umrli urtheil v taboriščih ww2

7/23/2019 Umrli Urtheil v Taboriih WW2

1/97

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

rtvoslov Nijemaca hrvatske Baranje (Drugi svjetski rat i porae)

The Victimology of Germans from Croatian Baranya (World War II and the post-warperiod)

by Vladimir Geiger

Source:

Scrinia Slavonica (Scrinia Slavonica), issue: 11 / 2011, pages: 259-354, on www.ceeol.com.
http://www.ceeol.com/http://www.ceeol.com/


2/97

scrinia slavonica 11 (2011), 259-354. 259

Vladimir Geiger(Hrvatski institut za povijest, Zagreb)

RTVOSLOV NIJEMACA HRVATSKE BARANJEDrugi svjetski rat i porae

UDK 323.15(497.5 Baranja=112.2)194Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 6. 2. 2011.

Na temelju podataka navedenih u njemakoj/podunavskovapskoj i hrvat-skoj i srpskoj historiografiji, a posebice poimeninih popisa/rtvoslova,izneseni su brojani i poimenini pokazatelji o stradalim i rtvama odno-sno o poginulim, ubijenim, umrlim i nestalim Nijemcima hrvatske Bara-nje, vojnicima, tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, te brojani i

poimenini pokazatelji stradalih i rtava odnosno ubijenih, umrlih i nesta-lih Nijemaca hrvatske Baranje, civila, tijekom Drugoga svjetskog rata i u

porau. Prema do sada utvrenim poimeninim pokazateljima za dvadesetnaselja hrvatske Baranje, tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, ivot

je izgubilo najmanje 1414 Nijemaca. Preteito tijekom Drugoga svjetskograta, ali i u porau oko 400 navedenih osoba (mukarci) stradalo je (poginu-li, ubijeni, umrli, nestali) kao pripadnici vojnih i(li) poluvojnih postrojba.Ostali navedeni (mukarci, ene i djeca) stradali su (ubijeni, umrli, pogi-nuli, nestali) kao civilno stanovnitvo tijekom Drugoga svjetskog rata i u

porau. Od toga je u porau, odnosno od zavretka ratnih djelovanja, od1944./1945., pa do 1948. oko 870 civilnih osoba umrlo ili, pak, ubijeno na

prisilnom radu i u jugoslavenskim logorima. Prilog je pokuaj cjelovitogprikaza stvarnih ljudskih gubitaka Nijemaca hrvatske Baranje u Drugom

svjetskom ratu i u porau, uz reviziju podataka, esto nepotpunih i(li) razli-itih, navedenih u njemakim i hrvatskim i srpskim izdanjima i radovima,koji donose poimenine popise stradalih i rtava za hrvatsku Baranju.

Kljune rijei:Drugi svjetski rat i porae, ljudski gubici, njemaka manji-na, hrvatska Baranja

* Rad je ostvaren u sklopu znanstvenog projekta Hrvatskog instituta za povijest u ZagrebuLjudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i porau (019-0190609-0584), koji seprovodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.


3/97

Vladimir Geiger: rtvoslov Nijemaca hrvatske Baranje...260

Nijemci doseljavaju u Baranju nakon protjerivanja Osmanlija iz Ugarskeu vrijeme njemake kolonizacije istone i jugoistone Europe, posebice Po-

dunavlja tijekom 18., ali i 19. stoljea, u prvom redu iz gospodarskih razloga.Naseljavanje Nijemaca u hrvatsku Baranju otpoinje od poetka 18. stoljea,najprije na veleposjed Belje, koji je Eugen Savojski dobio za vojnike zaslugeod Carske komore u Beu. U hrvatskoj Baranji Nijemci se naseljavaju i ivedo potkraj Drugoga svjetskog rata, u veem broju u Belom Manastiru, Bati-ni, Bilju, Bolmanu, Branjini, Branjinom Vrhu, emincu, Dardi, Duboevici,Grabovcu, Jagodnjaku, Karancu, Kozarcu, Kneevu, Kneevim Vinogradima,Luu, Petlovcu, Podolju, Popovcu, umarini, Zmajevcu.1

1 Usp. Gottlob Holder, Das Deutschtum in der unteren Baranya. Eine bevlkerungs- undsiedlungsgeschichtliche Studie ber die Schwbische Trkei(Stuttgart, 1931.); Rudolf Hart-mann,Die Schwbische Trkei im 18. Jahrhundert(Budapest, 1935.); Egon Lendl, Die To-chtersiedlungsbewegung in der Schwbischen Trkei. Ein Beitrag zur Wanderungsforschungin den sdostdeutschen Volksinseln, Deutsches Archiv fr Landes- und Volksforschung, 1([Leipzig], 1937.), 828.-839.; Johann Weidlein, Ansiedlung der Deutschen in der Baranya,Deutsche Forschungen in Ungarn, 5 ([Mnchen], 1940.), 1.-24.; Irma Steinsch,Die Ansied-lung der privaten Grundherrschaften der Schwbischen Trkei in Ungarn im 18. Jahrhundert(Budapest, 1942.); Johann Weidlein, Die Deutschen in der Schwbischen Trkei (Wrz-burg, 1956.); Johann Weidlein, Ansiedlung der Deutschen in der Schwbischen Trkei,Volkskalender der Deutschen aus Ungarn ([Mnchen], 1960.), 37.-49.; Borislav Jankulov,Pregled kolonizacije Vojvodine u XVIII i XIX veku(Novi Sad, 1961.); Johann Weidlein, Die

Neubesiedlung des Beljer Gutes des Prinzen Eugen von Savoyen,Ein donauschwbischeGedenkschrift zum 300. Geburtstag des Prinzen Eugen(Wien, 1963.), 72.-77.; Johann Wei-dlein, Die schwbische Trkei: I. Beitrge zu ihrer Geschichte und Siedlungsgeographie(Mnchen, 1967.); Valentin Oberkersch,Die Deutschen in Syrmien, Slawonien und Kroatienbis zum Ende des Ersten Weltkrieges. Ein Beitrag zur Geschichte der Donauschwaben(Stutt-gart, 1972.); Anton Tafferner, Die katolischen Donauschwaben in Ungarn (1918-1945), u:Michael Lehmann (Hrsg.),Die katolischen Donauschwaben in den Nachfolgestaaten 1918-1945. Im Zeichen des Nationalismus(Freilassing, 1972.), 13.-81.; Anton Tafferner, Quellen-buch zur donauschwbischen Geschichte, Teil I (Mnchen, 1974.), Teil II (Stuttgart, 1977.),Teil III (Stuttgart, 1978.), Teil IV (Stuttgart, 1982.), Teil V (Stuttgart 1995.); Rudolf Hart-mann, Schwbische Trkei(Tuttlingen, 1976.); Mathias Volk, Unvergessene Heimat. Branji-na-Kisfalud. 1750-1944/45. (Karlsruhe-Neureut, 1976.); Franz Galambos, Die katolischen

Donauschwaben in der Schwbischen Trkei (1867-1918), u: Michael Lehmann, JosefHaltmayer (Hrsg.), Die katolischen Donauschwaben in der Doppelmonarchie 1867-1918.Im Zeichen des Liberalismus(Stuttgart, 1977.), 110.-184.; Georg Wild,Die Deutsche Evan-gelische Kirche in Jugoslawien 1918-1941 (Mnchen, 1980.); Ferdinand Hengl, DeutscheKolonisten im Komitat Baranya/Ungarn 1688-1752, Teil I-III (Sindelfingen, 1983.-1985.);Mathias Volk, Unvergessene Heimat Branau/Baranya(Karlsruhe-Gingen/Fils, 1985.); FranzRoth (Red.),Laschkafeld 1720-1945. Deutsches Dorf in der Schwbischen Trkei(Freilas-sing, 1986.); Gyrgy Timar, Demografska povijest Baranje do 1910. godine, u: Duan ali(ur.), Tri stoljea Belja (Osijek, 1986.), 40.-64.; Alica Wertheimer-Baleti, StanovnitvoBaranje u razdoblju 1857-1881. godine, u: Duan ali (ur.), Tri stoljea Belja (Osijek,1986.), 65.-76.; Valentin Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und

Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Sdosteuropa(Stuttgart, 1989.); Ferdi-nand Hengl,Die deutschen Familien im Komitat Baranya-Branau/Ungarn in den kirchlichenSeelenlisten 1767-1768, Teil I (Karlsruhe, 1990.); Andrija Bognar, Razvoj etnike struktureBaranje, u: Politiko-geografska i demografska pitanja Hrvatske (Zagreb, 1991.), 293.-


4/97


Popis stanovnitva Kraljevine Jugoslavije 1931. zabiljeio je na podrujuBaranje (kotarevi Batina i Darda) 52.846 stanovnika, a 15.751 osoba iskazalo

je njemaki materinskim jezikom.2

Maarski popis stanovnitva 1941. u hr-vatskoj Baranji je zabiljeio 13.600 Nijemaca.3Do potkraj Drugoga svjetskograta Nijemci su bili najbrojnija etnika/nacionalna skupina u Baranji, a po

brojanoj zastupljenosti slijedili su Maari, Hrvati i Srbi.

314.; Rudolf Hartmann,Die Schwbische Trkei und ihre Volkstrachten (Mnchen, 1992.);Stjepan Sran, Baranja (Osijek, 1993.), 84.-166.; Johann Zeiler, Deutsche Bewohner inPopovac (Ban) Schwbische Trkei im November 1944(Winnenden, 1993.); Marta Fata(Hrsg.),Die Schwbische Trkei: Lebensformen der Ethnien in Sdwestungarn(Sigmarin-gen, 1994.); Mathias Volk,Familienbuch der katholischen Pfarrgemeinde Kisfalud-Branjina

in der Baranya/Branau 1874-1944(Karlsruhe-Neureut, 1995.); Mladen Klemeni, Narod-nosni sastav/Ethnic Composition, u: Mladen Klemeni, Anelko Milardovi, Josip Vrboi,

injenice o hrvatskoj Baranji/Facts about Croatian Baranja(Osijek, 1995.), 19.-23./55.-59.;Ferdinand Hengl,Abschrift der Kirchenbcher der katholischen Pfarrei Darda in der unterenBaranja im Donau-Drau-Winkel (Kroatien) 1715-1789(Karlsruhe, 1996.); Ante Sekuli,Hr-vatski baranjski mjestopisi. Povijest hrvatskih imena mjesta u Baranji(Zagreb, 1996.), 11.-55.; Mathias Volk, Familienbuch der katholischen Pfarrgemeinde Kisfalud-Branjina in derBaranya/ Branau 1794-1874(Karlsruhe-Neureut, 1997.); Ingomar Senz,DonauschwbischeGeschichte, Band II, Wirtschaftlische Autarkie und politische Entfremdung 1806 bis 1918(Mnchen, 1997.); Johann Zeiler,Familienbuch Popovac (Ban), Schwbische Trkei 1750-1945 mit den Filialgemeinden Branjina - Kisfalud, Knezevo - Lak, Podolje - Bodollya undSarok(Winnenden, 1998.); Vladimir Geiger, Hrvatska Baranja u podunavskovapskoj his-

toriografiji i publicistici. Prilog baranjskoj bibliografiji, Godinjak Ogranka Matice hrvatskeBeli Manastir, sv. 2 (Beli Manastir, 2005.), 131.-136.; Oskar Feldtnzer,DonauschwbischeGeschichte, Band I, Das Jahrhundert der Ansiedlung 1689-1805 (Mnchen, 2006.); JosipFranz, Sakralna batina njemakih sela u Baranji, Godinjak Njemake narodnosne za-jednice/VDG Jahrbuch 2006(Osijek, 2006.), 185.-190.; Dubravka BoiBogovi, Vjerskiivot njemakog stanovnitva u junoj Baranji krajem 18. stoljea, Godinjak Njemakezajednice/DG Jahrbuch 2009 (Osijek, 2009.), 209.-218.; Darko Varga, Crtice iz povijestinaseljavanja Nijemaca u Baranju, Godinjak Njemake zajednice/DG Jahrbuch 2009(Osi-jek, 2009.), 285.-327.; Daka Osonjaki, Selo broji 441 duu, Godinjak Njemake zajed-nice/DG Jahrbuch 2010(Osijek, 2010.), 363.-374. I ondje navedeni izvori i literatura.

2 Usp.Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31 marta 1931 godine, Knjiga II,Prisutno

stanovnitvo po veroispovesti, Kraljevina Jugoslavija, Opta dravna statistika (Beograd,1938.); Gliederung der Bevlkerung des ehemaligen Jugoslawien nach Muttersprache undKonfession nach den unverffentlichten Angaben der Zhlung von 1931(Wien, 1943.); MirkoKoreni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971.(Zagreb, 1979.), 97.-103.; DuanBiber,Nacizem in Nemci v Jugoslaviji 1933-1941(Ljubljana, 1966.), 19., 303. bilj. 10, 308.bilj. 27;Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V,DasSchicksal der Deutschen in Jugoslawien (Dsseldorf, 1961., Mnchen, 1984., Augsburg,1994., Mnchen, 2004.), 119E; Nada Lazi,Baranja 1941 - 1945.(Slavonski Brod, 1979.),21.-28.; Hans Rasimus,Als Fremde in Vaterland. Der Schwbisch-deutsch Kulturbund unddie ehemalige Deutsche Volksgruppe in Jugoslawien im Spiegel der Presse(Mnchen, 1989.),574.; Holm Sundhaussen, Die Deutsche in Kroatien - Slawonien und Jugoslawien, u: GnterSchdl (Hrsg.),Deutsche Geschichte in Osten Europas. Land an der Donau(Berlin, 1995.),329.; Jakov Gelo, Ivan Crkveni, Mladen Klemeni (prir.), Narodnosni i vjerski sastavstanovnitva Hrvatske 1880.-1991. po naseljima, 1 (Zagreb, 1998.), 161.-189.

3 M. Klemeni, Narodnosni sastav/Ethnic Composition, 21.


5/97


Nakon napada Treega Reicha na Kraljevinu Jugoslaviju, u travnju 1941.Maarska je, uz Prekomurje, Meimurje i Baku, okupirala i hrvatsku Bara-

nju i s ciljem pacifikacije i desrbizacije uvela Vojnu upravu, koja je u kolovozu1941. zamijenjena civilnom (graanskom) upravom, a u prosincu 1941. odlu-kom maarskog parlamenta hrvatska je Baranja pripojena Maarskoj. Hrvat-ska Baranja je postala dijelom upanije Baranja sa sjeditem u Peuhu, a Ni-

jemci hrvatske Baranje ukljueni su u Narodni savez Nijemaca u Maarskoj(Volksbund der Deutschen in Ungarn). Trei Reich okupirao je Maarsku uoujku 1944., a i od Hortyjeve Maarske okupirane dijelove Kraljevine Jugo-slavije, to se odrazilo i na poloaj Nijemaca u hrvatskoj Baranji. Trei Reich

je nastojao potpunije iskoristiti privredne i ratne mogunosti te uvrstiti po-loaje od opasnosti pribliavanja sovjetske Crvene armije. U listopadu 1944.Banat i Baka prelaze u vlast NOV i PO Jugoslavije, a nakon tekih borbido potkraj studenoga 1944. postrojbe Crvene armije i NOV i PO Jugoslavije

prelaze u Baranju. No, posljednje borbe na baranjskom podruju vodile su se,uslijed njemake protuofanzive u Maarskoj, u zapadnoj i sredinjoj Baranjitijekom oujka 1945. Do potkraj Drugoga svjetskog rata Nijemci hrvatskeBaranje mukarci uglavnom su bili, dragovoljno ili prisilno, mobilizirani umaarske i njemake vojne i poluvojne postrojbe, u kojima su mnogobrojniizgubili ivot, a u kuama su ostale preteno starije osobe, ene i djeca. Nje-mako stanovnitvo, koje nije izbjeglo ili do tada protjerano, bilo je tijekom i

nakon ratnih djelovanja preputeno samovolji pobjednika.4

4 Usp. Leopold Rohrbacher,Ein Volk ausgelscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums inJugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948 (Salzburg, 1949.), 201.-202.;Dokumentationder Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V,Das Schicksal der Deutschen inJugoslawien(Dsseldorf, 1961., Mnchen, 1984., Augsburg, 1994., Mnchen, 2004.), 57E-58E, 67E-72E, 605.-608.; Josip Mirni,Nemci u Bakoj u Drugom svetskom ratu(Novi Sad,1974.); N. Lazi,Baranja 1941 - 1945., 83.-116., 260.-274.; Michael Hottinger [Anton Scher-er!], Die Donauschwaben in Jugoslawien, u:Der Weg in die neue Heimat. Die Volksdeu-tschen in der Steiermark (Graz-Stuttgart, 1988.), 135.-137.; Valentin Oberkersch,Die Deu-tschen in Syrmien, Slawonien, Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe

in Sdosteuropa(Stuttgart, 1989.); Vlkermord der Tito-Partisanen 1944-1948. Die Vernich-tung der altsterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker anKroaten und Slowenen. Dokumentation(Graz, 1991.), 193.-195.; Anton Scherer, Podunavskivabe u Jugoslaviji/Die Donauschwaben in Jugoslawien, u: Anton Scherer, Manfred Straka,Kratka povijest podunavskih Nijemaca/Abriss zur Geschichte der Donauschwaben (Osi-jek - Zagreb - Split, Graz - Stuttgart, 1999.), 58.-61./129.-133.;Leidensweg der Deutschenim kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte ber die Verbrechen an den Deutschendurch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948(Mnchen-Sindelfingen, 1991.), 619.-653. iliWeibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948(Mnchen, 1991.), 619.-653.;Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II,Erlebnisberichteuber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948

(Mnchen-Sindelfi

ngen, 1993.), 565.-584. ili Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Er-lebnisberichte 1944-1948(Mnchen, 1993.), 565.-584.;Leidensweg der Deutschen im kom-munistischen Jugoslawien, Band III, Erschieungen-Vernichtungslager-Kinderschicksale inder Zeit von 1944-1948 (Mnchen-Sindelfingen, 1995.), 458.-459., 664., 892. ili Weibuch


6/97


Naime, odnos Narodnooslobodilake vojske i Partizanskih odreda Jugo-slavije/Jugoslavenske armije i narodnih vlasti prema jugoslavenskim, hr-

vatskim i baranjskim Nijemcima, kojima je pripisana i ozakonjena kolektivnakrivnja, ogledni je primjer etnikoga ienja u Jugoslaviji i Hrvatskoj, pot-kraj Drugoga svjetskog rata i u neposrednom porau.5

Naredbom predsjednika Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavijei vrhovnog zapovjednika NOV i PO Jugoslavije Josipa Broza Tita, od 17.listopada 1944., uvedeno je izvanredno stanje na podruju Banata, Bake iBaranje, odnosno uvedena je Vojna uprava za Banat, Baku i Baranju, koja e

potrajati do 27. sijenja 1945., kada je naredbom J. Broza Tita Vojna upravaza Banat, Baku i Baranju ukinuta. U nadlenost NOV i POJ-a prela je tom

odlukom na navedenim podrujima sva izvrna i sudska vlast.6

Na sjedniciNacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije odranoj 30. listopada 1944.,predsjednik NKOJ-a maral Jugoslavije J. Broz Tito je pojasnio: Uspostavu

der Deutschen aus Jugoslawien. Erschieungen Internierungslager Kinderschicksale1944-1948(Mnchen, 1995.), 458.-459., 664., 892.; Verbrechen an den Deutschen in Jugo-slawien 1944-1948. Die Stationen eines Vlkermords(Mnchen, 1998.), 49.-54., 227., 263.;Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948(Mnchen, 2003.), 29.-31., 126.,

142.; Genocid nad nemakom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948(Beograd, 2004.), 35.-37.,159., 179.; Michael Portmann,Die kommunistische Revolution in der Vojvodina 1944 - 1952.Politik, Gesellschaft, Wirtschaft, Kultur (Wien, 2008.), 89.-95., 149.-163.; Mario Kevo,Drugi svjetski rat i porae, u: Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, Prvisvezak (Zagreb, 2009.), 437.-439.; Georg Wildmann, Donauschwbische Geschichte, BandIII,Die Tragdie der Selbstbehauptung im Wirkfeld des Nationalismus der Nachfolgestaaten1918 1944(Mnchen, 2010.), 166.-210., 727.-750. I ondje navedeni izvori i literatura.

5 Zoran Janjetovi, Logorisanje vojvoanskih Nemaca od novembra 1944. do juna 1945. go-dine, Tokovi istorije, br. 1-2 (Beograd, 1997.), 150.-164.; Zoran Janjetovi,Beetwen Hitlerand Tito. The disappearance of the Vojvodina Germans (Beograd, 2000., Beograd, 2005.);Vladimir Geiger, Folksdojeri u Hrvatskoj 1945., u: Nada KisiKolanovi, Mario Jareb,

Katarina Spehnjak (ur.), 1945. razdjelnica hrvatske povijesti,(Zagreb, 2006.), 271.-287.;Zoran Janjetovi, Proterivanje nemakog i maarskog ivlja iz Vojvodine na kraju Drugogsvetskog rata,Hereticus, 1 (Beograd, 2007.), 106.-118.; Vladimir Geiger, Josip Broz Titoi sudbina jugoslavenskih Nijemaca, asopis za suvremenu povijest, god. 40, br. 3 (Zagreb,2008.), 801.-818.; Zoran Janjetovi,Nemci u Vojvodini (Beograd, 2009.), 333.-365. I ondjenavedeni izvori i literatura.

6 Kosta Na, Osloboenje Baranje, u: Duan ali(ur.), Tri stoljea Belja(Osijek, 1986.),339.-344.; oko Ivanovi, Baranja u NOR-u i revoluciji oktobar 1944 april 1945.,u: Duan ali (ur.), Tri stoljea Belja(Osijek, 1986.), 345.-356.; N. Lazi, Baranja 19411945., 252.-259.; Jelena Popov, Razlozi uvoenja vojne uprave na podruju Banata, Bakei Baranje 1944.,Zbornik Matice srpske za istoriju, br. 55 (Novi Sad, 1997.), 87.-109.; Vla-

dimir Geiger (prir.),Partizanska i komunistika represija i zlo

ini u Hrvatskoj 1944. 1946.Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja(Slavonski Brod, 2006.), 67.-68., 78.-79., 83.-87.,

105.; M. Portmann,Die kommunistische Revolution in der Vojvodina 1944 1952. Politik,Gesellschaft, Wirtschaft, Kultur, 149.-163. I ondje navedeni izvori i literatura.


7/97


vojne vlasti u Vojvodini diktirali su specijalni problemi u Vojvodini, - isteri-vanje Nemaca.7

Ratni zloini koje je dio jugoslavenskih, hrvatskih, pa i baranjskih folks-dojera poinio8, te njihovo nelojalno dranje tijekom okupacije, posluili su ikao razlog i kao opravdanje za neljudsko postupanje s njemakom manjinom

potkraj i nakon Drugoga svjetskog rata.9

Prema utemeljenim pokazateljima, od travnja 1941. do oujka 1948. i-vot je izgubilo oko 9.000 do 10.000 hrvatskih Nijemaca. Od travnja 1941. doljeta 1945. oko 4.500 hrvatskih Nijemaca poginulo je kao pripadnici oruanihsnaga Nezavisne Drave Hrvatske, Treeg Reicha i Maarske, ali i kao civilnostanovnitvo u partizanskim napadima na njemaka naselja tijekom rata te u

pojedinanim i masovnim odmazdama u neposrednom porau. Uz to, od ljeta1941. do svibnja 1945. poginulo je, kao pripadnici NOV i PO Jugoslavije/JAili pak kao civilno stanovnitvo suradnici partizanskog pokreta i kao rtve na-cistikog i ustakog terora, oko 500 do 1.000 hrvatskih Nijemaca. Do potkrajDrugoga svjetskog rata veina hrvatskih Nijemaca, uslijed ratnih dogaanja,izbjegla je ili je prognana, preteito u Austriju i Njemaku, ali i na podru-

je Maarske, eke, Slovake, Poljske i Italije, gdje su i doekali zavretakrata. Najmanje 10.000, a mogue je i veina od 20.000 hrvatskih Nijemaca

preostalih u zaviaju, internirano je u porau u logore. Od studenoga 1944./

svibnja 1945. do sijenja 1947. na prisilnom radu i u logorima u Hrvatskoj,odnosno do oujka 1948. na prisilnom radu i u logorima u Vojvodini, ivot

7 Arhiv Jugoslavije, Beograd,Arhiv Josipa Broza Tita, NKOJ 87;Branko Petranovi, LjiljanaMarkovi (prir.),Zapisnici NKOJ-a i Privremene vlade DFJ 1943-1945. (Beograd, 1991.),54.

8 Usp. Miodrag . Zeevi, Jovan P. Popovi(prir.),Dokumenti iz istorije Jugoslavije, IV tom,Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa iz Drugog svetskog

rata. Saoptenja, odluke i spiskovi pripadnika okupacionih snaga Nemake i Maarske kojeje Dravna komisija proglasila za ratne zloince i spiskovi lica koje je Komisija Ujedinjenihnacija proglasila za ratne zloince ili osumnjiila za zloine vrene u Jugoslaviji (Beograd,2000.), 475.-772.

9 Usp. Glavni izvrni odbor Autonomne pokrajine Vojvodine Pokrajinska komisija za utvri-vanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini, Saoptenja o zloinima okupatorai njihovih pomagaa u Vojvodini 1941 1944, knjiga 1,Baka i Baranja(Novi Sad, 1946.);Glavni izvrni odbor Autonomne pokrajine Vojvodine Pokrajinska komisija za utvrivanjezloina okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini, ivot, rad i dranje domaih Nemaca(Folksdojera) pre rata, za vreme rata i za vreme okupacije(Novi Sad, 1946.); Nada Lazi,Baranja 1941 1945.(Slavonski Brod, 1979.); Vladimir Geiger, Ljudski gubici Hrvatske u

Drugome svjetskom ratu i u porau koje su prouzro

ili Narodnooslobodila

ka vojska i Parti-zanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistika vlast. Brojidbeni pokazatelji

(procjene, izrauni, popisi). Case study: Bleiburg i folksdojeri, asopis za suvremenu povi-jest, god. 42, br. 3 (Zagreb, 2010.), 707. I ondje navedeni izvori i literatura.


8/97


je izgubilo oko 4.000 do 4.500 hrvatskih Nijemaca, preteito djece, ena istarijih osoba.10

Prema svim procjenama, izraunima i popisima, proizlazi da su u porau,i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj, najvee stvarne gubitke uz Hrvate imali jugosla-venski odnosno hrvatski Nijemci. Prvi popis stanovnitva Jugoslavije nakonDrugoga svjetskog rata 1948. zabiljeio je na podruju hrvatske Baranje 4.494

Nijemca, a kasniji jugoslavenski popisi stanovnitva iskazivali su znatno sma-njenje broja baranjskih Nijemaca.11

*

U istraivanjima sveukupnih ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugom svjet-

skom ratu i u porau, koja bi trebala odgovoriti na brojna pitanja, nezaobilaznoje i poznavanje stradanja i rtava Nijemaca hrvatske Baranje. Izraunavanju

i utvrivanju broja poginulih, ubijenih, od posljedica rata umrlih te nestalihosoba i na druge naine stradalih ljudi ne moe se pristupati na temelju impro-vizacija, vena temelju odreenih stvarnih pokazatelja, kako bi se dolo donajpriblinijih podataka o broju i imenima stradalih i rtava.

rtvoslove, poimenine popise stradalih i rtava, vojnika i civila, u Dru-gome svjetskom ratu i porau, donose i za hrvatsku Baranju brojna i raznolikaizdanja i izvori. Nezaobilazne podatke o sudbini Nijemaca u Jugoslaviji, te

poimenine pokazatelje o nestalim osobama, i o Nijemcima hrvatske Baranje,vojnicima i civilima, tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, donose posli-jeratni popisi - liste traenja njemakog Crvenog kria.12

10 Vladimir Geiger, Logori za folksdojere u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata 1945.-1947., asopis za suvremenu povijest, god. 38, br. 3 (Zagreb, 2006.), 1081.-1100.; VladimirGeiger, Epidemija tifusa u logorima za folksdojere u Slavoniji 1945./1946. i posljedice,asopis za suvremenu povijest, god. 39, br. 2 (Zagreb, 2007.), 367.-383.; Vladimir Geiger,rtvoslovi/poimenini popisi hrvatskih Nijemaca, vojnika i civila, stradalih i rtava, tije-kom Drugoga svjetskog rata i u porau, u: Sulejman Bosto, Tihomir Cipek (ur.),Kulturasjeanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prolosti(Zagreb, 2009.), 195.-208.; ZoranJanjetovi, Prinudni rad folksdojera u Vojvodini 1944-1950., u: Vladimir Geiger, MartinaGrahek Ravani, Marica Karaka Obradov (ur.),Logori, zatvori i prisilni rad u Hrvatskoj/Jugoslaviji 1941.-1945./1945.-1951. (Zagreb, 2010.), 205.-215; V. Geiger, Ljudski gubiciHrvatske u Drugome svjetskom ratu i u porau koje su prouzroili Narodnooslobodilakavojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistika vlast. Brojidbe-ni pokazatelji (procjene, izrauni, popisi). Case study: Bleiburg i folksdojeri, 706.-707. Iondje navedeni izvori i literatura.

11 M. Klemeni, Narodnosni sastav/Ethnic Composition, 21.; A. Sekuli,Hrvatski baranjskimjestopisi. Povijest hrvatskih imena mjesta u Baranji, 51.; J. Gelo, I. Crkveni, M. Klemen-i (prir.),Narodnosni i vjerski sastav stanovnitva Hrvatske 1880.-1991. po naseljima, 1,163. I ondje navedeni izvori i literatura.

12 Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremdenGewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkreisen alphabetischgeordnet. C Jugoslawien N Kl(Hamburg, 1962/1963);Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst.


9/97


Mnogobrojne podatke o sudbini, i poimenine pokazatelje, o Nijemcimahrvatske Baranje, vojnicima i civilima, stradalim i rtvama, tijekom Drugoga

svjetskog rata i u porau, donose podunavskovapske zaviajne knjige, mo-nografije/zbornici o pojedinim mjestima.13

Njemaka/podunavskovapska historiografija i publicistika donosi mno-gobrojne podatke, dokumente, iskaze i svjedoanstva, o Nijemcima hrvatskeBaranje i o njihovoj sudbini tijekom Drugoga svjetskog rata i napose potkrajrata i u porau, te opisuju poslijeratne progone, likvidacije po pojedinim mje-stima i logorska stradanja. Pozornosti su napose vrijedni poimenini popisirtava Nijemaca po pojedinim podrujima i mjestima u hrvatskoj Baranji.

Najopseniji, pak, njemaki/podunavskovapski poimenini popis/rtvo-

slov jugoslavenskih i hrvatskih Nijemaca, vojnika i civila,stradalih i rtava,tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau nastao je na temelju navedenihizvora i drugih mnogobrojnih njemakih (podunavskovapskih) istraivanjai izdanja, i donosi nepotpuni poimenini popis/rtvoslov Nijemaca hrvatskeBaranje,vojnika i civila,stradalih i rtava, tijekom Drugoga svjetskog rata i u

porau. Popis je dostupan i na internet stranicama.14

Njemaki/podunavskovapski popisi stradalih i rtava donose iskljuivopoimenine pokazatelje o poginulim, ubijenim, umrlim i nestalim Nijemcimahrvatske Baranje u vojnim i(li) poluvojnim i policijskim postrojbama TreegaReicha, Maarske, kao i o Nijemcima civilima ubijenim od NOV i PO Jugo-slavije, ali ne i o poginulim i stradalim Nijemcima pripadnicima partizanskog

pokreta, te o Nijemcima civilima rtvama terora maarskih okupacijskih vla-sti i okupacijskih snaga Treega Reicha.

Popisi stradalih i rtava tijekom Drugoga svjetskog rata nastali u Jugosla-viji, i Hrvatskoj, do 1991., koji obrauju hrvatsku Baranju, donose poimeni-ne pokazatelje o poginulim i stradalim pripadnicima partizanskog pokreta, te

Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremden Gewahrsam geratenen und vers-chollenen Zivilpersonen nach Lagerbereichen alphabetisch geordnet. D Jugoslawien NLgl(Hamburg, 1962/1963).

13 Mathias Volk, Unvergessene Heimat. Branjina-Kisfalud. 1750-1944/45(Karlsruhe-Neureut,1976.); Franz Roth (Red.), Laschkafeld 1720-1945. Deutsches Dorf in der SchwbischenTrkei(Freilassing, 1986.); Johann Zeiler,Deutsche Bewohner in Popovac (Ban) Schw-bische Trkei im November 1944(Winnenden, 1993.); Mathias Volk, Familienbuch derkatholischen Pfarrgemeinde Kisfalud-Branjina in der Baranya/Branau 1874-1944(Karlsru-he-Neureut, 1995.); Johann Zeiler,Familienbuch Popovac (Ban), Schwbische Trkei 1750-1945 mit den Filialgemeinden Branjina Kisfalud, Knezevo Lak, Podolje Bodollya undSarok(Winnenden, 1998.)

14

Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV,Menschenverluste -Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito Regime in der Zeit von1944-1948(MnchenSindelfingen, 1994.), 781.-805. ili www.totenbuch-donauschwaben.de


10/97


rtvama terora okupacijskih vlasti i oruanih snaga Maarske i okupacijskihsnaga Treega Reicha. No, u tim su poimeninim popisima/rtvoslovima na-

vedeni Hrvati, Srbi, idovi, Romi, ali ne i baranjski Nijemci.15

Nadopunu, pak, njemakih/podunavskovapskih podataka o Nijemcima

hrvatske Baranje i o njihovoj sudbini tijekom Drugoga svjetskog rata i naposepotkraj rata i u porau, a i poimeninih popisa/rtvoslova o stradalima i r-tvama Nijemaca hrvatske Baranje tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau,

predstavljaju razliiti radovi i rtvoslovi objavljeni u Hrvatskoj i Srbiji prete-ito poslije 1991.16

15 Usp. primjerice: Glavni izvrni odbor Autonomne pokrajine Vojvodine Pokrajinska komisija

za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini, Saoptenja o zloinimaokupatora i njihovih pomagaa u Vojvodini 1941 1944, knjiga 1,Baka i Baranja(NoviSad, 1946.); Savezni zavod za statistiku, Spisak rtava rata 1941-1945 roenih na teritorijiHrvatske(Beograd, 1966., Beograd, 1992.); N. Lazi,Baranja 1941 1945., 292.-318.

16 Ivo Omranin,Holocaust of Croatians(Washington, 1986.), 37.; A.[ntun] Jarm, eminac.Nijemci na svojim bivim ognjitima, Glas Koncila, br. 37 (Zagreb, 16. rujna 1990.), 14.;Anto Bakovi, Stradanja Crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu. Sveenici rtve ratai poraa(Zagreb, 1994.), 36.; Erwin Burger, Ein trauriges Jubilum. Die Vertreibung derDonauschwabes aus der Baranja vor 50 Jahren/alostan jubilej. Progon Podunavskih Nije-maca iz Baranje prije 50 godina, Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje, br. 3 (Osijek, 1995.),205.-208./209.-212.; Ivo Omranin, Sjea sveenika u Hrvatskoj(Washington, 1995.); Vla-

dimir Geiger, (prir.),Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti(Osijek, 1999.); AugustinFrani,KPD Lepoglava muilite i gubilite hrvatskih politikih osuenika(Zagreb, 2000.),84., (Dubrovnik, 2010.), 91.; I. G., Nijemci protjerani 1945. godine danas e posjetiti Pet-lovac. Nakon 55 godina u rodnom mjestu, Glas Slavonije(Osijek, 29. srpnja 2000.), 6.;Antun Jarm, Stradanja sveenika akovake i Srijemske biskupije u vrijeme i neposrednonakon Drugog svjetskog rata, akovaki glasnik(akovo, 22. veljae 2001.), 21.; AntunJarm, Sveenici akovake i Srijemske biskupije svjedoci i rtve u vrijeme i neposrednonakon Drugog svjetskog rata, u: Zvomimir eparovi (ur.), Da se ne zaboravi. ZbornikDrugog hrvatskog rtvoslovnog kongresa(Zagreb, 2002.), 89.-90.; Genocid nad nemakommanjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 35.-37., 159., 179.; V. Geiger, Hrvatska Baranja u po-dunavskovapskoj historiografiji i publicistici. Prilog baranjskoj bibliografiji, 136.-137.;Tomislav Vukovi, Nekanjeni zloini nad Podunavskim vabama. Unaprijed isplanirani

komunistiki zloini, Glas Koncila, br. 11 (Zagreb, 12. oujka 2006.), 25.; Ivica Getto, UZmajevcu otkriven spomenik stradalnicima II. svjetskog rata. Sjeanje Baranjaca na rtve II.svjetskog rata, Glas Slavonije(Osijek, 28. svibnja 2007.), 14.; Antun Jarm,Pribrojeni zborumuenika. Sveenici akovake i Srijemske biskupije svjedoci i rtve u vrijeme i neposred-no nakon Drugoga svjetskog rata (akovo, 2007.), 41.-42.; Renata Trischler, Zmajevac:Spomenik nevinim rtvama II. svjetskog rata. U slubi budunosti - porukom prolosti/Zma-jevac: Das Denkmal an die unschuldigen Opfer des II. Weltkrieges. Im Dienste der Zukunftmit der Botschaft aus der Vergangenheit,Deutsches Wort/Njemaka rije, Nr/br. 64 (Osijek,lipanj/Juni 2007.), 18.-19./20.-21. i 22.; Mato Lukaevi, Mladen akovi, Stjepan Jakab,Ivo Tubanovi(prir.),Preuene rtveakova iakovtine u Drugom svjetskom ratu i pora-u(akovo, 2007.); Anto Bakovi,Hrvatski martirologij XX. stoljea: Sveenici muenici

Crkve u Hrvata(Zagreb, 2008.), 325.; Vladimir Geiger,Logor Krndija 1945. - 1946.(Zagreb- Slavonski Brod, 2008.);Imenik stradalih osoba AP Vojvodine 1941.-1948. nemake naci-onalnosti, Tom VI (Novi Sad, 2008.); rt [Renata Trischler], Katharina Pippus, Podunavskevabe iz Thringena proslavili 3. domovinski susret u Petlovcu. Graditelji mostova izmeu


11/97


No, poimenini popisi stradalih i rtava/rtvoslovi, koji donose podatke iza Nijemce hrvatske Baranje, nepotpuni su, a nerijetko u navodima netoni i

zbunjujui. Razloga je nekoliko. Primjerice, za neke osobe, unatonjemako-ga prezimena, nije uvijek lako utvrditi, radi li se o Nijemcima ili o Maarima,Hrvatima, ili pak o nekim drugima. Naime, mnogi podrijetlom Nijemci, nisuse takvima iskazivali niti stvarno osjeali. Takoer, mnoge osobe koje su seosjeale i iskazivale Nijemcima nisu imale njemaka prezimena. Nerijetko, urazrjeavanju nacionalne/etnike pripadnosti stradalih/rtvava, to je izrazito iu sluaju Nijemaca hrvatske Baranje, problem je nedostatak (nedostupnost ilinepostojanje) potrebnih pokazatelja. Ponekad, zbog istih prezimena i imena,koja su esta u seoskim sredinama, pa i godina roenja i mjesta i okolnostigubitka ivota stradalih i rtava, nije jasno je li rijeo jednoj ili dvije odnosnovie osoba.

Poimenini popisi stradalih i rtava u Drugom svjetskom ratu i porau nemogu se smatrati konanim. Promjene su mogue i prema poveanju i premasmanjenju i ukupnog broja i pojedinih kategorija stradalih i rtava. Naime,upozorenje na oprez kod poimeninih popisa ljudskih gubitaka Drugoga svjet-skog rata i poraa, a koji su preteito nastali na temelju iskaza, spoznaja jeda mnogobrojni davaoci podataka o stradalim i rtvama najee nisu bili ustanju znati okolnosti, vrijeme i mjesto gubitka ivota.

Temeljni je, pak, problem u istraivanju ljudskih gubitaka Hrvatske uDrugome svjetskom ratu i porau, a i stradanja i rtava Nijemaca hrvatskeBaranje, pomanjkanje izvora i dostatnih pokazatelja.

*

Prema navedenim poimeninim pokazateljima i popisima ljudskih gubi-taka/rtvoslovima Nijemaca hrvatske Baranje, vojnika i civila, tijekom Dru-goga svjetskog rata i u porau, uvaavajui sve izvore, mogue je sreivanjemi revizijom podataka donijeti toniji i potpuniji popis/rtvoslov Nijemaca hr-vatske Baranje.

Prema do sada utvrenim poimeninim pokazateljima za dvadeset naseljahrvatske Baranje, tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau, ivot je izgubilonajmanje 1414 Nijemaca (Batina: 6, Beli Manastir: 23, Bilje: 5, Bolman: 1,Branjina: 124, eminac: 212, Darda: 155, Grabovac: 148, Jagodnjak: 101, Ja-senovac: 3, Karanac: 7, Kneevi Vinogradi: 1, Kozarac: 166, Lu: 1, Petlovac:78, Podravlje: 2, Popovac: 353, umarina: 1, Tvravica: 7, Zmajevac: 20).

povijesti i sadanjosti/Die Donauschwaben der Landesgruppe Thringen feierten ihr 3. He-imattreffen in Petlovac. Brckenbauer zwischen Vergangenheit und Gegenwart,DeutschesWort/Njemaka rije, Nr/br. 77 (Osijek, rujan/September 2010.), 33./34.


12/97


Preteito tijekom Drugoga svjetskog rata, ali i u porau oko 400 navede-nih osoba (mukarci) stradalo je (poginuli, ubijeni, umrli, nestali) kao pripad-

nici vojnih i(li) poluvojnih postrojba.Ostali navedeni (mukarci, ene i djeca)stradali su (ubijeni, umrli, poginuli, nestali) kao civilno stanovnitvo tijekomDrugoga svjetskog rata i u porau. Od toga je u porau, odnosno od zavretkaratnih djelovanja, od 1944./1945., pa do 1948. oko 870 civilnih osoba umrloili, pak, ubijeno na prisilnom radu i u jugoslavenskim logorima.

Pitanje ljudskih stradanja i rtava iz mnogih je razloga jedno od najzamr-enijih istraivakih tema koje treba propitivati i dopunjavati. I o stradanju irtvama Nijemaca hrvatske Baranje u Drugome svjetskom ratu i porau niz jeotvorenih pitanja i protupitanja.


13/97


Nijemci hrvatske Baranje,vojnici i civili, stradali i rtve,

tijekom Drugoga svjetskog rata i u porau

BATINA

Prezime Ime Nadnevak

ro|enja Okolnost i mjesto stradanja

Nadnevakstradanja

Folk Nikola 1873.kao civil umrou logoru Valpovo

1946.I. 05.

Hichaus Valent 1880.

kao civil umro

u logoru Valpovo

1946.

III. 06.Oli}ro|. Hofer

Matilda 1897.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.II. 27.

Schuster Josef 1885.odveli ga kao civila partizani,sudbina nepoznata

1944.XII. 12.

Schuster Josef 1911.odveli ga kao civila partizani,sudbina nepoznata

1945.

Veber Josip 1880.kao civil umro

u logoru Valpovo

1945.

XII. 14.* Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis vonin fremden Gewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkrei-sen alphabetisch geordnet. C Jugoslawien NKl, Hamburg, 1962/1963 upni uredValpovo, [Matica umrlih] R.[adni] Logor Valpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.),Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999.

BELI MANASTIR



Nadnevakstradanja

Altman Franjo 1869.kao civil umrou logoru Valpovo

1945.XII. 14.

Bauer Terezija 1877.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 21.

BeyerSchmieder

Barbara1873.

VIII. 04.kao civil nestalau logoru

1945.

Binder Franz 1892.XI. 14.

kao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III. 08.


14/97


Binder Jakob kao civila ubili ga partizani1944./1945.

Binder Josip 1877. kao civil umrou logoru Valpovo

1946.I. 02.

Debre Elza 1881.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 21.

Folk Kasparkao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III.

Fuks Stjepan 1869.kao civil umrou logoru Valpovo

1945.XII. 18.

Gnter Franz kao civila ubili ga partizani

1944./

1945.

Hahner Franzkao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III.

Klein Theodor1872.IX. 02.

upnik u Belom Manastiru igeneralni vikar Baranje,ubijen u logoru Grabovac

1945.III. 30./IV. 14.

Klotz Franzkao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III.

Kornburgerro|. Glotz Eva 1876.kao civil umrlau logoru Valpovo 1946.I. 11.

Krezerro|. Jeger

Elza 195.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.II. 04.

Lenchardt Franz1882.XI. 07.

kao civil nestaou logoru

1945.

Lenchardtro|. Beck

Katharina 1892.kao civil nestalau logoru

1945.

Lindeman uro 1872.kao civil umro

u logoru Valpovo

1946.

III. 16.

Lindeman Gertruda 1884.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.II. 07.

Pulfer Volfgang 1943.kao civil umrou logoru Valpovo

1946.III. 03.

Seiler/Sajler

Franz/Franjo

1879.kao civil umrou logoru Valpovo

1945.XI. 09.

Seiler Johann kao civila ubili ga partizani1944./1945.

Wittmayer Georg1913.IX. 04.

kao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III.


15/97


* L. Rohrbacher, Ein Volk ausgelscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums inJugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, Salzburg, 1949. Deutsches Rotes

Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremden Gewa-hrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkreisen alphabetischgeordnet. C Jugoslawien NKl, Hamburg, 1962/1963 Deutsches Rotes Kreuz. Such-dienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremden Gewahrsam gera-tenen und verschollenen Zivilpersonen nach Lagerbereichen alphabetisch geordnet.D Jugoslawien NLgl, Hamburg, 1962/1963 I. Omranin, Holocaust of Croatians,Washington, 1986. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien,Band I, Ortsberichte ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regimein der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen, 1991. Weibuch der Deutschenaus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, Mnchen, 1991. Vlkermord der Tito-

Partisanen 1944-1948. Die Vernichtung der altsterreichischen Deutschen Volksgrup-pe in Jugoslawien und die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, Graz,1991. A. Bakovi, Stradanja Crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu. Sveeni-ci - rtve rata i poraa, Zagreb, 1994. I. Omranin, Sjea sveenika u Hrvatskoj,Washington, 1995. Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. DieStationen eines Vlkermords, Mnchen, 1998. upni ured Valpovo, [Matica umr-lih] R.[adni] Logor Valpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.), Radni logor Valpovo1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999. A. Jarm, Stradanja sveenika akovake iSrijemske biskupije u vrijeme i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, akovakiglasnik, akovo, 22. 3. 2001. A. Jarm, Sveenici akovake i Srijemske biskupijesvjedoci i rtve u vrijeme i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, u: Z. eparovi(ur.), Da se ne zaboravi. Zbornik Drugog hrvatskog rtvoslovnog kongresa, Zagreb,2002. Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948, Mnchen, 2003. Genocid nad nemakom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, Beograd, 2004. T. Vu-kovi, Nekanjeni zloini nad Podunavskim vabama. Unaprijed isplanirani komu-nistiki zloini, Glas Koncila, br. 11, Zagreb, 12. 3. 2006. A. Jarm, Pribrojeni zborumuenika. Sveenici akovake i Srijemske biskupije svjedoci i rtve u vrijeme ineposredno nakon Drugoga svjetskog rata, akovo, 2007. A. Bakovi, Hrvatskimartirologij XX. stoljea: Sveenicimuenici Crkve u Hrvata, Zagreb, 2008.

BILJE



Nadnevakstradanja

Hart Ana 1893.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 05.

Knienieder Tibor 1890.kao civil nestaou logoru Sokolovac

1945.III.

Mozerro|. Kreiger

Regina 1874. kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 11.


16/97


Tot Marija 1894.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.III. 15.

Vajnrajh Barbara 1891. kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 01.

* Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis vonin fremden Gewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkrei-sen alphabetisch geordnet. C Jugoslawien NKl, Hamburg, 1962/1963 DeutschesRotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremdenGewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Lagerbereichen alpha-

betisch geordnet. D Jugoslawien NLgl, Hamburg, 1962/1963 upni ured Valpovo,[Matica umrlih] R.[adni] Logor Valpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.), Radni lo-

gor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999.

BOLMAN



Nadnevakstradanja

[varc Magdalena 1883.kao civil umrlau logoru Valpovo

1945.X. 07.

* upni ured Valpovo, [Matica umrlih] R.[adni] Logor Valpovo, [1945.-1946.] V.Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999.

BRANJINA



Nadnevakstradanja

Aman(n) ro|.

Le{ing

Agne/

Agnes

1875./

1874.

kao civil umrla

u logoru Gakovo 1945.

Bachert Georg 1915.kao njemaki vojnik poginuo uFrancuskoj

1945.

Bayer Anton 1890.kao civil umrou logoru Bor

1948.

Bender Anton 1909.kao civil umrou izbjeglitvu u Maarskoj

1945.

Brucker Valentin 1926. nestao kao njemaki vojnik 1945.


17/97


Dominikus Mathias 1913. poginuo kao njemaki vojnik 1945.

Dominikus Rosalia 1893. kao civil umrlau logoru Mitvar

1946.

Erdorf Anna 1880.kao civil umrlau logoru Branjina

1945.

Erdorf ore/

Georg1869./1878.

kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Faber Franz 1904.nestao kao njemaki vojniku Jugoslaviji

1945.

Folk Elisabetha 1907. kao civil umrla u izbjeglitvuu Maarskoj 1945.

Gajger/Geiger

Jelisaveta/Elisabeth

1891./1893.

kao civil umrlau logoru Gakovo

1945./1946.

Geiger Maria 1886.kao civil umrlau logoru Branjina

1945.

Gajger/Geiger

Paul 1919.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Getto Adam 1882.

kao civil umro

u logoru Valpovo 1945.

Getto Adam1905.

kao njemaki vojnik poginuou Njemakoj

1945.

Get(t)oro|. Reder

Eva 1874.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Getto Johann 1888.kao civil umrou logoru Podolje

1946.

Getto Josef 1920.nestao kao njemaki vojnik u

Maarskoj

1944.

Getto Rosalia 1877.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Hangi Anna 1908.kao civil umrlau logoru Mitvar

1946.

Hanga/Hangi

Jovan/Johann

1932.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Hangi Theresia 1887.kao civil umrlau logoru Mitvar

1946.

Hauck Katharina 1875. kao civil umrlau logoru Branjina

1945.


18/97


Hauck Stefan 1910.kao njemaki vojnik poginuo uMaarskoj

1944.

Hauk Josef 1911. nestao 1944.

Helmer Agnes 1873.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Hirtzel Johannnestao kao njemaki vojnik uJugoslaviji

1945.

Hoffmann Katharina 1927.kao civil umrlau logoru Podunavlje

1945.

Hoffmann Mathias 1904. kao civil umrou izbjeglitvu u Austriji 1944.

Hoffmann Stefan 1914.kao njemaki vojnik poginuo naIstonom bojitu

1943.

Holzmann Johann 1919.kao njemaki vojnik poginuo uehoslovakoj

1945.

Hornungro|. [najder

Terezija/Theresia

1875.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Jakobi

ro|. Majer

Elisabeth/

Jelisaveta 1861.

kao civil umrla


Kiefer Johann 1921.kao njemaki vojnik poginuo naIstonom bojitu

1943.

Klausenberger Elisabetha 1913.kao civil umrlau logoru Mitvar

1946.

Klausenberger Franz 1908.kao njemaki vojnik poginuo uNjemakoj

1945.

Kobia Adam 1910.kao njemaki vojnik poginuo u

Jugoslaviji

1944.

Koller Magdalena 1890.kao civil umrlau logoru Kozjak

1945.

Kress Eva 1872.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Kress Georg 1876.kao civil umrou izbjeglitvu u Austriji

1945.

Kress Josef 1880.kao civil umrou logoru Gakovo

1946.

Laux Franz 1914. kao njemaki vojnik poginuo uNjemakoj

1945.


19/97


Lips Adam 1880.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Lips Adam 1902. nestao kao njemaki vojnik uMaarskoj

1944.

Lips Katharina 1905.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Le{ing/Lsching

Jelisaveta/Elisabeth

1894./1898.


1945./1946.

Le{ing/Lsching

Franc/Franz


1945./1947.

Lsching Mathias 1904. kao civil umrou logoru Gakovo 1946.

Le{ing/Lsching

Nikola/Nikolaus

1874./1875.


1945.

Lsching Viktoria 1935.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Majer/Mayer

Anton 1897.kao civila ubili ga partizaniu Branjini

1944.XII.

Mayer Elisabetha 1898.

kao civil umrla u logoru

Rudolfsgnad/Knianin 1947.Mayer/Majer

Magdalena 1889.kao civil umrla u logoruRudolfsgnad/Knianin

1947.

Mim Nikolaus 1910.kao njemaki vojnik poginuo uNjemakoj

1945.

Minnich Katharina 1873.kao civila ubili je partizaniu Branjini

1944.

Minnich Maria 1900.kao civil umrla

u logoru Gakovo

1945.

Mller Stefan 1913.nestao kao njemaki vojnikna Istonom bojitu

1944.

Pfaff Adam 1880.kao civil umrou logoru Mitvar

1946.

Pfaff Anna 1873.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Pfaff Apollonia 1887.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Pfaff Josef 1896. kao civil umrou izbjeglitvu u Austriji

1944.


20/97


Pfaff Magdalena 1940.umrla u izbjeglitvuu Austriji

1944.

Pfaff Michael 1875. kao civil umrou logoru Mitvar

1945.

Pfaff Nikolaus1868./1870.

kao civil ubijen u logoru Jase-novac (Kneevi Vinogradi) ilinestao u logoru Podunavlje

1945./1946.

Pfaf/Pfaff

Terezia/Theresia


1946.

Pirgl Eva 1882.kao civil umrla

u logoru Gakovo

1945.

Prendl Eva 1885.kao civil ubijenau logoru Kozjak

1945.

Prendl Jakob 1923.nestao kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Pun Elisabetha 1868.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Pun Elisabetha 1878.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Pun Elisabetha 1887. kao civil umrlau logoru Mitvar

1946.

Pun Mathias 1866.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

PunMihajlo/Michael

1864./1865.


1945.

Pun Theresia 1896.kao civil umrlau logoru Popovac

1946.

Reder Elisabetha 1930. kao civil umrlau logoru Mitvar 1946.

Reder Josef 1888.kao civil umrou logoru Mitvar

1946.

Reder Katharina 1896.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Rederro|. Geto

Kata 1904.kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.II. 03.

Reder Magdalena 1898.

kao civil umrla

u logoru Valpovo

1945.

XII. 22.


21/97


Riegl Mathias 1863.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Riegl Mathias 1883. kao civil umrou izbjeglitvu u ehoslovakoj

1944.

Rock/Rok

Anton/Antun


1945.

Roschko Adam 1935.kao civil umrou logoru Mitvar

1945.

Roschko Anna 1910.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Roschko Paul 1913. kao njemaki vojnik poginuo naIstonom bojitu 1943.

Schitt Eva 1875.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Schmidt Franz 1910.nestao kao njemaki vojnik naIstonom bojitu

1944.

Schnetterbeck Paul 1870.kao civil umrou logoru Mitvar

1945.

Schultz Johann 1910.

kao njemaki vojnik poginuo u

Njemakoj 1945.

Schuster Margaretha 1874.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Schller Franz 1923.kao njemaki vojnik poginuo naIstonom bojitu

1944.

Skruth Barbara 1880.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Skruth Franz 1882.kao civil umro

u izbjeglitvu u

ehoslovakoj

1945.

Skruth Josef 1878.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Skruth Maria 1909.kao civil umrla u logoruJasenovac (Kneevi Vinogradi)

1946.

Skruth Mathias 1888.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Skruth Theresia 1886.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Stefanus Anna 1896. kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.


22/97


Striegl Franz 1862.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

[tefanus Ana 1868. kao civil umrlau logoru Valpovo

1946.I. 04.

Till Anna 1944.umrlau logoru Gakovo

1945.

Til(l)Jovan/Johann

1943.umrou logoru Gakovo

1945.

Till Nikolaus 1899.kao civil umrou logoru

1946.

Tippelhofer Adam 1925. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Tipelhofer Eva 1898.kao civil umrlau logoru Valpovo

1945.XII. 16.

Tippelhofer Eva 1908kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Tippelhofer Paul 1869.kao civil umrou logoru Mirkovac

1946.

Tschernosch Anton 1878.

kao civil umro


Tschernosch Elisabetha 1880.kao civil umrou izbjeglitvu u Austriji

1945.

Volk Adam 1911.nestao kao njemaki vojnik naIstonom bojitu

1944.

Volk Anna 1878.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

VolkHenrik/

Heinrich

1873.kao civil umro

u logoru Gakovo

1945.

Volk Jakob 1900.nestao kao njemaki vojniku Jugoslaviji

1945.

Volk Magdalena 1852.kao civil umrlau logoru Branjina

1948.

Vagner/Wagnerro|. [ulc

Barbara 1883.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Vagner/

Wagner Martin 1876.

kao civil umro



23/97


Weissenbeck Anna 1890.kao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Weissenbeck Gustav 1888. kao civil umrlau logoru Branjina

1945.

Werner Anton 1921.kao njemaki vojnik poginuo naIstonom bojitu

1942.

Werner Johann1896.

VIII. 21.nestao kao njemaki vojnik uzarobljenitvu u logoru Osijek

1945.VI.

Wesan Jakob 1875.umro u izbjeglitvuu Maarskoj

1945.

Wiegl Franziska 1882. kao civil umrlau logoru Mitvar 1946.

Woller Anna 1894.odveli je partizani,sudbina nepoznata


betisch geordnet. D Jugoslawien NLgl, Hamburg, 1962/1963 M. Volk, Unverges-sene Heimat. Branjina-Kisfalud. 1750-1944/45, Karlsruhe-Neureut, 1976. M. Volk,Familienbuch der katholischen Pfarrgemeinde Kisfalud Branjina in der Baranya/Branau 1874-1944, Karlsruhe, 1995. J. Zeiler, Familienbuch Popovac (Ban), Schw-

bische Trkei 1750-1945 mit den Filialgemeinden Branjina - Kisfalud, Knezevo -Lak, Podolje - Bodollya und Sarok, Winnenden, 1998. Leidensweg der Deutschenim kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte ber die Verbrechen an denDeutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen,1991. Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, Mn-chen, 1991. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band

IV, Menschenverluste Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durchdas Tito - Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen, 1994. www.totenbuch-donauschwaben.de upni ured Valpovo, [Matica umrlih] R.[adni] LogorValpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946. Doku-menti, Osijek, 1999. Imenik stradalih osoba AP Vojvodine 1941.-1948. nemakenacionalnosti, Tom VI, Novi Sad, 2008.


24/97


EMINAC


ro|enja Okolnost i mjesto stradanja Nadnevak

stradanja

Alfort/Alfojt

Elisabeth/Jelisaveta

1890. kao civil umrla u logoru Gakovo

Alfort(s) Martin 1943. umro u logoru Gakovo1946.I. 16.

Aman(n) Anton1874./1875.


1945.

Amann Eva 1885.kao civil umrla

u logoru Gakovo

Amann Johann 1882.kao civil umrou logoru Gakovo

Amann Johann1901.VII. 01.

ubijen u logoru kod Darde1946.III. 17.

Aman(n)ro|. Frank

Mari(j)a1875./1876.


1945.

Andres Anton 1873.kao civil umrou logoru Gakovo

AndresElisabeth/Jelisaveta

1875./1876.


1946.

AndresRosina/Rozina


1946.

Baier Martin 1921. nestao kao njemaki vojnik

Beck Anton 1911.nestao kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Beck Heinrich 1894. kao civil umro u logoruRudolfsgnad/Knianin

Beck Heinrich 1901.kao njemaki vojnik umro uvojnoj bolnici u Austriji

1945.

Beck Theresia 1943.umrla u logoru Rudolfsgnad/Knianin

Binder Adam 1910.kao njemaki vojnik nestao naIstonom bojitu

Binder Anton 1919.kao njemaki vojnik nestao uMaarskoj


25/97


Binder Anton 1920.kao njemaki vojnik poginuo uMaarskoj

1943.

Binder Franz 1862. kao civil umrou logoru Grabovac

Binder Jakob 1867.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Binder Josef 1900.kao njemaki vojnik nestao uMaarskoj

1944.

Binder Josef 1909. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Binder Katharina 1871. kao civil umrlau logoru Gakovo

Binder Maria 1867.kao civil umrlau logoru Grabovac

Bock Josef 1882.kao civil umrou logoru Grabovac

Brix Anna 1855.kao civil umrlau logoru Gakovo

Burger Johann 1910.

kao njemaki vojnik nestao u

zarobljenitvu u Jugoslaviji 1945.Derner/Drner

Kata/Katharina

1888./1889.


1945.

Ebarhardt Anton 1925. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Elter Christian 1907. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Elter Paul 195.kao njemaki vojnik nestao u

Maarskoj

1944.

Ferenzfi Josef 1926.kao njemaki vojnik nestao uMaarskoj

1944.

Fischer Franz 1920.kao njemaki vojnik nestao uMaarskoj

Flei Eva 1888. kao civil umrla u logoru

Frank Anna 1866.kao civil umrlau logoru Gakovo

Franzisi Eva 1873. kao civil umrlau logoru Kamenac


26/97


Franzisi Josef 1894.kao civil umrlau logoru Mitvar

Fritsch Franz 1900. kao civil umrou logoru Popovac

Fritsch Johann 1944.umro ulogoru Gakovo

Gassenheimer Josef 1925. poginuo kao njemaki vojnik

Gbl Franz 1925. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Gombar Eva 1887. kao civil umrlau logoru Gakovo 1946.

Gombar Josef 1885.kao civil umrou logoru Gakovo

GroAnton/Toni

1941.umro ulogoru Gakovo

1946.

Gro Elisabeth 1891.kao civil umrlau logoru Gakovo

Gro Heinrich 1924.

kao njemaki vojnik poginuo

u Francuskoj 1944.

Gro Josef 1906.kao njemaki vojnik poginuou Maarskoj

1945.

Gro Maria 1864.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Gros/Groro|. Dorner

Maria1917.X. 30.

kao civil nestala u logoruSokolovac ili umrla u logoruGakovo

1945.III.

Gros Maria 1938. kao civil umrlau logoru Gakovo

Gros Theresia 1888.kao civil umrlau logoru Gakovo

GrosTheresia/Terezija


1946.

Gunzinam Anna 1923.kao civil ubijenau logoru Gakovo

1945.

Gunzinam Barbara 1888.

kao civil umrla

u logoru Popovac


27/97


Gunzinam Franz 1881.kao civil umrou logoru Mitvar

Gunzinam Franz 1886. kao civil umrou logoru Gakovo

Gunzinam Georg 1908. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Gunzinam Gertraud 1942. umrla u logoru Gakovo

Gunzinam Hedwig 1942. umrla u logoru Gakovo

Gunzinam Johann 1944. umro u logoru Gakovo

Gunzinam Katharina 1890.kao civil umrlau logoru Gakovo

Gunzinam Maria 1940. umrla u logoru Gakovo

Hamann Christian 1905. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Hasenauer An(n)a 1883.

kao civil umrla


HasenauerJosef/Josip


1945.

Hasenauer Josef 1904. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Hausl Josef 1901.kao njemaki vojnik poginuou Jugoslaviji

1945.

Heindl Adam 1920.kao njemaki vojnik poginuo

u Maarskoj

1944.

Heindl Heinrich 1923. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Heindl Josef 1924. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Heindl Maria 1945. umrla u logoru Gakovo

Heinrich Adam 1889.kao civil umrou logoru Grabovac

Heinrich Maria 1888. kao civil umrla u logoruRudolfsgnad/Knianin


28/97


Hohmann Johann 1944. umro u logoru Gakovo

Homann Adam 1871. kao civil umrou logoru Gakovo

Homann Adam 1895.kao civil umrou logoru u Baranji

Homann Adam 1906.kao njemaki vojnik poginuou Maarskoj

1944.

Homann Heinrich 1925.kao njemaki vojnik nestaou Maarskoj

1944.

Homann Johann 1912. kao njemaki vojnik nestaona Istonom bojitu 1943.

Homann Josefa 1892.kao civil umrlau logoru Haliwald

Homan(n) Klara 1890.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Homann Klara 1897.kao civil umrlau logoru Gakovo

Horwath Elisabeth 1935. umrla u logoru Gakovo

Horwath Josef 1937. umro u logoru Gakovo

Huhner Anton 1869. kao civil umro u logoru Valpovo1946.I. 27.

Jauch Johann 1867.kao civil umrou logoru Gakovo

Jau(c)hKatarina/

Katharina

1923./

1924.

kao civil umrla

u logoru Gakovo

1946.

Jeglro|. Burger

Regina1883./1885.


1945.

Keller Karl 1909. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Konrad Jakob 1923. nestao kao njemaki vojnik

Kozari Josef 1909. nestao kao njemaki vojnik

Kraus Adam 1926. kao njemaki vojnik poginuou Rumunjskoj

1944.


29/97


Kraus Georg 1925. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Kraus Johann 1922. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Lang Josef 1925.kao njemaki vojnik poginuou Rumunjskoj

1944.

Laux Anton 1924. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Laux Josef 1905.kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu

1947.

Mack Anton 1925. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Mack Barbara1918./1920.

kao civil umrla u logoru Gakovoili nestala u logoru Sokolovac

1945.

Mack Franz 1924.kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu u Maarskoj

1945.

Ma(c)kJohann/Jovan

1943. umro u logoru Gakovo 1946.

Mack

Johann

(2.) kao civil umro u logoru Gakovo

Mack Josef 1876.kao civil umrou logoru Gakovo

Mack Josef 1885.kao civil umrou logoru Mitvar

Ma(c)kro|. Centner

Josefa/Jozefa


1945.

Mack Josefine 1914.kao civil nestala

u logoru Sokolovac

1945.

III.Mack Maria 1886.

kao civil umrlau logoru Mitvar

Mack Theresia 1876.kao civil umrlau logoru Gakovo

Metzinger Johann 1926. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Moroschi Stefan 1925. poginuo kao njemaki vojnik

Miler/Mller

HadvigHedwig

1926. kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.


30/97


Nusgreber/Nugrber

Andrija/Andreas

1870./1872.


1945.

Nusgreber/Nugrberro|. [najder

An(n)a 1872.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Nugrber Eva 1941. umrla u logoru Gakovo

Nugrber Josef 1914. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Nusgreber/

Nugrber

Martin 1940. umro u logoru Gakovo 1946.

Nusgreber/Nugrber

Theresia/Terezija


1946.

Nusgreber/Nugrberro|. Kampar

Theresia/Terezija


1946.

Odri Esther 1920.kao civila ubili je partizaniili Crvena armija u emincu

1944.

Penninger Adam 1905. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Pen(n)inger An(n)a1907./1908.


1946.V.

Penninger Anton 1919.kao njemaki vojnik poginuonesretnim sluajem u Njemakoj

1943.

Penninger Johann 1920.kao njemaki vojnik nestaou Jugoslaviji

1945.

Penninger Josef 1897.kao njemaki vojnik poginuo

u JugoslavijiPenninger Josef 1909.

kao civila ubili ga partizaniu Kozarcu

1944.

Penninger Katharina 1898.kao civil umrlau logoru Mitvar

Penninger Klara 1878.kao civil umrlau logoru Mitvar

Pmrich Anton 1924.kao njemaki vojnik umrou vojnoj bolnici

1945.

Pmrich Johann 1926. kao njemaki vojnik poginuou Njemakoj

1945.


31/97


Rot(h) Heinrich 1890.kao civila ubili ga partizaniu Kozarcu

1944./1945.

Sauter Anton 1883. kao civil umrou logoru Gakovo

1946.

Sauter Anton 1911. poginuo kao njemaki vojnik

Sauter Elisabeth 1887.kao civil umrlau logoru Gakovo

Schauser Jakob 1877.kao civil umrou logoru Gakovo

Schnauer Anna 1904. kao civil umrlau logoru Popovac

Schmalz Anna 1872.kao civil umrlau logoru Gakovo

Schmalz/[malc

An(n)a 1924. kao civil umrla u logoru Valpovo1946.I. 14.

Schmalz/[malc

Josef/Josip


1945.

Schmalz Maria 1900. kao civil umrla u logoru

Schmauser Anton 1920 nestao kao njemaki vojnik

Schmauser Johann 1889. nestao, navodno ubijen u logoru

Schmauser Josef 1896.kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu u Jugoslaviji

1945.

Schmeisl/

[majslro|. Eberhard

Elisabeth/

Jelisaveta 1872.

kao civil umrla


Schmeisl/[majzel

Jakob 1870.kao civil umrou logoru Gakovo

1945.

Schmeisl Katharina 1897.kao civil umrlau logoru Gakovo

Schmidt Anna 1876.kao civil umrlau logoru Gakovo

Schmidt/

[mid

Heinrich/

Henrik

1876./

1877.

kao civil umro



32/97


Schmidt Johann 1915.kao njemaki vojnik poginuona Istonom bojitu

1943.

Schmidt Josef 1924. kao njemaki vojnik poginuou Njemakoj

1944.

Schmidt Josef 1875.kao civil umrou logoru Gakovo

Schmidt Katharina 1876.kao civil umrlau logoru Gakovo

Schmidt Martin 1914. nestao kao njemaki vojnik 1945.

Schmidt Peter 1901. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Schneider Eleonore 1943. umrla u logoru Gakovo

Schneider Josef 1920. nestao u logoru 1945.

Schneider Katharina nestala

Schneider Maria kao civil umrla u logoru

Schwaller Franz 1895.kao civil umrou logoru Gakovo

Schwaller Josef 1921. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Siller Anton 1910.kao njemaki vojnik poginuou Maarskoj

1944.

Siller Josef 1902. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Siller Kaspar 1911. nestao kao njemaki vojnik 1943.

Siller Maria 1875.kao civil umrlau logoru Gakovo

Slugan Anton 1927. poginuo kao njemaki vojnik

Slugan Anton 1943. umro u logoru Gakovo

Slugan Elisabeth 1922. kao civil umrlau logoru Gakovo


33/97


Slugan Johann 1919. poginuo kao njemaki vojnik

Slugan Martin 1922. poginuo kao njemaki vojnik

Sondergeld Gabriela 1943.kao civil umrlau logoru Dunaj

Sondergeld Josef 1872.kao civil umrou logoru Gakovo

Sondergeld Klara 1886.kao civil umrlau logoru Gakovo

Spatschek Adam 1904. kao njemaki vojnik nestaou Maarskoj 1944.

Tachtler Anna 1930. umrla u logoru Lazarfeld

Tachtler Anton 1880.kao civil umrou logoru Gakovo

Tachtler Josef 1885.kao civil umrou logoru Mitvar

Tachtler Katharina 1892.

kao civil umrla

u logoru GakovoTa(c)htlerro|. Vilhelm

Klara 1919.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Tachtler Monika 1941. umrla u logoru Gakovo

Tachtler Regina 1936. umrla u logoru Gakovo

Thierwald Alois 1944. umro u logoru Gakovo

Thierwald Anna 1888. kao civil umrla u logoru

Thierwald Barbara 1879.kao civil umrlau logoru Gakovo

Thierwald Christine 1876.kao civil umrlau logoru Gakovo

Thierwald Josef 1875.kao civil umrou logoru Gakovo

Thierwald Kaspar kao civila ubili ga partizaniu emincu

1944.


34/97


TothJanos/Johann

1889./1891.

kao civila ubili ga partizaniu emincu

1944.

Urtajl/Urtheil

Emili(j)a 1872./1877.


1945.

Urtajl/Urtheil

Jovan/Johann

1874./1875.


1945.

Urtheil Johann 1936. umro u logoru Gakovo

Urtajl/Urtheil

Roza/Rosalia

1934./1935.

umrla u logoru Gakovo 1945.

Wagner Adam 1876. kao civil umrou logoru Gakovo

Vagner/Wagner

Barbara 1880.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Wagner Heinrich 1895.kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu u Maarskoj

1945.

Wagner Johann 1860.kao civil umrou logoru Grabovac

Vagner/

Wagner

Jovan/

Johann 1930. umro u logoru Gakovo 1946.

Wagner Josef (1.)kao civil umrou logoru Gakovo

Wagner Josef (2.) 1922.kao njemaki vojnik poginuona Istonom bojitu

1943.

Wagner Klara 1929.kao civil umrlau logoru Popovac

Wagner Maria 1885.kao civil umrla

u logoru GakovoWagner Martin 1904.

kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu u SSSR-u

1947.

Vilhelm/Wilhelm

Anton 1944. umro u logoru Gakovo 1945.

Wilhelm Eva 1895.kao civil umrlau logoru Gakovo

Wilhelm Josef 1923.kao njemaki vojnik nestaou Maarskoj

1944.

Wilhelmro|. Dorner

Maria 1921. nestala


35/97


Zentner Anton 1895.kao civila ubili ga partizani uKozarcu

1944.

Zentner Johann 1910. nestao kao njemaki vojnik 1944.

Zentner Josef 1911. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Zentner Katharina 1899.kao civil umrlau logoru Mirkovac

Zentner Maria 1890.kao civil umrlau logoru Grabovac

Ziegler/Ciglerro|. Eberhard An(n)a 1879. kao civil umrlau logoru Gakovo 1945.

Ziegler/Cigler

Wilhelm/Vilim

1869./1870.


1945.

Zimmermann Paul 1921. poginuo kao njemaki vojnik

* Deutsches Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis vonin fremden Gewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Heimatkrei-sen alphabetisch geordnet. C Jugoslawien NKl, Hamburg, 1962/1963 Deutsches

Rotes Kreuz. Suchdienst. Zivilverschollenenliste. Namenverzeichnis von in fremdenGewahrsam geratenen und verschollenen Zivilpersonen nach Lagerbereichen alpha-

betisch geordnet. D Jugoslawien NLgl, Hamburg, 1962/1963 F. Roth (Red.),Laschkafeld 1720-1945. Deutsches Dorf in der Schwbischen Trkei, Freilassing,1986. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band I, Orts-

berichte ber die Verbrechen an den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeitvon 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen, 1991. Weibuch der Deutschen aus Jugo-slawien. Ortsberichte 1944-1948, Mnchen, 1991. Leidensweg der Deutschen imkommunistischen Jugoslawien, Band II, Erlebnisberichte uber die Verbrechen an denDeutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen,

1993. Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Erlebnisberichte 1944-1948, Mn-chen, 1993. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, BandIV, Menschenverluste - Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durchdas Tito - Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen, 1994. www.totenbuch-donauschwaben.de upni ured Valpovo, [Matica umrlih] R.[adni] LogorValpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946. Doku-menti, Osijek, 1999. Imenik stradalih osoba AP Vojvodine 1941.-1948. nemakenacionalnosti, Tom VI, Novi Sad, 2008.


36/97


DARDA


ro|enja Okolnost i mjesto stradanja Nadnevak

stradanja

Angster Johannkao njemaki vojnik nestaou Maarskoj

Birnbauer Annakao civil umrlau logoru Mitvar

1945.

Birnbauer Wilhelm nestao kao njemaki vojnik

Bohnenberger Josef 1905.kao njemaki vojnik nestao

u Maarskoj

Bunyevaz Stefan poginuo kao njemaki vojnik 1943.

Centner/Zentner

Mijo/Michael

1892. kao civil umro u logoru Valpovo1945.XI. 29.

Centner/Zentnerro|. Majer

Valpurga/Walburga

1900. kao civil umrla u logoru Valpovo1946.I. 11.

Dicker Johann nestao kao njemaki vojnik

Dicker Viktor 1909. nestao kao njemaki vojnik

Einfinger Johann nestao kao njemaki vojnik

Fath Martin kao civil umro u logoru Gakovo 1946.

Fingernagel Philipp kao civil umro u logoru

Fingernagel Theresia kao civil umrla u logoru

Flaj{er/Fleischer

Josip/Josef

1879. kao civil umro u logoru Valpovo1945.XII. 24.

Fleischer Josef 1924. poginuo kao njemaki vojnik

Fuchs Franz 1920.poginuo kao njemaki vojniku Jugoslaviji

1944.

Gungl Johann nestao kao njemaki vojnik


37/97


Hamann Johann 1926. poginuo kao njemaki vojnik

Harth Adam 1903. poginuo kao njemaki vojniku Jugoslaviji

1944.

Hausmann Andreas kao civil umro u logoru Gakovo

Heidt Mathias nestao kao njemaki vojnik

Helmrich Rosina kao civil umrla u logoru

Herger Barbara kao civil umrla u logoru

Herger Ferdinand nestao kao njemaki vojnik

Herger Johann 1906. nestao kao njemaki vojnik

HergerJohann(2.)

kao civil umrou logoru Mitvar

1946.

Herger Katharina kao civil umrla u logoru Gakovo 1945.

Herger Michael nestao kao njemaki vojnik

Herger Stefan nestao kao njemaki vojnik

Herth Barbarakao civil umrlau logoru Mirkovac

Herth Stefankao civil umro

u logoru MirkovacHibert Andrija 1869. kao civil umro u logoru Valpovo

1946.I. 01.

Hffinger Johann nestao kao njemaki vojnik

Hohmann/Homan

Heinrich/Henrik

1866. kao civil umro u logoru Gakovo 1945.

Hohmann/Homan

Jakob 1864. kao civil umro u logoru Gakovo 1946.

Hohmann Josef 1925. nestao kao njemaki vojniku Francuskoj

1944.


38/97


Hohmann Josef (2.) nestao kao njemaki vojnik

Homann Anton (1.) nestao kao njemaki vojnik

Homann Anton (2.) nestao kao njemaki vojnik

Homann Johann 1920.poginuo kao njemaki vojnikna Istonom bojitu

Hursch Juliana kao civil umrla u logoru

Jger Franz poginuo kao njemaki vojnik

Jankowitsch Barbara kao civil umrla u logoru

Jankowitsch Josef kao civil umro u logoru

Janowitsch Stefanpoginuo kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Jobst Eva kao civil umrla u logoru

Jobst Georg 1920. nestao kao njemaki vojnik

Jobst Johann nestao kao njemaki vojnik

Kainz Matheis kao civil umro u logoru

Kainz Theresia kao civil umrla u logoru

Keidl Anna kao civil umrla u logoru 1945.

Keidl Franz nestao kao njemaki vojnik

Keidl Johann nestao kao njemaki vojnik

KlemenzHeinrich(1.)

kao civil umro u logoru

Klemenz Heinrich(2.)

kao civil umro u logoru


39/97


Klemenz Margaretha kao civil umrla u logoru

Krieg Barbara kao civil umrla u logoru

Krieg Johann kao civil umro u logoru

Krieg Josef dijete umro u logoru

Lahantschek Maria kao civil umrla u logoru

Lazar Rosina kao civil umrla u logoru

Leister Rosa ubijena pri bijegu iz logora

Leister dijete ubijeno pri bijegu iz logora

Lenhart Franjo 1883. kao civil umro u logoru Valpovo1945.XI. 17.

Lerner Eva kao civil umrla u logoru Gakovo

Lerner Johann kao civil umro u logoru Gakovo

Lerner Josef 1919.poginuo kao njemaki vojniku Jugoslaviji

Luterbach Josef (1.) kao civil umro u logoru Gakovo

Luterbach Josef (2.) nestao kao njemaki vojnik

Lutz Theresia kao civil umrla u logoru Gakovo 1945.

Mayer Adam nestao kao njemaki vojnik

Mayer Josef 1925.nestao nakon ratau zarobljenitvu u Njemakoj

Majer/Mayer

Marija/Maria

1907./1908.

kao civil umrla u logoru Valpovo1946.III. 12.

Majer/Mayer

Mari(j)a 1880. kao civil umrla u logoru Gakovo 1946.


40/97


Majer/Mayer

Martin 1878. kao civil umro u logoru Gakovo 1946.

Mayer Martin 1925. nestao kao njemaki vojnik

Maleschitz/Mareschitz

Josefkao civil nestaou logoru Sokolovacili ubijen u logoru Mirkovac

1945.III.

Maleschitz Theresia kao civil umrla u logoru

Marhfler Ignaz kao civil umro u logoru Gakovo

Marhfler Josef kao civil umro u logoru Gakovo

Marhfler Rosa kao civil umrla u logoru Gakovo

Maurer Anna dijete umrla u logoru

Maurer Josef kao civil umro u logoru Gakovo

Maurer Paula dijete umrla u logoru

Merle Ana 1890. kao civil umrla u logoru Valpovo1945.XII. 02.

Michels Antonpoginuo kao njemaki vojniku Jugoslaviji

1944.

Michels Johann nestao kao njemaki vojnik

Mok Franjo 1894. kao civil umro u logoru Valpovo 1946.III. 06.

Nester Helene kao civil umrla u logoru Gakovo 1946.

NesterJohann/Jovan

1924./1925.

kao civil umro u logoru Gakovo 1945.

Nester Josefnestao kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Nester Magdalena kao civil umrla u logoru Gakovo 1946.


41/97


Nester Rosina kao civil umrla u logoru Gakovo 1945.

Noll Ludwig nestao kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Payer Franz 1925.nestao kao njemaki vojniku Maarskoj

1945.

Penninger Josef nestao kao njemaki vojnik

Penninger Martha kao civil umrla u logoru Valpovo 1946.

Peter Katharina kao civil umrla u logoru

Podrug Elisabeth kao civil umrla u logoru Gakovo

Raucher Eva kao civil umrla u logoru

Raucher Johann kao civil umro u logoru

Raucher Michael 1902. nestao kao njemaki vojnik

Reich (1.) () kao civil umrla u logoru

Reich (2.) Elisabeth kao civil umrla u logoru Gakovo

Reich Josef kao civil ubijen u logoru

Reich Stefan 1901. nestao kao njemaki vojnik

Reith Johann poginuo kao njemaki vojnik

Reith Kaspar 1923.poginuo kao njemaki vojnikna Istonom bojitu

1942.

Sayer Anton nestao kao njemaki vojnik

Schermann Stefan 1904.poginuo kao njemaki vojniku Maarskoj

Schmalla Josef nestao kao njemaki vojnik


42/97


Schmauser Josef (1.) nestao kao njemaki vojnik

Schmauser Josef (2.) kao civil umro u logoru

Schmauser Katharina kao civil umrla u logoru

Schmeisl Agneskao civilubila se prije odvoenja u logor

Schmeisl Anton nestao kao njemaki vojnik

Schmeisl Johann kao civil umro u logoru Gakovo 1946.

Schmeisl Josef kao civil umro u logoru Gakovo

Schmeisl Magdalena dijete umrla u logoru Gakovo

Schmeisl Maria kao civil umrla u logoru Gakovo

Schneider Johann nestao kao njemaki vojnik

Schneider Karl nestao kao njemaki vojnik

Seitz Andreas kao civil umro u logoru

Sentlinger Franz 1864. kao civil umro u logoru

Sentlinger Klara 1870. kao civil umrla u logoru

Sorg Katharina 1870. kao civil umrla u logoru

Tahtler Ljudevit 1875. kao civil umro u logoru Valpovo1945.X. 01.

Thalwieser Ida 1924. kao civil umrla u logoru Valpovo 1946.

Thalwieser Johann poginuo kao njemaki vojnik 1945.

Tipold Paul poginuo kao njemaki vojnik 1945.


43/97


Tot(t)erro|. Varga

An(n)a 1908. kao civil umrla u logoru Valpovo1946.II. 04.

Totter Barbara kao civil umrla u logoru

Totter Georg kao civil umro u logoru Valpovo 1946.

Totter Johann kao civil umro u logoru

Tot(t)erReza/Theresia

1928. kao civil umrla u logoru Valpovo1946.III. 11.

Toter Rosina 1846. kao civil umrla u logoru Gakovo

Weigerth Barbara kao civil umrla u logoru Gakovo

WeigerthJohann(1.)

kao civil umro u logoru Gakovo

WeigerthJohann(2.)

1902. kao civil ubijen u logoru

Weigerth Josef 1908.

poginuo kao njemaki vojnik

na Istonom bojitu

Weigerth Josef 1926.poginuo kao njemaki vojniku Maarskoj

Weigerth Theresia kao civil umrla u logoru Gakovo

Wiener Josefpoginuo kao njemaki vojniku Maarskoj

1944.

Wilhhelm Anton kao civil umro u logoru

Wunder Elisabeth kao civil umrla u logoru Gakovo 1945.

Wunder Johann kao civil umro u logoru Gakovo 1946.

Zentner Anton poginuo kao njemaki vojnik

Zentner Barbara kao civil umrla u logoru Gakovo

Zentner Johann ubijen kao civil u izbjeglitvuu ehoslovakoj


44/97


Zentner Katharina kao civil umrla u logoru Gakovo 1945.

Zentner Lina kao civil umrla u logoru

ZentnerMichael(2.)

kao civil umro u logoru Gakovo

Ziegler Karl 1907. poginuo kao njemaki vojnik 1944.

Zucker Betty kao civil umrla u logoru

Zucker Josef 1895. kao civil nestaou logoru Sokolovacili ubijen u logoru Mirkovac

1945.


betisch geordnet. D Jugoslawien NLgl, Hamburg, 1962/1963 Leidensweg der De-

utschen im kommunistischen Jugoslawien, Band I, Ortsberichte ber die Verbrechenan den Deutschen durch das Tito-Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sin-delfingen, 1991. Weibuch der Deutschen aus Jugoslawien. Ortsberichte 1944-1948, Mnchen, 1991. Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawi-en, Band IV, Menschenverluste - Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschendurch das Tito - Regime in der Zeit von 1944-1948, Mnchen-Sindelfingen, 1994.

www.totenbuch-donauschwaben.de upni ured Valpovo, [Matica umrlih] R.[adni]Logor Valpovo, [1945.-1946.] V. Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946.Dokumenti, Osijek, 1999. Imenik stradalih osoba AP Vojvodine 1941.-1948. ne-make nacionalnosti, Tom VI, Novi Sad, 2008.


45/97


GRABOVAC


ro|enjaOkolnost

i mjesto stradanjaNadnevakstradanja

Albrecht Josefubili ga kao civilapartizani u Grabovcu

Albrecht Josef, st.ubili ga kao civilapartizani u Grabovcu

Albrecht Katharinaubili je kao civilapartizani u Grabovcu

Bayer Jakobumro u izbjeglitvu

u Njemakoj

1945.

VIII. 10

Bayer Katharinakao civil umrlau logoru Gakovo

Bischof Annakao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Bischof Josef (1.) 1906.kao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Bischof Josef (2.)kao civil umrou logoru Gakovo

Blum Johann 1920.kao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Blum Valentin 1924.kao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Bonert Heinrich 1880.kao civil umrou logoru Gakovo

Bonert Katharinakao civil umrlau logoru Gakovo

Drner Adam 1916. kao njemaki vojnikpoginuo na Istonom bojitu

Derner/Drner

An(n)a 1942.kao civil umrlau logoru Gakovo

1946.

Drner Georg 1920. poginuo kao njemaki vojnik

Eberhardt Johann 1921. nestao kao njemaki vojnik

Erni Magdalenakao civil umrlau logoru Gakovo


46/97


Fran(c)k Adam 1894.kao civil ubijenu logoru Mirkovac

1945.III. 08.

Frank Johann 1925. kao njemaki vojnik nestaou zarobljenitvu u SSSR-u

Frank Stefankao civil umrou logoru Gakovo

Franzem Adamkao civil umrou logoru Gakovo

Franzem Franziskakao civil umrlau logoru Gakovo

Furko Adam kao civil umrou logoru Gakovo

Gaul Anna 1863.kao civil umrlau logoru Gakovo

Gaul Katharina 1874.kao civil nestalau logoru Sokolovac

1945.III.

Gundinger Annakao civil umrlau logoru Gakovo

Gutbelert Franz

kao civil umro

u logoru Gakovo

Hago Eva 1888.kao civil umrlau logoru Gakovo

1945.

Hauk Ana 1877.kao civil umrlau logoru Valpovo

1945.VI. 28.

Hauk Andreaskao civil umro u logoruBeli Manastir

Hauk Josefkao civil umro

u logoru GakovoHauk Maria


Heppler Klarakao civil umrlau logoru Gakovo

Hegedsch Nikolaus 1921. poginuo kao njemaki vojnik

Hoffmann Anton 1919.kao civil ubijenu logoru Mirkovac

1945.III. 08.

Hoffmann Eva kao civil umrlau logoru Gakovo


47/97


Hoffmann Johannkao civil umrou logoru Gakovo

Hoffmann Maria kao civil umrlau logoru Gakovo

Holzer Antonkao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Homann Anton nestao kao njemaki vojnik

Homann Johann 1921. nestao kao njemaki vojnik

Homann Katharina kao civil umrlau logoru Gakovo

Homann Martinkao civil umrou logoru Gakovo

Huchner Johann 1914.kao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Hbert Franz 1910.kao njemaki vojnik umrou vojnoj bolnici u Jugoslaviji

Klemens Georg

ubijen kao civil

u napadu partizana na Grabovac

Krmer Franzkao civil ubijen u transportuza logor Gakovo,izmeu Batine i Bezdana

Kraus Theresiakao civil umrlau logoru Gakovo

Kremer ()kao civil umrlau logoru Gakovo

Kremer Karl (1.)

kao civil umro

u logoru Gakovo

Kremer Karl (2.)kao civil ubijenu logoru Gakovo

Leirer Adamkao civil umrou logoru Gakovo

Lips Rosaliakao civil umrlau logoru Gakovo

Livek Reza 1893.kao civil umrla

u logoru Valpovo

1946.

II. 12.


48/97


Martin Anton 1918.kao njemaki vojnikpoginuo u Maarskoj

Mayer Elisabeth kao civil umrlau logoru Gakovo

Mayer Evakao civil umrlau logoru Gakovo

Mayer Josefkao civil umrou logoru Gakovo

Mehlmann Anton 1909. nestao kao njemaki vojnik

Mehlmann Klara kao civil umrlau logoru Gakovo

Mehlmann Stefankao civil umrou logoru Gakovo

Minich Annakao civil ubijenau logoru Gakovo

1946.

Minich Josef. st.kao civil ubijenu logoru Gakovo

1946.

Mller Johann 1924.

kao njemaki vojnik umro

u vojnoj bolnici

Mller Josef 1926.kao njemaki vojnikpoginuo na Istonom bojitu

Mller Stefan 1896.kao civil umrou logoru Beli Manastir

Pamert Josef 1923. nestao kao njemaki vojnik

Prell Josef 1919.kao njemaki vojnik

poginuo u Maarskoj

Pulver Antonkao

umrli urtheil v taboriščih ww2

Documents