Uloga privatne zaštite u sustavu nacionale sigurnosti

Branko Slak, predsjednik komore ZRSZV

Uloga privatne zaštite u sustavu nacionale sigurnosti,

ZZasV-1, Narodne novine RS, br. 17/2011

Privatna zaštita (ZZasV-1) je privredna djelatnost, koja u javnom

interesu vrši djelatnost zaštite:

- osoba i

- imovine

na štićenoj zoni, štićenom objektu ili štićenom području ispred:

- nezakonitih djela,

- štete i

- uništavanja

sa sigurnosnim osobljem (fizička zaštita) i sustavi tehničke sigurnosti

(tehnička zaštita).

2

Zaštita – preventivna djelatnost - sigurnost

ZAŠTITA (PROTECTION) je zaštita, prevencija, uklanjanje sigurnosnih

rizika i kao takva u prvom redu PREVENTIVNA DJELATNOST

(PREVENTION).

Sa zaštitom osoba i imovine privatna zaštita osigura:

• SIGURNOST (SECURITY), što je stanje u kojem je osigurano

uravnoteženo fizičko, duhovno i materijalno postojanje pojedinaca i

zajednice u odnosu na druge pojedince, zajednice i prirodu (Grizold,

1992).

3

Nacionalna sigurnost

Nacionalna sigurnost odnosi se na sigurnost države, njezino

suverenost i autonomiju.

• Nacionalna sigurnost je sigurnost nacije, koje uključuje:

– sigurnost nacionalnog teritorija,

– zaštitu ljudskog života,

– zaštitu osobne i druge imovine,

– zaštitu ljudskih prava i slobode,

– očuvanje i održavanje nacionalne suvernitete,

– ostvarivanje temelja funkcija družbe i zaštita okoliša.

4

Sustav nacionalne sigurnosti

Privatna zaštita je u obavljanju svakodnevnih

poslova zaštite osoba i imovine, zaštite ljudskih

prava i slobode i ostvarivanju temeljnih funkcija

družbe i zaštite okoliša snažno integrirana i

angažirana u sustav nacionalne sigurnosti.

5

Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične

infrastrukture

Prema Zakonu o privatnoj zaštiti trebaju u

Republici Sloveniji gospodarska poduzeća, zavodi,

tijela državne vlasti, javne agencije, organizacije i

drugi (u nastavku obveznici) obavezno organizirati

zaštitu kritične infrastrukture sa sigurnosnim

osobljem i sustavi tehničke zaštite.

6

Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične

infrastrukture

Zaštitu objekta kritične infrastrukture ne osigurava

država sa policijom, zbog toga što treba onaj koji

vrši djelatnost kritične infrastrukture obavezno

organizirati zaštitu tako, da pridobije licenciju

prema ZZasV-1 ili, da sklopi ugovor o zaštiti sa

profesionalnim zaštitarskim subjektom, koji ima

licencu.

7

Uredba o obaveznom organiziranju zaštite kritične

infrastrukture

Na odnosu ZZasV-1 je izdana Uredba o

obaveznom organiziranju zaštite kritične

infrastrukture, koja definira:

- način i opseg zaštite privatnim zaštitarskim subjektom,

- sadržaj zaštite,

- plan zaštite,

- ocjenu stupnje rizika i

- sigurnosne mjere u štićenom području.

8

Kritična infrastruktura

Kritičnu infrastrukturu nacionalnog značaja činu

sadržaji i usluge koji su bistvenog značaja za

državu i kojih bi prekid rada ili njihovo uništavanje

imalo značajan utjecaj i ozbiljne posljedice za

nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, kritične

društvene funkcije, zdravlje, sigurnost, zaštitu i

socijalnu skrb.

9

Privatna zaštita danas, kao faktor u osiguravanju javne i opće sigurnosti

Određene poslove zaštite reda i javnog reda i uklanjanja

sigurnosnih rizika danas zaštitarski subjekti obavljaju u

javno odnosno općenito korist svakodnevno, kako slijedi: •zaštita objekta raznih državnih tijela,

•sudovi,

•osiguranje i pratnja novca,

•zaštita kulturno umjetničkih djela,

•zaštita zdravstvenih ustanova,

•zaštita javnih, sportskih, zabavnih i kulturnih okupljanja s visokim stupnjem

rizika,

•zaštita trgovačkih centara i

•centara s visokom koncentracijom ljudi.

10

Neki od zadataka, koji će se provoditi od strane

privatne zaštite u budućnosti

Zadaci, koje prema izvorima opasnosti može provesti

privatna zaštita u okviru ZZasV-1 u budućnosti su i na

područjima:

• ilegalnih imigracija u većoj mjeri, kao stvarna prijetnja, kojih policija sama sa

svojim resursima ne može nositi dugo vrijeme,

• zaštite od prirodnih i drugih nesreća, posebice u pružanju reda ili javnog

reda u štićenoj zoni evakuacije, ako je potrebno provesti evakuaciju ljudi iz

mjesta nesreće jer su izravno ugrožena njihova života (potres, požar,

poplava i druge opasnosti ...),

• epidemija, pandemija i zarazne bolesti, kojeg mjera je ograničenje kretanja

stanovništva kako bi se spriječilo širenje bolesti na druga područja.

11

Profesionalnost privatne zaštite

U privatnoj zaštiti obavlja naloge zaštite osoba i imovine

sigurnosno osoblje, koje je prikladno stručno usposobljeno

po javno važećih programih obuke sa odgovarajućom

službenom karticom zaposleno u privatnim zaštitarskim

tvrtkama koje imaju odgovarajuće dozvole za zaštitu i

ispunjavaju sve uvjete u skladu sa ZZasV-1.

12

Nadzor nad radom privatne zaštite

Nadzor nad radom privatne zaštite je v Republici

Sloveniji reguliran tako, da ga vrše:

• regulator, Ministarstvo unutrašnjih poslova,

• Inspektorat RS za unutrašnje poslove,

• Policija i

• Komora za razvoj slovenske privatne zaštite.

13

Privatna zaštita kao važan čimbenik u

osiguravanju nacionalne sigurnosti

• Privatna zaštita u republici Sloveniji je danas u ulozi jednog od temeljnih

čimbenika zaštite koji obavlja poslove u širokom području otklanjanja

sigurnosnih rizika, sigurnosti i zaštite osoba i imovine.

• Rad privatne zaštite proteže se u rasponu od osnovnih do najsloženijih

sigurnosnih zadataka i osiguravanja opće sigurnosti osoba i imovine, kao i

zaštite kritične infrastrukture, koja je u cjeloti prepuštena subjektom privatne

zaštite.

• Iz navedenog možemo zaključiti, da je uloga privatne zaštite u sustavu

nacionalne sigurnosti od velike važnosti za državu, građanine i klijente

privatne zaštite.

14

HVALA NA PAŽNJI

Branko SLAK

P R E D S E D N I K

15