ugovori u poslovanju 1.pdf

HRESTOMATIJA/

Prof.Dr. S c'ANITA CUCOVIC

/ Q.(c| 4uc1+

SADRZAJ

VI MEETINARODNO POSLO\TNO PRAVO ... .... . ...776.1 Medunarodna poslovna operacija . " " '776.2 Poiam i predmet medunaro!3ih poslovnih odnosa . ... . "'78

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatij a2

VII MEEUNARODNA KUPOVINA I PRODAJA ......... ....807 .l lntori prava medunarodne kupovine i prodaje . . . . ..8 I7.2 Op5te napomene. .-...83

YIII UGOVOR O MEDUNARODNOJ KUPOVINI I PRODAJI ROBE... ............838.1 Op5te napomene............ .....-.......84IX ELEKTRONSKA TRGOI/INA .,. ... .....1029.1 lzvoi prava elektronske trgovine... . ... ... -.102

X UGOVOR O MEEUNARODNOJ KUPOVINI I PRODAJI INVESTICIONEaPREME ... .... . .-- --- 10410.1 Op5te napomene. ...-....104

l0.2lzvoriprava o ugovoru o medunarodnoj kupovini i prodaji investicioneopreme..... . ......... 105XI DRUGI UGOYON O MEDL]NARODNOJ KUPOI/INI I PRODAJI ....111

11.1.tt.2.

-


::;.::i;:;;f.',**

I UGOVOR

1.1 Pojam i znaiaj ugovoraUgovor se sastoji u saglasnosti volja dva ili vi5e subjekta medunarodnog prava, s ciljemda postigne odreneni udinak po medunarodnom pravu, sWaraju6i odnos prava i duZnostiizmenu 4iegovih stranaka.

Usovori mogu biti:

I .dvosffani i mnogostrani.2.sastavljeni u jednoj ispravi(s moguiim dodacima) ili u vi5e medusobno povezanihisprava;3.sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku.

Da bi ugovor mogao ostvariti namjeravani pravni udinak, potrebng je ispuniti viSe uslova:1. Sve ugovorne strane moraju biti subjekti medunarodnog prav4 tj.drtave, meduvladineorganizacije ili priznati u instituciji;2.Dabi ugovor bio pravno valjan, njegov predmet ne smije biti pravno nedopustiv.Pravno nedopustiv je ugovor koji je materijalno nemogu6e izvrSiti, ili ugovor koji je usukobu sa nekom imperativnom no(nom opStegeg medunarodnog prava.3.lzraLenavolja ugovornih strana mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji.Zbog toga su, prema op5tim nadelima prava ni5tavi ugovori koji sadrZe mane prioditovanju volje neke od strana. Neke od tih mana su uzrok apsolutne ni5tavosti

- sukob

sa ius cogens, prisila izvr5ena nad predstavnikom neke drZave i prisila izvr5ena na samudriavu ugovornicu.Ostale mane su uzroci relativne ni5tavosti (zabluda, prevara, korupcijapredstavnika drtave, te druge mane koje predvida Konvencija).4. Op5te medunarodno pravo ne propisuje nikakvu odredenu formu ugovora.Najveii broj ugovora se sklapa u pismenoj formi ali ugovori koji nisu sklopljeni u pisanojformi ne gube zbog toga na svom praynom znadaju. U nadelu ne postoji hijerarhijaizmedu ugovora koja bi bila slidna hijerarhiji pravnih normi i akata u unutra5njem pravu.Djelomidan izuzetak od tog nadela je Povelja UN, zbog derogatorne klauzule date ud1.103, prema kojoj se u sludaju sukoba izmenu obaveza dlanica tIN prema Povelji injihovih obaveza prema bilo kojem drugom medunarodnom sporazumu prevladujunjihove obaveze izove Povelje.Ugovori se mogu podijeliti po razliditim kriterijima:

a)Ugovori skloplieni u pisanom ili u nekom drusom obliku.

Prva podjela ugovora odnosi se na oblik(formu) u kojoj su sklopljeni. Mada su danasintzetnio rijetki, ugovori sklopljeni npr. u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju svenjihove stranke kao i pisani sporazumi. Bedka konvencija iz1969. ne primjenjuje se namenunarodne sporazume koji nisu sklopljeni u pisanoj formi. Medutim, Konvencijai4idito propisuje da ta dinjenica nije na Stetu pravne,Iryge takvih sporazuma, kao iprimjene svih pravila Konvencije koja su na njih primjenjiva.

UGOVORI U B IzNlsu-hrestomatij a4

b)Dvostrani i mnogostrani ugovori.

Postoje znadajne razlike kad je u pitanju primjena i prestanak ove dvije vrste ugovora.Neki mnogostrani ugovori predvidaju sopstvena pravila o naknadnojizmjeni(reviziji)njihova teksta. Kod dvostranih ugovora sve je to nepoffebno jer se tekstugovora ne moZe izmjeniti ako se druga stranka tome suprostavi.Dvostrani ugovor okondava se otkazomjedne stranke, dok se kod mnogostranih ugovoraradi samo o jednosffanom povladenju jer ugovor po pravilu ostaje na snazi izmedupreostalih stranaka.Bitna poweda dvostranog ugovora jedne od stranaka ovla5duje drugustranku da se na tu povredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili suspenzijenliegove primjene.Kod mnogostranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovorazbog bitne povrede jedne od stranaka mnogo su sloZeniji. Posebnu podvrstumnogostranih ugovora dine vi5estrani ugovori ogranidene prirode.Ako neka od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drlave nasljednicemoraju posebno pristupiti tom ugovoru, poput svake tre6e drZave. Dakle, nema sukcesijedizav a povodom tih ugovora.

c)Uqovor-zakon i ugovor-pogodba.

Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju.Radi se o jedinstvenoj volji svih sffanaka. Takvim ugovorima sve njihove strankepreuzimaju iste pravne obaveze. Prema udenju Hajnriha Tripela krajem l9.vijeka, samotakvi ugovori su izvor "objektivnog prava" i imor medunarodnog prava uopSte.Oni suslidni (ali ne isti) zakonima u unutra5njim pravnim porecima drLava- Temelj ugovora -pogodbe su volje njegovih stranaka razliditog sadr1aja, ali koje su usmjerene ka istomcilju i tzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje.

d)Ugovori-ustavi menunarodnih organizaciia.

Ovi ugovori imaju 2 razlidite funkcije: Za dr?ave-stranke nisu bitno razliditi od bilo kogdrugog ugovora. Svaki od njih izvorje prava i duZnosti za sve njegove stranke, a gotovosvi ti ugovori sklapaju se bez ogranidenja njihovog trajanja.lstowemeno, ugovorom tewste stvara se novi subjekat menunarodnog prava. Za taj novi subjekat, ugovor je odtemeljnog, tj. ustavnog znaEaja. Vedina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadneizmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na snagu, ne traZi se jednoglasnost ve6kvalificirana veiina. Nezadovoljna dlanica, ako ne Zeli pristati na te izmjene, moZe samonapustiti organizaciju.

e)PolitiEki sporazumi (gentlemen's agreements).Ra5ireno je mi5ljenje o postojanju spomzuma posebne vrste koje drLave sklapaju upismenom\ ili drugom obliku, s namjerom da ih obaveZu samo moralno ili politidki, ali daone tim putem ne preuzmu nikakve pravne obaveze.Takvo o5tro razlikovanje sporazumadrlavana istinske ugovore i pravno neobavezujudesporazume u praksi najde5ie nije opravdano.

,.:rO


-

II UGOVOR O PRODAJI

2.1 POJAM, ZAKLJUCIVANJE I ELEMENTI UGOVORA OPRODAJI

Ekonomski, prodaja je neposredni izrazprocesa razmjene, ona je osnovni posao prometarobe i sastoji se u razmjeni robe zaaovac.

Pravno, prodaja predstavlja posao kojim se normativno ureduje i pod za5titu driavestavlja razmjena robe za novac. Ugovor o prodaji je rezultat sporazuma stranaka orazmjeni tobe za novac.

Ugovor o prodajije rezultat sporazuma stranaka kojim se prodavac obavezuje daodredenu stvar povodom koje posao nastaje pred4, isporudi kupcu i da mu prenesenajjade svojinsko pravo na njoj, a kupac se obavezuje da prodavcu preda odredenu sumunovca i da mu prenese najjade svojinsko pravo na njoj.

Tri osnovna tipa ugovora o prodaji:. Prodaja gradanskog prava. Subjekti graclanske prodaje su fizidka i pravna lica

gradanskog prava, te subjekti poslovnog praya kada oba djeluju izvanregistrovanog predmeta djelatnosti. Gradanska prodaja se zakljuduje sporadidno ineprofesionalno, a njen osnovni cilj jeste sticanje upotrebnih wijednosti objekta.ZOO u osnovu svog regulisanja postavlja gratlansku prodaju.

. Prodaja poslovnog prava- Subjekti su subjekti poslovnog prava. Da bi prodaja bilaposao domadeg poslovnog prava, ugovor mora biti zakljuden u okviruregistrovane djelafirosti bar jednog subjekta i mora biti sklopljen na podrudju datedrzave. Poslovnopravna prodaja se zakljuduje masovno, trajno i profesionalno, anjen osnovni cilj jeste sticanje prometnih vrijednosti stvari i dobiti. Predmetprodaje poslovnog prava moZe biti samo pokretna stvar.

. Prodaja medunarodnoq poslovnog prava.

Ugovor o prodaji je teretan (postoji i kad cijena nije odredena), dvostruko obavezan ikomutativan (uzajamta podudarnost obaveza i prava stranaka). Dejsfvom ugovoranazivamo pravne posljedice koje on proizvodi @trelazak svojine ili nastanak obaveze).

Principi kojih se stranke moraju pridrZavati pri zakljudenjuOsnovnim nadelima ZOO: autonomija volje stranaka, savjesnozabrana stvaranja i iskori5tavanja monopolskog poloZaja.

ugovora sadrZani su ui po5teno postupanje i

-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija6

-

Postupak zaklj udivanja ugovora obuhvata slij ede6e etape:

1. Eventualne faze (preliminami kontakti, pregovori kao dvostrani kontakti sainaLenim ciljem utvrtlivanja namjere udesnika, pripremni ugovor)

2' Nuzne razesu *Tll""::'ilr1,L$l*ltlrudurrkopravni posao, nastaje izjavomsamo jednog subjekta i stvara obavezu samo za njega.Prihvatje izjava ili pona5anje ponudenog koje nesumnjivoukazuje na saglasnost ponuclenog sa ponudom kao Sto sukonkludentne radnje (raspolaganje robom, prijem dokumenata naosnovu kojih se moZe raspolagati robom, dak i Sutnja u sludajupretpostavke stalnih poslovnih v eza upogledu odredene robe).

3. Perfekcija ugovora (odredivanja mjesta i vremena nastanka);4. Inervencija drLave.

Standardni ugovori su tipski i formularni obrasci i op5ti uslovi poslovanja koji se potendenciji primjenjuju jednako na sve udesnike u poslu.

Zakljulnica je pismena potwda o usmeno zakljudenom ugovoru. U sadrZaj zakljudniceuvijek ulaze bitni elementi ugovora. SadrZaj zakljudnice mora u svemu odgovaratiusmeno zakljudenom ugovoru. Ispostavljanje ili potpisivanje zakljudnice je obavezno akoto druga strana zahtijeva.

Porudibinaje komercijalni dokument koji moZe imati razlidit poloZaj u postupkuzakljudivanja i dokazivanja ugovora. Ona predstavlja ponudu kada kupac njome izraiavaozbiljnu namjeru za zakljudi odredeni u dokumentu definisani ugovor. Ako kupac Saljeporudbinu na osnovu vei primljene ponude prodavca, onda ona ima pravni karakterprihvata. Postde li u porudbini razlike u odnosu na ponudu, ona ima svojstvokontraponude. Kada je ugovor ve6 sklopljen porudbina ima svojstvo dokaznog sredstva iknj igovodstveno g dokumenta.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definisanogtipa pravnog posla, bilo specifidan sadrZaj i karakteristike koji odgovaraju zajednidkojnamjeri sffanaka. Bitni elementi mogu biti propisani, utanadeni sporazumom stranaka iliu ugovor mogu uJaziti po prirodi posla. Kod prodaje poslovnog prava bitni elementi suuvijek predmet, stvar, a po odredenim uslovima i cijena i kolidina.

Predmet trgovadke prodaje su pokretne stvari: roba (stvar), energije i harije odwijednosti.

Stvarje ogranideni dio prirode koji se moZe staviti pod ljudsku kontrolu i vlast, apredstavljade i predmet poslovnopravne prodaje ukoliko je faktidki i pravno pokretan.

,.-

UGOVORI U B IzNlsu-hrestomatij a7

Da bi stvar bila predmet prodaje mora se nalaziti u pravnom prometu (ogranidenom ilineogranidenom).

Predmet prodaje moZe biti postoje6a, budu6a i propala stvar. Kod prodaje buduiih stvari,prodavac snosi odgovornost za Wavovremeno nastajanje stvari. Kod propale stvariugovor je ni5tavan ako je stvar bila propala u dasu zakljudenja ugovora (kupac moZe dabira izmedu poni5ravanja ugovora ili sniZenja cijene). Medutim, djelimidna propast neutide na pravnu valjanost ugovora (kupac tada ima pravo samo na sniZenje cijene).

Stvar moZe biti odredena po rodu (generidke stvari) ili po svojim sopstvenimj edinstvenim osobinama (individualizirane stvari).

Predmet prodaje moZe biti vlastita ili tuda stvar. Kod prodaje tude stvari prodavacpreuzima na sebe obavezu da do vremena isporuke pribavi svojinsko pravo i prenese gana kupca.

Koliiina predstavlja fizidko, prostorno i kvantitativno odredivanje stvari koja je predmetprodaje. Kolidina je uvijek sastavni dio predmeta prodaje.

Kolidina je bitan elemenat ugovora ako je tako izridito ugovoreno, ako na to upu6ujepriroda stvari i kada to zahtijevaju specifidne okolnosti konkretnog posla. U protivnom jenebitan elemenat. Kolidina se uvijek odreduje ugovorom, drugih propisa nema.

Ako kolidina nije bitan elemenat i ako se ne utvrduje prema broju komada, odstupanje odugovorene kolidine za 2%6 smatra se urednom isporukom. Preciziranje kolidine moZe seposti6i i upotrebom tehnidkih termina (vagon:10.000 kg bruto, cisterna:l0.000 kg neto,ccaznatitoleranciju 5oZ, od...do..., duture, kako padne, videno-odobreno i s1.).

Da bi ugovor uop5te postojao kolidina mora biti barem odrediva.

Cijena je ekonomski posmatrano, wijednosna naknada za ustupljenu stvar i prenesenosvojinsko pravo na njoj. U pravnom smislu, cijena je bitan elemenat ugovora kojipredstavlja preteZno novdanu protuwijednost predmeta prodaje i svojinskog prava nanjemu. Za prodaju poslovnog prava karakteristidno je iskazivanje cijene iskljudivo unovcu- Ugovor poslovnog prava postoji i kada u njemu nije odredena cijena, no cijenatreba biti bar odrediva.

Naiini odretlivanja cijene su:

1. Prinudnim aktom. Mjere neposredne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije.Ona moZe odrediti: fiksne cijene, najvi5e cijene, strukturu cijena, zadrLavanjecijena na odredenom nivou, marLe u trgovini, moZe propisati davanje svojesaglasnosti na cijene i obavje5tavanje o promjeni cijena, te za5titne cijene. Ako jecijena propisana fiksno, u ugovoru nfinora biti ni pomenuta (kupac 6e dugovati

-

UGOVORI U BzNlsu-hrestomatija8

-

propisanu crjenu). Ako je ugovorena druga cijena, kupac duguje propisanu cijenu.Ako je propisana najviSa cijena, moZe se ugovoriti niLa cljena, a ako je ugovorenavi5a cijena, kupac duguje najvi5u propisanu cijenu. Ako cijena nije ugovorenasmatra6e se da su stranke hdele najvi5u propisanu cijenu. Ista. ali obmuta cijena jekod propisanih minimalnih cijena.

2. Ugovorom. Cijena se u ugovor unosi kao odredena ili kao odrediva (izridito ilipreiutno). Cijena je odrediva pomoiu podataka iz ugovora, i prema okolnostima.Odredivanje cijene ne moZe biti prepu5tenoj jednoj od strana, i u tom sludaju sesma'1ra"'1"'il1[f,i#[[:lirmi'."j'ui^|ffi

#,"ffi .;::"sluZbenom evidencijom (ako ne postoji onda prema obidajimatrZi5ta) na trZiStu prodavca u vrijeme kada je trebalo da uslijediisporuka. Berzanska cijenaoznatava kotiranu berzansku cijenunajbliZe berze. Cijena konkurencijeje cijena po kojoj istu robuprodaje lojalni konkurent. Fabiika cijena je cijena po kojoj fabrika

. .

.

.. prodaje robu u prodaji na veliko. Cijena koitanjaobuhvata ukupnetro5kove prodajnog mjesta za pripremanje robe bez uradunavanjadobiti.

3.Dispozitivtiim!,;;:r.^;r,:i'J,",uffi [xT,ilT.]:;:I:nitiodredivakupacduguje cijenu koju je prodavac redovno napla6ivao u vrijeme zakljudenjaugovora. Ako ne postoji redovna cijena, podrazumijeva se razlttmnacijena. Razumna ciienaje tekuda cijena u wijeme zakljudenja ugovora. Ako se niraz.tmna cijena ne moZe utvrditi, cijenu utvrduje sud prema okolnostima sludaja.

Promjena cijeneje njeno naknadno, razlidito odredivanju u odnosu na cijenu iz ugovora.Prodavac i kupac su u zakonskim granicama uvijek ovla5teni da svojim naknadnimsporazumom promijene cijenu, no postoje dva instituta koji mogu na osnovu zahtjevasamo jedne strane da dovedu do prornjena cijena: raskid ili izmjena ugovora zbogpromijenjenih okolnosti i prekomjerno o5te6enje. Stranke mogu u ugovoru unaprijedpredvidjeti uslove i nadine promjene cijena (ugovaranjem klizne skale i indeksnimklauzulama).

NEBITI\'I ELEMENTI UGOVORA O PRODAJI

Nebitni elementi su oni sastojci ugovora koji se u njemu ne moraju nalaziti niti po prirodiposla, niti radi sadinjavanja ugovora shodno kljudnim ciljevima stranaka. Nebitnihelemenata ugovora ima inuetno mnogo, no najde56e se u praksi sredu kvalitet,transportne klauzule i ambalala.

Kvalitetje skup hemijskih, fizidkih, estetskih, funkcionalnih i drugih svojstava stvarikoje je dine upotrebljivom bilo za svrhe za koje se uobidajeno koristi, bilo za posebnenamjene koje proistidu iz ugovora ili okolnosti posla. Kvalitet ie predstavljati bitanelemenat posla ako je tako orooisano ili ugovoreno, ako na to ukazuje priroda stvari iliokolnosti posla. Nadini odr#wanja kvaliteta u ugovoru:


. Prinudnim propisom- Kvalitet moZe biti propisan zakonom ili podzakonskimaktima. Neposredno prinudno moZe biti odreden propisima o kvalitetu proizvoda irobe i bosanskohercegova6kim standardima. Posredno moZe biti propisanpropisima o tehnidkim normativima i o obaveznim proizvodadkimspecifikacij ama. Bez obzira kako je odreden, propisani kvalitet je obavezan, pa sene mora ni ugovarati.

. Ugovorom. Sporazumom stranaka na vi5e nadina:o Opisom - rijedima ili crteZom,o Po mustri (uzorku) ili modelu. Mustra ili uzorak je manja kolidina stvari

dlim osobinama mora da odgovara ukupno ugovorena kolidina.Autentidan uzorak je onaj koji je zapeladen i na kome je etiketa potpisanaod stranaka, ili zape1a6en uzorak koji je jedna od stranaka predala drugojili posrednik izdvojio i zapelatio.

o Specifikacijom. Pod specifikacijom se podrazumijeva svaka odredbaugovora kojom se bliZe odreduju svojstva i asortiman robe.

: in:-ir-1";1# :H1iJJ';1"ffifi:":H#,ti;ffi ?ft x?ill:llJOznadava se posebnim nazivom.

o Pozivom na standarde. Standardi su pravila o organizaciji i nadinuproizvodnje, te proizvodu kao njihovom rezultatu. Mogu bitimedunarodni, nacionalni, granski i proizvodadki. Ako posebnim propisomnrje odredeno, bosanskohercegovadki standardi (BHS) nisu pravnoobavezri, te se moraju ugovarati.

o Primjenom tehnidkih termina. Npr. uobiiajeni lwalitet znadi ona svojstvastvari koja se u mjestu prodavca redovno traLe u prometu takvomrobom. Kakvaialwa ili videno-odobreno znadi da se roba sa odretlenogmjesta uzimabez prebiatja i izdvajanja.

. Dispozitivnim propisom. Ako kvalitet nije propisan niti ugovoren primjenit 6e sedispozitivni propisi (ZOO i Op5te uzanse). Ako prodavac ne zna namjenugeneridkih stvari duZan je isporuditi stvari srednjeg kvaliteta. Prodavac koji znanamjenu za koju 6e kupac koristiti stvar duZan je dati stvari odgovaraju6egkvaliteta.

AmbalaZaje stvar, sredstvo pakovanja ili za5titni omot robe. Jurididki su bitne podjeleambalaZe na potro5nu i nepotro5nu te originalnu i obidnu. Ambalala je bitan elemenatugovora samo ako je to propisano ili izrilito ugovoreno. Prema dispozitivnim propisimaobezbjedenj e ambalaLe je obaveza prodavca.AmbalaLa moZe biti odredena prinudnim propisima (Zakon o standardizaciji), npr.ambalaLa koja ima sanitarni znadaj od pakovanja hrane do radioaktivnih supstanci. Drugiizvor pravila je ugovor, a treli OpSte uzanse koje zahtijevaju da prodavac obezbijediuobidajenu ambalahu. Ako ova nije predvidena onda po u2.79 ona mora da robu udinisposobnom za prelvoz bez oSte6enja i mora biti takva da obezbjeduje primjenu najniZegpodvoznog stava na izabranim nadinima transporta.

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal 0

Ako ugovorom nije drugadije odredeno, ambalala manje vrijednosti i jednokratnaambalaLa se ne mora vrafati, trajna ambalaLa vede vrijednosti se mora vratiti, a ambalaZaza vi5ekratnu upotrebu se mora vratiti ako na to ukazuju okolnosti posla.

Transportne klauzule su tehnidki trgovadki termini kojima se prodavac i kupac naskraden nadin dogovaraju o nizu pitanja od malaja zairvrlavanje ugovora o prodaji. Tosu pitanja: organizacrja isporuke, org. transporta, sno5enje tro5kova isporuke i transporta,transportno osiguranje te prelaz izika sa prodavca na kupca. Transportne klauzule uugovoru o prodaji mogu bitno uticati na sadrZaje ugovora koje prodavac ili kupacsklapaju sa Spediterom, prevoznikom, osiguravadem i drugima, ali nikada neposredno neodreduju odnos sa w5iocima usluga.

NajvaZnije transportne klauzule kodifikovane su INCOTERMS pravilima. INCOTERMSsadrZi samo pravila o tumadenju pojedinih transportnih klauzula u medunarodnoj prodaji.U doma6oj prodaji vaLenje ovih pravila je diskutabilno s obzirom da su Op5te uzanseregulisale istu materiju. S obzirom da pretpostavka o pristanku stranaka na Op5te uzdnse

..ne.postoji,-a da su.INCOTERMS znadenja u sve Siroj upotrebi, moZe"se smatrati vaienjeINCOTERMS-a i u doma6em prometu.

2.2 OBAVEZE PRODAVCA

Obaveze prodavca su duZnosti izw5avanja odredenih radnji koje z,a njega proistidu izugovora o prodaji. Obaveze prodavca su istowemeno i prava kupca. U osnovne obavezeprodavca ubrajaju se: isporuka, garuncTja zamateijalne nedostatke, garancija zapratvnenedostatke i ispostavljanje fakture. Sporednih obaveza ima viSe, vezane su za izvrSavanjeosnovnih gbaveza, anajvaLnije su: duvanje stvari i obavje5tavanje.

ISPORUKA

Pod isporukom podrazumjevamo sistem faktidkih i pravnih radnji koje prodavac mora daizvr5i prema svim relevantnim izvorima da bi kupac mogao ste6i posjed stvari i svojinena njoj. Isporuka se mora sastojati iz barem jedne faktidke i jedne pravne radnje.Faktidkim radnjama smatramo fizidka i materijalna dinjenja ili nedinjenja diji je ciljomogudavanje kupcu da stekne posjed na stvari koja je predmet prodaje (radnja urudenjastvari i sl.). Pravne radnje su izjave volje. One prate faktidke radnje i mogu se udinitiizridito ili predutno. One neku materijalnu radnju kvalifikuju upravo kao radnju isporuke.

Primarni cilj isporuke je urudenje stvari kupcu odnosno prenos posjeda stvari na njega(ZOO). Ranije je Uzansom 70 bilo odredeno da prodavac mora da uradi ono Sto jepotrebno da bi kupac mogao primiti isporuku.

=rfD

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal I-

Modaliteti isporuke su:

1. Predmet isporukeobuhvata predmet prodaje, ali i druge stvari koje odredujuisporuku (pripadnici i koristi od stvari). et. +OS ZOO zahtijeva da stvar budepredana u ispravnom stanju, Sto znadi da mora biti isporudena ugovorena stvar, ida stvar bude bez materijalnih nedostataka

2. Mjesto isporukeje geografska lokacija ili lokalitet u koje sve, ili najvaZnijeradnje isporuke moraju da budu zavr5ene. Lokacija je mjesto u Sirem, a lokalitet uuZem smislu. Prema mjestu isporuke poznajemo i tipove ugovora o prodaji(prodaja u mjestu / nedistanciona, distanciona - prodaja sa otpremom i prodaja umjestu opredjeljenja). Mjesto isporuke se prvenstveno odreduje ugovorom(izridito ili pre6utno), a ako nije odreileno primjenjivat 6e se dispozitivna pravilaZOO i Op5tih uzansi.

o Mjesto isporuke. u iirem smislu zavisi od vrste stvari i od posebnihokolnosti posla. Ako je prodavac zakljudio ugovor u vr5enju svoje redovne

" , priwedne. djelatnosti, a.radi se o generidkoj stvari, mjesto..isporuke jesjedi5te prodavca, odnosno poslovne jedinice prodavca. Bude li odredenoda ie se stvari uzeti sa odredenog stovari5ta ili kolidine, mjesto isporukeie biti ono u kome se nalazi stovari5te odnosno roba. Za individualiziranestvari, ako stranke znaju gdje se stvar nalazi, odnosno gdje ie bitiproizvedena, ta lokacija je i mjesto isporuke, a ako ne znaju vaZe op5tapravila.

o Mjesto isporuke u rdem smislukod nedistancione prodaje je skladi5teprodavca, a ako ih ima vi5e on odreduje sa kojega 6e isporuka bitiizvrSena. Kod distancione prodaje: ako je transportni terminal (Z.stanicaluka i sl.) do 10 km udaljen od skladi5ta prodavca, lokalitet isporuke jetransporhri terminal, u suprotnom je to skladi5te prodavca.

1. Naiin isporuke obuhvata sve wste radnji (izdvajanje, pakovanje, pregled i sl.) imodalitete obavljanja tih radnji koje prodavac treba da izvr5i da bi predmetisporuke stavio na raspolaganje kupcu. Nadin isporuke moZe biti. simbolidan,dokumentaran i stvaran (realan). Po vremenu predaje ugovorene kolidine, nadinisporuke moZe biti kontinuelan (ednokratna isporuka) i sukcesivan (obrodnaisporuka). Nadin stavljanja kupcu na raspolaganje stvari kod simbolidne isporukezavisi od okolnosti sludaja i prirode robe. Dokumentarna isporuka vr5i seprenosom robnih ili prevoznih papira onako kako je predvideno za taj papir.Jedino za realnu isporuku postoje dispozitivne norrne koje vaZe i za cijelukolidinu i za obrok. Kod nedistancione prodaje postoje tri nadina isporuke naskladi5tu prodavca: kod prvog prodavac i kupac zajednidki i zabiru i izdvajajugeneridku robu; drugi nadin se primjenjuje ako uredno pozvani kupac ne dode radiodabira i izdvajanja robe, tada prodavac to moZe uraditi sam; i tre6i, ako prodavacne moZe sam izdvojiti robu onda se isporuka sastoji u izvr5avanju onih radnji kojeprodavac moZe obaviti sam. Kod distancione prodaje: u slu6aju da je mjestoisporuke transportni terminal, pravila kojavaZe za predaju robe na prevoz ujednosu i pravila o nadinu isflGuke; u sludaju isporuke sa skladi5ta prodavca, tada s*

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatijal 2

isporuka sastoji u utovaru robe na vozilo, ili ako vozar ili Spediter zahtijevajune5to drugo, isporuka 6e biti izvr5ena traZenim radnjama. Kod distancione prodajeu mjestu opredjeljenja nadin isporuke je urudenje robe primaocu, i tada prodavacmora sklopiti sve ugovore potrebne zaizvr(avanje prevoza do odredenog mjesta.

2. Vrijeme isporukeje trenutak ili period u kome sve radnje koje predstavljajuisporuku treba da budu zavr5ene. Ugovori sa rokom isporuke, kao bitnimelementom smatraju se posebnom vrstom posla - fiksnom prodajom. Vrijemeisporuke je mogu6e odrediti ugovorom:

o Oznaiavanjem datuma.Na odredeni datum prodavac je duZan da izvr5iisporuku do kraja radnog vremena ako nije drugadije ugovoreno iliodredeno mjesnim obidajima. Ako datum pada na nedelju ili drZavnipraznik isporuka se ima izvr5iti prvi naredni radni dan.

o Period je protek vremena u kome sve radrUe isporuke moraju bitizavr5ene. Rok podinje te6i od dana zakljudenja ugovora, ili ako jeizvr5enje isporuke vezano zaneku radnju kupca od prvog radnog dana po

. .. izvr5enju radnje kupca. Ako period istid:e na ndelju ili drZavni praznlkrok se skra6uje. Ako je vrijeme isporuke odredeno u rasponu, a nijeodredeno ko ima pravo da ga konkretizuje, to pravo pripada prodavcuizuzev ako okolnosti sludaja ukazuju suprotno.

o Tehniikim terminima. Odmah ili prompt oznadava isporuku u roku od 8dana od dana zakljudenja ugovora. Mogu se koristiti termini u tokukalendarskog mjeseca: podetkom, u prvoj, drugoj polovini, sredinom ikrajem mjeseca. Tre6u grupu termina dine termini koji pokazuju da je robaved utovarena (plivajufla, u voLnji i sl.), tada je isporuka izvr5ena onogdasa kada roba stigne u mjesto opredjeljenja.

Drugi izvor pravaje dispozitivni propis. Prema (,1. 470. ZOO ako vrijeme isporuke nijeugovoreno, prodavac je duZan daje izvr5i u ftrzumnom roku. Razuman rok se odreduje sobzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti posla.Kod sukcesivnih isporuka: ako je rokisporuke cijele kolidine dva mjeseca ili viSe, isporuka 6e se izvr5iti u pribliZno jednakimobrocima svakog mjeseca. Ako je rok kradi, isporuka 6e se izvr5iti u dva pribliZnojednaka obroka sredinom i laajem ugovorenog perioda.

Sva ova rje5enja vaZe ako je ugovoreno ili uobidajeno da prodavac mora izvr5iti isporukui ako kupac ne plati cijenu istowemeno. U suprotnom vaZi nadelo istovremenostiisporuke i plalanja. Prodavac, dakle ne mora da izvr5i isporuku u odreilenom rokuako kupac istowemeno ne plati, ili nije spreman da plati cijenu. Pretpostavke ovogpravila su: nepostojanje suprotnog ugovora ili obidaja vrsta i modalitet prodaje (prodajana kredit, pretplatne prodaje i klirin5ke prodaje iskljuduju ovaj princip). Istovremenimpladanjem se smatra ono koje je izvr5eno u ugovorenom ili zakonskom roku po prijemurobe i fakture. Kada se kod distancione prodaje isporuka vr5i urudenjem stvariprevomiku, prodavac moZe odloZiti oda5iljanje stvari do isplate cijene ili poslati stvar uzzadrLavanje prava raspolaganja njome u toku ptevoza. Prodavac moZe usloviti predajustvari u mjestu opredjeljenja isplatom c ijene. ,:

e ----

UGOVORI U B IzNlsu-hrestomatij a I 3

5. Dejstva isporuke (prelaz rizika) su njene pravne posljedice. Po ZOO riziksludajne propasti ili o5te6enja stvari do predaje stvari kupcu snosi prodavac.Sludaj predstavlja odsustvo krivice, tj. skrivljene Stetne radnje bilo kojeglica. Rizikje mogudnost nastupanja Stete na predmetu prodaje, Stete koja bi bilaizanana neskrivljenom Stetnom radnjom bilo kog lica ili Stetnim dogadajem zakoji niko ne odgovara. Obuhvata Stete izazvane gubitkom, propaS6u ili o5te6enjemstvari te neposredno povezane Stete. Stetne posljedice mora da snosi ona ugovomastrana na kojoj rizik podiva. Srctna radnja ili doga

Materijalni nedostatakje svako odstupanje na lo5ije od propisanih, redovnih odnosnouobidajenih ili ugovorenih svojstava stvari, te odstupanja nabolje ako su svojstva stvariugovorom predvidena kao njegovi bitni elementi.

Objefuiwi nedostaci su oni koji se odreduju prinudnim propisima, redovnom praksom uprometu ili obidajima.Subjektiwti nedostacipostoje suprotno ugovorenim svojstvimarobe te wijeilaju interese i ciljeve konkretnog kupca. Nedostaci mogu prema vrsti osobinebitilcvalitativni i kvantitatiwti (kolidinski). Prema mjerilu vidljivosti mogu bitividljivi iskriveni. Vidljivi su oni koji se mogu primjetiti ve6 pri uobidajenom spoljnom pregledustvari, a za skrivene je potreban poseban postupak provjere osobina stvari ili njihovaupotreba. Otklonjivi nedostaci su oni dije je popravljanje mogu6e bez bitnog umanjeqjaupotrebne ili prometre wijednosti stvari. Kodneotklonjivih popravak ili nije mogui ilinema ekonomskog smisla. Prema obimu nedostaci mogu bitiznatni(dovode doponiStavanja ili umanjenja prometnih ili upotrebnih vrijednosti stvari)

i neznatni (ne umanjuju wijednost stvari ni u kom pogledu). S obzirom na uticaj naugovor nedostaci .mogu biti bitni ili nebitni. Bitni onemogudavaju ostvarivanje svrheugovora, a nebitni mogu da prouzrokuju naknadu Stete, ali ne utidu na postojanjeugovora.

Garancija za materijalne nedostatke je jamdenje prodavca kupcu da prodata roba nemanikakvih fizidkih svojstava koja bi ometala urednu i nesmetanu, propisanu, uobidajenu iliugovorenu upotrebu stvari. Ona se moZe definisati i kao jamdenje prodavca kupcu da ieisporudena roba biti saobrazna onome Sto je predvidenu ugovorom. Ona je sastavni diougovora po prirodi posla, ali ugovorom moZe biti izridito iskljudena ili ogranidena. Pravniosnov garancije zamateijalne nedostatke po ZOO jeste ugovor.

Da bi garancijazamaterijalne nedostatke postojala moraju biti ispunf eni uslovi:

1. Nedostatak ili uzrok nedostatka mora postojati u dasu prelaska rizika.;2. Nedostaci nisu bili pozrrati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati (savjesnost

kupca). Ovaj uslov ne postoji kod prodaje po uzorku ili modelu, jer je kupacmogao prethodno da uodi nedostatke. Takode, bude li ugovor sklopljen saklauzulom vitleno-odobreno ili kakva-takva, kupac se ne moLe pozivati nanedostatke stvari izuzev u sludaju obmane prodavca. Obaveza garancije postoji ikadaje prodavac bio savjestan.

3. Ne postoji klauzula o iskljudenju i ogranidenju garancije. Obaveza garancije iepostojati usprkos ovakvoj klauzuli, akoje nedostatak bio poznat prodavcu ilijujenametnuo koriste6i monopolski poloZaj. U tom sludaju su ovakve klauzuleniStavne.

4. Stvar nije prodata na prinudnoj prodaji. Po5to prinudna prodaja iskljudujepristanak prodavca on ne moZe garantovati za nedostatke.

5. Uredna reklamacija na materijalne nedostatke. Iako reklamacija nije uslovnastanka obaveze garancije, ipak je neophodna pretpostavka za odriavanje ove

. ii'obaveze prodavca na snazi.

-

.).

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a 1 5

GARANCIJA ZA PRAVIYE NEDOSTATKE

Pravni nedostatak ili pravnu manu predstavlja pravo nekog lica koje pod odretlenimuslovima iskljuduje ili ograniEava bilo miran posjed, bilo nastanak ili vr5enje najjadeg -svojinskog prava na predmetu prodaje. Za postojanje praure mane, bitno je da jeuznemiravanje prauro: putem tuLbe, prigovora ili isticanjem prava tredeg licaneposredno.

Polazeli od titulara prava koje predstavlja nedostatak, nedostaci se mogu swstati u onediji je subjekat prodavac, i one kod kojih jenosilac prava tre6e lice. ZOO samo pravotre6eg lica ukljuduje u krug pravnih mana. Prema dejstvu nedostatka onimogviskljuiivati, umanjivati ili ograniiavatikupdevo pravo. Prema obimu uticaja nastvar i pravo svojine oni mogu bitipotpuni i djelimiini.

, Pravo'-koje.'predstavlja .manu, moLe biti javnopravne 'i'privatnopravne prirode (svojina,hipoteka, sluZbenost, pr ay a obl i gaciono g porij ekla, pr av a intelektualne svoj ine).

Garancija za pravne nedostatke je jamdenje prodavca kupcu da preneseno pravo nemanikakvih nedostataka koji bi onemoguiavali nastanak ili trajanje kupdevog svojinskogprava, odnosno koji bi umanjivali ili ogranidavali upotrebu tog praya, a time i miranposjed prodane stvari. Ili jamdenje prodavca kupcu da je preneseno svojinsko pravosaglasno onome Sto je predvideno ugovorom. Garancija za prayne nedostatke je prirodansastojak ugovora, ako nije izridito ili preiutno iskljudena. Znadi za(tita od evikcije imaugovorni osnov.

Zakonski uslovi postojanja ove garancije:

1. Nedostatak je morao postojati u dasu prelaska svojine sa prodavca na kupca. Ij.pravo treieg je moralo nastati dok je stvar bila u drZavini prenosioca.

2. Savjesnost kupca. Ona postoji ako kupac nije bio obavije5ten o postojanjupravnog nedostatka, ako u dasu sklapanja ugovora nlje znao za mogadnost da mupravo bude oduzeto, umanjeno ili ogranideno, ako je znao za nedostatak ali nijepristao da uzme optere6enu swar (sludaj obmane kupca).

3. Garancije nije ugovorom iskljudena ili ogranidena. U sludaju nesavjesnostiprodavca ovakva klauzula je ni5tavna.

4. Reklamacija - obavjeitavanje prodavca o nedostatku. Kupac ne mora reklamiratinedostatke koji su prodavcu vef pozrla;ti, ako je izgubio spor sa tredim licem, iliako je pravo tre6eg lica odito osnovano.

e

UGOVORI U BZNlsu-hrestomatijal 6

::1,:1,::i:ici

ISPO STAVLJANJE FAI(TT]RE

Faktura se moZe definisati kao izjavavolje prodav ca data u pismenoj formi kojim onzahtjeva od kupca da mu isplati cijenu iz ugovora i eventualno ostale izdatke koje je onudinio l vezi sa ugovorom. Faktura je materijalizacija pravno relevanfile izjave voljeusmjerene na pla6anje cijene, te se pravno kvalifikuje kao pomoini pravni posao.

Funkcije fakture: zahtjev za isplatu cijene, knjigovodstveni dokumenat, dokazrosredstvo- Faktura moZe predstavljati ponudu ili prihvat zakljudenja ugovora. TakodemoZe biti sredstvo oZivljavanja ugovora preciziranjem cijene od strane prodavca.

Profaktura je pisani dokument po sadrZaju slidan fakturi kojim prodavac zahtijeva odkupca preliminarno plaianje prema prethodnom obradunu crleneJednostrano uneseneklauzule u fakturu u principu ne obavezuju kupca, jer se nemoZe jednostrano mijenjatisporazum stranaka (po Uzansi 203). lntzetno ove klauzule su obavezuju6e ako suispunjena kumulativno slijedeia tri uslova: da su unesene klauzule neophodne izvr5enju

..ugovora, rnoraju biti.u skladu.sa ostalim odredbama..te.da kupac nije prigovorio ukratkom roku na ove klauzule. Jednostrano unesene klauzule od strane prodavcaobavezuju prodavca ukoliko oteZavaju njegov poloZaj.

2,3 OBAVEZE KUPCA

Obaveze kupca su tijesno yezane za obaveze prodavca, naime radi se o komplementarnimpojmovima povezanim i sadrZinski i funkcionalno.

Osnovne obaveze kupca su: pregled robe, prijem isporuke, pladanje cijene i reklamacija(ako nedostatak postoji). Sporednih obaveza ima viSe, na dispozitivnim odredbama ZOOzasnovana je obaveza duvanja stvari, a na ugovoru: slanje arnbalaLe i dostavljanjespecifikacije.

PREGLED ROBE

Pregled je u stvari postupak provjere materijalnih nedostataka. Pregled robe radiprovjere postojanja ili nepostojanja materijalnih nedostataka predstavlja sistem faktidkih ipravnih radnji koja treba preduzeti da bi se do5lo do relativno sigurnog i pravnorelevantnog stava o tome da li isporudena roba po svojim osobinama odgovara onome Stoje predvideno ugovorom. Prema dl.48l ZOO kupac jeduZanprimljenu stvar nauobidajen nadin pregledati ili je dati na pregled.

U ekonomskom smislu pregledom robe kupac provjerava da li dobija ono Sto premaugovoru treba da plati, a u pravnom smislu pregled robe je nezamjenjivo sredstvovjerodostojnog konstatovanja dinjenica vezanlh za saobraznost isporuke ugovora, te zaolg:bjetlenje dokaza o tim dinjenicama. .-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij al 7

Postoje ietiri osnovna modaliteta pregleda:

1. Subjekti pregleda robe su lica koja imaju obavezu i pravo da izvrSe uvid u stanjerobe radi konstatovanja nepostojanja ili postojanja materijalnih nedostataka. Tomogu biti subjekti javne vlasti (nadleZni inspekcijski organi) i lica privrednogprava. Odredivanje subjekata pregleda zavisi prvenstveno od volje stranaka, a akostranke nisu ni5ta ugovorile primjenit 6e se dispozitivni propisi. Po ovimpropisima pregled robe mogu izvr5iti:

prodavac, Sto je sporno jer se prodavac ve( vezao garancijom da robanema materijalnih nedostataka. Prodavdevom pregledu se pridaje znalajjedino ako se druge kontrole robe ne vr5e.kupac,Sto mu je i duZnost. Pregled najde56e vr5e zajedno prodavac ikupac, Sto je i najbolje rje5enje, a mogu i zqedno sa nekim tre6im licem(prodavac i prevoznik ili Spediter, te kupac i prevoznik i s1.).trete lice- na osnovu sporazuma stranaka. Ugovorom moLe biti

.pred.videno da.je nalaz treieg lica iskljudivi-i obavezan,dokaz o stanjurobe, ili moZe pregled tre6eg lica imati druge ciljeve i ne uticati nadokazivanje materijalnih ciljeva. Mimo sporazuma stranaka jedna stranamoZe odlukom odrediti tre6e lice za pregled robe, u kom sludaju njegovinalazi mogu imati samo dokazno dejstvo.

Mjesto pregleda robeje geografska lokacija ili lokalitet na kome sve radnjepregleda moraju biti zavr5ene. Odredivanje mjesta prodaje vr5i se u ugovoruizrlEito ili transportnim klauzulama. Mjerodavan je samo onaj nalaz o stanju robekoji je dobijen na ugovorenom mjestu pregleda. Dispozitivno ZOO i OpSte uzanseveZu mjesto pregleda za mjesto izvr5enja isporuke. Ako su obje strane prisutneisporuci i ako je prilikom isporuke mogude izvr5iti i pregled, mjesto isporuke uuZem i Sirem smislu je ujedno i mjesto pregleda. Ovo vaZi samo za vidljivenedostatke. Ne pozove li prodavac kupca ili se ne moZe iztrriiti pregled prilikomisporuke, mjesto pregleda je prvo mjesto u kome je to prema redormom tokustvari mogu6e udiniti. Redovan tok stvari treba shvatiti objektivno. Kolidina 6e senajde5de provjeravati u prvom usputnom mjestu koje raspolaLe odgovaraju6immjernim uredajima, a kvalitet u skladi5tu kupca. Kod distancionih prodaja mjestopregleda ie biti identidno mjestu isporuke. Mjesto utwdivanja skrivenihnedostataka nije nidim odredeno, zavisi od volje kupca ili okolnosti sludaja.Vrijeme pregleda robeje trenutak ili wemenski period u kome sve radnjepregleda moraju biti izvr5ene. Rje5enja dispozitivnih propisa zavise od vrste robe,tipa prodaje i od usvojenih pravila o vremenu reklamacije. Ako je nedostatak biopoznat prodavcu ili mu nue mogao ostati nepoznat vrijeme utvrdivanjanedostatka, kao ni vrijeme reklamacije nije nidim ogranideno. Ako je prodavacbio savjestan wijeme pregleda zavisi da li je nedostatak vidljiv ili skriven. Budu liobje stranke prisutne isporuci i pregled se moZe izvr5iti tom prilikom, pregled semora obaviti odmah. Ne bude li kupac pozvan, ili se pregled ne moZe izvr5itiodmah, kupac ga mora obaviti dim je to prema redovnom toku stvari mogu6e. koddistancione prodaje generidkiP stvari vrijeme pregleda s'tj' veLe za

1.

2.

-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a 1 8

-

wijeme isporuke (kontrola se vr5i prije predaje robe vozaru). Rokovi za pregledmo gu biti produZeni: ako je zbog popravke ili predaje druge stvari kupac bioprinuden da ne koristi predmet prodaje rokovi podinju te6i od predajepopravljene/druge stvari; te ako se pregled ne moZe izwSiti jer prodavac nijepredao potrebna dokumenta podetak toka roka se odlaZe do prijema dokumenata.Kod skrivenih nedostataka krajnji rok za izvr5enje pregleda je prekluzivni rok zaostvarivanje kupdevih prava (Sest mjeseci od predaje stvari, isporuke, intzev akoje ugovorom drugadije odredeno).

3. Naiin pregleda robe obuhvata sve wste radqii i njihove modalitete koje subjektpregleda treba da obavi da bi se do5lo do relativno sigurnog i pravno relevantnogstava o tome da li materijalni nedostaci postoje ili ne. Prema cilju nadin pregledase dijeli na onaj koji teZi utvrdivanju kolidine i onaj koji treba da konstatujekvalitet. MoZe biti potpun ili djelimidan Sto zavisi od prirode robe.

Tehnolo5ki postupak provjere treba da bude proveden kako je izridito ugovoreno. Premauzansi ll5 utvrdivanje kolidine robe vr5i se vaganjem, mjerenjem ili prebrojavanjemzavisno.kako je kolidina. u ugovoru odredena. Sto se tide.kvaliteta,. primjenjeni nadinpregleda treba da bude vjerodostojan. Ako se stranke nisu sporazumjele drugadije iliugovorile primjenu standarda ili posebnih uzansi vaiit ce dispozitivni propisi:

Pregled se mora izvr5iti na uobidajeni nadin (ZOO dl.48l). Uobidajen nadin se odredujeprema obidajima, poslovnim obidajima privredne grane, prirodi robe i okolnostima. Op5teuzanse predvidaju komisijski pregled kao vjerodostojan, a ZOO ga priznaje ako jeuobidajen. Komisijska procedura za kolidinu je predvidena u sludaju spora izmedu jednestranke i prevoznika/Speditera ili u sludaju jednostrane provjere. Za kvalitet komisijskipostupak se a priori smatra vjerodostojnirn. Komisiju formira strana - subjekat pregleda.PoZeljno je da komisiju sadinjavaju nepristrasna lica i da u nju udu sudski vjeitaci. Osvim radnjama komisije vodi se zabilje5ka, utvrcluju rezultati pregleda i na kraju sastavljakomisijski zapisnik koji treba da potpi5u obje strane, dlanovi komisije i eventualnisvjedoci.

PRIJEM ISPORUKE

Prijem isporuke ili preuzimanje stvari je sistem faktidkih i pravnih radnji koje kupac,prema ugovoru, mora da izvrSi da bi prodavac mogao isporuditi robu i prenijeti svojinskopravo na njoj.Preuzimanje stvari se sastoji u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila mogu6a,te u odno5enju stvari. Koje su radnje kupca potrebne da bi prodavac mogao da izvr5iisporuku zavisi od prinudnih propisa, ugovora, poslovnih obidaja, prirode stvari iokolnosti posla. Odno5enje stvari oznadava radnju prijema, no ako se stvar ve6 nalazi kodkupca potrebno je da on izridito izjavi da prima robu koja je ve6 kod njega, ili dapreduzme radnje iz koji$e moZe sigurno konstatovati da je robu htio dazaCIrLi.

_

UGOVORI U BzNlsu-hrestomatijal 9

Pladanje ili isplata je osnovna inajvainijaobaveza kupca. MoZe se definisati kao sistemfaktidkih i pravnih radnji koje kupac mora da izvrSi prema svim relevantnim izvorima dabi prodavcu predao ugovorom odredenu kolidinu novca i prenio mu najjade, svojinskopravo na njoj.

Izvori prava kojima se ureduje obaveza plalanja su: prinudni propisi koji reguli5unovdani, kreditni i devizni sistem, pa ugovor o prodaji te dispozitivni propisi.

Cijena je osnovni, ali ne i jedini elemenat koji ulazi u obavezu plaflanja, u nju ulaze idrugi izdaci.

Ako nije niSta ugovoreno pla6a se za neto teZinu robe bez skonta. Tro5kove robnogprometa nastale prije mjesta i wemena isporuke kupac plada samo izuzetno (ugovorenoili predvidenu uzansama). Tako, prema uz.l64 kupac snosi uvozne carine, daZbine itro5kove .oarinjenja bez.obzira na mjesto.i-sporuke,. Kupac, takode snosi troSkovepribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe.

Tro5kove od mjesta i vremena isporuke snosi kupac. Tro5kove pla6anja snosi kupac,izuzev za one tro5kove koji nastanu postupcima prodavca. Kuilac snosi i rizik pla6anja.Kupac plalai kamate na dugovanu cijenu od dana prijema stvari ako stvari daju plodoveili druge koristi.

Pla6anje cijene kod ugovora o prodaji je podvrgnuto principu monetarnog nominalizm4tj. kupac je duZan isplatiti onaj broj novdanih jedinica na koje obaveza glasi, ianzev akozakon nareduje ne5to drugo (klauzule o promjeni cijene, klauzule o promjenjenimokolnostima, prekomjerno o5te6enje). Zlatne i valutne klauzule nisu dopu5tene, one suniStavne.

Obavezu izvrSava kupac lidno ili preko zastupnika. Pla6anje se wSi prodavcu, licu kojeon odredi ili sud. Kupac svoje obaveze moile uvijek izmiriti prije dospjelosti, i tada imapravo na eskont po ugovoru ili obidajima.

Modaliteti pladanja:

1. Naiin pladanjapodrazumjeva instrumente pla6anja i radnje koje se u vezi sanjim preduzimaju, te ukupan sistem postupaka koje kupac mora da udini da bisvoju duZnost isplate izw5io u skladu sa ugovorom i prinudnim finansijskimpropisima.Obezbjedenje platanja se sastoji u davanju prodavcu finansijskihinstrumenata podobnih zabrzu i sigurnu naplatu u pruZanju realnih obezbjedenjasa istim svojstvima, iz kojih je prodavac ovlaSten da se namiri, ako obavezapladanja ne bude izvrSena u skladu sa ugovorom. Obezbjedenje pladanja je kao inadin plaianja prepu5teno sporazumu stranaka. Obezbjedenje pladanja moZe seizvr5iti predajom deka, mjenice, bankarske garancije, urudenje akceptnog naloga,

2atagaiiem vrijednosnih papira i na druge nadine.fttrumenti pla6anja su

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a20

sredstva kojima se, u skladu sa propisima o pla6anju i poslovanju hartijama odvrijednosti , vr5i izmirenje novdanih obaveza.

fnstrumenti pladanja:

o polaganjem novianog iznosa na telafti raiun poujerioca kod banke uzemlji

o instrumenti doznake: nalog za prenos, virmanski nalog, dekovna uplatnica,po5tanska uplatnica.

o hartije od vrijednosfi: trgovadki efekti, bjanko mjenice.o akreditiv je apstraktan pravni posao kojim se akreditivna banka na osnovu

ugovora sa kupcem obavezuje da ie korisniku / prodavcu isplatitiodredenu novdanu svotu ako do odredenog vremena bude udovoljenouvjetima navedenim u nalogu za otvaranle akreditiva.

o instrumenti obraiuna: kompenzacija, cesija i asignacija.

Postoje 4 tipa naiina pladanja:

o Pravila o pladanju i instrumenti pladanja prilagodeni sujednokratnoj isporuci, i pla6anju u cjelini i odjednom. Kodpredaje predmeta ugovora u obrocima i u sludajuuzastopnih isporuka, ako ni5ta drugo nije ugovoreno ili neproizilazi iz okolnosti posla kupac je duLan isplatiti cijenuza svaku isporuku u dasu njezina preuzimanja.

o Kupac j e dulan da plati cijenu tek po5to je imao mogudnostda pregleda stvar. Medutim ako je ugovoreno pladanje uzpredaju dokumenata kupac je duZan da izvr5i pladanje 6imsu mu stavljena na raspolaganje dokumenta kojapredstavljaju robu. Podvrste ovog plaianja su pladanje uzdokumenta i dokumentarni akreditiv.

o Pluiilrj. porr"6"-. Kupac pla6a po5ti ili prevozniku cijenui troSkove robnog prometa i tek tada stide mogu6nost daprimi robu.

o U sludaju spora o cijeni kupac koji ima prigovor na nekestavke iz fakrure, mora platiti nesporne iznose i prodavac ihmora primiti. Ako prodavac odbija prigovore kupac moZe

' sporni iznos deponovati kod nadleZnog suda (ludskdepozit), i obavijestiti prodavca. Deponovanjem novcapla6anje se smatra izvr5enim do visine poloZenog iznosa.

1. Vrijeme izvr5enja isplate:

o Vrijeme pladanja je trenutak u koje ili period unutar koga sve radnje kojesadinjavaju obavezu pla(,anja moraju biti zavrSene. Odretluje se najprijeugovorom. Ako je odredenollSlumory, pla6anje mora biti,.izvr5eno do

-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija2 1

-

kraja radnog vremena institucije kod koje se vr5i plaianje. Pla6anje semoZe staviti u odnos sa isporukom:

. Platanje prije isporuke se ugovara izridito i precizno. Ako rok nijeodretlen onda je on 8 dana od zakljudenja ugovora (uz.l82),

. Istovremeno sa isporukom je dispozitivno pravilo i ne mora seugovarati.

. Nalcon preuzimanja stvarilliplatanje unazad se vr5i na osnovuizriditog ili preiutnog sporazuma stranaka po5to je proteklovrijeme koje stoji kupcu na raspolagutle za pregled robe.

Ako pladanje nije odredeno ugovorom, dispozitivnim propisom(ZOO) odredeno je da se ima izvr5iti u roku predvitlenimposlovnim obidajima. Ako prihvatimo gledi5te da su Op5te uzansepostale poslovni obidaj primjenit 6e se uz.l77 po kojoj pladanjetreba izvr5iti u roku od 8 dana od prijema robe odnosno fakture. Uprotivnom bi se primjenila dispozitivna norrna dl.5l6 st.2 ZOO po

, kojoj se placa u dasu u kome se obavlja predaja.stvari. Oba pravilase mogu primjeniti samo ako nije ugroZen princip jednovremenostiisporuke i pladanja.

Vrijeme isplate je trenutak u kome se smatra da je pla6anje izvr5eno.

Zavisi od instrumenata plaianja:Plaianje gotovim novcem smatra se izw5enim kada kupac urucrsumu prodavcu ili je poloZi na njegov tekudi radun.Instrumentima doznake preko banke pla6anje se smatra izvr5enimkada su to stranke dogovorile. Ako dogovora nema dug je namirenkada banci ili drugom subjektu kod koga se vodi radun prodavcastigne novdana doznaka ili nalog u korist vjerovnika.Kod pla6anja preko po5te, ako je takvo pla6anje ugovorenoobaveza je izmirena kada duZnik uplati imos obaveze po5ti, a akonije ugovoreno - kada vjerovnik primi novdanu doznaku.Pladanje hartijama od vrijednosti smatra se uslovno izvrSenim kadaone budu prenesene prodavcu na dogovoren nadin koji mora biti uskladu sa pravilima prenosa odgovaraju6eg trgovadkog efekta.Pla6anje akreditivom se smatra izvrSenim kada je banka otvorilaakreditiv u skladu sa uslovima ugovora.Vrijeme isplate kod komper.zacije, cesije i asignacije je trenutak ukome je prodavac postao povjerilac po traZbini, odnosna kada jeobavezaprestala da postoji ili se smarfila.

l.Mjesto pla6anjaje lokacija i lokalitet na kome sve radnje koje ulaze u obavezupla6anja moraju biti zavr5ene. Cijena se najprije mora platiti u mjestu odredenimugovorom. Ako nije odredeno ugovorom, primjenit 6e se poslovni obidaj. U nedostatkupravila obidajnog porijeklafh6anje se vrSi u mjestu u kome se obavlja predaja slttr i

UGOVORI U B ZNISU -hr estomatlja22

(ZOO)- Ako se cijena ne mora platiti u d.asu predaje, plaianje se obavlja u prebivaliStu /sjediStu prodavca.

Stranke mogu uvijek sporivumno promijeniti mjesto pladanja, ali i povjerilac moZejednostrano promijeniti mjesto ako promijeni svoje sjediSte, instituciju (banku) prekokoje se wSi pladanje, ili banka promijeni sjedi5te u vremenu izmedu zakljudenja ugovorai dospjelosti obaveze plalanja. Povedanje troSkova plalanja snosi prodavac, kao i koristiod u5tede u tro5kovima.

2.4 PRIGOVORI

Prigovorima se mogu smatrati izjave volje ugovornog povjerioca, kupca ili prodavc4kojima on ukazuje duZniku na dinjenicu da ugovor ne smatra izvr5enim odnosno da ga nesmatra uredno izvr5enim. Usmjereni su na: vjerodostojno konstatovanje dinjenica,poticanje duZnika da sam izw5i obavezu ili je izvrSi uredno; oduvanje prava napopravljanje Stete i na vansudsko rje5avanje sporova. Osnovne pravne kvalifikacije:

. prigovori spadaju u op5tu obavezu obavje5tavanja o relevantnim dinjenicama izasnovani su na nadelu po5tenja i savjesnosti;

. prigovori se ponekad kvalifikuju kao pravo, nekad kao obaveza, no najvaZnijiprigovori su obaveze;

. obzirom da predstavlja izjavu volje sa znadajnim pravnim posljedicama, moZe seodrediti i kao pomoini pravni posao.

Najmadajniji prigovori koje stavlja kupac su prigovori zbog: docnje sa isporukom,materijalnih nedostataka i pravnih nedostataka. NajvaZniji prigovor na strani prodavca jeprigovor zbog docnje kupca sa pla6anjem cijene.

REKLAMACIJA NA MATERIJALNE NEDOSTATKE

Reklamacija na materijalne nedostatke je pravna radnja, izjava kojom kupac obavje5tavaprodavca da isporudena roba ima, po njegovim nalazima i mi5ljenju, konkretanmaterijalni nedostatak i kojom mu stavlja do znatja da ima namjeru da se koristi nekimod prava koja mu po tom osnovu pripadaju. Ona predstavlja obavezu kupca, i uslov zaoduvanje prava na naknadu Stete. Ugovorom se moZe iskljuditi. Komercijalni znad,ajreklamacije je u odrZavanju dobrih odnosa izmetlu poslovnih partnera, te u mogu6nostirje5avanf a sporova vansudskim putem.

O


e

Osnovni modaliteti reklamacije su nadin, mjesto i vrijeme.

1. Naiin reklamiranja.Reklamacijuupu6ujekupac neposredno ili preko svogovla5tenog punomodnika prodavcu ili njegovom punomoiniku. Elementi sadrLajareklamacije mogu se podijeliti na bitne i nebitne. Bitni elementi su:

o Potanji opis nedostatka.Konkre0an i jasan, dovoljno precizan da omogudiodredivanje ozbiljnosti reklamacije. Potrebno je navesti i ugovor povodomkojegje sporna roba isporudena.

o Poziv prodavcu da pregleda stvar- kako bi se uvjerio da je reklamacijaopravdana.

Svi ostali elementi su nebitni. Npr. kupac moZe navesti namjeru da sekoristi jednim od priznatih prava (ali ga poslije ne moZe mijenjati), moZepriloZiti dokumente i dokaze kojima raspolaZe (ne originale !).

Ako je .nadin.slanja reklamacije ugovoren, samo takav 6e vrijediti. Kodreklamacija vali teorija prijema, osim u sludaju slanja prigovora nasiguran nadin kada se smatra da je reklamacija vaLeda njenimotposlanjem.ZOO kao pouzdan nadin slanja reklamacije navodipreporudeno pismo i telegram.

1. Mjesto reklamiranja je prepu5teno op5tim pravilima. Ako je mjesto u koje trebaposlati reklamaciju ugovoreno, bi6e valjana samo reklamacija upudena u tomjesto. Dispozitivno: sjedi5te prodavca je mjesto u koje treba uputiti reklamaciju,ako on ima vi5e poslovnih jedinica onda u mjesto iz koga se ugovor izlinlav4 aako je nepoznato onda u mjesto izkogaje udinjena ponuda ili prihvat. U sludajuda su obje stranke udestvovale u pregledu robe i konstatovale vidljivi nedostatak,reklamacija treba da se obavi u mjestu pregleda.

2. Vrijeme reklamiranja je trenutak u kome ili period unutar koga sve radnje kojesu vezane za obavjeStavanje prodavca o materijalnom nedostatku moraju bitizavr5ene. Njegovo odredivanje zavisi od: savjesnosti prodavca, vrste materijalnognedostatka i wemena kontrole isporuke.

Stranke su slobodne da vrijeme prigovora ugovore, u protivnom vaLile rje5enja ZOO:

Ako je prodavac bio nesaujestan, tj. ako mu je nedostatak bio pomat ili mu nije mogaoostati nepoznat, kupcu stoji neogranideno vrijeme za reklamaciju.

Ako je prodavac saujestan;

nedostatak j e vidljiv:O

UGOVORI U B IZNI SU -hr estomatija24

Ako su obje stranke prisustvovale isporuci i ako je tom prilikom izvr5en pregled kupac jeduLan reklamaciju uputiti odmah. Odmah znali - dim prmjeti nedostatak, a najkasnijerazulnno vrijeme (vrijeme potrebno urednom kupcu da sadini reklamaciju) po istekuwemena isporuke.

Pregled nije mogui pri isporuci ili prodavac nije pozt/ao kupca, kupac je duZan dareklamaciju izvr5i bez odlaganja. Podetak roka je wijeme provjere, a kraj roka je periodpotreban za sastavljanje uredne reklamacije.

Ako je skriven nedostatak, vrijeme reklamiranja odredeno je subjektivnim i objektivnimrokorn. Subjektivni rokpodinje te6i od dana otkrivanja nedostatka i reklamaciju trebauputiti bez odgadanja. Obiektivni rok tede od dana isporuke i traje 6 mjeseci. Istekombilo kog roka gasi se i pravo kupca na naknadu Stete.

RE,KLAMACIJA NA PRAVNE NEDOSTATKE

Reklamacija'nt' 'pra{/n,'nedostatke je izjava kojom'kupac 'obaje5tava 'prodavca dapreneseno pravo nije uop5te konstituisano ili nije konstituisano u obimu i na nadinpredviden ugovorom i kojom mu daje do znanja da ima namjeru da se koristi nekim odprava koja mu po tom osnovu pripadaju. Predstavlja obavezu kupca, i kupac morareklamirati da bi saduvao svoja pra:vaizuzev u sludajevima koji su posebno uredeni ZOO.Modaliteti ove reklamacije isti su kao i reklamacije na materijalne nedostatke,izuzimajuli odredene speci fi dnosti :

l. SadrZaj reklamacijeje Siri, te kupac mora obavijestiti prodavca o zahtjevutredeg lica (Sto i jeste u stvari nedostatak) i to u cjelini, te se mora ve6 u prigovoruopredijeliti za vid za(tite koj i Zeli.

2. Naiin davanja reklamacije nije posebno regulisan te se prihvata teorijaotposlanja.

3. Nema posebnih pravila ovremenu reklamiranjatese vrijeme, ako nije uredenougovorom odreduje tumadenjem pravila o prekluziji prava na naknadu Stete.Krajnji rokovi zareklamaciju su izjednadeni sa rokovima za ostvarivanje prava napopravljanje Stete tj. kod vansudske evikcije godinu dana od saznarya za pravotreieg, a kod sudske evikcije 6 mjeseci od okondanja sudskog spora.

2. 5 ODGOVO RNOST P RODAVCA

DuZnik dolazi u zakaSnjenje kad ne ispuni obavezu u roku odredenom zaispunjenje. Docnja prodavca sa isporukomje dinjenica neizvr5avanja obaveze stavljanjastvari na raspolaganje kupcu u vrijeme kad je utvrdeno ugovorom ili na osnovu ugovora.To je Stetna radnja povrede ugovora. Ona dovodi do ugovorne odgovornostiprodavca samo ako su ispunjene i druge pretpostavke (Steta, uzrodna veza, krivica).

-


O

Najve6i i najvaLnrli problem predstavlja kvalifikacija docnje sa isporukom po njenomosnovu. Pitanje je, da li je prodavac kao duZnik u docnji zamim zakalnjenjem isporuke(objektivna docqia) ili samo onda ako je pao u docnju svojom krivicom (subjektivnadocnja). ZOO i cijelo doma6e pravo prihvata objektivni koncept docnje (krivica duZnikase pretpostavlja) koji je karakteristilan za ugovore u privredi.

Odgovornost za docnju sa isporukom je jednostrano obavezni obligacioni odnos 6iji jepredmet radnja popravljanja Stete u naturi ili novcu, u onoj mjeri u kojoj je Stetaposljedica docnje. ZOO predvida detiri grupe pravila koja se primjenjuju u ovojodgovornosti: op5ta rje5enja o odgvornosti ugovornog duZnika, op5ta pravila oposljedicama neispunjer:rja ugovora, raskid ugovora zbog neispunjenja, posebna pravila onaknadi Stete u sludaju raskida ugovora prodaje. Razli6ite osobine razliditih wstaisporuke utidu na reLim odgovomosti za zadocnjenje:

1. Odgovornost za docnju sa jednokratnom realnom isporukomzavisi od togada li je rok isporuke bitan ili nebitan elemenat ugovora:

o Odgovornost kod nefiksnih poslova nosi dvrje osnovne posljedicezadocnjenja: OdrZanje ugovora na snazi uz prodavd.evu obavezu danaknadi Stetu ili raskid ugovora uz postojanje obaveze prodavca danadoknadi Stetu izazvanu raskidom. Prodavac koji je u docnji moZeizvr5iti isporuku sve dok ne primi obavje5tenje kupca o tome da ugovorraskida, ali ga to ne oslobada obaveze nadoknade Stete izamanezadocnjenjem. Kupac ima tri mogu6nosti na raspolaganju: 1. da Suti iEeka,2- da zahtijeva uredno ispunjenje, 3. da zahtijeva ispunjenje u skladusa ugovorom uz davanje naknadnog primjerenog roka za ispunjenje. Usvakom sludaju ima pravo na naknadu Stete prema op5tim pravilima, tj-proste Stete i izgubljene dobiti" Samo kupac u ovom sludaju ima pravo naraskid ugovora, ali tek po bezuspje5nom proteku i naknadnog roka zaispunjenje. U naknadnom primjerenom roku kupac ne moZe mijenjatimodalitete isporuke, moZe odrediti primjereni rok, ali pri tome mora voditiraduna o prirodi stvari i okolnostima posla. U nadelu, naknadni rok trebada omogu6i prodavcu koji ve6 ima pripremljenu robu, da izvrSi njenjuisporuku sukladno ugovoru. Davarfem primjerenog roka, wijeme isporukese od nebitnog pretvara u bitan elemenat posla. Njegovim bezuspje5nimistekom ugovor se smatra raskinutim po zakonu. Ipak, kupac moLe odriatiugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgadanja obavijesti duZnikada zahtijeva ispunjenje ugovora.

Kupac moZe raskinuti ugovor i bez davanja naknadnog roka prostom i4avom volje u dvasludaja: l. ako iz duZnikova drlanja(izjave volje ili dinidbe) proizilazi da obavezu nedeizrzrliti ni u naknadnom roku; 2. akoje iz okolnosti posla vidljivo da duZnik ne moZeizvr5iti obavezu.

Pri tome zadrLavapravo na naknadu Stete, na jedan od slijededa tri nadina: - naknadaStete prema fltim piavi I ima obligacionog prava (popravlj anje op5fitet6 i'izgubljene

UGOVORI U BzNlsu-hrestomatija26

dobiti koje kupac mora dokazatl); - naknada razlike u cijeni na dan raskida (tekudacijena) i cijene u ugovoru (naknada apstraktne Stete); - kupovina radi pokri6a (kupackupuje robu od tre6eg lica i zahtijeva razliku izmedu ugovorne i stvarne cijene) pri 6emumora prethodno obavijestiti prvobitnog prodavca o namjeravanoj kupovini.

o Odgovornost kod fiksnih poslova podrazumijeva da je rok isporuke bitanelemenat posla. Ako prodavac kod fiksnih poslova ne izvr5i isporuku navrijeme, ugovor se raskida po samom zakonu. No, kupac moLe odtilatiugovor ako nakon isteka roka bez odgadanja obavijesti duZnika dazabtijeva ispunjenje ugovora. Prava kupca poslije raskida ugovora nanaknadu Stete su ista kao kod nefiksnih poslova, s jedinom razlikom Sto 6ese kod kupovine radi pokri6a morati odrediti kraii wemenski period.

2' ?Jfr ;J?:Tff rLff :iffi ;:i::i}'- ob ro ka donos i r aztiEita rj e senj a zav i sno. ..o Ako-.koliiina nije bitan elemenat ugovora, zakaSnjenje sa isporukom

jednog obroka predstavlja djelimidnu docnju. Prodavac je odgovoran samoza neimrieni ili neuredno izvr5eni dio. U sludaju docnje sa jednimobrokom kupac nema pravo da raskine ugovor, vei samo da zahtljevanaknadu Stete za neizvr5eni obrok. Kupac ima ista prava na raspolaganjukao u sludaju zakaSnjenja sa jednokratnom isporukom, ali ogranidenasamo na dotidni obrok. Za obroke koji joS nisu dospjeli, duZnik se ne:rialazi u docnji, i kupac nema nikakvih prava prema prodavcu, in;zefro:kupac moZe raskinuti ugovor u pogledu budu6ih obaveza ako je izokolnosti odito da ni one neie biti ispunjene. Pri tom kupac mora najprijeprodavcu dati razuman rok kako bi isti mogao dati odgovaraju6eosiguranje ili garancije. Po isteku razumnog roka kupac mora saop5titiprodavcu izjavu o raskidu, 6iji prijem proizvod i pravne posljedice.

o Kada je koliiina bitan elemenat docnja sa isporukom obroka imaznadenje potpunog zaka5njenja, i odgovornost za docnju se odnosi nacijeli ugovor. Kupac ima mogu6nost izbora: ostati pri ugovoru uz naknaduStete i pribavljanje obezbjedenja ili raskinuti ugovor i zahtrlevati naknaduprouzrokovanu raskidom. Primljene obroke kupac moZe vratiti i zahtjevatiwadanje pladenih iznosa zajedno sa zateznom kamatom, pri demu i onduguje prodavcu koristi koje je imao od onog Sto vrata, ili moZe odustatisamo od bududih obroka ibezrazumnog roka.

2. Odgovornost za docnju sa predajom dokumenata zavisi od kvalifikacijeisporuke. Ako je u pitanju dokumentama isporuka, kod koje dokumenti noseprava raspolaganja robom, posljedice su iste kao kod realne isporuke. Ako jepredaja dokumenata sporedna obaveza prodavca, kupac moZe u sludaju docnjesamo zahtijevati naknadu Stete.

:i;O

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatija2T

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

Odgovornost za materijalne nedostatkeje posljedica neizvr5enja ili neurednogizvr5enja prodavdeve obaveze garancije da stvar nema materijalnih nedostataka. MoZe sedefinisati kao jednostranoobvezni obligacioni odnos u kome kupac ima pravo da odprodavca zahtijeva neku od zakonom predvidenih radnji popravljanja Stete izazvanepostojanjem materijalnih nedostataka. Da bi ova odgovomost postojala Steta se moramanifestovati kao skriveni nedostatak. Iako krivica prodavca nije uslov nastankaodgovomosti ipak nije potpuno pravno irelevantna. Naime ako je prodavac znao zanedostatak ili mu nije mogao ostati nepoznat, kupdeva prava nastaju bez obzira napropuste u pregledu robe, reklamirar{u, a traju i nakon isteka prekluzivnih rokovagarancije. Odgovornost za materijalne nedostatke moZe biti iskljudena ugovorom, ali jeovakav uglavak ni5tavan ako je prodavac znao za nedostatak ili je nametnuo uglavakkoristeii se svojim monopolskim poloZajem.

Prava kupca:

Prvo pravo koje kupac ima u sludaju isporuke robe sa materijalnim nedostacimajeste zahtiievati od prodavca da nedostatak ukloni ili preda drugu stvar beznedostataka (ispunjenje ugovora). Ovo pravo je po ZOO, ujedno i uslov za raskidugovora. Pri tom kupac mora prodavcu dati i naknadni primjereni rok u kome to mora bitiudinjeno. Bezuspje5an protek ovog roka dovodi do raskida ugovora po sili zakona, ali gakupac moLe odrLati izjav om prodavcu.

Kome pripada pravo izbora izmedu otklanjanja nedostatka i zamjene stvari ? Ako sumoguda oba zahtjeva, pravo nadelno pripada kupcu, ali prodavac ima mogu6nost daprigovori i dokaZe da takav zahtjev nije u skladu sa poslovnim obidajima ili mu uzrokujeve6e tro5kove. Bez obzira koje pravo izabrao kupac uvijek ima pravo i a naknadu ostaleStete u skladu sa op5tim pravilima obligacionog prava. Tri su uslova kupdevog praya naizbor:

l. da se radi o generidkoj stvari;2. priroda nedostatka;3. da nije istekao jednogodi5nji prekluzivni rok (izuzev u sludaju prevare).

Samostalno pravo kupca za sniZeniem ciiene postoji bez obzra da li su ispunjeni usloviza odgovornost prodavca za materijalne nedostatke. Kupac ovo pravo moZe istadi biloodmah po neurednom ispunjenju bilo po isteku primjerenog roka, s tim da po istekuprimjerenog roka kupac ima pravo i na naknadu ostale Stete prema op5tim pravilima. Upraksi postoje dva metoda sniZenja cijena po osnovu materijalnog nedostatka: apsolutni(pla6a se razlika izmedu vrijednosti stvari bez nedostatka i vrijednosti stvari sanedostatkom) i relativni koji usvaja i ZOO (procentnim radunom - prema odnosuwijednosti stvari bez nedostatka i wijednosti stvari sa nedostatkom u vrijeme sklapanjaugovora).

-

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a28

O

Zahtiev za raskid usovora po ZOO je uslovljen protekom priqjerenog roka imogu6nosti vralanja stvari u nadelno nepromijenjenom stanju. Sto se prvog uslovatide,primjereni rokzasnovan je na pravilima kojavaLe za ugovor o prodaji, pa 6e seduZina primjerenog roka odretlivati prema mogu6nosti prodavca da robu pripremljenu zaisporuku dovede u stanje saobrazno ugovoru. Drugi uslov: da je kupac sposoban da stvarivrati t nadelno nepromijenjenom stanju je specifiEan za materijalne nedostatke. ZOOpredvida brojne iztzetke od ovog drugog uslova i to propadanje stvari izanano:nedostatkom, neskrivljenim Stetnim dogadajem, pregledom stvari, redovnom upotrebomprije otkrivanli a nedostatka.

Raskidaqiem ugovora zbog materijalnih nedostataka kupac ima pravo na popravljanjeStete prema specifidnim pravilima za ugovor o prodaji (naknada proste Stete i izgubljenedobiti, naknada apstraktne Stete i ostale konkretne Stete te kupovina radi pokri6a inaknada ostale Stete).

Pored ovih osnovnih sistema odgovornosti prodavca za isporuku robe sa materijalnim,nedostacima,.neki posebni sludajevi su posebno regulisani:

. ako je predana manja kolidina od ugovorene, ili samo dio robe ima materijalnenedostatke pololaj kupca zavisi od toga da li su kolidina i kvalitet bitni ili nebitnielementi ugovora:

o ako nisu: kupac moZe raskinuti ugovor samo djeliml5no (za problematidnidio robe) i naknada Stete se ogranidava samo na taj dio;

o ako jesu: kupac je ovla5ten da raskine ugovor u cjelosti.. ako je predata veda kolidina od ugovorene kupac moZe:

o izjaviti da vi5ak odbija, i tada ima pravo na naknadu Stete po op5timpravilima;

o ako ni5ta ne poduzme, smatra6e se da je robu primio i mora da je plati pougovorenoj cijeni.

. ako je jednim ugovorom za jednu cijenu prodano vi5e stvari, a samo neke imajunedostatke odgovornost zavisi od toga da li svari dine ili ne dine jednu cjelinu:

o ako nisu jedna cjelina, kupac moZe raskinuti ugovor samo u pogleduo5te6enih stvari,

o ako stvari dine jednu cjelinu kupac moZe da bira izmedu djelimidnog ipotpunog raskida ugovora, no u sludaju djelimidnog raskida prodavacmoZe sa svoje strane (da se nebi umanjila wijednost ostalih stvari)raskinuti ugovor u cjelosti ali ostaje obaveza naknade Stete kupcu.

. poSto stvar sa nedostatkom moZe uzrokovati Stetu i na drugim dobrima kupca, onima pravo na naknadu ovakve Stete prema op5tim pravilima obligacionogprava-

Zavisno od toga za koju se od tri zakonske mogu6nosti popravljanja Stete kupacopredijelio, imat 6e pri tome i odredene obaveze:

1. Kupac morado iuva primljene stvari s paZnjom dobrog priwednika, i pri tomeima pravo na naknadu tro5kova duvanja, a moile stvari poloZiti kod suda, dati naduvanje treiem trfr iti iti- prodati za radun prodavca. Predaja stvari j2flhoni

UGOVORI U B ZNlsu-hrestomatij a29

skladiStu izjednaduje se sa sudskim depozitom. Kupac moZe stvari prodati putemsuda, iz slobodne ruke te bez odgadanja i na najpogodniji nadin ako je robapokvarljiva ili u kvaru.

2. Staviti stvari na raspolaganje prodavcu.Mora ga najprije obavijestiti o tome, istaviti ga u situaciju da faktidki raspolaZe robom (predajom dokumenata).

ODOGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE

Odgovornost za pravne nedostatke rezultatje neizvr5enja prodavdeve obaveze garancijeda preneseno pravo nema nedostataka. Objektivna je i dispozitivna. U na5empravu je postavljena analogno odgovornosti prodavca za materijalnenedostatke, uz odredene specifidnosti.

Prava kupca:

1. Zahtjev za urednim ispunjenjem ugovora Sto je ujedno i uslov za kori56enjedrugih mogu6nosti. Uredno ispunjenje moZe se zahtijevati na dva nadina:oslobadanjem stvari od prava ili pretenzije treieg ili isporukom druge stvariodredene po rodu bez pravnog nedostatka. Pravo izbora pripada kupcu, aliprodavac bira nadin rada kod prve varijante. Kupac mora prodavcu ostavitirazatman rok, a ima pravo na naknadu Stete po op5tim pravilima. Mogu6nost da seputem suda zahtijeva uredno ispunjenje zastaqeva za godinu dana od saz.nanja zapostojanje prava tre6eg.

2. Zahtjev za srazmjernim sniZenjem cijene u ovom sludaju nije samostalnopravo, nego je uslovljeno protekom razunnog roka iz zahtjeva za urednimispunjenjem ugovora. Ovo pravo kupac ima i u sludaju da je znao za pravninedostatak prilikom sklapanja ugovora, no tada nema pravo na naknadu Stete.

3. Raskid ugovora, moZe da se desi po naretlenju, zakonu i volji kupca. Po zakonu,ako stvar bude oduzeta kupcu zbog propusta prodavca da otkloni nedostatak.Izjavom kupca, tek po proteku rzlzumnog roka u kome prodavac nije otklonionedostatak. Raskidanjem ugovora svaka strana vrada ono 5to je primila.

4. Zahtjev za pomo6 u parnici je specifidan za odgovornost za pravne nedostatke.Ako uznemiravanje ima karakter tuZbe, kupac je ovla5ten da zatraZi bilo kakvuvrstu pomo6i (obezbjedivanje dokaza, mjeSanje u spor, potpuno preuzimanjespora) u sporu sa tre6im licem. DuLan je zahtjev dostaviti blagovremeno. Uprotivnom, ako je kupac izgubio spor, a nije traZio pomo6 od prodavca u sporu,prodavac se moZe osloboditi odgovornosti dokazom da je imao sredstva da odbijezahtjev trede osobe. Kori5tenjem ovog prava kupac produZava prekluzivni rok naSest mjeseci po okondanju spora.

5. Priznavanje oiito osnovanog prava tredeg lica kupac moZe izvr5iti ako je pravotre6eg lica nesumnjivo, tj. potkrijepljeno urednim robnim dokumentima ili drugimdokazima, 6ak i bez obavje5tavanja prodavca. Prodavac se moZe osloboditio{govornosti isplatom kupcu ispla6ene svote tre6em licu i Tetrpljene'3tete.

UGOVORI U BlzNlsu-hrestomatij a3 0

ugovori u poslovanju 1.pdf

Documents