1

UMJETNOST RANOG SREDNJEG VIJEKA ( SVJETSKA )

KASNA ANTIKA

-pojam KASNA ANTIKA nastaje kasno u Beĉkoj školi-nova povijest umjetnosti

-definiranje po prostoru kojem pripada, velike promjene, nema jasnog stila

-umjetnost kroz 2., 3. i 4. st., izmeĊu carskog Rima i raĊanja jedne Europe

-izmeĊu 3. i 7. st. dogaĊaju se promjene, relativno spori procesi

-dva sukobljena stava : negativan - kraj ere, pozitivan - zapoĉet novi razvoj Europe

-podruĉje Mediterana

-Rimsko Carstvo temelj za KASNU ANTIKU

-1. st. razdoblje Augusta - pax romanum - procvat na svim razinama

-Trajanovo vrijeme- najveća ekspanzija, širenje

-na velikom podruĉju RC standard ţivota za sve- jedna administracija- razvoj prometa,

kazališta, kupališta

-rimski zakoni temelji danas

-carstvo iz centra Rima uspjelo organizirati sustav

-umjetnost produkt društva; u bogatom društvu cvate i ima je se ĉime financirati, suprotno

stagnira i dolazi do promjena

-ĉinjenica, kriza i promjena- raspodjela RC u provincije

-u 2. st. dolazi do promjena- velike migracije, dolazi masa sa istoka i pritišće RC – sredinom

2. st.

-novi etnosi/narodni «barbari» okruţuju RC, ne poštuju rimsku tradiciju

-oni su nomadi, pale i pljaĉkaju

-gaţenje rimske civilizacije- gaţenje umjetniĉkih temelja

-car – centar – August - Oktavijan se proglasio AUGUSTOM- drugaĉija definicija cara-

prikaz u idealnoj pozi, u vojnoj odori- prioriteti carske osobe- on je vojskovoĊa- usmjerenost

na dobro voĊenje politike- carevi nakon njega preuzimaju taj portret- neuredna frizura, jaka

muskulatura, vojniĉka odora

-portreti odliĉnika - izraz vremena u kojem nastaju

-portretne karakteristike bitne- prikaz osobe koja se zaista prikazuje

-u 3. st.- dodaju se emotivni portreti- pogled uprt u daljinu

2

-Filip Arapski - razbarušen- portret osobe koja odaje zabrinutost, stvarnost i realnost- rezultat

promjena u rimskom društvu - strah i nesigurnost - poduzimanje mjera - muškarci u vojsku,

financiranje i opterećenje blagajne

-od 2. st. kreće - prije bitno da je vladar pripadnik carske rimske obitelji ali dolazi do velike

promjene, na vlast dolaze vojni carevi –vojne sposobnosti, osobe ne nuţno iz aristokratskih

obitelji, dolaze iz provincija

-dinastija Septimija Severa - sirijska dinastija

-drugaĉiji kriteriji organizacije drţave - umjetnost i kultura -provincijski vladari donose

sredstva u svoj kraj- diţu se hramovi i gradovi

-portreti do kraja 2. st. i poĉetkom 3. st.- nove definicije u društvu i umjetnosti- manje

narudţba spomeniĉkih i monumentalnih, kult cara se polako ruši, carska osoba postaje realna i

pokušava spasiti drţavu

-osobe naborane, namrgoĊene, nema idealne carske liĉnosti, zabrinuta lica

-nova filozofija u 3. st. koju predvodi Plotin koji smatra da je uloga umjetnosti da prikaţe

stvari ne idealne nego da prikaţe unutarnjeg ĉovjeka i njegov doţivljaj stvarnosti - prikaz

refleksije što gleda, trenutno stanje u drţavi u kojoj vlada

-car Dioklecijan - u 4. st. dijeli vlast - 2 augusta i 2 zamjenika - tetrarhija- ugraĊena skulptura

u zid crkve sv. Marka u Veneciji – TETRARSI - 2 cara i 2 zamjenika - gubici veliki u carstvu,

barbari uništavaju

-sigurnost u gradu zbog fortifikacije, ne obraĊuje se zemlja, pad svih standarda koje je

poznavao rimski svijet - bolesti, smrad, barbari ruše akvadukte

-ĉuvanje granica, teritorija, carevi odlaze iz Rima i sele u provincije - Konstantinopol, Trier

= koja su bliţe vojsci i granicama

-portret Seneke -3. st. – konaĉni preokret - više nema zaglaĊenih formi, brzi pokreti, razliĉiti

poloţaji, 1000 faseta, dok gledamo oko bjeţi - izaziva nemir, naglašene oĉi, pogled uprt u

daljinu, intenzivni, likovi gledaju svijet koji dopire do njihove duše, otklon od poznatih

umjetniĉkih portreta

-djeĉaĉki portreti - melankolija, ozbiljnost, pitanje povijesne nesigurnosti

-nova uĉenja i filozofije, i religije - sa Istoka - razliĉita magijska vjerovanja

-kult Kibele, Ozirisa (boga sunca) - doticaj na istoĉnim granicama carstva

- plodno tlo u Rimu u 3. st. i poĉetkom 4. st. - maknimo se od ovoga svijeta

-najbolje kršćanstvo - nudilo konkretan odgovor - vaţan pravi ţivot nakon zemaljskog

nevaţnog i nebitnog

-zabiljeţeno kroz umjetnost i gdje su se provodili kultovi - kult boga Mitre najviše u Rimu

3

-promjena u definiciji tijela - Rimljani svoje mrtve palili a pod utjecajem kultova zadrţavali

tijela - prostori izvan grada – nekropole - gradovi mrtvih - pokapanje Rimljana, nekršćana, i

pogana - od 2. st. kult mrtvih – sarkofag = grĉ. sarkofagus - kamen koji jede tijelo - bili vrlo

skupi

-najbogatiji dali ukrasiti prostor za pokapanje - niz radionica koje rade sarkofage (3. i 4. st.)

-sarkofazi sa novom ikonografijom - na boĉne ploĉe - dosta sadrţaja

-pokazati što je ĉovjek za ţivota poĉinio - jedna tema – vojnici - prikazi bitaka - figura onoga

koji je glavni lik

-sarkofag Barberini - Kapitolijski muzej Rim - reljefni prikaz - gusti nabijen prikaz, kanona

više nema - izbacivanje iz sebe što zanatlija vidi i što ţeli prikazati

-prikaz kao snaţne nabijene osobe, detalji lica - razliĉiti izrazi, bol i patos - nov pristup, horor

vakui

-smrt kao smirenje - razmišljanje o onome nakon smrti - filozof i njegova muza - prikaz na

sarkofagu - smisao predmeta u kojem leţi tijelo- sve ovo RIMSKI SARKOFAZI

-3 skupine sarkofaga:

1.RIMSKI

- S se razlikuju se tamama i obradama

-sa S krivuljom - strigili, strigilirani sarkofazi - boĉno flankiraju centralni prikaz, u centru

prikazi razni - pastoralni, filozof s muzom, vezano uz Dioniza

-u centru sa TONDOM/KLIPEUSOM – zaokruţen prikaz - imageo klipeata – u krugu portret,

prikazati sebe na mjestu poĉivališta - supruţnici, braća i sestre

-sarkofazi jako moderni - serijska izrada, radionice

-krilati geniji na sarkofagu - ţivot s one druge strane

-imali gotove sarkofage samo dodali sa boĉnih strana portrete

- rimski sarkofazi uza zid, uvijek ukrašena prednja strana i boĉne, straţnja ne jer se naslanjalo

na zid

-poklopci dvoslojni, imali akroterije kod velikih

-mramorni, porfirni, od obiĉnog lokalnog vapnenca

-saĉuvano puno mramornih - bogato društvo - mramor sa grĉkih provincija, sa Afrike(?) -

najskuplji i najteţe obradiv

2.ATIĈKI

-u Atici na grĉkom prostoru, pokraj velikih kamenoloma na Atici, jako prepoznatljivi zbog

poklopca, sanduk - na poklopcu prikaz umrlog - u paru - sliĉe na etrurske, utjecaj etrurske

umjetnosti velik - nova forma - moda i ideja

4

-pokazuju veću vezu s klasiĉnom umjetnosti, pogotovo helenistiĉkim razdobljem

- sadrţaji iz mitologije; Heraklo, Eleuzijske sveĉanosti, sadrţaj vezan sa smrću

-naĉin izrade - prekrasna tijela, anatomija i odnosi dijelova tijela pomno napravljeni, nema

natrpanosti koja smeta, jako duboki reljefi, izvuĉeni u prostor, samo se jednim dijelom drţe za

površinu

-puno kraćeg razdoblja, kroz 3. st. pa se gasi , jer se gase kamenolomi, pad proizvodnje zbog

barbara

3. MALOAZIJSKI

-postavljeni u središte prostorije, ukrašeni sa svih strana, monumentalni, vještina klesanja i

jake veze sa helenistiĉkom umjetnosti ali promjene u ikonografiji

-SIDAMARA grupa - nalazište u Siriji gdje je pronaĊen veliki broj iz MA

-lijepo laborirani likovi, velika paţnja detaljima, likovi u arhitektonskom okviru koji je

pomno obraĊen, lukovi, stupovi, zabati, vrata, detalji paţljivo obraĊeni

-prinošenje ţrtve - izvuĉen reljef, poput punih skulptura u prekrasnoj obradi

-u Rimu- druga kategorija umjetnina – SLAVOLUCI - u ĉast careva nakon velikih bitaka na

razliĉitim prostorima grada kao prolazi blizu foruma i centra

-forma se bitno nje mijenjala - sa 1 ili 3 luĉna prolaza, mijenjala se forma i motivi reljefa

-damenaco menore - novi car srušio S prethodnog cara, saĉuvano svega nekoliko

-na jednoj strani FORUMA i Viae Sacre - na poĉetku rimskog foruma - slavoluk Septimija

Severa - uspostavljaju snaţnu dinastiju vojniĉkih vladara

-forma karakteristiĉna za kasnija razdoblja -donji dio - postiment, gornji dio – atika = natpis;

tko, za koga i u koju svrhu piše

-ukrašavanje na svim plohama, punim skulpturama, reljefima vani i unutra

-stavljaju se Viktorije - nose lovorov vijenac i vetrixe

-prikaz bitke, puno likova u kompoziciju, akcija i dogaĊanja, drugaĉija kompozicija od

klasiĉne umjetnosti, horor vacui

-potreba punjenja plohe sa velikim likovima - priĉanje priĉe - putovanje, povratak u Rim,

doĉek graĊana

-nama jasnog reda, ne obnaša se paţnja kanonu, likovi oblikovani jako grubo, rudimentalno,

nema toĉnosti, nisu bitni, shematski, tu su da ispriĉaju vrijednost dogaĊanja unutar povijesnog

konteksta - gubi se prikaz lijepog - zašto? - nije bitno prikazati kanon idealne ljepote, nego

funkcija prikazati realnost i stvarnost na naĉin koji je umjetnik sam izabrao

5

-s druge strane u periodu kasne antike paralelno sa slavolucima djela vezana uz tradiciju nove

umjetnosti koja prikazuje drugaĉije sadrţaje i formu

-Viktorije uz lik – uvijek -one su krilati glasnici , prenose dobru vijest, posrednici izmeĊu cara

i ljudi

-KONSTANTINOV S -uz Kolosejum, na izlazu s Foruma s Viae Sacre, pun detalja

-podignut nakon velike povijesne bitke 312. na ulazu u Rim na Milvijskom mostu koji je

povezivao dvije strane Tibra , sjeverni ulaz u sam grad

-vrijeme tetrarhije, Zapadnim carstvom vladaju Konstantin i Maksencije - dva vladara - borba

za vlast i teritorij, sukob njih dvojice, u konaĉnom okršaju Konstantin dolazi u Rim i

pobjeĊuje i proglašava se jedinim carem jedne i druge polovice RC

-legenda - prije bitke usnuo san - anĊeo na nebu upro prstom u kriţ i rekao da će po tome

pobijediti - K sebe pokazao kao kršćanskog cara - krajem 3. st. kršćanstvo se već jako

proširilo, vodeća religija u Rimu i RC

- no poganska rimska elita vodeća , najjadniji prvi prihvatili kršćanstvo – najsiromašniji

-zbog svog univerzuma, jer se obraćalo ĉovjeku, brzo se širilo po slojevima rimskog društva

- u 3. st. vrlo nesigurno- vrh nije prihvatio kršćanstvo ( temelji Rima na mitologiji i kultu) –

teška borba i teţak prelazak

- njegova majka Helena predana i zaluĊena za relikvijama – poticala izgradnju crkava u

Svetoj Zemlji

- Konstantin se tek na kraju svog ţivota pokrstio, gajio odreĊene simpatije, pokrstio se zbog

dobrog izlaza, bio je okrutan

-legenda i te peĉate jaĉanja kršćanstva vidimo u umjetnosti

-bitka – za pobjedu mu narod Rima gradi S – potvrda, predstavlja povijesnu ĉinjenicu

- graĊen na mjestu starijeg S ( Damnacijevog ) , iskoristio temelje, sve drugo porušio,

«sklepan», na S doneseni razliĉiti elementi iz razliĉitih podruĉja RC

-radilo se na brzinu ili nešto drugo uvjetovalo takvoj gradnji

-dva dijel – luĉni dio – opus kvadratum – od kamena, veliki kameni blokovi

- gornji dio – opus latericium – od cigle, lagan, obuĉen sa mramornim ploĉama –

laţan osjećaj

-razliĉite tehnike graĊenja – opus reticulatum, opus incertum, opus mixtum – mix opeke i

kamena

-cigle – tanke i dugaĉke – imale peĉate – rimska cigla – tvornice za izradu – peĉat tvornice i

vrijeme nastanka – puno proizvodnje cigle – cigla temeljni materijal

6

-substrukture ranijih spomenika – od elemenata iz Trajanovog ( sa T. Foruma – figure

Daĉana), Hadrijanovog ( tonda na dugim stranama po 2 u paru; 8, 4 s jedne, 4 s druge str.,

Marka Aurelija i Konstantinovog razdoblja ( viktorije )

TRAJANOVI SPOMENICI – figure Daĉana – prazno, uredno, paţnja draperije koja teško

pada, psihologizacija lika; reljedi na boĉnim stranama – prikaz bitke, jasno

HADRIJANOVI – HADRIJANOVA TONDA – sa H S – sadrţajno druga priĉa, tonde u

parovima – s jedne strane prikaz lova – medvjed , vepar i priprema za lov; s druge prikaz

ţrtvovanja = hrabrost, muţevnost i onaj koji poštuje tradiciju ţrtvovanja

MARKA AURELIJA – reljefi gore, carev odlazak u bitku, priprema, razgovor s vojskom,

ţrtvovanje; vojnici s leĊa – gotovo skulptura, helenistiĉko klasiĉni stil; natpis koji spominje

bitku

KONSTANTINOVI – friz reljefa – od sjeverne strane koja je kraća – car sa svojom vojskom

ide prema Rimu, osvajanje Verone, nastavljanje puta, dolazak na most, ulazak u Rim, sjedanje

na tron, dijeli novac narodu – libertatis – bijedno , hrpa likova malih tijela, velikih glava,

anatomsko nepoštovanje, nema odnosa, nema detalja – forma potpuno izgubila vaţnost,

jednina vaţnost na prikazu što se dogaĊa – K S primjer za KA – dokinuće kanona, sve je

moguće, ne pridrţavanje kanona, S od SPOLIJA, Konstantin to prihvatio, meĊutim i zbog

spolija velikih vladara; najvećih rimskih careva = vaţna poruka, misao

-moglo je biti bolje izraĊeno ali to nije bilo bitno, vaţna priĉa Konstantinovog vraĉanja straog

poretka i reda

-Konstantinovo ustoliĉenje u Rimu – grubost likova u fizionomiji i draperiji tijela,

shematizirano

RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST

-uvoĊenje novih simbola kršćanstva u monumentalnu umjetnost

-zna se da kršćani postoje, tek kad K donosi MILANSKI EDIKT 313. , umjetnost poĉinje

ulaziti na velika vrata

-carevi na novac postavljaju svoje portrete, ne prednjoj strani je uvijek portret cara, na

straţnjoj element, simbol vladavine rimskih careva

-K kuje novĉiće – na reversu – kao pobjednik, kao vojnik u ruci nosi viktoriju – prednja strana

-Kristov monogram – IHR – na novcu – potvrda i peĉat novoj vjeri- na reversu uz simbole

rimske vojske simbol kriţa- nova povijest

-Konstantin kroz ove simbole otvorio put kršćanstvu da od 2. pol. 4. st. postane vladajuća

7

-na aversu – na konstantinovu šljemu kristov monogram – najpoznatiji novĉić

-prave promjene u 2. po. 4. st. , ulaskom kršćanskog svijeta

-ranokršćanska umjetnost – od 2. pol. 4. st. – SARKOFAZI – kršćani se sad ne skrivaju,

postaju naruĉitelji S, sa kršćanskom tematikom, a sve manje uz poganske motive

-osnovne forme gotovo nepromjenjive, mijenja se scena, biblijski sadrţaji ili jasni simboli

kršćanskog svijeta

-KRIST sa apostolima – glavna tema – nastavljaju ţivjeti rimski i maloazijski S

-ima ih svugdje ali su centri generirali formu i sadrţaj

-te teme nekada jako nejasne- krilati geniji više ne stoje nego nešto rade – beru groţĊe –

simbol Kristove ţrtve – vizualizacija psalma- iskupljenje i ţrtva

-teme su ograniĉene, Krist s apostolima, K na prijestolju predaje zakone ili kljuĉeve Petru ili

Pavlu, Krist kao Dobri Pastir

-strigile, akroteriji – 100% rimska radionica

-prikaz Adama i Eve i Kristova ĉuda skromno, ĉuda ĉeste teme – najveće kad je uskrisio

Lazara – rana Crkva se koristila ĉudima kao potvrdom i dokazom vjere kroz umjetnost –

promoviraju se ĉuda kao dokaz Krista

-rimske S od poĉ. 4. st. prepoznajemo po redu u prikazima ( scene ) , potreba za grupacijom a

opet da se zadrţi velik broj prikaza, smještaju se unutar arhitektonskih elemenata u niše

-S JUNIJA BASSA – rimski perfekt ( gradonaĉelnik ) – javno dokazao pripadnost kršćanskoj

zajednici – bogat, monumentalan, S sa kolonadama ( tip S ), stablo ili biljka stvara

odvojenosti, prikaz Kristove muke rijetki meĊutim na tom ti prikazi, u formalnom smislu

kvalitetan rad, tradicija dobrog klesarstva, ima anatomske pogreške ali pridodaje paţnju

detaljima

-najbolji primjeri u Vatikanu, u muzeju Pape Pija II. – zbirka 40 S + ulomci

-sarkofag – tema anastazis – Kristovo uskrsnuće – rijetka tema na S – zarobljavanje, kod

Pilata , ali nema muke – raspeća

- u središtu kriţ, ispod dva usnula vojnika – kriţ prikaz Uskrsnuća

-kršćanstvo poĉinje u Maloj Aziji, na obalama Palestine, materijalnih ostataka prvih kršćana

nema puno

-pronaĊene crkve nastale prije Konstantinovih, prostori prvih kršćanskih zajednica – DOMUS

AURELIA – crkva/kuća – DURA EUROPAS, prvi takvi u Siriji – grad, saĉuvan sloj s kraja

2. i poĉetkom 3. st.

8

-pravilni raspored ulica, stambeni i drugi objekti, isnule, pronaĊena 3 aktivna prostora kulta –

mitrin, sinagoga i kult kršćanstva = DOMUS ECLESIA

-prostorno naglašen, ostaci danas prenešeni u muzej u Damasku

-sinagoga- Stari Zavjet, ţidovska povijest uništenje hrama, pljaĉkanje

-DOMUS ECLESIA- najbolje saĉuvani u Dura Europas-u; govor kakav je bio kult kršćanske

zajednice – ljudi ustupili prostore kuća zajednici, samo u poĉetku na jednom katu

-kasno antiĉka kuća, atrij povezivao prostorije, velika prostorija za molitvu, prostor za

naobrazbu; za vjeronauk – dobro poznavanje vjere

-krstionica – najstariji pronaĊen dokaz, jednostavan prostor na jednom kraju niša i bazen sa

uranjanjem – vrlo jasni tragovi kršćanske umjetnosti – prikaz Krist Dobar Pastir, dolazak

Marije na Kristov grob – Uskrsnuće, iznad sarkofaga – Krist napravio ĉudo, izlijeĉio hromog,

ĉovjek drţi krevet; hoda, Krist vrši i drugo ĉudo; uskrsenje Lazara

-kršćani u Rimu rade u ilegali i formiraju u stambenim zonama Rima – domus eclesia –

TITULUSI – tipiĉni prostor za Rim – nastaje kasnije crkva nad tim prostorima

-dobivali imena po vlasnicima koji bi im ustupili prostor

-jedan ispod crkve Sv. Ivana i Pavla – prostori u kojima se nekad ţivjelo ali su dati kršćanima

na korištenje

-titulus – domus eclesia u Rimu – prostor darovan kršćanskoj crkvi, bogatiji ostavljali

-neki nose imena po vlasniku neki po muĉeniku – TITULUS CLEMENTIS, TITULUS

ANASTASIAE, TITULUS CECILIANE, TITULUS CHRYSGONI

-naglasak na smrt, na ţivotu nakon smrti

-preseljenje na onaj svijet vaţan, ukapali mrtve i ovijali u plahte i stavljali u grob – poput

Krista

-u poganskim religijama se osjeća prijelaz s paljenja mrtvih na ostavljanje tijela

-poznate ceste u Rimu – povezivanje s provincijom, via – grade se uz prometnice nekropole –

prostori za pokapanje mrtvih tijela

-rimsko pravo ne dopušta pokapanje u gradu nego van grada

-graĊenje nekropola uz glavne prometnice – obiĉaj Rimljana da se mrtvima daje poĉast –

nastavljaju kršćani

-kolombarij – zajedniĉke grobnice – velike niše sa grobnim urnama

-grobno mjesto oznaĉavalo status

-hodajući cestama Rimljani se zaustavljali i odavali poĉast umrlima – svijet mrtvih paralelan

sa svijetom ţivih – zapoĉinje u poganskom Rimu, kršćani preuzimaju tu tradiciju, ali bili

9

siromašni i u poĉetku zazirali od velebnih mjesta, obiĉnom ĉovjeku osigurati praktiĉno

mjesto, jednako za sve

-preuzimaju naĉin pokapanja koji nije kršćanski – kopanje podzemnih prostora –

KATAKOMBE – zapoĉinje u 2. pol. 2. st. – rješenje za gradove mrtvih prvih kršćanskih

zajednica

-na juţnom prostoru u poĉetku ( Rim )

-dogovor izmeĊu kršćanske zajednice i vlasti koja je dozvolila

-mukotrpan proces kopanja tunela, jako dugaĉki, na 2,3,4 razine

-tufo – mekan kamen kada stupi u vezu sa zrakom je krhak i tvrd – jednostavan za kopanje

-u kopanju sudjelovala cjela kršćanska zajednica, obaveza svakog

-unutar tunela, obiĉne rake – lokulusi – rupa, mali prostor razliĉitih veliĉina ( ovisi o tijelu –

muškarac/dijete ), za najsiromašnije kršćane, u bijeloj plahti tijelo i prostor se zatvarao –

siromašni – obiĉnom vapnenaĉkom ploĉom, bogatiji – natpis na ploĉi, slikarije = opada

jednakost

-izdubljen u zidu, niša, gornji dio luĉna ukrašena površina – arkosolij – arkos luk lat. – moglo

stati nekoliko tijela – obiteljske grobnice

-kubikula – soba, spavaonica – obiteljske grobnice

-ploĉe ostaci 1. kršćanske umjetnosti 1. i 2. st. u Rimu – natpisi koji nose imena, što je umrli

radio – na svim jezicima

-mraĉni uski hodnici, danas otkriveno oko 60 % grobnica ( K )

-bile magnet za barbare koji su mislili da će pronaći blago, no nisu pronašli ništa je ĉlanovi

kršć. Zajednice nisu bili ukopani sa niĉim vrijednim – barbari razbijali

-ukapanje u K do 4. st.

-u 16. st. interes za K kada zapoĉinju prve kampanje traţenje prvih K sve do danas

-nisu se vidjele na površini, ali ulazni prostor obiljeţen – priĉe da se kršćani tu skrivali

neistinite, carevi zahtijevali da budu dole, nisu se tamo vršili liturgijski obredi nego pogrebni

ritusi – 1. kršć. preuzeli od pogana taj ritual

-ritus aapea ili dr. – nalazimo kamene stoliće sa pravokutnim stupićima - mense – kao oltari

ali ne, samo za ritus

-crteţi na K – urezi, simboli da obiljeţe mjesto svog boravka, peĉati – dva dupina; simbol

drugog svijeta – poganski motiv; Dobri Pastir – preuzet od moshoforosa ; prikaz ţene s

ispruţenim dlanovima prema van – orantica – preuzeto iz antiĉke narikaĉe – duga haljina i

veo – prikaz molitve – kroz dlan kršć. primaju ljubav Boţju – materijalizirana misao – Krist je

svijetlo – 1. molitve; sa 2 ovĉice – to znamo da je ĉisto kršćanski

10

-monogrami Krista – Jesus Hristos - okviren u lovorovu vijencu – pobjedniĉkim vijencem –

nije ĉisto kršćanski, preuzimaju od pogana – simbol pobjednika – Krist je pobjednik –

jednostavni, na sarkofazima ili freskama

-K Via Latina – sjajni prostor, ostali saĉuvani kubikuli i prostori hodnika, prostor kubikula

ukrašen – forma klasiĉne antiĉke umjetnosti – geometrijske plohe, paţljivo rasporeĊeno, ne

postoje nove kršćanske umjetniĉke forme – jedino sadrţaj ima novo znaĉenje

-na vrhu svoda glava meduze, svi elementi unutar antiĉkog likovnog vokabulara – grilande,

posude sa voćem i cvijećem, ţivotinje – nema kršćanskih, ali neki jasno kršćanski – kantaros

flankiran paunima – paun; rajska ptica – domena drugog svijeta

-prostori nisu strogo definirani – kršćanski i poganski elementi – vokabular koji su poznavali

umetali elemente kršćanstva

-kripta – prostor u ranokršćanskim katakombama, mjesto gdje su bili ukopani vaţni pripadnici

– biskupi – ploĉa sa natpisom ili se pokapali 1. martiri – tijelo muĉenika – svi se otimali da

tijela muĉenika pokopaju u svoju katakombu – kasnije pomama za relikvijama; trgovina i

turizam

-neki od muĉenika bivaju pokopani u K namijenjene samo njima – prostori izdvojeni –

poploĉen pod, mjesto ukopa ( arkosolij ili sarkofag ) vrlo naglašeno, poploĉeno mramorom

-vrijednost materijala simboliĉki znaĉaj – prostori ukrašeni freskama i natpisima – kao

prostori za odrţavanje kulta na dan muĉenikove smrti – vršene mise, euharistijska slavlja – 3.

i 4. st. ispod zemlje, kasnije izlaze na površinu i postaju monumentalni sklopovi kršćanske

umjetnosti

-svodovi unutar kripti i kubikula – jasno se odreĊuje što je gore što dolje ( lijepo opisao Plotin

) – jasna distrikcija – donji dijelovi se na ukrašavaju, samo oploĉeni, gornji se ukrašava;

gornji prostor je svetiji, najznaĉajniji i najljepši – freske – pokazuju jasno kruţnicama (

upisane jedna u drugu ) – najidealniji , rajski prostor, podijeljen dijagonalama koje se

ukrašavaju

-u centru – Danijel s lavovima, orantice

-Prisciline K – Dobri Pastir u centru freske, Jona, moliteljica, Adam i Eva – simboli ali i

sliĉice Starog i Novog Zavjeta, simboli kršćanske vjere

-K u Rimu – Svetog Sebastijana, Svetog Kalista, Svetih Marcelina i Petra, Svete Agneze =

muĉenici

- Domitilline, Comodilline, Prosciline – bogate ţene koje su dale novac i prostor

-diţu se crkve na prostoru K martira – na podruĉju K Sv. Sebastijana – podignuta crkva nad K

11

-katakomba – art katakumbus – velika rupa kada berete zemlju, uzrokujete prazninu – u

juţnom Rimu se vadio kamen ( 1.st. pr. Kr. i 1. st. po Kr. ) – napušten i stvaraju se prva

ukopna mjesta – iskoristili Ţidovi, pogani za stavljanje tijela, ali dali crkvi – grobna mjesta uz

depresiju, za podzemne grobove kršćana – naziv potjeĉe iz srednjeg vijeka – u 4. st. se taj

prostor puni, gore velika memorijalna prostorija – kapela sa polukruţnom apsidom – smatra

se da je primila tijela Pavla i Petra

4. st. RIM

-pokret štovanja mjesta grobnica u kojemu su pokopani martiri – prostor znaĉajan – što se

bliţe pokopa do muĉenika, bolje mjesto na onom svijetu

-kult muĉenika obiljeţio arhitekturu, na ulazu u grad supstruktura od velikih graĊevnih

kompleksa

-crkve na mjestu puteva, katakomba ( groblja ) – grobne bazilike koje se grade iznad grobova

– CEMETERIJALNE BAZILIKE – da saĉuvaju mjesto muĉenika – ulazak u dva razliĉita

prostora – prvenstvene mjesta ukopa u te crkve van grada ( gradske u gradu ! ) – potpuno

razliĉiti prostori, cemeterijalne od gradskih

-bazilika Sv. Sebastijana – iznad groba Sv. Sebastijana – bazilikalni prostor, srednji brod

izdignut, longitudinalni prostor, povišen od boĉnih brodova, završava apsidom, boĉni brod

nastavlja svoje kruţenje – boĉni brod koji prerasta u deambulatorij – centar martirov grob –

svetac je svet, ima moć – kult od sredine 3. st. u cemeterijalnim bazilikama

-okolo mauzoleji bogatijih koji su si mogli priuštiti grobnicu i pribliţiti se martirovom grobu

-najznaĉajniji martirij u centru – grob Krista – 1. martir, njegov grob referenca muĉenika na

Kristovu smrt

-grob Sv. Petra – znalo se gdje je pokopan ( kr. 2. st. ), velika peterobrodna c. bazilika sa

transeptom – tlocrt orginalne crkve Sv. Petra – smatra se da je zapoĉeo Konstantin, ostaci

nekropole veliki – veliko ţidovsko groblje na podruĉju Vatikana, s druge strane Tibra;

Transtebereja – vrlo rano se naselili Ţidovi, razvili nekropolu; izgledala kao antiĉka – donosi

se tijelo Sv. Petra

-rekonstrukcija groba – arheološki potvrĊena 60 – tih godina 20. st. – edikula kao malo

svetište u dva dijela – donji; ploĉa sa otvorom, nadprostor, kao oltar, iznad edikula gdje je

gorjela svijeća, mensa za agape i poĉast umrlom – magnet i fokus kršćanskog svijeta

12

-zbog velike mase ljudi koji su dolazili trebalo promijeniti – na nagovor pape Konstantin

pristaje izgraditi cemeterijalnu crkvu – nekad to brdovit prostor, zatrpala se cjela nekropola,

diţe se crkva

-u s. pol. 4. st. – crkva Sv. Petra – da se ukapaju kršćani i vrše pogrebni rituali te na dan

sveĉeve smrti liturgija

-prostor grobnica ispod Sv. Petra – kao gradovi, uliĉice

-poganska kubikula – male nišice za urne

-Rim – unutar, 312. Konstantin pobjeĊuje, postaje jedan car, 313. proglašava MILANSKI

EDIKT – pravi kultni prostor poglavara, rimskog biskupa – ne gradi blizu centra, blizu

administrativnog, gospodarskog i poslovnog centra nego izvan, uz same zidine gdje su se

nalazile konjušnice; K poklanja taj prostor Crkvi; veliki slobodan prostor s vinogradima i

parkovima – biskupski kompleks – crkva, glavna, biskupski dvor, baptisterij

-njegova majka Helena daje sagraditi u isto vrijeme crkvu; privatnu kapelu – velika trobrodna,

donosi relikvije kriţa Krista – Santa Croce = 1. velike crkve u Rimu – prostori odmaknuti i

nisu smetali vladajućoj oligarhijskoj eliti

-Lateranska bazilika – peterobrodna, naglašen centralni brod sa testudom ; prozorima, zid, dva

broda sa svake strane, središnji viši radi statike

-sakristije sa strane – boĉni pomoćni prostor, brodovi razdijeljeni sa arhitravnom gredom, s

arkadama boĉni

-Lasencijeva bazilika – centralni i boĉni prostor, apside na kraju, kubus – najjdenostavniji

prostor za velik broj ljudi – unutrašnji prostor vaţan, vanjski neugledan

-podijeljenost – prostor za kler i za vjernike – polukruţna niša eksedra gdje sjedi kler –

preuzeli rimsku formu sa novim sadrţajem

-freska kako je izgledala Lateranska bazilika – crteţ prije rekonstrukcije

-baptisterij – uz biskupske crkve, pokrštavao samo biskup, jednom na godinu, na noć prije

Uskrsa, odvojene od crkve , kompleksni prostor, vaţno pokrštavanje i proći obuku odricanja

sotone, pokrštavanje u krsnim zdencima

-tlocrt Lateranskog baptisterija – preureĊen ali zadrţao svoj oblik , dodana Venancijeva

bazilika, centralni prostor – B svi centralnog tlocrta, vrlo monumentalno i lijepo, sa stupovima

koji okruţuju bazen, oko bazena postavljeni bronĉani jeleni koji su ispuštali vodu i u koje je

voda ulazila – voda temelj

13

-osoba koja se priprema za ulazak u crkvu – katakumen – ne moţe prisustvovati euharistiji,

izlazili bi van, vrijeme pokrštavanja – u jednoj se skidali i dobivali bijele haljine, pomazivanje

uljem, odricanje sotone

-kredo – svećenik izgovara prilikom krštenja, krštenik se uranja, kad se svi pokrste ulaze na

misu i ĉekaju do 12 sati naveĉer; ĉeka se uskrsnuće, sudjeluju u cjelom euharistijskom

procesu

-oprema vrlo bogata – mramorni stupovi, ciborij iznad bazena, bazeni kriţni, osmerokuti ili

šesterokuti, freske dekoracija, urezivana dekoracija, ikonografija krštenja, broj velika vaţnost

– simboliĉko kod planiranja prostora – 6 i 8 – apokaliptiĉki – baza osmerokuti ili šesterokuti

-centralne – poligonalne, kriţne – zbog martirija Kristovog groba

-uranjanje u vodu jest smrt i ponovo roĊenje

-Lateranska bazilika središte biskupa do 13. st.

-Santa Croce – postaje prvi reflektorij relikvija – crkva Helene – crkva Sv. Kriţa

Jeruzalemskog – Helena boravila u svetoj zemlji i skupljala relikvije i donijela u Rim –

komadić kriţa Kristovog, ĉavao kojem je bila probijena Kristova ruka, trnova kruna, prst Sv.

Tome – smještene u prostor s relikvijama – komad drvene ploĉe – zapis na latinskom,

hebrejskom i grĉkom; spominje Krista, spominje Isusa Krista Nazarećanina, donose povijesni

podaci – dnevnik Egerije iz Španjolske koja je išla na hodoĉašće u Jeruzalem i govori o ploĉi

sa kriţa koja se je štovala – otkrili su u crkvi Sv. Kriţa Jeruzalemskog – Amerikanci srušili

iluziju; dokazali da je falsifikat i srednjovjekovna krivotvorina – ali kršćanski povjesniĉari

tvrde da je to kopija pravog natpisa

-Bazilika Sv. Petra – rekonstrukcija izvornog – ima transept, transept razlika sa Lateranskom

bazilikom, nema deambulatorij , jedini transept u tom ranom razdoblju da regulira promet

oko sveĉeva groba – grobovi oko crkve, dva antiĉka mauzoleja

-prve bazilike monumentalni prostori zbog dosta kršćana, ali negdje nije – nego pojam

veliĉanstvenosti i veliĉine se mora odnositi na Boţju kuću

-predprostor, propileji, ulazak u atrij; ima izvor – prvi kršćani se peru da ĉisti uĊu u crkvu

kroz narteks u prostor bazilike; ulazak po redu, muškarci na jednu ţene na drugu stranu, djeca

na jednu – jasna prostorna dispozicija

-šema za kasnije ranokršćanske crkve

-cemeterijalna bazilika Sv. Sebastijana – deambulatorij

-Sv. Agneza – longitudinalna, oko sebe mauzolej Sv. Konstance – uz crkvu Sv. Agneze

prilijepio uz martirij – Konstantin potvrdio njen ulazak u onaj svijet – klasiĉan i antikan,

pravilni prstenovi, profilirani i kvalitetni stupovi, mozaici – niše, deambulatorij – kršćanski

14

ali, vinova loza u središtu portret, lik Sv. Konstance; faze obrade groţĊa – tiještenje groţĊa,

pretvaranje u vino – simbol Kristovog uskrsnuća

-bazilika Sv. Petra i Marcelina – mauzolej Sv. Helene uz ( Konstantinova majka )

-bazilika Sv. Lovre ( Lrenzo ) – podignuta u 5. st., pregraĊena u 6. st., a preureĊena u 12. st.,

nije barokizirana, jedna od netaknutih u Rimu, na mjestu martirija; groba Sv. Lovre

=Konstantinova arhitektura

-u Bizantiju gradi Sv. Irenu, Sv. Apostola – jednako monumentalno, ali ništa saĉuvano

-gradi u prostoru Svete zemlje – crkva RoĊenja u Betlehemu, crkva Anastazis; Uznesenja,

crkva na Maslinskoj gori

-monumentalna arhitektonska baza, poĉiva na preuzetom obliku rimskih bazilika ali joj daje

nove sadrţaje, dva osnovna oblika – bazilikalni longitudinalni –unutar gradskih zidina

- cemeterijalne – bazilikalni oblici nešto drugaĉiji,

razliĉiti pokopi unutar i uokolo svog prostora

-bazilike – naglašeni srednji brod, fokus prema svetištu koje završava apsidom , koja se ne

mora uvijek vidjeti izvana

-bazilika Sv. Petra nije karakteristiĉna za ranokršćanske bazilike, jer nisu imale transept

-narteks – natkriven, za okupljanje katakumena, za okupljanje svećenika pred ulazom u

liturgiju

-crkve od razliĉitih materijala, razlikuju se po tipologiji – matroneji / galerije – istoĉne crkve

sa brodovima ( na katu ), zapadne bez

-unutrašnjost uvijek jasno razdijeljena na prostor za vjernike – ulazni dio, glavni brod i boĉni

brodovi – razdjeljuju se dalje po spolu ili pokršteni ili ĉak po socijalnom statusu – prostor za

kler – vizualno odvojen – kanelumom – oltarnom ogradom, da odredi granicu do koje vjernik

moţe doći

-santuarij – prezbiterij – svetište = svetište ili na glavnu osobu prezbitera – fokus oltar –

jednostavan, najĉešće jednostavne mense – kamena ili drvena ploĉa koju nose postamenti,

jedan centralni stup ili arhitektonski element rimske arhitekture; kapitel ali okrenut –

negiranje postojanja u funkciji koju je imao prije – 4 stupića kao stol – primanje krvi/vina i

tijela/kruh

-ciborij – 530./540. se pojavljuje unutar Liber Pontifikalis – nastaje na osnovu utjecaja s

Istoka – baldahin – naglašava se vaţnost osobe koja sjedi – kiborij, kiborijum

15

-prostor do same apside; klupe za sjedište klera – sintronom – sintronos – ima katedru,

centralnu stolicu na kojoj sjedi biskup – biskup se u ranokršćanskoj liturgiji nije micao,

govorio s trona, komentirao dijelove Sv. Pisma – sve se temeljilo na tekstu, ĉitalo se

-liturgijska godina podijeljena na datume – ostali datumi obiljeţeni muĉenicima – biskup se

na njih referirao

-Ċakoni vodili liturgiju, hodali po crkvi – gastalci – stajale Biblije – stalci

-kadilo se i pjevalo – statiĉan proces

-najsvetiji ĉin – euharistija – oltar dolazi u funkciju – donosi se hostija i vino – Krist prebiva

na misi

-u boĉnim dijelovima na kraju mense – pastoforije – za odlaganje darova, darovi u naturi,

hrana za siromašne, briga za svakog ĉlana zajednice – svaki morao nešto priloţiti – biskup bio

postavljen od Krista kao onaj koji se brine o najzanemarenijima

-fiksna podjela – biskupi slobodni ali liturgijski namještaj fiksno podijeljen, iznenaĊenja nije

smjelo biti

-oltarne ograde – od pluteja, pilastri imaju utore da sjednu i flankiraju ih, u ranokršćanskim

crkvama niske ograde, ukrašavaju se – kriţ, jeleni piju iz kantarosa, jeleni – osnovna poruka

kršćanstva

-kasnije se crkveni prostor bitno smanjuje – pregrada doslovno postaje pregrada – dijeli se na

svetište i prostor za vjernike

-Konstantin ( 306. - 337. ) se seli u Konstantinopol ( 330. ) – naziva se Novi Rim

-preseljenje dvora, carevi se nikad nisu vratili u Rim – 2. pol. 4. st. – bogat i plodan rast

novoga grada - znaĉajno mjesto

-zidine, Septimije Sever izgradio prvu palaĉu, Konstantin pregraĊuje prostor carske palaĉe,

Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Apostola – crkve, hipodrom, izvan grada gradi put Mese koji se

odvaja u dva dijela – otvaraju se na tom putu trgovi; postavljaju se kolumne, malo toga

saĉuvano, saĉuvan Konstantinov stup – carski stup, element vrlo tradicionalan u Rimu, prikaz

slavnih djela, jako korodirao, na samom vrhu imao zlatni kriţ – kršćanski car

-potkraj stoljeća stupa TEODOZIJE ( 379. – 395. ) sa 2 edikta – proglasio kršćanstvo jedinom

drţavnom religijom 380. ( 28. 2. 380. ), drugi edikt o progonu pogana – svi se morali

pokrstiti, proglašava taj dio kulta neprijateljskim – kraj 4. st. – jako malo znamo o

meĊusobnim relacijama tih dvaju smjera, ali znamo za strašni rat, za destrukciju, prostori

srušeni ostali razrušeni, neki iskorišteni za gradnju novih crkava – razliĉite informacije o

tome, uništavanje kultnih mjesta od strane kršćana

16

-Teodozije jedan od prvih koji je uvidio da Rimu prijeti opasnost ( Germani ) barbari –

diplomatskim putem rješavao, otvara put barbarima, novaĉio barbare

-Teodozije boravi u Konstantinopolu, stvara raskošan Novi Rim, gradi crkve, razvija carski

dio – hipodrom –u ranom razdoblju aktivan, ureĊuje se, postavljaju se razliĉite statue –

obelisk na mramornom postamentu – razliĉiti prikazi, ukrašen sa sve 4 strane – prikaz

Teodozija koji u svojoj loţi drţi krunu i daje ju pobjedniku – likovni jezik, oko 370. taj rad –

nema pomaka, kasno antiĉki izriĉaj, tipizirana lica, pomaci jedino gore, nema prostornosti,

nema detalja, nema trodimenzionalnosti, razliĉiti prikazi iz carskog ţivota

-sam Teodozije donosi zakon ukidanja javnih velikih zabava – utrke, arene , priredbe, terme,

kupališta; jer se to protivi kršćanstvu nove crkve, koja vodi nova religija

-djeluju veliki kršćanski mislioci koji zabranjuju te prijašnje stvari; ukidanje onoga što je

napravila rimska civilizacija – carski dekret

-Rim – kraj 4. poĉetak 5. st. – nalaze se najznaĉajniji martiri, papa, i dalje ţivi kao centar ali

slabi ekonomska moć, pada standard ali jaĉa kršćanska crkva – boom u izgradnji

monumentalnih prostora, grade bogati pripadnici rimske vlastele; senatori, 1. rimski biskupi –

ĉitav niz crkava

-od kraja 4. st. mnogo se toga promijenilo - mjesta titulusa ( domus ecclesia u Rimu )

prerastaju u crkve – Sv. Sabinu ( gradi Petar Ilirikus iz Dalmacije ), San Pietro in Vincoli,

-mjesta titulusa i dalje djeluju, ne gase se, nema prekida i dalje nastoje kroz svoju aktivnost –

uloga sakupljanja vjernika u tom djelu grada; ĉak do 6. st.

-grade i neke crkve koje nisu nastale na mjestu titulusa - Santa Maria MaĊore, San Stefano

Rotondo

-Santa Maria MaĊore se gradi na temelju jednog sna – 1. crkva posvećena Bogorodici – nije

se prije slavila, tek od 5. st. se proglašava Marija majkom Isusovom – teološke rasprave o

Kristu, Mariji, Josipu i svecima – u 5. st. se gradi ta crkva za kult Marije – Sv. Marije Velike

-Santa Pudenziana – nastaje na jednom od titulusa, ostao mozaik u konhi same crkve – rana

monumentalna umjetnost mozaika – ukrašavanje prostora s poĉetka 5. st. – prikaz – formalni

jezik, solidan mozaik u naĉinu tehnike prikaza; Krist na tronu okruţen apostolima, s desne

( l ) strane Pavao a s lijeve ( d ) Petar, iznad Petra ţena koja kruni njega i iznad Pavla, nebeski

Jeruzalem, simboli apostola – jasan volumen i jasna ocrtna linija, tipiĉne fizionomske

karakteristike, nota netipiziranih likova – izdvajaju se Petar ( Ţidovima ) i Pavao ( svima;

gentibus; ostalim narodima ) – centralni prikazi, najvaţniji, vaţna uloga; prikaz Viktorija –

ţene koje krune apostole kao misionare, ujedinitelje Ţidova i neţidova kao vjernike – bliskost

17

sa poganskim – ţene personifikacija Viktorija – poruka jedinstva svih u okviru Crkve; nove

religije

-mozaik jedan od najskupljih medija – crkva bogata ako ima mozaik

-Teodozije dijeli carstvo izmeĊu Honorija i Arkadija ( sinovi ) – Istok i Zapad – podjela

carstva

-politiĉki vaţan ali i zbog pritiska i razliĉitosti, razliĉite povijesne priĉe obiljeţene razliĉitim

vladarima i sposobnostima, razlog tomu ( 4. i 5. st. ) novi etnosi koji ulaze u RC, stoljeće

pljaĉka i upada u gradove

-etniĉka grupa zapadnih Gota – kreću i naseljavaju se u blizini Konstantinopola IRC -

Teodozije dozvolio ulazak u carsku vojsku, pohod za otuĊivanjem teritorija, neprijateljski

pohod, jezikom diplomacije se pokušao ustanoviti odnos

-410. velika pljaĉka Rima – šok, spalili i opljaĉkali pod Vizigotskim voĊom – Rim više nije

carski centar, ostao na milosti i nemilosti, strah i promjena

-u Rimu Teodorikova kćer Gala Placidija; oteo ju Alarik Vizigot, ona sestra Honoriju i

Arkadiju

-na prostoru Španjolske osnovali Tuluzijsku drţavu, Alarik oţenio Galu Placidiju - ĉinjenica

pogodovala odnosu Honorija, Teodozija s Vizigotima; kratko vrijeme nisu ratovali, nakon

smrti Alarika one ne odlazi u Rim nego u Ravenu – postaje novi veliki centar; grad na

Jadranskoj obali, veliki carski centar – u doba tetrarhije Milano jedan od centara za vrijeme

Dioklecijana, no u jednom trenutku vrlo opasan, boravi i biskup Ambrozije; protivnik

Teodozija; seli u Ravenu – prolaz samo morskim putem, zaokruţen muljevitim tlom – vrlo

teško osvojiva, najznaĉajnija luka za carsku flotu; Honorije seli u Ravenu; za sigrurnost

-Gala Placidija 480. se vraća, udaje se za magistra Milituma, njezin sin postaje rimski car jer

Honorije nije imao nasljednika, njezin si maloljetan, Gala preuzima vlast

-gradi se carska rezidencija, velika bazilika Ursina – katedralni centar, administrativni centri

-GP gorljiva kršćanka, ortodoksna, ĉesto boravi u Konstantinopolu

-sukobi u 1. st. oko teološkog mišljenja o Kristu – podijelila ranokršćanske oce, vjernike na

dva tabora – ortodoksni – prihvatili dvojnost Krista

- arijanci, arijevci – slijedili uĉenja Arija – Krist ne moţe biti bog i ĉovjek,

naglašavali boţansku osobu Krista

-novi barbarski narodi uglavnom arijevci – crkve se na posvećuju Mariji, neki ortodoksni

sveci manje naglašeniji

18

-GP u Konstantinopolu pokupila novi trend; zaluĊenost relikvijama – Zapad vrlo strogo oko

relikvija, no GP to donosi u Ravenu – donosi komad kriţa Kristovog – gradi crkvu Sv. Kriţa

– Santa Croce – u obliku latinskog kriţa – prilagoĊava ideju relikvije crkvenoj formi

-crkva Sv. Ivana EvanĊelista – GP potakla izgradnju u 5. st. – dobio gotiĉki prilaz i

srednjovjekovni zvonik, ali ostala saĉuvana

-GP poticala umjetnost, izgradnju i kult, Ravena posljednja gubi znaĉaj, bolje oĉuvani

spomenici iz 5./6. st.

-crkve u Raveni – bazilikalne trobrodne sa istaknutim brodom, gradilo se ciglom –

karakteristiĉno za prostor sjeverne Italije – ali nisu se saĉuvale slikarije

-veliki široki srednji brod sa jasnom kolonadom stupova, široki luk vodi u prostor apside,

trijumfalni luk dijeli glavni dio broda od apside, prozori osvjetljavaju prostor, ukras se nije

saĉuvao

-kapitel – prikaz klasiĉne forme, bogati lisni motivi akantusa, ima impost ukrašen sa

Kristovim monogramom ili biskupskim monogramom – kao forma se serijski proizvode

-saĉuvan mali ulomak podnog mozaika – natpis – spominje donatora muţa i ţenu – bez

bogate figurativne dekoracije, grafiĉki ili figurativni motivi – jer po tome hodamo

-crkva Sv. Kriţa – saĉuvana samo kapela, 5. st., velika bazilika u obliku kriţa; referira na

relikviju koju ima, ispred crkve 2 grobne kapele – u nišama kriţno oblika i duboke, niše

pravokutne – sarkofag s tijelom umrlog – ne nalazi se van zidina grada nego unutra – najraniji

primjer – najvjerojatnije namijenjen GP i njezinim potomcima – ostaci sarkofaga – nova

stvarnost zakona koji dozvoljava ali skromno; samo za carsku obitelj, pokapanje unutar

gradski zidina – nema martira nego relikvija; nema vaţnog korpusa za ukop kršćana

-donijela relikviju i tu će se GP pokopati – to je martirij – relikvija postaje jednaka liku – to

donijela sa Istoka; Konstantinopola

-Ravena iznimka u ZRC u 5. st. – prenijela duh Konstantinopola u veoma latinski grad Italije

-kriţni oblika kapela ( referira na relikviju ) sa istaknutim centralnim dijelom – obrada

vanjskog zida – slijepe arkade, lezene – razbija ziĊe, elementi unutrašnje dekoracije na zid –

novo – utjecaj sa Istoka – rastvaranje zida – Ravena u vrijeme GP pod utjecajem iz K –

dovela i graditelje iz K

-kapela Gale Placidije = kapela Sv. Lovre – saĉuvana od kompleksa crkve Sv. Kriţa, uz

crkvu – lijepa izvana ali i iznutra – unutrašnjost – razlika izmeĊu prostora dolje i gore – donji

dijelovi goli, nema ukrasa; presvuĉeni tankim mramornim ploĉama, vijenac, istak – linija

stvara razliku izmeĊu dijela koji nosi; koji je nošen – jaki debeli zidovi nose, postamenti, rast

u jednom trenutku da bi se u jednom trenutku napravila linija i nalijeţe na ono dolje – remek

19

djelo zanatstva – prikaz dvojnosti u dekoraciji – nosi; materijalan, nošen; nadgradnja, likovi iz

biblijske mitologije – Krist i sveci – lijep prostor, geometrijski i vegetabilni ukras – freska,

najĉešća mozaik

-ideja odnosa prema arhitekturi roĊena na Istoku u K , majstori i GP vodi u ZRC

-bogat mozaik. Svaki djelić gornjeg dijela prevuĉen mozaikom – figuralni prikaz Apostola,

Dobrog Pastira – forma još uvijek koja poĉiva na tradiciji – kasnorimski mozaik – plastiĉnost

i volumen, svaka ovĉica u drugom poloţaju, okrenute prema Kristu, jasno definiran prostor

oko Krista – ĉvrsti likovi

- s druge strane u glavno dijelu u centralnoj apsidi nasuprot Dobrom Pastiru – nove

interpretacije otkrivaju nove tenzije prikaza – ne na prikazu Sv. Lovro nego Krist pobjednik –

ima pobjedniĉku knjigu, rešetke i vatra; gore arijanske knjige; ili za muĉenje Sv. Lovra

-GP umire prije nego provaljuju Huni i Avari, Valentijan; njen sin kasnije kada vlada vrlo

nesposoban, kasnije smjena vladara vrlo brza, uglavnom pripadnici vojnog staleţa sve dok ne

sjeda na prijestolje posljednji vladar Romul Augustul ( carska linija, vrlo nesposoban, sukob

vojnog i aristokratskog dijela; nesposobni ) do 476. – smjenjuje ga vojnik Got – Ostrogot

Odoakar – dolazi na prijestolje ZRC – Goti postaju dijelom, meĊutim Odoakar je pametan i

sebe nije proglasio carem nego kraljem, šalje insignije caru Zenonu ( IRC ) – savjetuje

Zenonu da se ponovo ujedine, Odoarak bi bio njegov podanik i kralj Italije, ali Zenon se vara

jer O proširuje svoju vlast; stvori snaţno Kraljevstvo Ostrogota koje je ugrozilo Zenona i IRC

– O sve manje poslušan zakonima IRC – donio svoje zakone; uvoĊenje germanskog elementa

– unutar samog središta na podruĉju srca ZC unosi se novi element barbarskog naroda, kulture

i tradicije; pogotovo u domeni prava; drugi elementi – nije drago IR caru – Zenon šalje svog

sugovornika Gota TEODORIKA koji se nalazio na podruĉju Balkana, mlad i obrazovan,

vojskovoĊa, vrlo sposoban; odlazi i svrgava O i postaje kraljem

-prikaz Teodorika na novĉići – ima brkove i dugu kosu – oznaka barbara – sve drugo isto u

prikazu; carsko odijelo, nosi kugli insigniju, na njoj viktorija koja potvrĊuje njegovu titulu,

natpis – novi element u jasnu imperijalnu formu – prikaz frontalno, on je rex; kralj – prikazuje

se kao imperator, car

-Teodorik će se ţeljeti odvojiti od IRC, nikako se to ne sviĊa velikom Justinijanu

-T stupa na kraljevsko prijestolje, nasljeĊuje Odoakrovo carstvo, sposoban, neke teritorije

otpustio ali uspostavio dobru vladavinu – odnosi izmeĊu barbara i Rimljana, ortodoksa i

arijanaca

20

-arijanac kao i većina barbara, zaluĊen ali dozvoljava da se paralelno vrše dvije konfesije

-katedrala i biskupski dvor Arijanaca – dvojna religijska vlast paralelno

-napravio nosi sklop palaĉe, sagradio San Apolinare Nuovo ( Ravena ) – dvorska kapela uz

palaĉu – biskupski arijanski sklop

-San Apolinare Nuovo – razliĉito u dekoraciji u odnosu na ortodoksne – nema Bogorodice i

nekih svetaca

-jednostavna jasna bazilikalna struktura sa širokim brodom i apsidom, prozorski lijepi zid,

stupovi sa kapitelima i impostom vegetabilne dekoracije

-mozaikalni ukrasi u 3 razine – prostor praznog zida – povorke svetaca i svetica – NIJE

Teodorikovo – 2. iznad povorke Apostoli i Proroci, 3. male kockice sa vegetabilnom

dekoracijom + prikazi iz S i N ZAVJETA – sjeverni brod – SZ – hladan; juţni brod – NZ –

okupan

-Teodorikovi prikazi u mozaiku i kuĉice sa lukovima – promjena kolora – nedostaje okvir,

volumen i prostor – likovi na zlatnoj pozadini – figurativni prikazi pokazuju zlatnu, pozlaćen

apstraktan prostor, nema arhitekture, plastiĉnosti i volumena; likovi frontalni, stoje strogo i

simetriĉno, nema psihologizacije i specifiĉnih detalja; jako tipizirano – promjena

-u donjem dijelu, najvećem i najljepšem – prikazi vezani uz arijanske svece, prikaz

Teodorikove palaĉe – lukovi, zavjese nisu orginalne, u nišama ostaci likova – kad je Justinijan

osvojio Ravenu ušao u crkvu i naredio da se ti mozaici skinu jer su vrvjeli arijanstvom –

zamijenili zavjesama, crnom površinom i povorkama svetica i svetaca – predstavnici najvećih

ortodoksa – crkva bila posvećena Isusu Spasitelju ( posvetio Teodorik ), a Justinijan posvetio

Sv. Martinu – borac protiv arijanstva

-baptisterij Arijanaca – Santo Spirito kasnije – klasiĉan, poziva se na Lateranski b. , centralni

dio sa ophodom + piscina iznad koje je mozaik sa prikazom Kristovog krštenja - prazno

prijestolje, apostoli nose vijence i ruke su im prekrivene; hetimasija – Arijanski baptisterij –

zlatna pozadina, ukoĉeni likovi, u centru prikaz krštenja

-utjecaj Istoka; Konstantinopola od kojeg ništa nije ostalo ali se vidi po ZRC – širenje ideja

-Teodorikova grobnica – izvan grada na putu prema Classeu – od istarskog vapnenca, forma

rimskog mauzoleja, od 2 kata; donja etaţa – sarkofag; gornja – oratorij za molitvu – sav u

kamenu; radili Istarski majstori – u unutrašnjosti centralan sarkofag oblika sjeverno-afriĉkog

tipa; od granita; donesen, Teodorik ga uvezao iz Afrike – Goti i Istra – Istra se pojavljuje kao

znaĉajan lokalitet – bogata ostavština Kasiodora – T osobni tajnik, kroniĉar, pisac, savjetnik –

povijest T carstva – ĉesto se spominje Istra – prekrasan kulturan prostor sa divnim vilama –

Istra u 6. st. bizantsko-gotskih ratova i Justinijana - Poreĉ; Eufrazijeva bazilika – veza

21

PROVINCIJSKA UMJETNOST – ne nosi negativnu konotaciju, ne pripada velikom centru,

kopira centar

-umjetnost centara, periferije, provincije

-umjetnost kasne antike provincija – unutar granica RC, brojne, znaĉajne, vrlo bogata,

arheološki dokazi da se širenjem kršćanske zajednice širi novi jezik, svaki dio prilagoĊava

svome centru

-npr. Arhitektura – statiĉna i prepoznaju se najviše razliĉitosti; drugi mediji pokazuju

zajedniĉko prepoznatljive odlike

-slikarske radionice – mozaik i fresko slikarstvo – crkveno ureĊenje

-razlike u mediju – arhitektura – statiĉna, vertikalna; drugi – vodoravno širenje ( slikarstvo,

kiparstvo i primijenjena umjetnost )

-2 velika centra koji generiraju forme na naše podruĉje – Milano ( carski grad ), Akvileja (

jedan od najvećih centara umjetnosti, velika luka, jak gospodarski centar – dvojna bazilika –

centar za širenje kršćanstva i umjetnosti za ĉitav prostor Jadrana ) – izvorište formi i širenja

kršćanske misli

RAZDOBLJE JUSTINIJANA

- ( 526. ), 6. st. – pokrenuo velik broj projekata, pokrenuo ideju rekonstrukcije RC, vratiti

veliki sjaj RC

-kroniĉari ostavili bogate zapise – arhive – Prokopije; obraĊuje razliĉite teme njegove

vladavine ( govori o njemu kao i o teologu )

-ideja da ponovo obnovi RC, da proširi i stvori ĉvrstu drţavu; uspio proširiti granice – ponovo

prostor Italije osvojio od Gota – u sagi Prokopijevog djela o tom ratu – protjerao Vandale –

ponovo zaokruţio Mediteran

-trgovina, promet – vladar Mediterana vladar cjele Europe

-nakon osvajanja, 540. ( pala Ravena – 2. carski grad na Zapadu ); 540. – 580. – mirno

razdoblje, iluzija ponovo vraćene snage obnovljenog RC – procvat u gospodartvu i kulturnom

smislu ( umjetnosti ) – veliki mecena; graditelj, sudjelovao u crkvenim raspravama o

umjetnosti

-razvijao Konstantinopol – ne širi ga, ostaje unutar Teodozijevih zidina, ali puno gradi ( 38

crkava ) – malo saĉuvano, Turci u 15. st. pretvorili u dţamije

-graditelj korpusa svjetovnih graĊevina – voĊa i car – da bi saĉuvao grad od upada barbara –

podzemni prostori – bazilike; spremnici za vodu i ţito – spremao se za opsade barbara, zbog

22

zaliha se oduprli mjeseĉnim opsadama – ti prostori opremljeni mramornim stupovima,

najvišom arhitekturom, mali arhitektonski biser ispod zemlje – skladišta; cisterne

-6. st. – obnova crkava unutar carske rezidencije koje je naslijedio iz Konstantinovog

vremena; pobuna frakcija – mali graĊanski rat; Pobuna Nika – uništavanje palaĉa i crkava;

poţari; stradala Sv. Sofija i Sv. Irena ( Sv. Mudrost i Sv. Mir ) – temeljne dogme, nema

muĉenika – dvije ruševine – Justinijanova obnova – iznova na temelju starih bazilika –

pozvao najvrsnije arhitekte – danima se raspravljalo kakve trebaju biti da prikaţu sav sjaj

njegove politike i temelje crkve – program koji mora pokazati veliĉinu kršćanske crkve i misli

– Plotinovo uĉenje – kanon za umjetnost 6. st. – crkva mora biti izraz prostora u kojem

obitava Bog i mora biti sasvim razliĉita od prostora za ljude

-Bog – Svjetlost – logos nasuprot materiji; zemlja, tvar, ĉovjek – mraĉno, vrijedno samo ako

je okupano Boţjom svijetlošću

-prije samo jedna putanja u crkvi – fokus oltar, meĊutim Justinijanovi arhitekti uvode

vertikalu – emanacije svjetlosti, teţnja prema svjetlu – horizontala + vertikala

-Sveta Sofija – zabiljeţeno u dokumentima 6. st. – arhitekti grade pravokutni bazilikalni

prostor od središnjega dijela koji je viši i od boĉnih brodova, središnji brod završava apsidom;

iznutra polukruţnom, izvana poligonalnom; 2 narteksa – egzonarteks i endonarteks

-novo – velika kupola; polukrug iznad centralnog prostora – spajanje klasiĉnog

longitudinalnog sa novom idejom prostora – jasna referenca na prostor neba – novi fokus; vrh

kupole; ne samo hod od ulaza prema oltaru nego i rast – mraĉno prema svjetlu kupole, prostor

koji nosi – zatvoren, ĉvrst zid; mraĉan; gore elementi za otvaranje – spoj teoretiĉara

Justinijanovog doba – simboliĉko znaĉenje javno i zapisano – kanon – što se treba poduzeti;

ali to je ideja stvorena u vrijeme Justinijana i trebat će vremena – teško i vrlo sporo; carski

centar ali teško i slabo prihvaćeno izvan centra – promjena kompletnog naĉina gradnje

-njegov utjecaj nakon 50. godina slabi – Langobardi zauzimaju, Istok nastavlja tu ideju tek u 9

st. ( bizanstka crkva gdje je ta ideja razvijena od 9. st. ); na Zapadu prestaje ta ideja; nastavlja

tradiciju longitudinalnosti

-Sv. Sofija, Sv. Irena, Sv. Sergija i Bakha, Sv. Apostola

-Sv. Sofija – zasebna, zbog toga jer je carska crkva ( krunidba i druge stvari carske politike ) –

prikazala se moć J, ali i moć biskupije u K

-promjena unutrašnjeg rasporeda – glavni patrijarh imao drugaĉiju liturgiju, morao imati nešto

posebno, spektakl – Mali i Veliki ulaz; vrste liturgija – Mali ulaz – svećenici sa pratnjom; iz

glavnog ulaza na glavna vrata iz narteksa, do prezbiterija do svog mjesta

23

-otvaraju se boĉna vrata kroz koja ulaze vjernici ( pastva ) ; glavni ulaz za glavne svećenike i

za njegovu pratnju – solea – sveti put od ulaza do oltara ( prostor kroz koji Ċakoni prolaze pri

prinošenju darova na oltar )

-povećava se oltarni prostor – Veliki ulaz – donošenje hostije – kriţanja, kaĊenja, pjevanja –

bogat proces = promjene

-do koje mjere su provincijalna podruĉja uzimala utjecaj centra, velik i znaĉajan utjecaj crkve

I i Z umjetnosti ranog srednjeg vijeka

-osnovni elementi Sv. Sofije – 4 polukupole i kupola, temeljno longitudinalno, od ulaza

prema istoku; oltaru – osnovni put – kupola na 4 ogromna stupa koji nose pandative, oni

tambur koji nosi elipsastu kupolu ( izduţeni oblik ne krug ) – zahtjevno; 1. pala, izgradili 2. i

postavili 4 manje; dodatno uĉvršćenje

-novi element – lukovi koji poĉivaju na stupovima i ĉine polukrug – eksedra –u prostoru,

samo luk sa stupovima, razbija oštrinu longitudinalnog prostora; da se obogati prostor

razbijen dodatnim elementima

-danas muzej, skidanje oplata i pojavljuje se mozaik izvornog 6. st.

-ukrasi – znamo iz izvora – kronike iz 6. st. ekfrazis – vrsta pisanja umjetniĉkih djela gdje se

koristi rjeĉnikom mašte i što su ţeljeli vidjeti – neupotrebljivi

-podni mozaik, donji zidovi obloţeni mramornim ploĉama, gornji dio mozaici i štukature –

najvrsniji majstori

-podni i zidni ukras, ostali dijelovi arhitektonske dekoracije – stupovi, kapiteli, kolonade,

lukovi – ranobizantski kapitel 6. st. – kapitel Justinijanovog razdoblja – ne izlazi iz kamene

površine – dubljenjem – posebna svrdla ne klešu kamenu površinu nego buše i dube, poput

plašta prekriva, ĉipkasti ornament; tipovi kapitela – obrnuta piramida, ravne samo se buši,

zoomorfni i vegetabilni motivi – lakše i brţe za napraviti i lakše transportirati – veliki boom –

ali za opremu crkava mramor, ali mramor/kamenolomi pod carem – Peloponez i Pentelikon (

Mramorno more ) – carske radionice, nabavljanje mramora iz carskih kamenoloma i

radionicama specijaliziranim manofakturama ; prijevoz brodom, brzo, lijepo i da nije

osjetljivo; jer bi se u transportu lako okrznulo, ali takvi kapiteli dolaze takav kakav jest do

odredišta – negiranje teţine i funkcije oblika; negira teţinu kamena kao materijala – novi

naĉin, perforiranje i bušenje i na luĉnim prostorima i na svim prostorima gdje se to moglo

uvesti ( raniji – Teodozijanski do 5. st.)

-J obnovio crkvu Sv. Irene, vrlo blizu Sv. Sofije – mala kopija Sv. Sofije – korištena od

konstantinopolskih biskupa i po uzoru, longitudinalni brodski prostor sa kupolom u središtu,

veliki atrij, narteks; posebno znaĉenje

24

-više se odjeća spoj longitudinalnog i kupole koja je puno manja, jasniji osjećaj kombinacije;

kupola bez dodatnih podupiraĉa, pravilna kruţna, završava u apsidi; poligonalna izvana

polukruţna iznutra

-galerijski prostor – široki matroneji ( galerijski prostor ) – Istoĉna crkva i K

-crkva Sv. Sergija i Bakha – napravljena iskljuĉivo centralno, najranija centralna na Icarstvu

-stupovi oko kvadrata diţe se kupola, brodovi se upisuju, od centralnog broda okruţen

velikim stupovima, izdiţe se tambur sa kupolom, stoje na luĉnim dijelovima, rade eksedre;

polukruţni lukovi, dodatni

-dvokatna, naglasak na prezbiteriju, iznutra polukruţan izvana poligonalan

-povećanje prostora svetišta – novo – povećava se od glavnog broda, više prostora – diţe se

oltarna ograda, diţu se stupovi povezani arhitravom – visoka pregrada zatvara pogled u

svetište – donji plutejima, gornji zatvoren zavjesama - euharistija – mora biti mistiĉna da

nitko osim svećenika ne vidi – spuštaju se zavjese; preobrazba kruha u tijelo, vina u krv

-solea ograĊena s oltarnim ploĉama diţe se ambon; kao propovjedaonica – element crkvenog

namještaja s 2 stepenice – jedne za ulazak, jedne za silazak – za ĉitanje Sv. Pisma – stalak;

širi se i na I i na Z

-plutej oltarne ograde – oltarna ploĉa okrenuta prema vjernicima; za dekoraciju – elementi

koje ţelite postaviti u svetištu, dijeli svetište od prostora za vjernike – ukrašavanje

jednostavno – jezik jednostavan od krizmona ( 2 kriţa ) povezana, puno praznog prostora – 3

elementa – centriĉna kompozicija, strogo simetriĉna, skulptura i slika – novi odnos – ista stvar

kao oni na zlatnoj podlozi apside – rajski prostor – jasan okvir, odnos izmeĊu likova i

pozadine – kanon u umjetnosti Bizanta do današnjih dana

-krizmon flankiran sa 2 pauna - forma i naĉin jasna

-dekoracija – arhitektonski element koji ne nosi nuţno poruku – ne komunicira poruku

- dekoracija ziĊa i namještaja prenosi poruku

=razlika namjene, forme i ideje

-uvoĊenje Marije – Bogorodica dobija u 6. st. posebno mjesto u ikonografiji - rasprave – 431.

proglašena Theotokos; Majka Boţja – scena – Navještenja, Poklonstva itd. – u kristološkom

sklopu – u 6. st. se izdvaja – naglašavanje osobina majke, djevice, ĉistoće, posvećenosti –

postaje 1. zaštitnica K i cijelog « Bizantskog carstva « - njezina pojava ĉesta u umjetnosti; u

monumentalnoj – glavni lik u apsidama ( i u Poreĉu ) i intimnije uporabe primijenjene

umjetnosti – moda na I carstvu – ikone – svete slike – ne slika u smislu predmeta nego u

ikonografskom, ono što predstavlja; moć sveca ili Krista, ili Marija u prostoru u kojem im

moţete prići i gdje ih fiziĉki dodiruju – na drvu ili freska – posebnim nadahnućem direktno od

25

Boga, da pomogne u nevolji – u 6. st. puno posvećeno Mariji – najkorištenije u jednom

trenutku, praksa da se te ikone nose u vojne pohode, u procesijama, na Istoku zatvoren unutar

« Bizanta « - samostan Sv. Katarine; najveća kolekcija ikona

Zapad – Ravena

-padom Rima Bizant zauzima prostor Jadrana, ponovo poprište, nadbiskupija

-Justinijan šalje Maksimijana ( pulski ) i postavlja ga za nadbiskupa u Raveni; gaĊaju ga sa

trulim povrćem i kamenjem – opiranje društva da kralj postavlja nadbiskupe; najznaĉajnija

uloga u gradu u kojem stoluje

-Justinijan se ponaša kao car na naĉin boţanstva; ţeli odrediti sve; iskoristio papa – buna

protiv Justinijana; otpor prema centralnoj vladavini J – to srušilo Bizant; nezadovoljstvo zbog

ţelje uspostave prisilnog jedinstva; dogodilo se suprotno, osjeća se kolaps; Zapad; opet

procvat, pod Justinijanovim patronatom i zahvaljujući potpori bogatih graĊana, dolaskom J

gradi se nekoliko crkava; arheološka zona i saĉuvane

-San Vitale; lokalni svetac; kompleks nadbiskupske kapele, novi namještaj u skladu s novim

idejama; ambon, ciborij, proširenje svetišta

-nadbiskupska kapela – mozaici; prazna površina, puno zlata, likovi oštra crta, ukoĉeni,

gledaju prema gledatelju

-Krist kao vojnik; pobjednik; gazi zmiju i lava

-Stolica od bjelokosti nadbiskupa Maksimijana – prikazi S i NZ

-San Apolinare in Classe – Classe ravenska luka – ravan prostor, polovica 6. st.; dolaskom

Bizanta na ove prostore – klasiĉni bazilikalni objekt, istaknut središnji brod, završava

apsidom iznutra polukruţna izvana poligonalna, atrij, narteks, glavni brod naglašen otvorom u

gornjoj zoni prozorskim zidom, lezene izvana, unutrašnjost – široki visoki glavni brod, veliki

široki trijumfalni luk, široka apsida; apsida saĉuvana, mozaik trijumfalnog luka, konhe i

apside i izmeĊu prozora; sveci i biskupi s podruĉja Ravene

-kanon prikaza umjetnosti 6. st. – zlatna, centriĉna kompozicija – u centru kriţ i Sv. Apolinar

u donjem dijelu; simetriĉna, apostoli kao ovĉice – jasnoća, apstraktne; prostor raja; s druge

strane svijeta – simboliĉan mozaik nosi puno poruka – program prikaza – razliĉite razine

ĉitanja, odozgo prema dolje, od centra prema rubnim stranama – poruke; teološko znanje,

kompleksni program; dekor nastaje na temelju promišljene ideje

-transfiguracija – temeljni prikaz; potvrda – ne u figurativnom obliku nego kao kriţ na plavoj

pozadini sa zvijezdama, iz oblaka izvire Boţja ruka, jedna ovĉica s jedne ( Petar ) i 2 s druge

26

strane ( Ivan, Jakov ) – apostoli koji su bili s Kristom; Mojsije i Ilija – s jedne i druge strane s

gornje strane kriţa

-Apolinar obuĉen kao biskup; hijerarhijsko; on je taj ispod u stavu molitve, predstavlja crkvu

na zemlji, apostoli ga nadahnjuju – simboliĉka scena; prikaz prenosi poruku/ideju a ne

dogaĊaj

-crkva Sv. Vitala – financirao Julian Argentarijus ( Argentarije ) bankar; bliske veze sa

carskim dvorom, a crkvu dao sagraditi sam Justinijan; carska fundacija; graditelji došli iz K-

utjecaj K

-lezene se proteţu s cjelom visinom, potpornji; kontrafori, vanjski, mogućnost otvora zida i u

donjoj zoni – okupana u svjetlosti; centralni prostor od unutrašnjeg broda, prsten, ophodni

brod poligonalan

-eksedre – niše u prostoru nose stupove; razbija monotoniju ophoda; dugaĉko svetište, narteks

od osi; odmaknut od osi – atrij se širi, namjerno u planu narteks ukoso na u osi; usmjeren

ulazak u crkvu, 2 osi; 2 ulaza, os kretanja prema boĉnoj kapeli; grobne kapele dva velika

biskupa; mauzoleji – juţna kapela; Ecclesius, Ursicinius, Victor, sjeverna; moţda namijenjena

Julianu Argentariju – prema 1. ravenskom biskupu usmjerena os narteksa; znaĉaj tog prostora,

kombinacija

-unutar – poštuje elemente kanona ukrašavanja – donji dio; mramor s prekrasnim kapitelima i

lukovima; nakon zona oslikavanja

-centralni brod, tambur, obojani kapiteli – dokaz da su bili obojani ( restauracija ), sa

impostima i štuko dekoracijom na lukovima

-apsida – mozaikalni ukrasi; gornji dio; svodni dio – Krist kao Janje nose 4 anĊela; fokus

- Krist; krizmon nose 2 anĊela; svjetlo – anĊeli nose krizmon, prikaz boĉno ( 2 boĉno i

iznad apside ), krizmon flankiran elementima rogova obilja s jedne i druge strane; unutrašnji

luk apside

- centralni prikaz – Krist na kugli/kozmosu okruţen anĊelima; anĊeli odjeljuju

zemaljski svijet od rajskog, citati koji upućuju na Krista, jedan biskup nosi model crkve u

ruci; Eklesijas s D ( l ) strane, s L Sv. Vital

- zidovi sa strane, boĉno - prikaz 2 ţrtve – ţrtva Izaka i Abela + Melkisedeka – jedna s jedne

druga s druge strane boĉno

-u konhi – « slike « - Justinijan sa pratnjom – jedna strana svjetovna pratnja, s druge crkvena

pratnja na ĉelu s Maksimijanom; J ima aureolu, obuĉen u purpur – boţanstvo, drţi zlatnu

posudu/pladanj; trenutak ulaska pratnje i J u crkvu; donose se darovi ( obiĉni puk nosi hranu,

27

car darove; zlato, relikvijar ) – nije nikad bio u Raveni, nije povijesni prikaz nego simboliĉki;

usudio se pribliţiti Kristu u najsvetijem prostoru

- Teodora sa pratnjom dvorskih dama – nosi kaleţ/kantaros; ulaz s jedne

strane cara s druge carice, Teodora već mrtva kad je to napravljeno; tipološka ali i

fizionomska lica, bogatstvo tkanina, sjaj u prikazu; stvarno bogatstvo i sjaj Bizantskog dvora;

na rubu Teodorina plašta prikaz Poklonstva kraljeva

-frontalni, ukoĉeni likovi, pogled prema naprijed, simetrija i centriĉnost , prostor nije

apstraktan jer su ljudi, jasnoća i mirnoća gesta; jasno komponirano

-San Apolinar u Raveni – posvećena Sv. Spasitelju; crkva Sv. Spasitelja – J zatiĉe dekoraciju

arijanstva u toj crkvi, skidaju se ukrasi centralnog dijela; gornji ostaje; pristojne scene –

postavlja se s juţne strane Povorka svetaca; poredano i tipološki, frontalno sa muĉeniĉkim

krunama idu prema oltaru ali ih doĉekuje Krist na prijestolju flankiran anĊelima; prvi do

Krista Sv. Martin; predvodnik; crkva se ( u 6. st. ) posvećuje Sv. Martinu; pogled prema

poĉetku s desne strane – zavjese; prikaz Ravene 1. sloj Teodorikova palaĉa

-sa sjeverne strane niz svetica obuĉene u zlato i bijele plašteve i svetaĉke krune – Kristove

nevjeste; lijepe kreću prema oltaru, predvodi ih Sv. Eufemija; borac protiv arijanstva i hereza;

ubaĉen u prikaz 3 kralja, slijedi Bogorodica s Kristom na prijestolju; kraljica, flankirana

pratnjom anĊela, zlatna podloga

NACIONALNA UMJETNOST

-granica Uĉkom preko Karlovca i Siska do Drine; Panonija i Dalmacija graniĉne provincije

prema Istoku; pripadaju Zapadnom Carstvu

-kultura ţivljenja ostaje ista, dolazak Germana; 480. – 490. u Ostrogotsko kraljestvo

-krajem 520 – tih Justinijan ţelio obnoviti RC ( povratio cjelu Dalmaciju, Italiju, sjevernu

Afriku i dio juţne Španjolske; Hispaniju )

-ratovi s Ostrogotima; Dalmacija pošteĊena

-Justinijan nije uspio osvojiti ĉitavo podruĉje; samo dio Panonije, do Dunava dio neosvojen;

pritisak Gerpida i Langobarda; zauzimanje Sirmija

-Dalmacija – rekonkvista cara Justinjana; sve dio jedne drţave; Dalmacija bizantska

provincija ( Venecija kasnije pravo na Istru zbog toga jer je bila bizantska )

-izgradnja velikih crkava i kompleksa

28

-Panonija – pregraĊena u 5., 6. i 7. stoljeću zbog Huna, Vizigota, Ostrogota, Avara, Slavena –

razoreno i oštećeno

-Siscia, Cibale, Mursa, Certisa ( pored Đakova ), Vanjane – Panonija; ostaci u tragovima

-Salona, Jader, Narona, Osor, Krk, Rab, Senj, Trsatica, Fulfinium pokraj Omišlja –

Dalmacija

-Salona – sigurna luka uz rijeku Jadro, pitka voda i pogodna za mlinove; u blizini krajem 3. st.

Dioklecijan gradi svoju vilu/palaĉu

-Dioklecijanova palaĉa – kraj 3. st. – 4. st., oko 305. car uselio u nju

-gradili majstori sa Istoka, car iselio iz Nikomedije + domaći majstori

-nema uzora, zaseban i jedinstven primjer, ali uzor na castrum i na urbanistiĉko planiranje

Rima

-jasna podjela, ortogonalna mreţa, trjemovi na ulicama, juţno krilo – rastvoreno portikatom ;

ladanjsko ostalo fortifikacijsko; zatvoreno – istovremeno ladanjski i fortifikacijski – posluga i

vojna posada + udoban ţivot za cara – podijeljena na dvije polovica – juţni rezidencijalni dio

– raskoš i udobnost; sjeverni dio – za poslugu i vojnu posadu, sliĉna organizacija

-po središtu ulaz flankirale 2 oktogonalne kule, na krilu po 6 obrambenih kula - cardo ( s – j )

– glavna komunikacija od glavnog ulaza prema peristilu - kriţanje – otvoreno predvorje i

pristup kultnom dijelu i carskim odajama

-plastiĉki oblikovani likovi na ulazu, u nišama kipovi, u dijelu atike; kipovi Tetrarha i

Jupitera – istaknuti dijelovi ulaza dekoracije; raskošno

-obrambeno dvorište, ostaci lukova – lijevo, zapadna strana – unutar dvorište, vojna posada;

istoĉna strana – podni mozaici; reprezentativne svrhe

-peristil – interkolumnij zapunjen plutejima, ulaz u mauzolej i hramove, u dva pravca – kroz

podrum – pristanište za laĊe; prema gore u carsku loţu – luĉne arkade, ostali trjemovi

arhitravi; ravno greĊe

-mauzolej – istoĉno krilo, osmerokutna zgrada centralnog tlocrta – stupovi i vijenci; stupovi u

2 nivoa, ispod cele kripta

-stupovi nose greĊe – vijenac s obratima – vijenac sa stupovima istiĉe se prema van + gornji

stupovi; dobro klesano

-na vijencu – prizori lova; eroti u lovu; portret cara i carice

-detalji nadvratnika – naĉin rovašenja

--kripta – carev sarkofag izgubljen – pokapanje u porfirnom mramornom sarkofagu

-hram posvećen Jupiteru i Janusu – 4 stupa u proĉelju, 2 sa strane; cela – kasetirani baĉvasti

svod – ispred hrama 2 kruţna hrama; ţenskim boţicama; Kibeli i Veneri

29

-terme do kultnog dijela – za samog cara – juţni dio, istoĉni – pristup ostali

-carki stan juţno krilo – raspored prostorija u podrumu oslikava i preslikava izgled kata –

vestibul; predvorje – kruţna dvorana sa nišama presvoĊena kupolom; mozaik – nakon kroz

tablinum – prolazna prostorija vodi do šetnice istoĉno i zapadno od tablinuma niz od 6

prostorija - ? spavaonice za careve goste – velika dvorana sa apsidom rašĉlanjena nišom – za

audijencije – za primanje gostiju

-istoĉno krilo – centralna prostorija rašĉlanjena nišama – tiklinij – blagovaonica

-Vila u Mogorjelu – s ugaonim kulama; Bosna, rezidencijalno i gospodarsko

-Salona – napuštena, kasnije kao kamenolom u srednjem vijeku, sredinom 18. st. 1. pisani

podaci

-Dyggve – sustavni pregled – od 3 dijela – urbs antiqua u središtu – pravilni

-pravilno širenje prema zapadu a zatim neuredno prema istoku, opasan zidinama, obnavljane

i nadograĊivane zbog opasnosti od barbara

-forum sa kapitolijem i teatrom, arena, palaĉa namjesnika provincije, nekoliko terma, grad

nekoliko ulaza

-ranokršćanski dio – biskupski kompleks – salonitanska katedrala – u poĉetku ne velik

prostor – domus eclesia toĉno uz rub zidina – nikomu vidljivo – stambena isnula sa privatnim

kućama – 1. oratorij – sa ulice u privatnu kuću domus eclesia; dvorana za molitvu podijeljen

prostor ogradom, supselij – polukruţna klupa za svećenike, u oratorij pristup i odstraga,

dvorište sa atrijem i kantarosom – ostaci odvoda – 1. baptisterij = Oratorij A

-Oratorij B – ne zna se ĉemu je sluţio – moţda hram ili baptisterij

-lomljenje kruha i vina samo sjećanje na Posljednju Veĉeru

-1. crkva sa 1 apsidom, u 5. st. Simferije i Euzebije grade 2 bazilike na tom mjestu –

monumentalno – sjeverna kao katedrala – bazilika gemina – dvojna bazilika – trobrodne obje

sa širokim apsidama

-baptisterij – pravokutna prostorija s heksagonalnom piscinom, katekumejon – za poduku

vjere

-biskupska palaĉa sjeverno; ukrašena podnim mozaikom, skupocjen i bogata dekoracija

= Epsikopalni centar

-sredina 6. st. – biskup Honorije dao preurediti – umjesto juţne crkve gradi kriţnu s apsidom

– utjecaj Bizanta; Justinijan prikljuĉuje Dalmaciju B – koncili u Dalmaciji 530. i 533.

-preko puta crkava dvorana sa stupovima, sveĉana sa apsidom za takve sastanke

-oktogonalan baptisterij – ziĊe rašĉlanjeno sa stupovima, piscina u baptisteriju kriţna

-katekumejon ostao, vestibul zajedniĉki za jednu i drugu crkvu

30

-u biskupskoj palaĉi u prizemlju gospodarski a na katu biskupski stan

-mozaici raskošniji – radionice mozaika i klesarske radionice – Vis – bogat grad

-iz katekumejona u ĉekaonicu pa u garderobu, nagi ulazili u baptisterij u piscini, odjenuli

bijelu tuniku; iz predvorja crkve ulazili u crkvu – na noć krštenja; subota prije Uskrsa

-mozaik u katedrali – 6. st. – raskošan

-nekoliko bazilika u samom gradu i memorijalni prostor – u Areni – muĉeni Dujam, Asterije i

Anastazije – Oratorij u Areni – za odavanje poĉasti; oslikan freskama s prikazom muĉenika

-bazilike u gradu iz 5. st. – u juţnom dijelu – Basilica Justa Portum – pokraj luke, uz

pristanište

-druga – bazilika i baptisterij – Arijanska katedrala – Ostrogoti zavladali Salonom – zasebna

crkva za arijance – blizu ostrogotska palaĉa namjesnika – baptisterij poligonalan s piscinom

-bazilika Occidentalis – zapadna i Orientalis; istoĉna

-6. st. – bazilika – Gradina – crkva u Gradini – justinijanski program crkve – apsida + 2

apsidiole; upisane u zaĉelni zid; centralni tlocrt

( sve široke sa širokom polukruţnom apsidom, baptisterij iznutra kriţan, izvana

oktogonalan )

-izvan grada – nekropole – Manastirine, Kapljuĉ, Marusinac ( poganska zapadno od grada )

-Kapljuĉ – najstarija cemeterijalna bazilika – sredina 4. st. – pokopan muĉenik Sv. Asterije, u

niši prostorija za posmrtni kult – grob u apsidi, narteks natkriven

-sarkofazi – s prikazom Hipolita i Fedre – Manastirine – atiĉki

- Dobri Pastir – sa dvoslivnim krovom – na boĉnoj strani; put sa preokrenutom

bakljom

- 6. st. – ravni, zaobljeni

-Marusinac – najsjevernije groblje, u poĉetku pogansko, Anastazije – Sv. Staš – tijelo

pokopala bogata Esklepija – Esklepijin mauzolej – s jakim istaknutim kontraforima, na 2

razine – kripta – u apsidi u sarkofagu pokopan Anastazije, u pregraĊenom zidu – rešetke –

kontakt

- pokopan Esklepijin muţ i ona

-velika trobrodna bazilika – iz mauzoleja Anastazijev sarkofag prebaĉen u apsidu bazilike

-basilica discoperta – bazilika bez krova – u središtu atrij okruţen trjemovima – pokopani

kršćani u atriju

-dvojna bazilika – bazilike gemine

31

-Salona pada sredinom 7. st. – prebjegli u Dioklecijanovu palaĉu dopuštenjem cara – grad

odumirao, zbog nesigurnosti

Zadar i okolica

-na poluotoku antiĉki grad, izvan grada arena i nekropole; cemeterijalne bazilike

-oktogonalni rast insula – gradski forum : u središtu sa kapitolijem okruţen tabernama

( dućanima ), trijem sa visokim stupovima, kapitolij sa hramom, bazilika sa trţnicom

-1. oratorij na forumu – zaĉetak katedralnog kompleksa ( sredina 4. st. ) – na forumu – oratorij

u javnom prostoru; kršćanstvo u Zadru kasnije, kad je već bilo legalizirano – taberne zazidane

prema trgu, pristup oratoriju sa zaĉelja – podruĉje 3 taberni – dvoranska prostorija sa

polukruţnim supselijem ( klupom ) – jeftiniji mozaik, supselij nije u osi prostora – sredina 4.

st. = oratorij

-kasnije uz oratorij u 5. st. prva katedrala – sjeda u gradski prostor – dodiruje oratorij, , juţni

dio zauzeo ulicu sve do decumanusa, ostale taberne se ruše, ispred narteks i atrij – zadnja

taberna se prereĊuje u episkopij – do episkopija baptisterij i oratorij koji je ostao u

memorijalnoj funkciji = u 6. st. katekumenej ( + baptisterij )

-katedrala – apsida šira od glavnog broda – kasnije utjecaj na okolicu Zadra, supselij od zida

apside, bijeli i zeleni stupovi, bogati mozaici

-baptisterij – šesterokut, heksagon izvana, na 2 razine i 2 dijela – heksagonalni tambur

podrţan s kontraforima, unutrašnjost rašĉlanjena od 6 niša – piscina; kriţna

-mjesto oratorija – katekumej – 6. st. – izvana poligonalna prije apside polukruţne – epsikopij

-mozai iz katekumeneja – 2 kantarosa i jelen

-druge kršćanske zgrade u Zadru – bazilika Sv. Marije Velike – 3 broda sa apsidom

- Sv. Petra- crkva sa dozidanim dvobrodnim prostorom

- Sv. Stjepan – kasnije Sv. Šimun ( raka Sv. Šimuna ) –

kolonada, otvoreni prozori na juţnom zidu – bifore sa

impost kapitelima + boĉna vrata – uz apsidu prislonjen

supselij, malo šira od glavnog broda, trijumfalni lukovi

( po modi ) – modu diktirala katedrala – stupovi s jedne

kanelirani s jedne ĉisti

- Sv. Toma – 3 broda – uz crkvu Sv. Krševana

- Sv. Ivan izvan Zadra – 5. st. cemeterijalna

32

Okolica Zadra

-NIN( Enona ) – pod zadarsku biskupiju – 3 crkve :

-Ţupna crkva – jednobrodna, široka apsida, sa lezenama, pokraj još jedna – dvojna

-Sv. Marije – u samom gradu – 6. st. – poligonalna apsida izvana iznutra polukruţna

-Sv. Andrije – troapsidalnost – kraj 6. st.

-MULINE – mauzolej, memorija s grobovima i pokraj bazilika – kratki trobrodni prostor uz

narteks, polukruţna apsida isto kao brod, apsida ponovo napravljena šira od broda

-PRIDRAGA – trikonhalna crkva – sa 3 apside – izvana lezene, po 2 bifore na juţnom zidu –

3 široke apside , na apsidi plitke lezene povezane lukovima + baptisterij blizu

KVARNER

-RAB – 3 ranokršćanske crkve : Sv. Toma, Sv. Ivan EvanĊelista

( supselij odmaknut od zida )

-OSOR – 2 faze gradnje – rano 5. st. obiĉan dvoranski prostor s ravnim zaĉelnim zidom,

prostor za supselij povišen, baptisterij sa heksagonalnom piscinom

- 6. st. – pregraĊuje se – stupci – 3 broda, juţni se

prigraĊuje – izduţen jednobrodni prostor, pravokutni

prostor u baptisteriju dobio apsidu, kapela ( dvojna )

-KRK – katedrala – u 5. st. sjela na prostor antiĉkih termi, na prostoru palestre, katedrala

omeĊena ulicama zato apsida plitka i « uvuĉena « zidovima u glavni brod, narteks se otvarao

na cardo

-FULFINIUM – pored Omišlja – jednobrodna, narteks, supeslij dotiĉe zaĉelni zid, lezene,

juţni trijem, transept – niski – patuljasti

-TRSATIKA – katedrala i 2 cemeterijalne nekropole