0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

HVALA AKTUELNIM

PROJEKTNIM DONATORIMA:

HVALA DONATORIMA KOJI PODRŽAVAJU OBILJEŽAVANJE 20 GODINA CKD-a:

MART 2018.

1

2

SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI

CORE - 20

GODINA CKD-a

SADRŽAJ

Uvodna riječ direktorice 3

Uvodna riječ 27

MSŠ Donji Vakuf 29

Mješovita srednja tehnička

škola Travnik

30

SŠC „Petar Kočić”, Zvornik 31

Srednja škola za tektsil, kožu i

dizajn, Sarajevo

32

Uljudna komunikacije i prigovor

na rangove Državnog

debatnog takmičenja

35

Međuškolsko druženje – Zavod

za odgoj i obrazovanje osoba

sa smetnjama u psihičkom i

tjelesnom razvoju, Tuzla

36

Djeca ljubavi 37

Mart kroz datume 38

Plan aktivnosti za april 39

Ckd tim 40

Škole članice 41

Društvene mreže 43

PROJEKAT: „MLADI

ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH” –

MINISTARSTVO

CIVILNIH POSLOVA

SADRŽAJ

O projektu 5

Uvod 6

Blago vama u Bosni 7

Moja lokalna zajednica je

posebna po…

8

Intervju o kulturnom naslijeđu

BiH

9

Mala zemlja, moja domovina,

BiH

12

Čuvajmo naslijeđe 13

BiH vs. Evropa 14

Kultura kao dio života 15

Profesori kažu o svojim lokalnim

zajednicama

16

Franjevački samostan i crkva –

čuvari narodnog blaga

17

Novi nacionalni spomenik u

BiH – Atik džamija u Ćivama u

Kalesiji

18

Stripom do promocije

kulturnog naslijeđa

19

Fotografijom da ti kažem –

moje omiljeno mjesto

20

Ulice moga grada 22

Nacionalni park Kozara 23

Pjesmom da ti kažem 24

Umjesto kraja 25

3

Dragi naši čitatelji,

Evo, došao nam je i mart. Mjesec u kojem nam nastupa proljeće, u

kojem obilježavamo važne datume, i mjesec kao stvoren da učinimo

nešto za druge oko nas.

Volontiranje je u BiH skoro pa nepoznanica. Vrlo često, mladi koji

odluče da volontiraju, dobiju komentare poput „Ma ko je još vidio

raditi besplatno.” „Bolje sjediti kući besplatno, nego raditi besplatno.”,

„Volontiranje je izrabljivanje.”. No, oni koji daju ovakve komentare

zaboravljaju da mladi, za početak, kroz volontiranje stječu važno

radno iskustvo koje im kasnije može poslužiti da dobiju posao koji žele.

Volontiranje daje priliku da surađujemo sa različitim ljudima, steknemo

nova poznanstva i usvojimo brojna nova saznanja. I, što je možda

najvažnije, volontiranje često postaje osnova za nova prijateljstva i

osnova na kojoj dalje gradimo svoj život. Zato, ako vas neko

obeshrabruje da budete volonter, nemojte mu to dozvoliti. Uključite

se, budite aktivni, pomozite, zagovarajte, učite jer samo tako možete

postati pravi nositelji pozitivnih promjena za bh. društvo. :)

Vaša,

Sanja

Sanja

Vlaisavljević

4

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

5

PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo

znanja iz kulture kod građana,

posebno kod mladih ljudi.

PODCILJEVI:

Predstaviti BiH kao eminentnu

kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu BiH mladima iz

cijele BiH

Potaći inovativan pristup

prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih

zajednica

PROJEKT:

MLADI ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH

SADRŽAJ:

SADRŽAJ

O projektu 5

Uvod 6

Blago vama u Bosni 7

Moja lokalna zajednica je posebna po…

8

Intervju o kulturnom naslijeđu BiH 9

Mala zemlja, moja domovina, BiH 12

Čuvajmo naslijeđe 13

BiH vs. Evropa 14

Kultura kao dio života 15

Profesori kažu o svojim lokalnim zajednicama

16

Franjevački samostan i crkva –čuvari narodnog blaga

17

Novi nacionalni spomenik u BiH –Atik džamija u Ćivama u Kalesiji

18

Stripom do promocije kulturnog naslijeđa

19

Fotografijom da ti kažem – moje omiljeno mjesto

20

Ulice moga grada 22

Nacionalni park Kozara 23

Pjesmom da ti kažem 24

Umjesto kraja 25

6

Evo nas u novom izdanju Debatnih novosti koje su

posvećene kulturnom naslijeđu Bosne i Hercegovine.

Šta smo za vas pripremili? Nećemo vam odati odmah

u uvodu, ali ćemo reći da će se naći ponešto za

svakoga i da smo pokušali i ovaj put pokazati

bogatstva kojima obiluje BiH. Mnogo je raznih

spomenika kulture u svim dijelovima BiH, mnogo je

kulturne baštine koju nastojimo zaštiti i mnogo je

historije utkano u ovaj naš bh. prostor. Nažalost, malo

radimo na promoviranju naše kulture. Nekako nam je

ono što je daleko i strano, draže i čini se ljepše i bolje,

starije, impozantnije. BiH je mala država ali stvarno

imamo mnogo toga da ponudimo svijetu i bila bi šteta

da potencijale koje imamo ne iskoristimo. A da bi se to

dogodilo moramo svi zasukati rukave i pomoći našoj

državi da očuva spomenike koji svjedoče o

dugogodišnjoj historiji i svim događajima koji su se

desili. I samo zamislite, stotinama godina ranije možda

su vaši vršnjaci pomagali da neka građevina bude

izgrađena. Eh, pa na vama je red da pomognete da

građevina bude i sačuvana.

UVOD ŠTO TE NEMA

Što te nema, što te nema,

kad na mlado poljsko cv’jeće

biser niže ponoć n’jema,kroz grudi mi želja l’jeće,

što te nema, što te nema?Kad mi sanak spokoj dade

i duša se miru sprema,kroz srce se glasak krade,

što te nema, što te nema?Procv’jetala svaka staza

k’o što bješe divnih dana,po ružama i sad prskabistra voda šadrvana.

Ispod rose zumbul gleda,iz behara miris vije,

a za mene k’o da cvilii u bolu suze lije.

Što te nema, što te nema,vedri istok kad zarudiu treptaju od alema,

i tad srce pjesmu budi,što te nema, što te nema?

I u času bujne sreće,i kad tuga uzdah sprema,moja ljubav pjesmu kreće,što te nema, što te nema?

Kako mi je srce jadno,kao da ga neko bode,te sve plače i sve pita:Kuda moja Zejna ode?Je li grešna sabah zora,

il’ nebeska sjajna zv’jezda,je li grešna ljubav moja

k’o glas ptice iz gnijezda?

7

Imati priliku družiti se i/ili biti u rodu sa ljudima koji vam

nisu uopće slični predstavlja veliko bogatstvo. Veliki

dio djetinjstva sam provodila sa rodicom Sabrinom

koja je dolazila u Sarajevo sa roditeljima i tu provodila

ljeta. Njen otac, moj dajdža je, kako on kaže Bosanac

iz dna duše, a njena mama je Njemica. Eh Sabrina je

govorila njemački jezik koji ja uopće nisam razumjela.

Nije ni ona razumjela jezik kojim ja govorim. Pa, ipak, to

naše djetinjstvo smo provodile skupa, savršeno

razumijevajući šta je koja htjela. Sabrina je imala super

igračke koje je dijelila isključiva sa mnom. Ostaloj djeci i

svekolikoj rodbini je bio zabranjen pristup magičnom

svijetu njemačkih igračaka. Ja sam njene igračke

čuvala bolje nego svoje, i zato sam znala da ću i sutra

moći u ruci držati onu divnu lutku Barbie u najljepšoj

crvenoj balskoj haljini. Uh! Uglavnom Sabrina i ja smo

dosta različite, ali smo jedna drugu dobro razumjele.

Ja sam Sabrinu branila od „izazivanja” dječaka iz

mahale koji su bili u nju zaljubljeni, a ona je meni

pravila društvo kada sam išla do granapa da nešto

kupim. (ni dan danas ne volim ići u prodavnicu

sama…) Ja sam spremno dijelila svoje slatkiše sa njom,

ona svoje sa mnom. A skupa smo se krišom šminkale

da nas mame i tate ne vide. I razumjele jedna drugu,

čuvale i… Nakon rata razgovaramo na engleskom

jeziku, i Sabrina mi kaže, jah, i u Njemačkoj se svi trude

da prežive što bolje znaju i umiju, i još mi kaže, blago

tebi, kod vas u BiH nema trke, stresa i pritiska. A ja?

Kažem, šta drugo nego – jašta, blago nama. :)

Nadina Balagić

BLAGO VAMA U BOSNI!

Što se sjaji

nasred

Sarajeva?

Što se sjaji nasred

Sarajeva?

Il’ je alem, il je dragi

kamen?

Il’ je diba među

terzijama?

Il’ nevjesta među

djeverima?

Il’ je đerđef medju

veziljama?

Il’ je igla medju

ćurčijama?

Il’ je čaša među

bekrijama?

Il’ je vila, il je ljuta

guja?

Nit’ je alem, nit’ je

dragi kamen,

nit’ je diba među

terzijama,

nit’ je đerđef među

veziljama,

nit’ je igla među

ćurčijama,

nit’ je čaša među

bekrijama,

nit’ je vila, nit’ je ljuta

guja,

već je snaha među

djeverima.

8

Elmina Eminović, Brčko

„Kulturna baština Brčkog je

jako bogata također i

bitna za BiH. Brčko je

poseban po Gradskoj

vijećnici koja predstavlja

jedan od najznačajnijih

objekata pseudomaurske arhitekture u Bosni i

Hercegovini.”

Mahir Salihbašić, Srebrenik

„Kulturna baština u BiH je

veoma bitna za svakog

stanovnika Bosne i

Hercegovine. Što se tiče

Srebrenika tu imamo jednu

od najstarijih građevina u

BiH, Gradinu. To je bio grad koji je tada bio u vlasti

bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koja se prvi

put spominje 15. februara 1333. godine.”

Ognjen Gavranović,

Prijedor

„Kulturna baština Prijedora

je veoma bogata. U

prvom planu se nalazi

spomenik Revoluciji na

Markovici (jedan od

vrhova planine Kozare) koji

je visok 34 metra. Postavljen je u proljeće 1942.

godine.”

Gloria Babić, Zenica

„Kulturna baština ove

države nam treba služiti na

ponos. Vezano za Zenicu,

ponos i dika jeste Bilino

Polje ili Vranduk tvrđava.

Vranduk tvrđava krije

mračne uspomene jer je korištena kao politički zatvor.”

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO…U MOSTARU,

ČELEBI PAZARU

U Mostaru, čelebi

pazaru,

zametnuti laki

salandžaci.

Sve se ljulja malo i

golemo,

ponajviše čelebija

Mujo!

Koliko se plemenito

ljulja,

sve bademu odlijeću

grane.

Izlazio aga Hasan-

aga:

Lakše, more, čelebija

Mujo,

ne krši mi drvo

bademovo!

U men’ ima vjerenica

ljuba,

badem zoblje, šerbe

vodu pije!

Progovara čelebija

Mujo:

Čuješ mene, aga

Hasan-aga!

Ostala ti ljuba

udovica,

u Mujove zapanula

ruke

pa vidjela što je

muška glava!

9

Intervju kreirali: Belma Husejić, Medicinska škola Mostar

i Zlatan Kovačević, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Pitanja:

1.Koliko je važno kulturno nasljeđe za vaš grad?

2. Koliko omladina obraća pažnju na kulturno

nasljeđe?

3. Da li je kulturno nasljeđe krucijalno za obrazovanje

mladih ljudi?

Isidora Sekulić, Novi Grad “Kulturno

nasleđe je veoma važno za jedan

grad jer zbog toga mladi uče o svojoj

istoriji i svojim korenima i samim tim

trebaju da se ponose što njihov grad

ima bogato kulturno nasleđe jer se to s

ponosom prenosi s kolena na koleno.

Omladina obraća slabo pažnju,

međutim naša starija populacija nas stalno podseća

na to. Da bitno je za obrazovanje. Danas je sramota

ne znati svoju istoriju.”

Matea Man, Banja Luka: „Kulturna

baština je jako važna za jedan

grad. Mladi malo obraćaju pažnju

na kulturno nasljeđe. Kulturno

nasljeđe je veoma važno za

obrazovanje mladih ljudi, što smo

više

obrazovani to više možemo iskoristiti kulturno nasljeđe

za dobrobit društva.”

Šejla Grcić, Konjic: „Svi bi trebalo da

znaju historiju svog grada. Današnja

omladina jako malo obraća pažnju

na kulturno nasljeđe i da bi trebalo

učini nešto da se situacija poboljša.

Kulturno nasljeđe je veoma važno za

obrazovanje mladih, ali mladi treba da budu sa još

više ambicija što se tiče obrazovanja.”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI

Belma Husejić, Mostar

Zlatan Kovačević,

Sarajevo

Kada odete u

Sarajevo, ono što

ćete iskusiti jeste –

život

Mike Leigh, engleski

pisac i režiser

10

Armina Artuković, Tešanj

„Kulturno nasljeđe je najvažnija

karakteristika jednog grada. On

ima stanovnike koji to nose u srcu i

ponose se time. Budući da veliki

broj mladih putuje, ponosni su na

svoj grad. Uče o njemu i drugim ga

ponosno opisuju. Nikad ne smijemo

zaboraviti ko smo, šta smo i odakle dolazimo. To je

najvažnije i odlikuje čovjeka kao jedinku.”

Ognjen Gavranović, Prijedor

„Kulturno nasljeđe je od krucijalnog

značaja, tako grad čuva svoje ime,

tradiciju i kulturu. Omladina

većinom obraća pažnju na

kulturno nasljeđe ali ne svi, ima i

loših primjera koji uništavaju

kulturno nasljeđe ne znajući koliko

to zapravo vrijedi. Mislim da je jako važno.”

Dejan Gavranović, Prijedor

„Kulturno nasljeđe je važno zato sto

čuva našu kulturu i tradiciju.

Kulturno nasljeđe je jako važno za

izgradnju bolje budućnosti BiH.

Omladina slabo obraća pažnju na

svoje kulturno nasljeđe. Kulturno

nasljeđe je krucijalno za

obrazovanje mladih s obzirom na to da još više uče o

historiji nastanka kulturnog nasljeđa.”

Amajla Daut, Sarajevo

Kulturno nasljeđe je generalno jako

važno za cjelokupno društvo jer je

samim tim bogata historija. Kaže

da je za omladinu jako dobro da

znaju historiju grada iz kojeg

dolaze, jer od viška znanja glava

ne boli. Kulturna baština itekako je važna za

obrazovanje mladih, a također i mladi treba da

doprinose očuvanju kulturne baštine.

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSalko se vija,

previja

Salko se vija, previja,

u svoje majke na krilu.

”Umrijeh, majko,

umrijeh,

ostadoh željan

Hajrije!”

”Ne tuguj, sine

Salkane,

sagradi dvore kraj

gore,

navedi vode studene,

posadi ruže rumene.

Sve mome redom

doći će,

i s njima l’jepa

Hajrija!”

Salko je majku

posluš’o,

sagradi dvore kraj

gore,

navede vode

studene,

posadi ruže rumene.

Sve mome redom

dođoše,

Hajrije nema, pa

nema.

11

Senad Bajat, Mostar

“Po mom mišljenju kulturno nasljeđe

je ono što definiše neki grad jer

predstavlja tragove prošlosti i

dostignuća koja su već davno

izgubljena neprekidnim tokom

vremena. Vjerujem da mladi nisu

dovoljno zainteresovani jer nisu u

stanju da shvate koliko važnost zaista nosi kulturno-

historijska baština jednog grada, i ovo je najveći

problem zbog kojeg je sve teže održati kulturno-

historijsku baštinu. Ja lično vjerujem da znanje o

kulturno-historijskim baštinama može samo poboljšati

kritičko mišljenje i svijest budućih generacija.”

Rijad Smajkan, Konjic

„Baština predstavlja ogled u prošlost

nekog mjesta i bez baštine gubimo

dio te zajednice, tako da je

očigledan značaj baštine. Mladi

često stavljaju prošlost u drugi plan

jer je njihova briga u budućnosti

zato sve dok ne budemo imali

nekog načina da prošlost približimo

mladim nećemo uspjeti sačuvati kulturno nasljeđe.”

Safet Šabanović, Tešanj

„Kulturno nasljeđe je važno zato što

definiše jedan narod. Također da

evropska modernizacija utječe na

omladinu te zbog toga da omladina

zapostavlja kulturu. Kaže da je

kulturno nasljeđe od krucijalnog

značaja za obrazovanje upravo

zbog toga što omladina nije toliko upućena što se tiče

kulturnog nasljeđa jer smatra da bi omladina trebala

da obilazi sva kulturna mjesta u Tešnju.”

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIHSinoć beže iz

planine dođe

Sinoć beže iz planine

dođe,

nit’ dovede konja ni

hrtova,

nit’ donese sablje o

bedrici,

nit’ mavena ćurka na

ramenu,

ranjen dođe do bijela

dvora.

Kako dođe, leže

bolovati,

a majka mu rane

zavijala,

dovodila od mora

hećime,

na hiljade cijene

godila.

Al’ zaludu, fajde ne

bijaše.

Govorila lijepa

djevojka:

O, gospojo, beg

Avdina majko,

bi li meni svoga sina

dala,

kad bih njemu rane

izvidala?

Bih ga dala i šćerkom

te zvala

i u zlato tebe zavijala.

Djevojka je bega

liječila,

sretna bila, bega

izvidala.

Beg je uze sebi za

ljubovcu!

12

Bosna i Hercegovina je zemlja

koja se zaista može pohvaliti

raznovrsnim historijskim i kulturnim

nasljeđem. Iako je Bosna i

Hercegovina relativno mala

zemlja, ona ima bogato kulturno

nasljeđe, te je imala veliki utjecaj i

na druge zemlje. Svaki grad naše

zemlje ima neko obilježje, ali ako bismo tražili simbol

cijele zemlje, onda bi to bio stećak. Stećaka ima

diljem Bosne i Hercegovine, a u Radimlji kod Stoca ima

ih toliko da čine jedinstvenu nekropolu ove vrste u

svijetu. Također značajno kulturno nasljeđe za Bosnu i

Hercegovinu je i Most Mehmed-paše Sokolovića u

Višegradu, kao i Stari most u Mostaru, koji se nalaze na

listi svjetske baštine.

Kulturna baština naše zemlje doprinosi razvoju turizma,

zbog toga što se veliki broj turista odluči posjetiti neku

zanimljivu destinaciju. Najveći broj turista dolazi u naš

glavni grad, Sarajevo. Baščaršija, Gazi Husrev-begov

Bezistan, Gazi Husrev-begova biblioteka, džamije i

crkve samo su neke od znamenitosti Sarajeva.

O kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine i njenom

značaju bi se moglo mnogo pisati i opet bi ostalo ono

nešto nedorečeno. U našoj zemlji živjelo je i živi mnogo

naroda, te je svaki od njih iza sebe ostavio neko

nasljeđe mlađim generacijama, koji ga trebaju čuvati,

njegovati, ali i promovirati.

Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.

MALA ZEMLJA, MOJA DOMOVINA, BIH Telal viče

Telal viče od jutra do

mraka

koj' u koga noćas na

konaku,

nek' ne ide rano sa

konaka,

utekla je pašina

robinja,

i odnijela dva tovara

blaga,

i ukrala sahat iz

njedara,

i povela ata iz ahara,

i povela Muju

haznadara.

Susreta je pašin

kavaz:

"Što pobježe pašina

robinjo?

Što s' uzela dva

tovara blaga?

Što ukrade sahat iz

njedara?

Što odvede ata iz

ahara?

Što povede Muju

haznadara?"

"Blago nosim da

putem ne prosim,

sahat nosim da gdje

ne zadocnim,

ata vodim da pješke

ne hodim,

haznadara da ne

spavam sama!"

13

Bosna i Hercegovina jeste zemlja

koja je bogata kulturno-

historijskim nasljeđem, međutim

promoviranje i njegovanje

naslijeđa jedan je od mnogih

problema u našoj zemlji. Mladi

ljudi nemaju dovoljno razvijenu

svijest o značaju kulturnog

nasljeđa, te ga zbog toga ne njeguju i na neki način

uništavaju.

Kulturno nasljeđe ima veliki značaj za turizam, a samim

tim i za privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Ono

predstavlja obilježje jednog naroda. Ako uništavamo

kulturno nasljeđe, uništavamo i te narode, što jeste

identitet tog naroda. Kao što trebamo njegovati naše

kulturno nasljeđe, tako trebamo njegovati i ono što su

nam ostavili drugi prije nas, koji su naseljavali područje

naše nam lijepe Bosne i Hercegovine. U svijetu postoji

veliki broj naroda koji je nestao, međutim iza njih su

ostali spomenici, nastambe kroz koje smo mogli vidjeti

način njihovog života i njihovu tradiciju. Kulturno

nasljeđe je u našoj zemlji nažalost zapostavljeno, a to

možemo vidjeti kroz odnos vlasti, ali i ljudi prema

njemu. Kulturno nasljeđe predstavlja snagu jednog

naroda, te zbog toga trebamo raditi na očuvanju

našeg kulturno-historijskom nasljeđu. Kulturno nasljeđe

je jedna od najbitnijih stavki za jedan narod, a time i

jednu državu.

Dakle, trebamo promovirati vrijednosti bh. kulturne

raznolikosti, očuvanje identiteta naroda Bosne i

Hercegovine i bogatu kulturno-historijsku tradiciju.

Lejla Šarić, najbolji online debatant za januar 2018.

ČUVAJMO NASLJEĐE!Sinoć vika sa

grada dizdare

Sinoć vika sa grada

dizdare

i on vika na vodi

brodara:

Ne brod’ broda,

pokrila te voda!

Sinoć mi je pobjegla

djevojka

oknivena i

prstenovana,

a bijela lica

neljubljena!

Odgovara sa vode

brodare:

Kopiljane, na gradu

dizdare,

sinoć sam je junak

prebrodio

i dala mi tri dukata

žuta:

jedan dukat, što sam

prebrodio,

drugi dukat, da joj

puta kažem,

treći dukat, što sam

obljubio!

14

Bosna i Hercegovina je zemlja koju

karakteriše specifična historija i

tradicija. Kulturna baština predstavlja

pravu turističku atrakciju i veliko

bogatstvo. Ako pogledamo Jajce,

Mostar, Počitelj, Sarajevo, možemo s

punim pravom reći da izgledaju kao

mali raj na zemlji. Kada bismo

tražili autentičan znak naše male zemlje, mogli bismo

reći da je to stećak. Pročitah jednom riječi Miroslava

Krleže o stećcima, o tome kako u Europi nema

spomenika kulture. Citiram:

"Neka oprosti gospođa Europa, ona nema

spomenike kulture. Pleme Inka u Americi

ima spomenike, Egipat ima prave

spomenike kulture. Neka oprosti gospođa

Europa, samo Bosna ima spomenike.

Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka

Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku?

Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali

nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao

stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na

kom je prikazan kao sužanj".

I zaista moramo i trebamo biti ponosni. Možemo

nastaviti dalje navoditi razne primjere, a to su:

Zemaljski muzej u Sarajevu, Hagada, Hvalov Zbornik i

mnogi drugi.

Kulturno naslijeđe ne smijemo zanemariti, moramo ga

očuvati i biti ponosni na ono što posjedujemo i po

čemu se izdvajamo u odnosu na druge.

Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.

BiH vs. Evropa

Sve tičice

pripivaše,

jedna ne piva

Sve tičice pripivaše,

jedna ne piva.

Pitale je drugarice, što

ti ne pivaš?

mene majka staru

daje da ja carujem.

Mene majka staru

daje da ja tugujem.

Kad obučem telmi

dibu, meni star ne da,

kad opašem hazna

kolan, meni star ne

da,

kad je pojdem u rod

majci, meni star ne

da.

Nejdi Hanko, nejdi

dušo, viđaće te mlad.

15

Kulturno naslijeđe je jedna od tema koja jeneiscrpna. Koliko god da debatujemo o njoj,nikada nije dosta. Uvijek su nam argumentioskudni. Koliko god da govorimo, situacijaostaje ista, čak ponekad i lošija. Zašto je totako? Zašto se ništa ne dešava, a tolikopričamo o promjenama?

Do sada ste mnogo puta čuli o "propadanju„ kulturnognaslijeđa. Upoznati smo s našim lošim odgojem kojegispoljavamo prema kulturnom naslijeđu. Upoznati smo kolikoje sve važnije od očuvanja blaga koje imamo. Koliko jošputa trebamo istaknuti da trebamo biti ponosni i zahvalništo sve ovo imamo? Koliko još puta trebamo reći damoramo razviti svijest o ovome problemu i koliko nas tonaslijeđe treba? Treba da ga očuvamo, da ne dozvolimoda se ruši, da budemo mi ti koji ćemo ga na najbolji načinpromovisati. Međutim, nešto je zaista zbunjujuće. U Bosni iHercegovini ekonomska situacija je vrlo loša i toga smo sviitekako svjesni. Kada nekoga pitamo nešto o kulturnomnaslijeđu, reći će vam da je u problemima ekonomskogstatusa i da ima važnijih problema o kojima mora misliti.Razmislimo sada. Za jednu zemlju, turizam je vrlo važan.Kada bismo se udružili zajedno, redovno organizovali akciječišćenja, pronašli one koji žele uložiti u naše bogatstvo, da libismo turizam podigli na viši nivo? Tada bi stranci mogli dauživaju u našim ljepotama i čarima koje imamo. Međutim,žao mi je što ove moje riječi ne dopiru do drugih. Koliko godda podignem glas i odlučim da se borim snagom

argumenta, uspjeh izostaje. Toliko priče o tome, ali uprazno. Također, problem se javi kod kuće i nastavlja sedalje kroz obrazovanje. Nismo i ne želimo biti osviješteni. Kodkuće nas nisu na to upozoravali, a u školi najmanje pažnjuposvećuju istome. Dakle, nemamo osjećaj prema kulturnomnaslijeđu jer nismo naučeni. I danas, sutra kada nekopročita ove moje riječi možda će se blago nasmijati ipomisliti: „Ko o tome još misli u Bosni i Hercegovini?". Kolikogod da drugi ne misle, ja mislim. Želim da sačuvamokulturno naslijeđe, da budemo ponosni i da tako topredstavljamo. Želim da budemo sretni i zadovoljnigledajući kako se drugi interesuju za naše blago i dauživamo u onome što smo učinili. Kultura treba, odnosnomora biti sastavni dio našeg života.Edna Basara, najbolji online debatant za februar 2018.

KULTURA KAO DIO ŽIVOTA!Široka kita,

rakita

Široka kita, rakita,

široko polje prekrila,

jednog mi kraja

neskrila.

Otud mi idu svatovi,

svatovi Šemsi-begovi.

Šemsi-beg pusti

sokola,

da vidi gdje će

panuti,

izvi se soko visoko,

i klonu mladi na grudi.

Gledala mlada

sokola,

iz oka suza kanula:

"Sokole, pitom sokole,

puče mi srce na

dvoje!

Dosad sam majku

dvorila,

od sada pitom'

sokola,

od sada tebe sokola!"

16

Saša Delić, Lukavac

Što se tiče kulturnog života, on je oskudan u Lukavcu.

Nema nikakvih kulturnih dešavanja.

Ono po čemu je Lukavac poznat svakako je jezero

Modrac, koji je jedno vrijeme, neposredno poslije

posljednjeg rata, bio kao turistička atrakcija. Sada su i

tamo dešavanja, posebno kulturna, vrlo rijetka.

Harun Macić, Mostar

Mostar je grad koji kroz svoju historiju njeguje jedinstvo,

različitost i toleranciju no međutim rat 90-ih razjedinio je

tu toleranciju. Mostar je poznat po Starom mostu koji je

ujedno i simbol Grada Mostara koji je UNESCO-va

svjetska baština.

PROFESORI KAŽU O SVOJIM LOKALNIM

ZAJEDNICAMA!

U Stambolu, na

Bosforu

U Stambolu, na

Bosforu,

a u silnog cara dvoru,

zaplakala Šećer Đula,

Osman-paše vjerna

ljuba:

"Osman-pašo, đe si

mori,

za tobom mi srce

gori?

Osman-paso đe si bio,

đe si vojsku ostavio?"

"U Bugarskoj, kraj

Sofije,

gdje se rujna krvca

lije;

Dušman me je

zarobio,

život mi je poklonio,

sablju mi je osvojio,

vojsku mi je oprostio!"

17

Vrijedi doći u veliko oraško naselje Tolisa i obići

franjevačku Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije,

sagrađenu davne 1881. godine, i uz nju samostan.

Crkva i samostan zajedno predstavljaju umjetničko i

kulturno naslijeđe franjevaca koji su živjeli i djelovali u

župi i samostanu.

To je i izuzetno vrijedan umjetnički kompleks, jer je u

njemu pohranjeno nemjerljivo blago, nastalo

zahvaljujući vrijednim župljanima i fratrima koji su ga

pronalazili i čuvali.

http://avaz.ba/vijesti/bih/354521/franjevacki-

samostan-i-crkva-cuvaju-neprocjenjive-vrijednosti

U državi u kojoj je mnogo toga loše, ipak možemo naći

i pozitivne primjere koji nam pokazuju da još uvijek

postoje ljudi koji vjeruju u važnost očuvanja kulturnog

naslijeđa i kontinuiran rad na promoviranju vrijedne

baštine koja postoji u BiH.

Nažalost, primjeri poput ovog su rijetki i/ili nedovoljno

medijski promovirani, i javnost nije upoznata sa

načinima na koji pojedine institucije nastoje zaštititi

kulturu BiH.

Nekako se čini da je u interesu da nam propadne

nacionalno blago jer propašću kulture gubite svoj

identitet i nestajete. Ne smijemo dozvoliti nestanak. Ne

smijemo dozvoliti da zaboravimo naše porijeklo,

korijene i sve ono što čini naš identitet.

Za očuvanje kulturno-historijskih spomenika smo

odgovorni svi. Njihova materijalna vrijednost nekada

možda nije velika, ali njihova vrijednost za opstanak

države i kulture je itekako važna i nikada ne smijemo

prestati da brinemo za očuvanje nacionalnih

spomenika.

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA – ČUVARI

NARODNOG BLAGA

Slikom kroz

Tolisu

Trebalo bi nam dosta

vremena da obiđemo

crkvu, da vidimo kako

izgledaju njena

unutrašnjost i

spoljašnjost. Kompleks

je proglašen

nacionalnim

spomenikom BiH, a mi

se prema njemu

odnosimo najbolje što

možemo.

Fra Perica Martinović

18

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i

prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je Atik džamiju

u Ćivama registrovao kao dobro kulturno-historijskog

naslijeđa, te uputio urgenciju Komisiji za očuvanje

nacionalnih spomenika BiH, kako bi ova džamija bila

proglašena za nacionalni spomenik Bosne i

Hercegovine.

Proglašenje nacionalnim spomenikom (Graditeljska

cjelina, Atik džamija u Ćivama, Gornje Vukovije,

općina Kalesija) je stiglo na 19. sjednici Komisije za

očuvanje nacionalnih spomenika, održanoj 12. marta

2018. godine.

http://muftijstvotz.ba/atik-dzamija-u-civama-u-kalesiji-

novi-je-nacionalni-spomenik-bosne-i-hercegovine/

Evo, za ovo izdanje Debatnih novosti smo odlučili

podijeliti malo pozitivnih priča o spomenicima u BiH.

Baš kada nam se učini da niko ne brine o kulturi i

spomenicima, dese se ovi pozitivni primjeri kojima se

iznova pokazuje da je zaštita naslijeđa kontinuiran

proces u koji trebamo biti uključeni svi.

Možda ćete reći da je zaštita nacionalnih spomenika

skupa, da kulturi treba mnogo novaca, da su

građevine teške za održavanje, da… Mi kažemo da su

to samo izgovori da ne uradimo ništa i da nađemo

izgovor da nastavimo kukati kako niko ništa ne čini. Eh,

pa, pogodite šta? Vi ste taj „niko” koji „ništa ne čini”.

Zato, vidi sa svojim nastavnikom, pitaj za spomenike

kulture u svojoj lokalnoj zajednici i pitaj kako možeš

doprinijeti njihovom očuvanju.

NOVI NACIONALNI SPOMENIK BiH – ATIK DŽAMIJA

U ĆIVAMA U KALESIJIAtik džamija

19

Belma Husejić i Zlatan Kovačević, novinari ovog izdanja Debatnih novosti su osmislili

strip koji vidite. Evo, oni su odlučili nešto uraditi i doprinijeti promociji turizma. Poruka

njihovog stripa je zaista jednostavna, ali i efektna. O kulturnom naslijeđu možemo

uvijek učiti i naučiti i ne smijemo propuštati prilike da budemo informirani i da ako

ništa drugo, uživamo u ljepoti koju nudi naslijeđe.

Vama predlažemo da nam šaljete još vaših crteža i radova kako bismo predstavili

kulturu Bosne i Hercegovine kroz oči mladih. I eto, još jedan način da doprinesete

očuvanju kulturnog naslijeđa u BiH.

STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA

20

Zašto je ovo mjesto meni posebno? Zgrada zvana "Bejrut", mjesto mog

odrastanja.

Ovdje sam stekao prve drugove sa kojima prijateljstvo traje i danas.

Mjesto naših nestašluka, mjesto na kojem sam prvi put zaigrao fudbal,

mjesto na kojem smo odigravali teniske turnire, naravno bez mreže,

prelazili ogradu da bi se ljuljali u dječijem vrtiću...

Mjesto vjerovatno najsretnijeg perioda mog života.

Dino Emrić, Mostar

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

21

Moje omiljeno mjesto u Banjaluci je terasa koja se nalazi u restoranu

"Slap".

Pruža divan pogled na rijeku Vrbas, nekada posebno uljepšan prizorom

pataka ili labudova koji nerijetko mile kroz rijeku.

Uživanje je posmatrati djecu, a i odrasle kako uživaju u svim ljepotama

rijeke a naročito ljeti kada ona u toplim danima predstavlja pravo

osvježenje.

Dženneta Hajdarpašić, Banja Luka

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

22

Najljepša sjećanja mog djetinjstva vezane su uz ulicekoje okružuju Mejtaš. U prethodnom broju Debatnih

novostima ste čitali o tome kako je dobio naziv Mejtaš.A ja ću vam pričati o ulicama kojevga okružuju i dječjim

igrama u tom naselju. Zimi bismo se sankali niz ulicu VukKaradžić koja se danas naziva Pehlivanuša i proteže se

sve do Murička škole. Na dnu prije stepenica bi bilapostavljena mreža koja je spriječavala da sankama

proletimo niz stepenice. Tada nije bilo toliko saobraćajai automobila i ta ulica bi bila zimi raj za djecu. Stariji i

iskusniji su se spuštali niz paralelnu ulicu Drvarsku koja sedanas naziva Sarač ismailova. Ona je bila „znatno

zahtjevnija” zbog strmine i skakaonice koja bi sestvarala na sredini ulice. Najteže bi bilo kada bismo stigli

do podnožja ulice i onda bismo trebali nazad. Ali uzsmijeh i priču svi bismo se zajedno penjali. I onda sve

ponovo. Po cijele dane bismo se spuštali i znalo sepravilo da nema ulaziti u kuću dok i zadnji atom snage

imamo jer roditelji nas tako promrzle nikada ne bi pustilivan ponovo. I samo je važno bilo čije su saonice brže.

Ponekada kada bi neko od starije grupe nam posudiosvoje bili bismo glavni u raji toga dana.

S proljeća i ljeti bismo se igrali žmire i ganje od školskog

dvorišta do Doma izvidžaća, kroz Kaptol i NaseljeSunca. Danas se tu nalazi Katolički školski centar „Sv.

Josip” Sarajevo, a u domu izviđača je premještenaškola Silvije Strahimir Kranjčević koja je bila do tada u

prostorijama današnjeg Katoličkog školskog centra.

Cijelo ovo naselje isprekidano je malim poprečnimulicama poput Curka, Hadžisulejmanove, Sepetarevca

(koji je kod starih ljud budio asocijaciju na nagli uspon),Kevrin potok (Kevrinim su ga zvali po porodici Kevra,

zanatlijama limarima, koji su živjeli tu, negdje krajpotoka), Ivan Cankar, i još mnoge druge koje su bile

ispunjene smijehom i rajom djece, udaranjem lopte izvukom zvižduka nekog od roditelja koji poziva svu

djecu da je vrijeme za poći kući.

ULICE MOGA GRADAULICE

SARAJEVA

23

Ka

Kada pomislim na Kozaru, prva asocijacija mi je

nepregledno zelenilo i jedna posebno osjećanje mira

koje donose zvuci prirode. Sve brige i razmišljanja

ostaju tamo negdje i vi jedino možete da se

prepustite tihom uživanju. Kao djeca smo se valjali po

travi. I danas sebe uuhvatim ponekad kako imam taj

neodoljivi poriv da se onako dječje nesputano

valjam u travi.

Kozara je planina i pored toga što je planina ona je i

vazdušna banja. Boravak na toj planini regenerira

cijelo naše tijelo, a posebno crvena krvna zrnaca.

Šuma daje poseban ugođaj i potiče vas da samo

duboko dišete i upijate taj vazduh. Za one koji ne

znaju planina Kozara nalazi se u sjeverozapadnom

dijelu Bosne i Hercegovine i okružena posebno

zelenim rijekama Savom, Unom, Vrbasom i Sanom.

O vremenu i ljudima koji su od davnina naseljavali

područje Kozare, svjedoče arheološki ostaci iz starog

vijeka (Benkovac, Gradina, Lukići), te srednjeg vijeka

(grad Marije Terezije ili Vrbaški grad prema Gornjim

Podgradcima).

U naselju Kozarac, smještenom ispod obronaka

Kozare, nalazi se kula koja i danas dominira ovim

mjestom. Kozaračka kula je izgrađena 1736.godine

prilikom proširenja tadašnjeg utvrđenja.

Tradicija i folklor kozaračkog naroda – karakteristična

pjesma „ojkača“, narodni običaji, kuhinja i ostalo,

čuvaju se od zaborava u potkozarskim selima.

Posebnu vrijednost imaju razni upotrebni predmeti

koji po svojoj formi predstavljaju izvorni folklor i

tradiciju ovog kraja. Naročito se ističu predmeti od

vune koji zadivljuju svojom bojom, šarama i

ornamentikom.

NACIONALNI PARK KOZARA

NACIONALNI

SPOMENIK

KOZARA

24

Dođi…Dođi u ovo moje lijepo Sarajevo.

Prošetaj tim čarobnim gradom,

Vjeruj mi da će ti duša

Ostati zarobljena u njegovom srcu.

Dođi…Pogledaj ovo nebo iznad Sarajeva. Nije isto.

Pogledaj Sebilj. Okrijepi se

Tom nevjerovatno lijepom, hladnom vodom.

Stari ljudi su od davnina govorili:

„Ko se jednom napije vode sa

Baščaršije taj se u Sarajevo uvijek vraća“

Dođi…Pogledaj Vijećnicu koja je bila divna od početka

Pa je ruka zla čovjeka u pepeo pretvori.

Majka mi je rekla da se iz pepela najljepše stvari rađaju.

Bila je upravu. Znam to. Samo pogledam Vijećnicu,

Sjetim se njenih riječi i to kažem: “U pravu si mila moja“

I s ponosom, očiju biserom na licu, zašutim.

Dođi…Dođi i vidi šta su to naši preci

U amanet nama ostavili.

Dođi i uvjeri se da ljepota Sarajeva

Je bila tkana prošlošću.

Ko zna čije ruke su sagradile sva ta

Kulturna obilježja koja nam krase gradove.

Ne znam da li smo mi robovi sadašnjosti

Pa ne pridajemo veliki značaj tome,

Ali ko jednom sebe u tijelu svoga grada pronađe

Taj uistinu zna šta je patriotizam.

Ja sam uvjerena da smo moj grad i ja

Jedno tijelo a srca dva.

Alisa Sjenar i Esma Zalihić

PJESMOM DA TI KAŽEM

25

Nadamo se da vam se dopalo ovo izdanje Debatnih

novosti i da ste, kao i mi, mnogo toga naučili o

kulturnom naslijeđu.

Najvažnija lekcija koju smo naučili jeste da BiH ima

mlade ljude koji su zainteresirani da rade na zaštiti

spomenika kulture i doprinesu očuvanju kulturne

baštine.

Slali su nam radove, radili sa CKD-om, pisali, scrtali i

fotografirali. Možda se ne čini kao mnogo, ali su uradili

mnogo više nego neki odrasli koji bi trebali aktivno

raditi na promoviranju kulturnog nasljeđa.

Mi smo ponosi na učenike članove debatnih sekcija, i

u narednom izdanju donosimo još radova i

nastavljamo promovirati kulturno baštinu na svaki

mogući način.

UMJESTO KRAJA

TAMBURALO

MOMČE UZ

TAMBURU

Tamburalo momče uz

tamburu,

tambura mu od

suhoga zlata,

tanke, žice kose

djevojačke,

a terzijan pero

sokolovo.

Gledala ga Ajka sa

čardaka:

”Vidi majko, lijepa

junaka!

Da mi ga je u dvoru

gledati,

na njegovim grudma

sevdisati!

Karanfil bih pod njega

sterala,

a pod glavu rumenu

ružicu,

nek miriše, nek’ se

često budi,

često budi i često me

ljubi!”

26

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

27

Umjesto uobičajene uvodne riječi, u nastavku vam

donosimo govor direktorice Sanje Vlaisavljević

po0vodom Državnog debatnog takmičenja koje je

održano u februaru ove godine u Behram-begovoj

medresi u Tuzli.

„21. državno debatno natjecanje. Nije mala stvar.

21 godina brige za lijepu riječ i kulturu dijaloga pod

okriljem Centra za kulturu dijaloga. Jedna mala

nevladina udruga kroz dvije decenije bira najbolje

debatante i govornike u BiH. Nekad 1997. godine

djelovalo je sasvim nemoguće okupiti

srednjoškolske profesore i srednjoškolce oko jedne

plemenite obrazovne ideje. Vjerovali smo da su te

godine iza nas, ali i danas isti problemi kruže iznad

naših želja i nastojanja i sa istim žarom nastoje da

udalje jedne od drugih. Stoga, vaš uspjeh što

danas jesmo u toploj atmosferi Behram-begove

medrese u Tuzli jeste mnogo veći nego u bilo kojoj

zemlji u okruženju i šire. Već tradicionalno

regionalna debatna natjecanja se odvijaju u

Gimnaziji Banjaluka i Katoličkom školskom centru u

Sarajevu, a oblike tradicije dobivaju i državna

natjecanja u našim prelijepim medresama.

SADRŽAJ:UVODNA RIJEČ

SADRŽAJ

Uvodna riječ

direktorice

3

Uvodna riječ 27

MSŠ Donji Vakuf 29

Mješovita srednja

tehnička škola

Travnik

30

SŠC „Petar Kočić”,

Zvornik

31

Srednja škola za

tektsil, kožu i dizajn,

Sarajevo

32

Uljudna

komunikacije i

prigovor na rangove

Državnog debatnog

takmičenja

35

Međuškolsko

druženje – Zavod za

odgoj i obrazovanje

osoba sa

smetnjama u

psihičkom i

tjelesnom razvoju,

Tuzla

36

Djeca ljubavi 37

Mart kroz datume 38

Plan aktivnosti za

april

39

Ckd tim 40

Škole članice 41

Društvene mreže 43

28

Prvo natjecanje u jednoj medresi je održano prije četiri

godine baš na ovom mjestu i danas, evo nas, ponovo

na istom mjestu. Mnogi su nas pitali zašto baš medrese

kao mjesto za natjecanje najviše razine u BiH. Odgovor

jednostavan. Zato što medrese svoja vrata svake

godine otvaraju za mlade iz cijele BiH kako bi ih ugostile

i pokazale, uvijek i nanovo, svoju spremnost da ugoste

mladost iz cijele BiH i na taj način pokažu koliko

možemo zajedno i kako treba da možemo zajedno

njegujući sve naše različitosti. Različitost nije kamen

spoticanja nego mogućnost da upoznamo više, da

znamo raznovrsnije i da se ponosimo tim bogatstvom

različitosti. Upravo i teze ovogodišnjeg natjecanja jesu

posvećene nediskriminaciji i zalaganju za zajedništvo

jednih pored drugih i jednih sa drugima.

Mala je ovo zemlja, a mnoge probleme ima.

Diskriminacija joj nije nepoznata. Samo dva koraka

pored nas i svjedočimo nekom obliku diskriminacije.

Malo nam one na etničkoj razini i kao da smišljamo

najrazličitije oblike obezvređivanja onih koji nisu po našoj

mjeri. Ni škole nisu oslobođene diskriminatorskih politika i

zato su u ovoj godini sve naše snage usmjerene na

problematiziranje svih negativnih pojava u vezi s tim.

Danas, ovdje otvaramo debatne runde posvećene

njegovanju zajedništva u različitosti, izuzeću nadarene,

darovite i talentirane djece od jednakog postupanja i

medijima koji potiču diskriminaciju. Neka argumenti u

ova tri dana budu jedino što će vas dijeliti i neka najbolji

argumenti zauzmu najviše mjesto. Neka najbolji

pobijedi.

Ovo natjecanje ne bi bilo ovako značajno da nas

značajne institucije nisu podržale. Stoga veliko hvala

Rijasetu islamske zajednice što je prepoznala značaj

debate u školi podjednako koliko i Ministarstvu

obrazovanja tuzlanskog kantona i upravi Behram-

begove medrese. Hvala i svim direktorima srednjih škola

koji podupiru naše sekcije i vaš rad u nadi da će nas

već iduće godine biti još više.“

NEKOLIKO FOTOGRAFIJA

SA DRŽAVNOG DEBATNOG

TAKMIČENJA

UVODNA RIJEČ

29

30.01.2018.godine

Održan sastanak na kojem su prisustvovali svi debatanti.

Razgovarali smo o planovima za dalji rad. Ekipa za Državno

debatno takmičenje koje će se održati krajem februara u

Tuzli, uveliko sprema argumentacijske linije i govore.

Profesorica razgovarala o poslu koji će trenutni kapiten

predati novom, mladom debatantu. Naredni sastanak

dogovorenza sedamdana.

6.02.2018.godine

Sastanak održan, iako je bio skroman odziv debatanata.

Razgovarano je o planiranom međuškolskom druženju koje

je planirano sa školom iz Travnika. Osvrt na pripreme za

učešćena Državnomdebatnom takmičenju.

13.02.2018.godine

Sastanku prisustvovali svi debatanti, a par srednjoškolaca se

priključilo debatnom klubu. Profesorica predložila

debatantima učešće na Državnom debatnom takmičenju

u ulozi staffa kroz konkurs. Razmatranje zahtjeva koje treba

ispuniti kako bi se poslala molba za učešće. Novi debatanti

se upoznali sa novim formatom debate, a u pitanju je

WS(WorldSchools)format.

20.02.2018.godine

Glavna tema sastanka jeste Državno debatno takmičenje

koje će biti održano u Tuzli u periodu od 23. do

25.02.2018.godine. Razgovor o temama koje su predviđene

za pomenuto takmičenje. Provjera istraživačkog materijala,

govora te završne upute. Ekipa je u potpunosti spremna te

željno isčekuje debatne runde, ali i druženje sa

srednjoškolcima iz cijeleBosnei Hercegovine.

27.02.2018.godine

Sastanak održan sa debatantima. Ekipa koja je učestvovala

na takmičenje u Tuzli donosi najljepše utiske i novo iskustvo.

Razgovor o debatnim rundama. Uočeni su nedostaci, ali i

značaj napredak ekipe. Mladi debatanti su postavljali

pitanja informisali kako bi znali šta ih očekuje. Državna ekipa

se zahvalila profesorici za neizmjernu pomoć i podršku.

Sastanakdogovorenzasedam dana.

EdnaBasara,kapitenMSŠDonjiVakuf

CKD odgovara

Edna

Basara

Draga naša Edna,

Hvala za još jedan iscrpan

izvještaj. Posebno hvala

jer si kontaktirala CKD

kada si vidjela da ne

odgovaramo na mejl

kojim si ga poslala. I što si

nam poslala putem FB.

Svaka čast za upornost i

nastojanje da tvoja CKD

porodica sazna šta ste

sve radili u vašem

debatnom klubu. I veliko

bravo za cijeli debatni

klub!

MSŠ DONJI VAKUF

30

Dođe i taj hladan februarski dan, koji su mnogi

debatanti s radošću iščekivali. Pa tako i mi. Polako

ali sigurno, došli smo na trodnevnu avanturu, punu

novih iskustava, novih prijatelja i divnih uspomena.

Najveću tremu nam je stvarala ta subota, debate

koje nas očekuju, ali onog trenutka kada se stopite

sa ostatkom CKD porodice zaboravite na sve.

I evo ovo pišem sada, kada se već sve sleglo.

Jedinstvo za sve je zaista ono za šta se zalažemo, i

to smo dokazali.

Hvala Vam u ime naše ekipe, i iskreno se nadamo

da ćemo biti dio ovakvih projekata i u budućnosti.

Zdenka Nikolić, Mješovita srednja tehnička škola

Travnik

CKD odgovara

Draga Zdenka,

Hvala puno za ovo

javljanje. :)

Posebno nam je drago

kada pročitamo da ste

pobijedili tremu i da vam

već sada debata prije

svega znači druženje i

prijateljstvo pa onda sve

ostalo.

I mi se nadamo da će

vrijedni debatanti iz

Travnika još dugo biti

članovi velike debatne

porodice i da ćemo se još

dugo družiti i mnoooogo

debatirati.

A po načinu kako radite

ni debatni rezultati

svakako neće izostati.

I da, samo da znate,

jedva čekamo vaše novo

javljanje!

MJEŠOVITA SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TRAVNIK

31

U februaru smo održali 4 sastanka i pripremali smo javnu

debatu za mart mesec. Birali smo tezu, debatante i uputili

pozive profesorima, roditeljima i drugim učenicima da dođu

na javnu debatu. Debatna sekcija ima sastanke sredom i

redovno je posećena, u proseku 10 debatanata bude na

sastanku.

Javnu debatu smo održali 7.3.2018. godine. Teza je bila:

"Žene invalidi prolaze kroz dvostuku diskriminaciju i

marginalizaciju". Ovu tezu smo birali s namerom da uoči

Dana žena debatujemo o ženama o kojima se malo

govori, a to s žene sa invaliditetom. Javnoj debati su

prisustvovali profesori, učenici i roditelji. Debatanti su bili:

Miljana Pepić, Ana Ristanović, Borisav Milićević, Mihajlo

Pandurević, Anđela Smiljanić i Dejan Todorović. Tajmer je

bila Marija Stuparević, a moderator Boško Ristić. Javna

debata imala je za cilj im prezentaciju rada debatne sekcije

većembroju ljudi.

Marija Stepanović, prof., SŠC „Petar Kočić”, Zvornik

CKD odgovara

Draga naša profesorice

Marija,

Baš ste nas obradovali

ovim vašim izvještajem.

Posebno nam je drago

da ste imali debatu i da

su učenici razmijenili

argumente o vrlo

osjetljivoj temi. Veliko

bravo za sve vas i

nadamo se da ćete i u

budućnosti imati još puno

ovako zanimljivih debata.

A nadamo se da će biti

prilika i da CKD dođe

jednom u posjetu vašem

fantastičnom klubu.

SŠC „PETAR KOČIĆ”, ZVORNIK

32

28.02.2018. Tradicionalno kao i svake godine članovi debatnog kluba i CIVITAS

sekcije povodom Dana nezavisnosti BiH prikladnim programom obilježili su taj bitan

datum. Programu prisustvovale pedagogica škole Almedina Pašić-Muratović,

Amela Stambol i Elbasa Mulić kao i učenici I-3 razreda. Voditeljica programa Ena

Lošić III-1. Hvala svim članovima na doprinosu i suradnji!

28.02.2018. Članovi debatnog kluba i CIVITAS sekcije učestvovali su na III Festivalu

prijateljstva u Domu mladih povodom Međunarodnog dana prevencije vršnjačkog

nasilja ili Pink Shirt Day. Naši učenici su nastupili uokviru oficijelnog programa sa

igrokazom: Prijatelju svi smo isti koji je naišao na odobrenje i pozitivnu reakciju

publike. Scenarij za igrokaz je napisao Edo Demirović III-3. U toku programa

kandidovani su najbolji prijatelji, a Armin Borovac II-1 je imao sreću pa je izabran i

dobio nagradu od organizatora. U toku festivala na stolu za našu školu izložili smo

letke škole, likovne radove naših učenika kao i predivne cekerčiće koje učenici

kreiraju na nastavi. Učestvovali su:Edo Demirović, Esma Mulaosmanović, Armin

Borovac, Danijel Rebo, Elvir Selmani, Dženana Lagumdžić

Alma Ahmethodžić, prof., Srednja

škola za tekstil, kožu i dizajn,

Sarajevo

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN, SARAJEVO

33

28.02.2018. godine članovi debatnog kluba i CIVITAS sekcije koordinirali su grupama

na radionici: Prevencija vršnjačkog nasilja-Trend je biti friend na kojoj su učestvovali

učenici I-3 razreda. U okviru radionice pored teorijskih znanja koja su učenici usvojili,

svaka grupa na plakatima je imala zadatak da osmisli slogan i grafički prikaz na

temu Borba protiv vršnjačkog nasilja. Plakati su nakon radionice poslužili u nastupu

na Festivalu prijateljstva koji se održavao u Domu mladih povodom Međunarodnog

dana prevencije vršnjačkog nasilja ili Pink Shirt Day. Koordinriale grupama učenice

III-1 Sukejna Imamović, Merjem Rekanović, Ena Lošić, Amajla Daut i Maida Hoši.

U ime svih debatanata i moje

lično ime svim građanima

Bosne i Hercegovine čestitam

Dan nezavisnosti naše

domovine!

Alma Ahmethodžić, prof.,

Srednja škola za tekstil, kožu i

dizajn, Sarajevo

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN, SARAJEVO

34

08.03.2018. godine u holu Srednje škole za tekstil,

kožu i dizajn realizovan je program povodom

Međunarodnog dana žena koji su pripremili za sve

uposlenice i učenice kao i svake godine do sada

članovi debatnog kluba Modus i CIVITAS sekcije. U

okviru programa smo mogli čuti gdje i zašto su se

žene pobunile, ko je Klara Cetkin i zašto je bitna,

odlomak iz teksta Ive Andrića, citate o ženama i

govor Inele Subašić maturanice i kapitena

debatnog kluba Modus, kojoj zahvaljujemo za

doprinos svim aktivnostima i želimo mnogo sreće i

nakon završene srednje škole. Na kraju programa svi

prisutni su mogli doprinijeti programu tako što bi

izvukli citat koji bi postavili na određeno mjesto i

napisali nešto ženi. Naravno i ove godine su bile

neizostavne čestitke koje je kreirao debatant i član

CIVITAS sekcije Edo Demirović koji je i podijelio

čestitke svim uposlenicama i učenicama kao i

bombone za ovaj i svečani dan.

Alma Ahmethodžić, prof., Srednja škola za tekstil,

kožu i dizajn, Sarajevo

CKD odgovara

Draga profesorice Alma,

Vi uvijek pravite magične

događaje povodom

različitih datuma. I drago

nam je da uvijek o tome

obavijestite vaš CKD.

Zaista je zadovoljstvo

čitati vaše izvještaje i

nekada nam se čini kao

da smo i mi bili tamo.

Uvijek je divno znati da

postoje profesori koji

inspiriraju debatante da

rade više i bolje i koji žele

doprinijeti razvitku lokalne

zajednice kroz različite

aktivnosti. Za sve vas

šaljemo veliki pozdrav i još

veće bravo!

SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN,

SARAJEVO

35

Poštovana,Obraćam Vam se u vezi rangiranja debatanata nadržavnom debatnom natjecanju u Tuzli 2018. godine.Zanima me, ima li mogucnosti da se ispravi greska koja jeslucajno načinjena?U 3. debatnoj rundi kolegi iz mog tima (Danilu Jovanicu)dopisani su moji poeni u cjelokupnom rangiranjudebatanata,dok je u 4. debatnoj rundi kolegica (AnaMirecki) "dobila" moje poene. Mi smo članovi timaKŠC1.Grešku sam primjetila u ne poklapanju sudačkihlistova i rangova debatanata. Ako je ikako moguće,voljela bih ako imate vremena za sitnu prepravku ovihrangova. Naravno,ako Vam ne pretstavlja problem.Unaprijed zahvalna Božić Marija, kapiten kluba

Katoličkog školskog centra "Blaženi Ivan Merz" BanjaLuka.

Draga naša Marija,Hvala ti za ovaj mail. CKD će odmah sve provjeriti iispraviti sve što bude potrebno. Svakako ćemo biti ukontaktu i još jednom hvala za brižljivo praćenje objava irezultata što mnogo olakšava naš posao.Srdačan pozdrav,Nadina BalagićCentar za kulturu dijaloga

Draga Marija,Evo nakon provjere i unesenih korekcija u nastavku je linkza nove rangove, i hvala još jednom za tvoju ispravku.http://www.ckdbih.com/dokumenti/Rangovi_final%20Drzavno%202018.pdfSrdačan pozdrav,Nadina

Poštovana Nadina,Osjećam obavezu da Vam se iskreno zahvalim jer uvijekpronađete vremena za naša opažanja, kritike iprobleme. Hvala Vam što ste i ovaj put u ovakvo kratkomroku uspjeli izmijeniti rangove.Srdačan pozdrav iz Banje Luke.

CKD odgovara

Draga Marija, i svi naši

dragi debatanti, CKD je u

ovom broju odlučio

podijeliti korespondenciju

koju smo imali nakon

Državnog debatnog

takmičenja. Zašto? Zato

jer smo željeli pokazati

kako je moguće uputiti

opravdan prigovor na

uljudan način. Želimo

zaista pohvaliti Mariju za

napisane poruke i

pokazati šta ustvari znači

uljudna komunikacija.

Pismena komunikacija je

često mnogo teža nego

usmena jer dok čitamo

riječi ne vidimo nikakvu

neverbalnu gestikulaciju

koju je imala osoba dok

piše poruke. Zato je u

pismenoj komunikaciji

daleko važnije birati riječi

jer i ako se šalimo to

osoba koja čita mora

saznati iz naših riječi iako

nas ne vidi i ne vidi da se

smijemo. Draga Marija, još

jednom puno hvala za

uljudnost koju si pokazala

u svojim mejlovima i što si

pokazala šta znači usvojiti

principe uljudne

komunikacije.

ULJUDNA KOMUNIKACIJA I PRIGOVOR NA

RANGOVE DRŽAVNOG DEBATNOG TAKMIČENJA

36

U utorak, 21.3.2018. godine u Zavodu za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u

psihičkom i tjelesnom razvoju Tuzla je održano međuškolsko druženje kojem su

prisustvovali učenici škole i ugostili prijatelje i kolege iz Mješovite srednje mašinske

škole Tuzla i KŠC „Sveti Franjo” Tuzla. U ime CKD-a, druženju je prisustvovala Nadina

Balagić. Tokom druženja smo zajedno analizirali pripovijetku „Pale sam na svijetu” i

razgovarali o važnosti prijateljstva, uljudne komunikacije i poštivanja međusobnih

razlika. Nakon ovog druženja svi smo otišli u Bosanski kulturni centar u Tuzli u kojem je

obilježen Međunarodni dan osoba sa Down sindromom. Kako je sve izgledalo,

pogledajte na fotografijama u nastavku. :)

MEĐUŠKOLSKO DRUŽENJE – ZAVOD ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE OSOBA SA

SMETNJAMA U PSIHIČKOM I TJELESNOM RAZVOJU, TUZLA

37

Mart je mjesec svjesnosti o Down sindromu, a 21. mart jeDan oboba sa down dindromom. Obično su odrasli ti koji

zastaju kada se spomene down sindrom kod djece iobično je to praćeno rečenicom “jadno dijete”, “žao mi

je”. A zbog čega je “jadno”, zbog čega nam je žao. Da lizbog toga što mu kao društvo ne možemo omogućiti

integraciju koju treba imati. Trebalo bi nam biti ustvari žaonas svaki put kada propustimo priliku da nam srce

dotakne neko dijete sa down sindromom. Što uopćeznamo o tom sindromu.

Downov sindrom je genetski poremećaj koji je uzrokovan

prisutnošću jednog hromosoma viška. Nastaje u trenutkuzačeća. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine

francuski genetičar Jerome Lejeune. Na 21. paruhromosoma otkrio je još jedan hromosom viška, umjesto

2, tu su se nalazila 3 hromosoma, a u cijeloj staniciumjesto 46, ukupno 47 hromosoma.

U tom jednom hromosomu viška koji je kao napravio cijeli

problem, ustvari satkana je sva božanska ljubav i dobrotakojom su ti ljudi obdareni i koju šire oko sebe kao

magnetno polje ili aureol. Beskrajno je nadahnjujuće bitidotaknut njihovom pažnjom i dobrotom i ponekad mi se

čini kao da je zarazna. Kamo sreće da nam svima mogudati malo te zaraze, da svi možemo postati malo bolji

ljudi, mnogo više posvećivati pažnje ljudima, a nepredmetima. Možda bi se tada i svijet promijenio. Možda

nam ne bi trebale tolike raznorazne inicijative zapodizanje svijesti o problemima koji pogađaju društvo jer

u sveopćoj ljubavi i dobroti svijest bi bila prirodnoprisutna, a problemi eliminirani. Ti ljudi nisu “jadni” i ne

trebaju sažaljenje. Oni trebaju ruku prijateljstva u kojoj ćeostaviti dio svoje dobrote.

I zato, jednu ružičastu, a drugu zelenu, čarapicu na noge

i u novi dan krenite svjesni da su ovi ljudi posebni i da tanjihova posebnost ima ime a zove se nadahnjujuća

dobrota.Anesa Vilić, Sarajevo

DJECA LJUBAVI

38

MEĐUNARODNI PRAZNICI U MARTU

MART KROZ DATUME

8. mart – Međunarodni dan žena; Svjetski dan bubrega

15. mart – Svjetski dan prava potrošača

20. mart – Svjetski dan frankofonih naroda

21. mart – Svjetski dan poezije (UNESCO)

21. mart – Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije

(priznao UN)22. mart – Svjetski dan voda (priznao

UN)23. mart – Svjetski dan meteorologije

(priznao UN)24. mart – Svjetski dan borbe protiv

tuberkuloze (priznao UN)27. mart – Svjetski dan pozorišta

39

Plan aktivnosti za APRIL 2018.

APRIL

Aktivnosti klubova iz mreže članica CKD-a

Izvještavanje o aktivnostima kluba za prethodni mjesec do

petog u tekućem mjesecu

Dostavljanje tekstova za mjesečni debatni magazin

„Debatne novosti“

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu

„Debatne novosti“

Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje

Internet online natjecanje – ljudska prava

Internet online natjecanje – interetničko pomirenje

Internet online natjecanje – antidiskriminacija

Učešće u radu Facebook grupa i stranica:

CKD facebook stranica

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

Debatologija

https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetn

ickomPrestupnistvu?fref=ts

Stop netoleranciji u BiH

https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-

BiH/755645774502644?ref=ts&fref=ts

Debatom protiv diskriminacije

https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?fref

=ts

Objavljivanje kreiranih materijala na YouTube kanalu CKD-a

Međuškolske posjete

Dan osoba iz autističnog spektra 02.04.2017.

40

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo,

počasni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

i Predsjednik

Skupštine CKD

Nadina Balagić,

program asistent

Amela

Ibrahimagić,

saradnik

Tijana Ljuboje,

spoljni

saradnik

Anja Gengo,

spoljni saradnik

DemondĐonko

MOSTAR

Alma Ahmethodžić

SARAJEVO

NasihaMulahalilović

TUZLA

Branka LjubojevićBANJA LUKA

Srednja škola za

tekstil kožu i dizajn

Sarajevo

Gimnazija i SŠC

Istočna Ilidža

MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka

gimnazija

Sarajevo

Srednja škola

„28.juni” Istočno

Sarajevo

Gimnazija Visoko

Gimnazija

„Muhsin Rizvić”

Breza

Mješovita srednja

tehnička škola

Travnik

Srednjoškolski

centar „Petar

Kočić“ Zvornik

Gimnazija

Mostar

Srednja

elektrotehnička

škola Mostar

Srednja škola

Konjic

Srednja

medicinska

škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Ekonomska

škola „Joze

Martinovića“

Mostar

Srednja

građevinska

škola Jurja

Dalmatinca

Mostar

Srednja

strojarska škola

Fausta Vrančića

Mostar

Gimnazija

„Petar Kočić“

Srbac

Gimnazija

Banja Luka

Srednja

elektro-

tehnička škola

Prijedor

SŠC „Đuro

Radmanović”

Novi Grad

Gimnazija

Gradiška

Srednja škola

Drvar

Srednja

elektrotehničk

a škola

„Nikola Tesla”

Banja Luka

SŠC „Jovan

Dučić” Teslić

Unsko-sanski

koledž Bihać

Mješovita srednja škola

Srebrenik

Gimnazija „Musa

Ćazim Ćatić“ Tešanj

Mješovita srednja škola

„Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj

Gimnazija „Mustafa

Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola

Tešanj

Mješovita srednja

škola Stjepana Radića

Usora

Ekonomska škola Brčko

Mješovita srednja

škola Čelić

MSŠ Gračanica

Prva osnovna škola

Srebrenik

Osnovna škola

"Džakule„

Zavod za odgoj i

obrazovanje osoba sa

smetnjama u

psihičkom i tjelesnom

razvoju Tuzla

Osnovna škola "Tinja",

Srebrenik

Mješovita srednja

elektrotehnička škola,

Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Karađoz-begova

medresa Mostar

Behram-begova

medresa Tuzla

Gazi Husrev-

begova medresa

Sarajevo

Medresa

„Osman-

ef.Redžović”

Visoko

Žarko Brkanlić –počasni koordinator

Abdulah Bećirović– počasni koordinator

Harun MacićMEDRESE U BIH

Emilija PavićevićKŠC-ovi u BiH

KŠC „Sveti

Franjo” Opća

gimnazija Tuzla

KŠC - Srednja

medicinska

škola Sarajevo

KŠC „Sveti

Josip”,

Sarajevo

KŠC - Opća

gimnazija

Banja Luka

KŠC „ Sveti

Pavao“ Opća

gimnazija

Zenica

Franjevačka

klasična

gimnazija

Visoko

41

Ime i prezime trenera Škola Mjesto

Admir Đogić Unsko-sanski koledž Bihać Bihać

Admira UzunićMješovita srednja elektrotehnička škola,

TuzlaTuzla

Ahmed Omerović Behram-begova medresaTuzla Tuzla

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj

Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj Tešanj

Alma AhmethodžićSrednja škola za tekstil, kožu i dizajn

Sarajevo Sarajevo

Alma Alibegović Gimnazija „Muhsin Rizvić” Breza Breza

Alma Bajraktarević OŠ ˝Džakule˝ Gračanica Gračanica

Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Bojan Radun Srednja škola Drvar Drvar

Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar

Branka Ljubojević Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Darian PokazKŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija

ZenicaZenica

Denisa Mušija MSŠ Kakanj Kakanj

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar Mostar

Dijana Novković - Pećanac Srednja škola Drvar Drvar

Draženka PenavićSrednja ekonomska škola „Joze

Martinovića“ MostarMostar

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo Sarajevo

Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Sarajevo Sarajevo

Franjo Radman Franjevačka klasična gimnazija Visoko Visoko

Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar

Isidora Mijić SŠC „Jovan Dučić” Teslić Teslić

Ivica Ivanić KŠC „Sveti Franjo” Opća gimnazija Tuzla Tuzla

42

Ime i prezime trenera Škola Mjesto

Kristijan Glavaš MSŠ „Stjepana Radića“ Usora Usora

Lejla Bajraktarević Abdulah Bečirović

Ekonomska škola Brčko Brčko

Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Marina BabićElektrotehnička škola "Nikola Tesla"

Banja LukaBanja Luka

Marija StepanovićSrednjoškolski centar "Petar Kočić"

ZvornikZvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Sarajevo

Mersiha Numanović Osnovna škola "Tinja", Srebrenik Srebrenik

Mira Vučković Gimnazija Gradiška Gradiška

Mirsada AličehićMješovita srednja tehnička škola

TravnikTravnik

Mirsad Letić MSŠ Gračanica Gračanica

Mirza HasanbašićGimnazija "Mustafa Novalić„

GradačacGradačac

Mirzet HamzićGazi Husrev-begova medresa,

SarajevoSarajevo

Mladen UgrenCentar srednjih škola "Petar Kočić„

SrbacSrbac

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“Tešanj Tešanj

Nasiha Avdić Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Tešanj

Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad Novi Grad

Saša DelićZavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom

razvoju TuzlaTuzla

Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža„ Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Suad Smailhodžić Medresa „Osman ef. Redžović“ Visoko Visoko

Tanja Kaurin SC „Gaudeamus“ Banja Luka Banja Luka

Tatjana Ljolje MarićSrednja strojarska škola Fausta

Vrančića MostarMostar

Tatjana Ljolje MarićSrednja strojarska škola Jurja

Dalmatinca MostarMostar

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj Kladanj

Vedrana Mijović PantelićSrednja škola "28. juni" Istočno

SarajevoIstočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska školaMostar Mostar

Zvonko Benković Franjevačka klasična gimnazija Visoko Visoko

43

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

STOP NETOLERANCIJI U BiH

facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH

DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/

44

Debatne novosti, br. 3April 2018. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts