ulazna kontrola kvaliteta
DESCRIPTION
ulazna kontrola kvalitetaTRANSCRIPT
KONTROLISANJE KVALITETA
• Predstavlja deo Upravljanja kvalitetom koji je usmeren na ispunjavanje zahteva kvaliteta
• Sadrži operacije određivanja ispravnosti skupa zahtevanih karakteristika kvaliteta na nekom rezultatu procesa (poluproizvod, proizvod, softwer ili usluga)
POJMOVI ISPRAVNOSTI REZ.PROCESA
• Neispravnost
• Nedostatak
• Dorada
• Preklasiranje
• Preventivne akcije
• Korektivne akcije
• Dozvola za isporuku
• Odbacivanje isporuke
• Prihvatanje (Prijem) isporuke-skupa
POJMOVI PREISPITIVANJA Q
• Određivanje kvaliteta -odnosi se na postupak:– Merenja– Ispitivanja i – Kontrolisanja
• Loš kvalitet - ima rez.procesa kod koga je kontrolisanjem utvrđeno da ima bar jednu karakteristiku kvaliteta koja nije zadovoljila postavljene zahteve
• Dobar kvalitet- ima rez.procesa kod koga je u kontrolisanju utvrđeno da ima sve karkt.kvaliteta koje zadovoljavaju postavljene zahteve
• Izvrstan kvalitet- sve kontrolisane karak.kvaliteta su zadovoljile postavljene zahteve, a izvestan broj je premašio te zahteve
IZBOR VRSTE KONTROLISANJA ULAZA
PROCESA IZLAZA STALNO PERIODIČNO POVREMENO CELOG SKUPA DELA SKUPA (UZORKA) NEKOLIKO PRIMERAKA DOKUMENTACIJE kontrolisanje parametara kontrolisanje argumenata PO AQL PO LQL PO LQ PO IQL UZ OPŠTI NIVO UZ SPECIJALNI NIVO SA NORMALNIM PRISTUPOM SA BLAGIM PRISTUPOM SA STROGIM PRISTUPOM JEDNOSTRUKO DVOSTRUKO VIŠESTRUKO SA VELIČINOM UZORAKA SA KRITER. PRIHV. PRIMERAKA SA KRITER. PRIJEMA SKUPA KLASIČNO STANDARDIZOVANO
TESTIRANJEM OCENJIVANJEM KONTROLISANIH VELIČINA MERENIH VELIČINA
fazi poslovanja
periodu
kontrolisanja
predmetu
kontrolisanja
posmatranim veličinama
sistemu
kontrolisanja
nivou kontrolisanja
pristupu kontrolisanja
tipu plana
kontrolisanja
planu kontrolisanja
standardizaciji
Vrste kontrolisanja
prema
ULAZNA-PRIJEMNA KONTROLA KVALITETA
• Potreba za Prijemnom-Ulaznom kontrolom Q proistekla je početkom 20. veka usled naglog povećanja razmene dobara u unutrašnjem i spoljno-trgovinskom prometu roba
• Dobro sprovedena Prijemna Prijemna kontrola kvaliteta predstavlja preduslov za kvalitet finalnog rezultata procesa
• Svi problemi Prijema robe industrijskog proizvoda mogu se posmatrati sa aspekta:Pravno-komercijalnog (poseban deo u Zakonu
o obligacionim odnosima reguliše promet dobara)-seminarski rad
Statističko-matematičkog iOrganizaciono-tehničkog
SISTEMATIZACIJA ULAZNOG MATERIJALA U INDUSTRIJI
• Sirovine• Standardna gotova roba• Odlivci i otkovci• Obrađeni delovi• Veći finalni delovi i proizvodi• Manji finalni delovi i proizvodi• Gotovi proizvodi i sklopovi za ugradnju• Specijalne stavke
PRDUSLOVI ZA KONTROLISANJE ULAZNOG MATERIJALA
• Tehničkom dokumentacijom-propisima i crtežima definisani su svojstva i karakteristike, oblik i tolerancije mera
• Pri sporazumevanju proizvođača (prodavca) i potrošača (kupca), utvrđuju se KK koje će biti ispitivane i kontrolisane
• Karakteristike kvaliteta se klasifikuju kako bi se posebna pažnja obratila na bitne i uticajne KK
PRAKTIČNA PRIMENA KVALITATIVNOG PRIJEMA
• Prijem robe bez ikakvog kontrolisanja
• Prijem robe uz stalnu 100% kontrolu Q
• Prijem robe uz povremenu 100%kon.Q
• Prijem robe na osnovu nestručno uzetog uzorka (štih probe)
• Prijem robe na osnovu slučajno izabranog reprezentativnog uzorka
RAZLOZI ZA PRIMENU KONT. Q UZORKOVANJEM
• Kada su troškovi kont. Kvaliteta pojedinih primeraka visoki, a gubici zbog prijema neispravnih proizvoda NISKI
• Kada se kontrola kvaliteta vrši razaranjem
• Kada je 100% kont.kvaliteta zamorna tako da se ne može računati sa njenom sigurnošću
• Kada se dozvoljava izvestan % neispravnih proizvoda u isporuci
PREDNOSTI UZORKOVANJA
• Slabosti skoro da nema, ali se ne može primeniti za veoma male skupove UM
• Brža i efikasnija od drugih
• Broj proizvoda koji se kontroliše je manji nego kod 100% kon.Q, zahteva manje ljudi i sredstava za merenje i kontrolisanje
• Greške su unapred predviđene i planirane i upoređivanje dobijenih rezultata se vrši objektivnim merilima
UZORKOVANJE-PLANOVI PRIJEMA• Planovi prijema robe daju postupke koji ako se primene na
neki Skup-Skupinu proizvoda (N) obezbeđuju određen stepen sigurnosti kvaliteta
• Postoji kontrolni rizik donošenja pogrešnih odluka o prijemu nekog Skupa čije stvarno stanje kvaliteta neodgovara zahtevanom, ali je on očekivan i obe strane u Ugovoru ga prihvataju
• Planovi prijema (jednostruki, dvostruki i višestruki) predstavljaju sistemske kombinacije uzoraka na osnovu kojih se donose odluke o prijemu čitavog Skupa, tj. neke robe
• Postoje razlike u Planovima prijema za kontrolisanje Ulaznog materijala u vezi sa tim da li se kvalitet proizvoda izražava:o Atributivnim (opisnim) ilio Kvantitativnim (numeričkim) karakteristika kvaliteta
DONOŠENJE ODLUKE NA OSNOVU UZORKOVANJA
• Odluka o Prijemu Skupa temelji se na verovatnoći
“Koliko loših jedinica proizvoda može da sadrži ukupna količina (Skup), ako je uzorak pokazao određen broj neispravnih proizvoda”
• Maksimalan broj neispravnih jedinica pr. koji se dozvoljava u uzorku a da se još uvek dozvoljava preuzimanje Skupa (N) označava se C-dozvoljen broj loših u uzorku
• Odluka o Prijemu Skupa može da se donosi na osnovu uzetog:Jednog uzorka-Plan jednostrukog uzorkovanjaDva ili više uzeta uzorka- Plan dvostrukog ili
višestrukog uzorkovanja
ULOGA UZORKA• U praksi je najčešće u primeni Jednostruko i Dvostruko
uzorkovanje to znači da se iz svakog Skupa bira uzorak (uzorci) pa se na osnovu rezultata kontrolisanja odlučuje da li će isporuka biti PRIMLJENA ILI ODBAČENA
• Uzorak mora biti IZABRAN na slučajan način, što znači da svaka jedinica skupine mora imati istu verovatnoću izbora u uzorku i tako izabran uzorak se zove SLUČAJAN UZORAK
• Za Planove postoje proračunate Tablice uzorkovanja iz kojih se na osnovu: Veličine skupa (N) - ukupan broj proizvedenih jed UM o
kojem se donosi odluka o Prijemu i Utvrđenog Nivoa kvalitetaodređuje:
Veličina uzorka (n) - broj jedinica koji se uzima uzorkom i kontroliše (pregleda ispravnost) i
Očitava c -maksimalno dozvoljen broj loših jedinica pr. u uzorku a da se još dozvoljava prijem Skupa (N)
KONTROLISANJE ULAZNOG MATERIJALA PREKO KONTROLISANIH VELIČINA
• Kontrolisanje ulaznog materijala preko kontrolisanih veličina koristi atributivne ili kvalitativne karakteristike rezultata procesa (npr. ispravan, neispravan), za kontrolisanje ispravnosti tuđih rezultata procesa (od isporučilaca), na ulazu u realizovanje tehnologije (proizvodnje ili usluživanja) rezultata procesa.
Veličina Kvalitet rezultata procesa
Naziv vrste kontrolisanja
Oznaka vrste kontrolisanja
Potrebni podaci
uzoraka
Potrebni podaci skupa
Standard
verovatno loš
Potpuno kontrolisanje
(PPKK = ?) N, P,
Tr1, TrD, TrO
Kontrolisanje kontinualnih skupova (P LQL) c
N, LQL
ISO 2859-1: 1985
Kontrolisanje pojedinačnih skupova (P LQ) c
N, LQ
ISO 2859-2: 1985 promenljiv
Uzastopno kontrolisanje preko kontrolisane veličine
(Ai < Di < Ri) Di N, PR, CR, PRQ,CRQ,
AQL
ISO 8422:1991
kontro- lisana
verovatno dobar
Kontrolisanje dokumentacije
(PPD = ?) N, P,
Tr1, TrD, TrO
PREPORUČENE VRSTE KONTROLISANJA ULAZA PREKO KONTROLISANIH VELIČINA
• Potpuno kontrolisanje (PPKK = ?) kontrolisanih veličina se danas retko primenjuje za kontrolisanje ulaznih materijala verovatno loših skupova (tuđih rezultata procesa) jer je dugotrajno, skupo i neopravdano.
• Kontrolisanje kontinualnih skupova (P LQL) se primenjuje za kontrolisanje ulaznih materijala, samo u slučajevima kontinualnog priliva rezultata procesa sa promenljivim kvalitetom.
• Kontrolisanje pojedinačnih Skupova (P LQ) vrši se u slučajevima kada ulazni materijal ima promenljivi kvalitet i kada povremeno pristiže ili kada se pojedinačno isporučuje.
• Uzastopno kontrolisanje Ai<Di<Ri) kontrolisane veličine vrši se u slučajevima kada ulazni materijal ima promenljivi kvalitet i kada stalno pristiže od istog isporučioca ali je primenljiv i u slučajevima pojedinačnih isporuka.
• Kontrolisanje dokumentacije (PPD = ?) je svakako najbolje rešenje za kontrolisanje ulaznih materijala verovatno dobrih skupova, ukoliko postoje takve mogućnosti.
OPERATIVNA KRIVA- OC KRIVA
• Zbog donošenja odluke o prijemu Skupa nekog proizvoda, samo na osnovu rezultata kontrolisanja jedinica iz uzorka moraju se preuzeti izvesni rizici u vezi sa tačnošću te odluke
• Ovi rizici su funkcija postojećeg kvaliteta Skupa i obično su dati dijagramom, koji se naziva KARAKTERISTIČNA KRIVA (OC KRIVA)
• Karakteristična kriva grafički prikazuje efekat kontrole prijema skupa pomoću uzorka, pri čemu se iz te krive vidi Verovatnoća prijema Pa, ako Skupovi sadrže različite procente neispravnih jedinica proizvoda
• Ako se radi o kontroli prijema skupa proizvoda, gde se kvalitet izražava atributivnim karakteristikama, onda se kvalitet meri PROPORCIJOM ili PROCENTOM NEISPRAVNIH jedinica u Skupu (p”)
•
IDEALNA KARAKTERISTIČNA KRIVA
Pa 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2
0,0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 P
PRP 1-PR
AQL
CR CRP
LQL
+
KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI PRIJEMA NA OSNOVU OPERATIVNE KRIVE
• Svi skupovi mogu biti:– primljeni (uz odbacivanje neispravnih iz uzorka)
ako imaju vrednost proporcije P AQL, ulevo od granice prijema skupa AQL, uz rizik proizvođača PR,
– primljeni ili odbijeni sa izvesnom verovatnoćom ako imaju vrednost proporcije AQL<P<LQL, između granice prijema skupa AQL uz rizik proizvođača PR i granice LQL uz rizik korisnika CR i
– odbijeni ako im je vrednost proporcije P LQL, udesno od granice odbijanja skupa LQL, uz rizik korisnika CR.
POSTUPAK KONTROLISANJA KONTINUALNIH SKUPOVA
Kontrolisanje kvaliteta tečnih ulaznih materijala, primenom jednostrukog tipa uzorka, u realizovanju tehnologije upakovanih tečnih rezultata procesa, obuhvata primenu sledećih koraka:
– utvrđuje se ukupna količina (šarža) primeraka upakovanog tečnog ulaznog materijala (N),
– utvrđuje se vrednost granice odbijanja skupa LQL uz rizik korisnika CR ili granica prijema skupa AQL uz rizik proizvođača PR,
– utvrđuje se izvesni nivo kontrolisanja (obično normalni nivo),
– određuje se Slovna oznaka uzorka (A, B, C,..) iz tabele na slici 9.8, na osnovu utvrđene količine ili šarže (N) primeraka tečnog ulaznog materijala,
Tabela sa slovnim oznakama
Veličina skupa Jednostruko kontrolisanje
Dvostruko kontrolisanje
2 8 A A 9 15 B A 16 25 C B 26 50 D B 51 90 E C 91 150 F C 151 280 G D 281 500 H D 501 1200 J E 1201 3200 K E 3201 10000 L F 10001 35000 M F 35001 150000 N G 150001 500000 P G 500001 i više Q H