savetima razumevanju,strpljenju i putokazu prilikom
izrade ovog master rada.
Puno hvala i kolegenici Milici na kompromisu i podršci.
Beskrajnu zahvalnost dugujem svojim roditeljima,na moralnoj
podršci,razumevanju i mogućnosti da ostvarim svoj san.
Veliko hvala!
Sažetak
Glavni cilj ovog rada bio je izvršiti ekološku analizu zajednice makroinvertebrata u termalnom
izvoru. Istraživanje je sprovedeno na godišnjem nivou i to u razdoblju od 2015. do 2016.godine
kao i na sezonskom nivou obuhvatajući četiri sezone:proleće,jesen, zimu i leto.Terenski rad se
sastojao od prikupljanja uzoraka na lokalitetu Niške banje tačnije na izvoru “Vrelo Suva banja”.
Nakon uzorkovanja,uzorci su determinisani do nivoa familija. Iz dobijenih podataka utvrđeno je
koje su familije makroinvertebrata prisutne u termalnom izvoru.
Na godišnjem nivou je ustanovljeno prisustvo 9 familija sa ukupno 799 jedinki. U toku svih
sezona konstatovano je da je familija Lymnaeidae najzastupljenija.
Vrednosti FBI indeksa ukazuju da je voda sa lošim kvalitetom. Analizom fizičko hemijskih
parametara zaključujemo da je voda dobrog kvaliteta, što nas navodi na zaključak da FBI indeks
nije pogodan za odredjivanje kvaliteta vode u termalnim izvorima. Dobijeni podaci daju
značajan doprinos poznavanju zajednice makroinvertebrata u termalnim izvorima.
Tokom ovog istraživanja sagledana je i specifičnost taksona, kao i njihove adaptacije na
ekstremne uslove sredine.
Ključne reči: zajednica makroinvertebrata, FBI index, termalni izvor.
Abstract
The main goal of this thesis was to perform ecological analysis of macroinvertebrate community
in termal spring. The research was conducted on an annual basis during the period from 2015 to
2016, as well as on the seasonal basis including 4 seasons: spring, autumn, winter and summer.
The field work consisted of collecting samples in Niska banja, more precisely at the spring
“Vrelo Suva banja”.
After sampling, the samples are determined to the level of the families. From the obtained data, it
has been concluded which macroinvertebrate families are present in the thermal spring. On
annual basis, the presence of 9 families with a total of 799 individuals was established. During
all seasons, it is discovered that the family Lymnaeidae is the most present.
The FBI index values indicate that water quality is poor. By analyzing the physical-chemical
parameters, we conclude that the water quality is good, which leads us to the conclusion that FBI
index is not suitable for determining the quality of water in thermal springs. The obtained data
make a significant contribution to the knowledge about macroinvertebrate community in thermal
springs.
During this research, the specificity of the taxons was considered, as well as their adaptation to
extreme environmental conditions.
Key words: macroinvertebrate community, FBI index, thermal spring.
Sadržaj
1. Uvod ........................................................................................................................................ 1
1.1 Izvori po izdašnosti i hemizmu ............................................................................................. 2
1.2 Termalni izvori ...................................................................................................................... 4
1.3 Pregled dosadašnjih istraživanja ........................................................................................... 5
1.4 Ciljevi istraživanja................................................................................................................. 6
2. Materijal i metode .................................................................................................................... 7
2.1 Opis lokaliteta ....................................................................................................................... 7
2.2 Uzorkovanje materijala ......................................................................................................... 9
3. Rezultati ................................................................................................................................. 11
3.1 Godišnji aspekt .................................................................................................................... 11
3.2 Jesenji aspekt zajednice makroinvertebrata ........................................................................ 13
3.3 Zimski aspekt ...................................................................................................................... 15
3.4 Prolećni aspekt .................................................................................................................... 16
3.4 Letnji aspekt ........................................................................................................................ 18
3.5 Familijarni diverzitet i kvalitet vode (FBI) ......................................................................... 20
4. Diskusija ................................................................................................................................ 21
5. Zaključci ................................................................................................................................ 22
6. Literatura ............................................................................................................................... 23
1
1. Uvod
Izvori predstavljaju mesta gde podzemna voda izlazi na površinu pri čemu nastaje površinski tok.
Nastanak odnosno poljavljivanje samog izvora uslovljeno je postojanjem pukotina u steni koja je
prožeta sa sabirnim i izlaznim područjem podzemnih voda,a takođe zavisi i od konfiguracije
terena i nivoa podzemnih voda (Herak 1990).
U toku perioda ispitivanja utvrđeno je da su izvori kao ekosistemi akvatična mesta pogodna za
istraživanje višeg stupnja ekološke integracije životnih zajednica, koje čine sve biotičke
komponente ekosistema kao najpotpunije ekološke celine.
Kao takve celine značajne su za proučavanje odnosa između životinjskih zajednica i ekoloških
faktora koji utiču na njihovu raznovrsnost i rasprostranjenost.Nalaze se na prelazu između
podzemne i nadzemne vode predstavljajući zaseban biotop,kojeg nazivamo ekoton.
Pogodna su mesta za proučavanje ekologije i evolucije vrsta kao i biotičkih interakcija,i
predstavljaju specifične ekosisteme (Glazier 1998).
Izvori su vrlo raznoliki i na brojne načine klasifikovani, s obzirom na njihovu geologiju,
hidrologiju, fizičko-hemijska svojstva vode,ekologiju (Glazier 2009).
Postoji mnoštvo klasifikacija izvora,jedna od njih je na osnovu načina isticanja vode (Zollhofer i
sur 2000). Tri glavna tipa izvora:
reokreni
limnokreni
helokreni
Reokreni izvori – izvori sa jakim prozračivanjem vode i stenovitom podlogom, koji izbijaju na
površinu iz podzemlja pod pritiskom pri čemu formiraju izvorski tok.
Limnokreni izvori koja se nazivaju drugačije oka predstavljaju izvore gde voda izlazi na dnu
veće i dublje udubine formirajući ujezerenje. Takvo izvorišno mesto je zastupljeno muljevito-
peskovitim sedimentom.
Helokreni izvori predstavljaju manje izvore gde preovlađuju male količine vode pri čemu
difuzno izlaze kroz slojeve mulja i organskog detritusa.
Izvori krupnijih razmera nazivaju se vrela. Prema mehanizmu razlikujemo: gravitacione, arterske
i hidropneumatske izvore.
Silazni odnosno gravitacioni izvori su specifični po tome što se voda kreće silazno od
akumulacije prema izvorištu,po zakonima gravitacije. Mogu biti ocedni i prelivni.
2
Izvori uzlaznog ili arterski izvori odlikuju se po prilično ustaljenim režimom isticanja, s manjim
oscilacijama izdašnosti, temperature, i osnovnih parametra hemijskog sastava. Kao poseban vid
ove vrste izvora smatraju se gejziri, koji u određenim vremenskim razmacima izbacuju mlazeve
vruće vode. Karstni izvori su specifični, ovde mozemo naći estavele javljaju se na obodima
kraških vrela.
1.1 Izvori po izdašnosti i hemizmu
Druga klasifikacija izvora je na osnovu njihove izdašnosti, koja je različita pri čemu izdvajamo
vrlo postojane, koji daju stalno istu količinu vode, zatim postojane, kada je odnos između
minimalne i maksimalne izdašnosti najviše 1:2, izvore promenljive izdašnosti kod kojih
pomenuti odnos varira od 1:2 do 1:10 i izvore veoma promenljive izdašnosti gde su variranja
veća od 1:10.
U pogledu termomineralnih voda područje Niške banje je veoma interesantno,jer su pojave
termomineralnih izvora veoma značajne, tako da raspoznajemo nekoliko izvora na osnovu
njihove izdašnosti.
Termalni izvori Niške banje obuhvataju Glavno vrelo, jedan je od izdašnijih izvora termalnih
voda u Srbiji. Izbija iz stena na kopi 248,47 gde je izgrađena kaptažna kupola(Sl br 1). Izdašnost
Glavnog vrela je promenljiva. Pri temperaturi od 39°Cdotiče 35l/sec. Ukoliko dođe do
rashlađenja maksimalni doticaj iznosi 10001/sec.sa temperaturom vode 21°C.Ovaj izvor je
svrstan kao radioaktivna homeoterma, jer je temperatura vode bila između 36 °C i 37°C koja je
vladala u normalnim uslovima. Kasnije usled promene hidrološkog režima prešla je u kategoriju
radonskih oligomineralnih hipoterma. Maksimalna temperatura Glavnog vrela je 41,3 °C .
Sadržaj minerala u vodi je neznatan. Suvi ostatak iznosi 0.286g/l pri temperaturi 37,3°C.
Lekovito svojstvo ove terme potiče od radona i mikroelemenata. Voda sa Glavnog vrela pripada
radioaktivnim homeotermama,radioaktivnosti 10,53 do 13,4 Mahovih jedinica (Vasić , 2007).
3
Slika br. 1: Termalni izvor Glavno vrelo u Niškoj banji
Preuzeto:http://www.panoramio.com/photo/24124750
Suva banja je drugo vrelo po izdašnosti,prosečno 14-41l/s. Temperatura vode kao i izdašnost
dosta varira i iznosi 12.37°C. Radioaktivnost se kreće u opsegu 5,96- 6,75 mahovih jedinica
(Stanković ,2009). Ovo vrelo je i danas promenljive izdašnosti jer se napaja periodičnim vodama
i atmosferskom vodom (Vasić , 2007).U hidrološkom režimu vrela Suva banja minimalni doticaj
iznosi 25l/sec.sa temperaturom vode oko 39°C, a maksimalni oko 500l/sec, sa temperaturom
vode oko 11°C.
Slika br 2: Termalni izvor Suva banja
Preuzeto:https://thenisniche.com/a-place-to-put-things/niskabanja3-2/
4
Školska česma je najslabije vrelo izdašnosti svega 2,5l/s. Temperatura vode iznosi 17-19°C.
Slika br. 3: Školska česma
Preuzeto: https://sr.wikipedia.org/sr-el/Школска_чесма_(Нишка_Бања)
Izdašnost radioaktivnih termalnih vrela Niške banje sa ukupno 60 l/sec tople komponente,sa
temperaturom 39 °C,svrstava ovo termalno blago u retkosti svetskih razmera.
1.2 Termalni izvori
Temperatura je važan element u kvalitetu vode (Guverhan et al. 2001).
Termalna voda je uglavnom vezana za magmatsku aktivnost odnosno ona je juvenilna, a isto
tako može biti i atmosferska ili drugačije vadozna voda.
Termalni izvor je oličenje tople vode iz kojeg izvire topla lekovita voda obogaćena mineralima
jer poseduju veće količine mineralnih soli, kao i radioaktivnih elemenata zbog čega se smatraju
lekovitim.Obuhvata grupu mineralnih voda koje su specifične od ostalih zbog svoje temperature
koje poseduju. I upravo ta temperatura zavisi od načina nastanka termalne vode. Na osnovu ove
konstantacije termalne vode prema načinu postanka delimo na: mešane, kvartne, vadozne ,fosilne
i vulkanske.
Temperatura zavisi od geotektonskih uslova koje vladaju u litosferi.Tople mineralne vode su
vode sa temperaturom većom od 20°C(Miholić, 1952) i na osnovu toga se dele u tri grupe:
5
Hipotermalne (od 20 do 34°C)
Homeotermalne (od 34 do 38°C)
Hipertermalne (preko 38°C)
1.3 Pregleddosadašnjih istraživanja
A.Savić bavila se proučavanjem ekološke analize zajednica makrozoobentosa reke Nišave pri
čemu je dala doprinos u poznavanju te oblasti istraživanja(Savić, 2012).
V.Minić vrši ispitivanje hidrogeološkog uticaja Rautovačkog potoka na kvalitet termalnih voda
Niške banje.Takođe iste godine radi na ispitivanju uticaja prirodnih i antropogenih faktora na
zamućivanje termalnih vrela u Niškoj banji (Minić, 2001).
Tokom razdoblja ispitivanja ustanovili smo da su davnih godina par autora dali rezultate da su
vode Niške banje termalne, radonske, i oligomineralne. Poseduju toplu komponentu, o njenom
poreklu postoje istraživanja Petkovića (1930), Lukovića (1939) i Milivojevića (1990,1991) da je
termalna komponenta descedentnog vadoznog porekla.
Takođe odavnina istraživači su došli do saznanja da su termalne vode Niške banje magmatskog
porekla juvenilne, na bazi sadržaja, geohemije i geotektonike. Stevanović (1941), Ristić(1956),
Vujanović (1972), Teofilović (1979).
Radioaktivnost vode su izučavali Leko(1911), Jovanović (1931),Vučić (1950) i drugi.
Sabirnu oblast termalnih vrela u Niškoj banji predstavljaju lijaski peščari i crveni peščari Suve
planine, koji se pružaju ka Nišavskom rasedu.Na dubini od 1500 m descedentna voda može da
doseže t od preko 50 °C. Deo vode pod uticajem hidrostatičkog pritiska izbija na površinu u vidu
termalnih vrela Niške banje (Luković, Petković, 1933).
O poreklu vode govori nam Stevanović (1941) godine, gde nam ukazuje da su vode termalnih
vrela juvenilnog porekla.
Na osnovu sadržaja mikroelemenata saznajemo da su vode vulkanskog porekla (Ristić, 1956,
Vujanović, 1972). Postoje i radovi koji sa gledišta tektonike, geohemije i geneze mineralnih voda
upućuje na vulkansko poreklo termalne komponente.
Upoznavanje taksonomskog sastava i strukture zajednice Trichoptera na teritoriji Niša nam je
pokazala I.Vulić (2014). O ekološkim karakteristikama zajednice Trichoptera govori I.Vasov
(2014).
6
Uvid o komparativnoj analizi biotičkih indeksa koji se koriste za određivanje kvaliteta vode na
teritoriji Niša nam je predstavio A.Rakić (2014).
Indikatorsku sposobnost dve grupe makrozoobentosa za procenu kvaliteta vode sliva reke Nišave
objasnio je I. Todosijević (2013). Saznanje o prostornoj i sezonskoj dinamici zajednice
makrozoobentosa nam je ukazao B. Aleksić (2014).
1.4 Ciljevi istraživanja
U toku perioda istraživanja utvrđeno je da su termalni izvori veoma oskudno istraženi na
području jugoistočne Srbije. Osnovni cilj ovog rada jeste upoznavanje sa strukturom i sastavom
zajednice makroinvertebrata u termalnom izvoru “Suva banja” u Niškoj banji.
Posmatranje specifičnosti taksona termalnog izvora kao i adaptacije makroinvertebrata na
ekstremne uslove u pogledu temperature kao i postojanje sezonske dinamike svakako je prioritet
ovog rada.
Ispitivanje primene familijarnog biotičkog indeksa FBI, je takođe jedan od ciljeva ovog rada.
Na osnovu navedenih ciljeva zadatak je dokučiti kakvo je stanje i koje su mogućnosti u okviru
specifičnosti taksona, njihove adaptacije na ekstremne uslove sredine, i da li je vrednost FBI
indeksa pouzdan pokazivač za određivanje kvaliteta vode u termalnim izvorima tačnije u izvoru
“Suva banja” koji se nalazi u Niškoj banji.
7
2. Materijal i metode
2.1 Opis lokaliteta
Na teritoriji Nišavskog okruga se nalazi jedna od najznačajnijih banja tog područja – Niška
banja. Njeno nalazište je na jugoistoku Srbije,smeštena je na padinama Koritnika na
jugoistočnom obodu Niške kotline na krajnjem severo-zapadu ogranka Suve planine.
Banja se nalazi na 250m nadmorske visine. Prirodne karakteristike lokaliteta Niške banje
obuhvataju termomineralne izvore kao značajna prirodna dobra. Njihov značaj ogleda se u
nekoliko termalnih izvora, i to su: terma Suva banja, Glavno vrelo, Školska česma, Banjica,
Pasjača. Pripadaju grupi zemnoalkalnih homeotermi(36- 38oC) blago mineralizovanih.
Slika br. 4: Karta istraživanog područja
Preuzeto: http://popsica.com/index.php/78-oselu
8
Terensko istraživanje je sprovedeno tokom jednogodišnjeg razdoblja od 2015. do 2016. godine
na lokalitetu Niška banja termalnog izvora terma Suva banja. Temperetura ovog vrela varira i
kreće se u opsegu od 12-37 oC.
Uzorci su sakupljeni u novembru 2015., martu 2016.,maju 2016., i junu 2016. godine.
Tokom uzorkovanja sa savakog lokaliteta, posvećena je pažnja mikroklimatskim uslovima,
takodje je uzimano više uzorka u okviru jednog lokaliteta. Uzorkovanje je vršeno vodeći računa
o osunčanosti, prisustva ili odsustva vegetacije, tipa podloge, brzine proticanja vode.
Slika br. 5: Termalni izvor Suva banja
Preuzeto: http://negoslava.blogspot.rs/2015/08/niska-banja-topla-voda-pet-puta-obrnuta.html
9
2.2 Uzorkovanje materijala
Za uzorkovanje makroinvertebrata je korišćena modifikovana kick-net mreža. Postupak samog
uzorkovanja sastajao se u tome da je uzimano po tri uzorka koja su predstavljala jedan lokalitet.
Uzorci su smešteni u plastične kese, 75% alkoholom i vodom oko 100 ml sa istog izvora. Svaka
kesa je obeležena etiketom na kojoj se nalazi naziv lokaliteta, datum i područje rada, ispisani
grafitnom olovkom. Uzimano je sa svakog lokaliteta po tri uzorka kako bi dobili jedan veći radi
veće reprezentativanosti. Po završetku terenskog rada, uzorci su preneti u frižider, nakon
nekoliko dana vršeno je ispiranje i trebljenje.
Praktični rad se sastajao u ispiranju sadržaja kese sa uzorcima koji su preneti u sito sa većim
okcima, ispod kojeg je bilo sitnije sito, a sve to u kadici. Ispiranje se vrši pomoću mlaza vode, pri
čemu treba obratiti paznju da isperemo sav kamen, kao i ostatke kopnene vegetacije, hidrofite i
dr. Nakon samog ispiranja uzorke prebacujemo u zasebnu kadicu, a potom malo prebacimo u
manju posudu plitkih zidova, prebacujemo deo uzorka i pristupamo trebljenju. Uočene jedinke
pomoću pincete ubacujemo u boci sa alkoholom. Pri čemu svaku bočicu zabeležimo pomoću
etikete, na kojoj je ispisan lokalitet, datum, područje rada.
Nakon završenog trebljenja, pristupamo determinaciji, ona je obavljena pomoću binokularne
lupe tipa Leica MZ-16A Stereomicrosope i mikroskopa tipa Leica System Microscope DM2500.
Postupak rada obuhvata sledeće: iz bočice sa alkoholom svaku pojedinačnu jedinku prebacimo u
petrijevu šolju u kojoj je naliven alkoholom kako bi izbegli isušivanje jedinke. Zasebnu jedinku
postavimo pod lupu. Na osnovu ključa za determinaciju vršimo određivanje taksona.
Determinacija je vršena do nivoa familija.
Korišćeni su sledeći ključevi za determinaciju, pojedinačni za svaku grupu. Za identifikaciju
Oligochaeta korišćeni su identifikacioni ključevi po Brinkhurstu (1971) i Hrabě-u (1981).
Hirudinea su identifikovane uz pomoć ključa koji daju Mann i Watson (1964).
Gastropoda su identifikovane na osnovu relevantnih identifikacionih ključeva (Ložek, 1956;
Macan i Douglas Cooper, 1994) i priručnika (Pfleger, 2000).
Identifikacija Odonata izvršena je prema ključevima koje su dali Bešovski (1994) i Nilsson
(1997).
Za identifikaciju Ephemeroptera korišćeni su identifikacioni ključevi prema Belfiore (1983) i
Elliott et al. (1988).
Pomoću familijarnog biotičkog indeksa-FBI, po Hilsenhoffu(Hilsenhoff,1988) ispitan je kvalitet
vode. Na osnovu sledeće formule:
10
𝐹𝐵𝐼 = 𝑛𝑖 × 𝑡𝑖𝑆𝑖=1
𝑛𝑖𝑆𝑖=1
gde:
𝑡𝑖 – označava toleranciju
𝑛𝑖 – broj individue
𝑆- broj familija uključenih u analizu
Predstavljenje granične vrednosti određenih klasa vode, vršeno je pomoću sledeće tabele:
Tabela br. 1: Vrednost familijarnog biotičkog indeksa za određene klase kvaliteta vode
(Hilsenhoff – 1988)
FBI Kvalitet vode
0,00 – 3,75 Odlična
3,76 – 4,25 vrlo dobra
4,26 – 5,00 Dobra
5,01 – 5, Prosečna
5,76 – 6,50 prosečno loša
6,51 – 7,25 Loša
7,26 – 10,00 veoma loša
11
3. Rezultati
3.1 Godišnji aspekt
U periodu od zime 2015. god. do jeseni 2016. god. sprovedeno je istraživanje na izvoru Niške
banje. Ustanovljeno je da je na godišnjem nivou familija Lymnaeidae najzastupljenija (tabela
br.2) sa ukupno pronađenih 744 jedinki.
Tabela br 2: Zajednica makroinvertebrata termalnog izvora Niške banje
lokalitet datum godina Red Familija Brjedinki
1 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 18
1 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 50
1 10.11. 2015 Basommatophora Planorbidae 2
1 02.03. 2016 Odonata Libellulidae 1
1 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 68
1 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 7
1 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 39
1 26.06. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 177
2 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 224
2 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 14
2 10.11. 2015 Basommatophora Planorbidae 10
2 10.11. 2015 Diptera Stratiomyidae 1
2 10.11. 2015 Littorinomorpha Hydrobiidae 1
2 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 4
2 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 2
2 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 46
2 09.05. 2016 Odonata Libellulidae 1
2 26.06. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 126
2 26.06. 2016 Basommatophora Planorbidae 1
3 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 2
3 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 1
3 10.11. 2015 Diptera Typulidae 1
3 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 1
3 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 3
3 09.05. 2016 Diptera Limonidae 1
3 09.05. 2016 Architaenioglossa Viviparidae 1
3 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 8
3 26.06. 2016 Odonata Libellulidae 1
12
Tabela br. 3: Zastupljenost svake pojedinačne familije na godišnjem nivou
Naziv familije Broj jedinkini
Hydrobiidae 1 Libellulidae 37 Lymnaeidae 744 Lumbricidae 12 Limonidae 1
Planorbidae 1 Stratiomyidae 1
Typulidae 1 Viviparidae 1
Slika br. 6: Zastupljenost svake pojedinačne familije na godišnjem nivou
0
100
200
300
400
500
600
700
800
Broj jedinkini
Hydrobiidae
Libellulidae
Lymnaeidae
Lumbricidae
Limonidae
Planorbidae
Stratiomyidae
Typulidae
Viviparidae
13
3.2 Jesenji aspekt zajednice makroinvertebrata
Zastupljenost zajednice makroinvertebrata ukupnog broja jedinki na svim lokalitetima zabeležen
u novembru mesecu jesenjeg aspekta je 324. Raspoređene su u 6 familija.
Redu Odonata pripada 1 familija, red Basommatofora je zastupljen sa 2 familije,red Diptera se
odlikuje sa 2 familije, dok je red Littorinomorpha zastupljen sa 1 familijom(tabela br.4).
Tabela br: 4: Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata utvrđena u jesenjem periodu
lokalitet datum godina Red Familija Brjedinki
1 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 18
1 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 50
1 10.11. 2015 Basommatophora Planorbidae 2
2 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 224
2 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 14
2 10.11. 2015 Basommatophora Planorbidae 10
2 10.11. 2015 Diptera Stratiomyidae 1
2 10.11. 2015 Littorinomorpha Hydrobiidae 1
3 10.11. 2015 Odonata Libellulidae 2
3 10.11. 2015 Basommatophora Lymnaeidae 1
3 10.11. 2015 Diptera Typulidae 1
Najmanji broj jedinki je zabeležen na trećem lokalitetu i to 6, a najveći na drugom lokalitetu broj
jedinki je bio 250, a na prvom je bilo 70.
Na osnovu ove tabele možemo zaključiti da je familija Lymnaeidae najzastupljenija sa brojem od
275 jedinki,familija Libellulidae je zastupljena sa 34 jedinki,familija Planorbidae 12,familija
Stratiomyidae 1,kao i familije Hydrosiidae i Typulidae sa po jednom pronađenom jedinkom.
14
Slika br. 7: Zastupljenost pojedinačnih familija u okviru zajednice makroinvertebrata pronađenih
u jesen.
Istovetnu zastupljenost famlija pokazuju redovi Bassomatophora sa familijama Lymnaeidae i
Planorbidae po 88,58%, red Littorinomorpha sa familijom Hydrobiidae po 0,31%, red Diptera
zastupljen je sa familijom Stratiomyida i Typylidae sa 0,62%, red Odonata sa familijom
Libellulidae sa 10,49 %.
Slika br. 8: Zastupljenost jedinki u okviru redova u jesen
Hydrobiidae0,31% Libellulidae
10,49%
Lymnaeidae84,88%
Planorbidae3,70%
Stratiomyidae0,31%
Typulidae0,31% Jesen
Hydrobiidae
Libellulidae
Lymnaeidae
Planorbidae
Stratiomyidae
Typulidae
Basommatophora88,58%
Diptera0,62%
Littorinomorpha0,31%
Odonata10,49%
Jesen
Basommatophora
Diptera
Littorinomorpha
Odonata
15
3.3 Zimski aspekt
Tabela br. 5: Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata u zimskom aspektu
lokalitet datum godina Red Familija autor I god
brjedinki
1 02.03. 2016 Odonata Libellulidae 1
1 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 68
1 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 7
2 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 4
2 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 2
3 02.03. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 1
3 02.03. 2016 Opistopora Lumbricidae 3
Ukupan broj jedinki zabeležen za mesec mart je 86. Obuhvataju 3 familije (tabela br. 5).
Redu Basommatophora pripada red Lymnaeidae,redu Opistopora je zastupljen familijom
Lumbricidae, dok se red Odonata odlikuje sa familijom Libellulidae.
Na osnovu tabele zabeležen je broj makroinvertebrata u zimskom aspektu gde je najzastupljenija
familija Lymnaeidae zastupljenost broja jedinke je 73, nakon toga sledi familija Lumbricidae sa
brojem jedinki 12, dok se familija Libellulidae odlikuje sa jednom jedinkom.
Slika br. 9:– Zastupljenost pojedinačnih familija u okviru zajednice makroinvertebrata
pronađenih u zimskom aspektu.
Libellulidae1,16% Lumbricidae
13,95%
Lymnaeidae84,88%
Zima
Libellulidae
Lumbricidae
Lymnaeidae
16
Najbrojniji red je red Basommatophora sa familijom Lymnaeidae zastupljenost broja je 84,88%,
manje brojniji je red Opistopora sa 13,95% dok najmanji broj pripada redu Odonata 1,16%.
Slika br. 10: Zastupljenost familija u okviru redova
3.4Prolećni aspekt
Na osnovu istraživanja izvršenog tokom prolećnog perioda, ustanovljeno je da je najzastupljenija
familija Lymnaeidae. Koja se javlja na sva tri lokaliteta, različitom zastupljenošću, pri čemu je
ukupan broj pronađenih jedinki 93, na drugom lokalitetu je pronađena jedna familija Libellulidae
sa jednim pretstavnikom,dok na trećem lokalitetu imamo dve familije to su Limonidae i
Viviparidae sa po jednom jedinkom.
Tabela br. 6: Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata u prolećnom aspektu
lokalitet datum godina Red Familija br. jedinki
1 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 39
2 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 46
2 09.05. 2016 Odonata Libellulidae 1
3 09.05. 2016 Diptera Limonidae 1
3 09.05. 2016 Architaenioglossa Viviparidae 1
3 09.05. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 8
Basommatophora84,88%
Odonata1,16% Opistopora
13,95%
Zima
Basommatophora
Odonata
Opistopora
17
Slika br. 11: Zastupljenost pojedinačnih familija u okviru zajednice makroinvertebrata
pronađenih u prolećnom aspektu.
U okviru redova možemo zapaziti da je red Basommatoorasa jenom familijom Lymnaeidae
zastupljeost je 96,88%, red Odonata sa familijom Libellulidae 1,04%, dok je redu Diptera pripala
familija Limonidae sa 1,04% red Architaenioglossa sa familijom Viviparidae sa 1,04%.
Libellulidae2,38% Limonidae
2,38%
Lymnaeidae92,86%
Viviparidae2,38%
Proleće
Libellulidae
Limonidae
Lymnaeidae
Viviparidae
18
Slika br. 12:Zastupljenost familija u okviru redova
3.4 Letnji aspekt
Tabelabr. 7: Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata u letnjem aspektu
lokalitet datum godina Red Familija Br. jedinki
1 26.06. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 177
2 26.06. 2016 Basommatophora Lymnaeidae 126
2 26.06. 2016 Basommatophora Planorbidae 1
3 26.06. 2016 Odonata Libellulidae 1
Tokom istraživanja,sprovedena je i analiza u toku leta pri čemu je utvrđeno da je ukupan broj
pronađenih jedinki 305, razvrstan u okviru četiri familija (tabela br. 7). Red Basommatophora se
odlikuje sa dve familije Lymnaeidae, Planorbidae dok je red Odonata zastupljen sa jednom
familijom i to Libellulidae.
Najzastupljenija familija je Lymnaeidae sa 98,88% dok su familije Planorbidae i Libellulidae
zastupljene sa jednom jedinkom, u procentu to je 0,56%. Slika (13 ).
Architaenioglossa1,04%
Basommatophora96,88%
Diptera1,04%
Odonata1,04%
Proleće
Architaenioglossa
Basommatophora
Diptera
Odonata
19
Slika br. 13: Zastupljenost pojedinačnih familija u okviru zajednice makroinvertebrata
pronađenih u letnjem aspektu.
U okviru reda Basommatophora imamo tri familije i to su Lymnaeidae i Planorbidae dok redu
Odonata pripada familija Libellulidae. Slika (13 ).
Slika br. 14:Zastupljenost familija u okviru redova
Libellulidae0,56%
Lymnaeidae98,88%
Planorbidae0,56%
Leto
Libellulidae
Lymnaeidae
Planorbidae
Basommatophora99,67%
Odonata0,33%
Leto
Basommatophora
Odonata
20
3.5 Familijarni diverzitet i kvalitet vode (FBI)
Slika br. 15: Familijarni diverzitet po sezonama
Na osnovu ovog grafikona vidimo da je najveći broj familija zastupljen u periodu jeseni sa
brojem 6, a najmanji je bio u toku leta sa brojem 3.
Prilikom izračunavanja familijarnog biotičkog indeksa (FBI) dobijene su vrednosti indeksa koje
su prestavljene u tabeli.
Na osnovu ovog istraživanja možemo videti da su vrednosti ovog indeksa kako na godišnjem
tako i na sezonskom nivou ne toliko visoke. Pa samim tim ove vrednosti istraživanog područja
klasifikuje u klasu vode sa prosečno lošim kvalitetom, obuhvatajući i godišnji i sezonski nivo.
Tabela br. 7: Kvalitet vode predstavljen na osnovu FBI index-a po sezonama i na godišnjem
nivou.
FBI indeks Kvalitet vode
jesen 6,05 prosečno loša
zima 5,19 prosečna
proleće 5,91 prosečno loša
leto 6 prosečno loša
godišnji 6 prosečno loša
0
1
2
3
4
5
6
7
Jesen Zima Proleće Leto
Broj familija
21
4. Diskusija
Tokom jednogodišnjeg razdoblja istraživanja vršenog na termalnom izvoru terma “Suva banja”
na području Niške banje, ustanovljeno je prisustvo 9 familija sa 799 jedinki. Dok je prilikom
ispitivanja termalnog izvora terma “Pijaca” u Sokoj banji pronađeno 12 familija sa 219 jedinki.
(Aleksić, 2016).
To nam govori da je u termalnom izvoru “Suva banja” zajednica makroinvertebrata uniformnija,
ali ima trostruko više jedinki. Odnosno, familije koje su prisutne su abindantnije. To se poklapa
sa činjenicom da je izvor “Suva banja” ekstremniji što se tiče abiotičkih uslova. Na takve
ekstremne uslove je prilagodjen manji broj familija, ali su onda prisutni sa većom abundancom.
Na osnovu taksonomije, ustanovili smo da su predstavnici mekušaca najzastupljeniji. Tokom
daljih razmatranja možemo tvrditi da se u drugim izvorima javljaju predstavnici insektskih
redova kao što su Ephemeroptera, Trichoptera, sa velikom zastupljenošću. Na osnovu ovog rada
možemo reći da je u termalnom izvoru Niške banje prisutan red Diptera od insekatskih grupa,
takođe prisutnost ovog reda smo konstatovali i na osnovu istraživanja termalnog izvora u Sokoj
banji. Prilikom komparacije zajednice makroinvertebrata u izvorima koji nisu termalni kao što je
istraživanje Savić ( 2012) ustanovili smo prisustvo familija Planorbidae i familije Lymnaeidae
čije prisustvo se javlja i u ovom radu. Na osnovu ovoga zaključujemo da ove familije imaju
široku ekološku valencu.
Vrste makroinvertebrata se karakterišu određenim adaptivnim odlikama, uglavnom su slabo
pokretne a neke su i sesilne. Da bi ostvarile što prisniji kontakt sa podlogom, mnoge vrste su
leđno trbušno spljoštene, i takođe izlučuju sluz. Vrste koje žive u najačoj struji vode imaju
posebne organe za prihvatanje ( Diptera) ili poseban venac kukica na kraju tela ( Diptera).
Količina rastvorenog kiseonika je od posebnog značaja u vodenom ekosistemu. Prilagođenost
bentosnih makroinvertebrata na variranje ovog ekološkog faktora odvijala se u različitim
pravcima. Usled intezivne bakteriološke razgradnje u organski opterećenim vodama može doći
do drastičnog smanjenja količine kiseonika u vodi, što za posledicu ima pojavu vrsta koje mogu
opstati u vodi sa malo kiseonika. Naime jedinke u telesnoj tečnosti imaju posebnu vrstu
hemoglobina pomoću kojeg mogu vezati dovoljno kiseonika za svoje potrebe.
Upotrebom FBI indeksa dobijeni su podaci da je voda u toku proleća, leta i jeseni prosečno loša,
a u toku zime prosečna. To se ne poklapa sa fizičko-hemijskim pokazateljima kvaliteta vode. Na
godišnjem nivou, situacija je slična. Obzirom na činjenicu da je ovaj izvor gotovo bez
antropogenog uticaja (ili sa minimalnim uticajem) dolazimo do zaključka da FBI indeks nije
pogodan za odredjivanje kvaliteta vode u termalnim izvorima.
22
5. Zaključci
Tokom istraživanja zajednice makroinvertebrata u termalnom izvoru “Suva banja” konstatovano
je 9 familija sa 799 jedinke.
Predstavnici asambleje mekušaca su najzastupljeniji u ovom termalnom izvoru. To ukazuje da su
mekušci grupa koja je sa najširom valencom što se tiče temperature.
Zastupljeni su predstavnici insekatskih grupa, pre svega Odonata i Diptera ali u znatno manjem
broju.
Kao dominant na godišnjem nivou ističe se familija Libellulidae.
Uočena je sezonska dinamike u pogledu broja jedinki i broja familija, tako da je jesenji period sa
najvećim brojem jedinki.
Na osnovu zajednice makroinvertebrata, primenom FBI indeksa voda termalnog izvora “Suva
banja” pripada klasi prosečno lošeg kvaliteta. Obzirom da se to ne poklapa sa fizičko-hemijskim
pokazateljima kvaliteta vode, zaključili smo da FBI indeks nije pogodan za odredjivanje
kvaliteta vode u termalnim izvorima.
23
6. Literatura
Aleksić, M., 2016: Ekološka analiza zajednice makroinvertebrata termalnog izvora Soko banje.
Master rad, Prirodno – matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.
Baraka, A., 2015: Raznolikost i struktura zajednice puževa ( Mollusca, Gastropoda) izvorišnog
dela reke Cetine. Diplomski rad, Prirodno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Dobrović, A., 2015: Raznolikost i struktura zajednice puževa srednjeg i donjeg toka reke Cetine.
Diplomski rad, Prirodno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Grbavac, F., 2015: Makrozoobentos stalnih i povremenih kraških izvora. Diplomski rad,
Prirodno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Gatarić, K ., 2015: Zajednica puževa ( Mollusca, Gastropoda) izvora reke Gojačke Dobre: stanje
pre izgradnje HE Lešće Diplomski rad, Prirodno – matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Lazić, M., 2012: Turistički potencijali Niške banje. Master rad, Prirodno – matematički fakultet,
Univerzitet u Nišu.
Minić, V., 2001: Uticaj prirodnih i antropogenih faktora na zamućivanje termalnih vrela u Niškoj
banji. Naučni rad, Građevinska tehnička škola ,, Neimar u Nišu.
Minić, V., 2001 : Hidrogeološki uticaj sliva rautovačkog potoka na kvalitet termalnih voda Niške
banje. Naučni rad , Građevinska tehnička škola ,, Neimar u Nišu.
Ramčić, J., 2013: Lekovite mineralne vode. Seminarski rad, Građevinski fakultet, Univerzitet u
Sarajevu.
Savić, A., 2012 : Ekološka analiza zajednice makrozoobentosa reke Nišave.Doktorska
disertacija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu.
24
Biografija kandidata
Maja Jovanović rođena je 8 septembra 1990 god.u Vranju. Osnovnu školu “Branislav Nušić”
završava u Rataju 2003/2004 god. Iste godine upisuje srednju-poljoprivrednu školu “Stevan
Sinđelić” u Vranju.
Po završetku srednje škole 2009 upisuje osnovne akademske studije na Prirodno-matematičkom
fakultetu Univerziteta u Nišu na Departmanu za biologiju i ekologiju.
Osnovne studije završava 2014 godine sa diplomom osnovnih studija i zvanjem biolog. Iste
godine upisuje master akademske studije.
Прилог5/1
ПРИРОДНO-MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
Редниброј, РБР:
Идентификациониброј, ИБР:
Типдокументације, ТД: Монографска
Типзаписа, ТЗ: текстуални / графички
Врстарада, ВР: мастер рад
Аутор, АУ: Маја Јовановић
Ментор, МН: Ана Савић
Насловрада, НР: ЕКОЛОШКА АНАЛИЗА ЗАЈЕДНИЦЕ МАКРОИНВЕРТЕБРАТА ТЕРМАЛНОГ ИЗВОРА НИШКЕ БАЊЕ
Језикпубликације, ЈП: Српски
Језикизвода, ЈИ: Енглески
Земљапубликовања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2017.
Издавач, ИЗ: ауторскирепринт
Местоиадреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО: (поглавља/страна/ цитата/табела/слика/графика/прилога)
32стр.; граф. прикази
Научнаобласт, НО: Биологија
Научнадисциплина, НД: Хидробиологија
Предметна одредница/Кључне речи, ПО: ФБИ индекс, заједница макроинвертебрата
УДК 581.526.326:551.23 (497.11)
Чувасе, ЧУ: библиотека
Важнанапомена, ВН: Извод, ИЗ: Главни циљ овог рада бије је извршити еколошку анализу
заједнице макроинвертебрата у термалном извору.
Истраживање је спроведено на годишњем нивоу и то у
раздобљу од 2015. до 2016. године као и на сезонском нивоу
обухватајући четири сезоне: пролеће, јесен, зиму и лето.
Датумприхватањатеме, ДП: 23.10.2017
Датумодбране, ДО:
Члановикомисије, КО: Председник:
Члан:
Члан, ментор:
ОбразацQ4.09.13- Издање 1
Прилог5/2
ПРИРОДНO-MАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ
НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
ОбразацQ4.09.13- Издање 1
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT: monograph
Type of record, TR: textual / graphic
Contents code, CC: master thesis
Author, AU: Maja Jovanović
Mentor, MN: Ana Savić
Title, TI: ECOLOGICALANALYSISOF THE MACROINVERTEBRATE COMMUNITY OF TERMAL SPRINGS NISKA BANJA
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA: English
Country of publication, CP: Republic of Serbia
Locality of publication, LP: Serbia
Publication year, PY: 2017.
Publisher, PB: author’s reprint
Publication place, PP: Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD: (chapters/pages/ref./tables/pictures/graphs/appendixes)
32p. ; graphic representations
Scientific field, SF: biology
Scientific discipline, SD: hidrobiology
Subject/Key words, S/KW: FBI index, macroinvertebrate community
UC 581.526.326:551.23 (497.11)
Holding data, HD: library
Note, N:
Abstract, AB: The main goal of this thesis was to perform ecological
analysis of macroinvertebrate community in termal spring.
The research was conducted on an annual basis during
the period from 2015 to 2016, as well as on the seasonal
basis including 4 seasons: spring, autumn, winter and
summer.
Accepted by the Scientific Board on, ASB: 23.10.2017
Defended on, DE:
Defended Board, DB: President:
Member:
Member, Mentor: