1

Udruga invalida rada Rijeka

Naziv udruge: Udruga invalida rada Rijeka

Skraćeni naziv: UIR Rijeka

Adresa: Kruţna 3, 51000 Rijeka

Tel.: 051/ 371-174

Fax: 051/ 371-174

E-mail: uir.ri@email.t-com.hr

Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,30-13,30

Ţiro raĉun: HR2324020061100136269 Erste & Steiermärkische bank

Godina osnivanja: 1968.

Predsjednik: Ante Štulić

Tajnica: Nevenka Bakarĉić

2

POEMA INVALIDU

Sada smo tu, Onakvi kakvi jesmo,

Bolesni, stari i nemoćni Ne predajemo se i nećemo!

A ne tako davno, Vjerujemo u naše zajedništvo

Bili smo mladi, Snagu naše solidarnosti!

Zdravi, poletni i vrijedni! I uzajamnosti u dobru i u zlu,

Sposobni za postignuća, Drţi nas nada!

I uspjevali smo! Vjerujemo u nas, u ljude!

Gradili pruge, ceste, luke, Vjerujemo, nismo sami i ostavljeni

Brodove, škole i bolnice i drugo, Preţivjeli smo mnoge kušnje,

I stvorili podloge za bolji ţivot, Bure i oluje ţivota!

I uspjeli smo u tome! I u našem ţivotnom ţalu,

Za naše pokolenje i nova pokolenja! Nećemo biti prevrnuta barka,

Pokolenja iza nas! Sukobljavamo se s neverama

Koja su došla i dolaze, Ţivota!

I tako je ţivot zatvorio krug, I pobjeĊujemo!

Više nismo mladi, Dok budemo sloţni,

Umorni smo, pogrbljeni, Mi to znamo i moţemo,

Bolesni, potrebiti za sve, I zato s puno vjere

Puno nam toga fali! Idemo dalje, naprijed

Ali tu smo! Na valovima ţivota i humanosti!

Otoĉanin Antun Španjol - Pandelo

3

Predgovor

Ovaj znaĉajan jubilej, 45. obljetnica postojanja i djelovanja Udruge invalida rada Rijeka i

PGŢ-a, prvenstveno je prigoda da se prisjetimo osnivanja, puta koji smo prošli, ocijenimo

sadašnji trenutak, dokle smo došli, vidimo gdje se nalazimo i barem u najkraćim crtama

obiljeţimo i analiziramo prijeĊeni put na koji moţemo biti ponosni i koji nas inspirira na

daljnje uspjehe i pregnuća. Svakako, cilj nam je procijeniti na kojim se temeljima i u kojim

pravima dalje razvijati, kako bismo bili što bolji i uspješniji, uvijek imajući na umu naše

temeljno opredjeljenje da invalidi rada ne traţe saţaljenje, već ostvarivanje svojih prava, na

koja imaju utemeljena htijenja, jer su svoje ţivote ugraĊivali u sve naše prošle i sadašnje

uspjehe i obogatili naše društvo vrijednim sadrţajima i ostvarenjima na opću dobrobit. Ponosni smo na to i HVALA IM!

Naša udruga djeluje u gradu Rijeci, ostalim općinama i gradovima Primorko – goranske

ţupanije te u našem susjedstvu, Liĉko – senjskoj i Istarskoj ţupaniji. Vrata naše udruge

otvorena su svim osobama s invaliditetom i ostalim graĊanima pa je naša parola „Dragi

prijatelji doĊite i druţite se s nama – DOBRO DOŠLI “.

Opet moramo istaknuti, slavimo 45 godina djelovanja udruge osnovane davne 1968. godine,

ponosni smo na to. Plovili smo u burnim vremenima uvjeta dosljednih borcima za prava

osoba sa invaliditetom sa zastavom na kojoj se vijori geslo „ Invalidi ne traţe saţaljenje nego

svoja prava“.

Sa zahvalnošću i pijatetom budimo na sjećanja svih kojih više nema, teško bolesne, onih u

domovima, za nemoćne. Svih njih ma gdje bili.

Posebno zahvaljujemo našim ĉlanovima zbog kojih i postojimo i ĉlanovima predsjedništva

udruge koji sudjeluju kao volonteri.

Naša udruga utemeljena je sloţenim društvenim zbivanjima, prisjetimo se samo tzv.

tehnološkog viška, dakle reforma otpuštanja radnika iz poduzeća, kao tzv. balasta, a to su

gotovo uvijek po uhodanim kriterijima bili invalidi rada. Stoga je, kao logiĉan odgovor na

teţak poloţaj invalida rada bilo osnivanje Udruge, bastiona za zaštitu i ostvarivanje njihovih

prava i u neku ruku drugi dom, koji je okupljao sliĉne i jednake i davao sigurnost za

preţivljavanje. Tako je, najkraće reĉeno, 1968. godine osnovana kao Savez invalida rada

grada Rijeke, da bi 1998. godine bila osnovana kao Udruga, a od 20. srpnja 1998. godine biva

usklaĊena s novim Zakonom i preimenovana u Udrugu invalida rada Rijeka, s djelovanjem na

podruĉju Primorsko-goranske ţupanije.

Naša udruga je u grupi socijalno-humanitarnih udruga, i ako se uzme u obzir njen kontinuitet

trajanja i djelovanja, jedna je od najstarijih u gradu Rijeci. Povijest obvezuje i toga smo

svjesni!

U svom 45 - godišnjem radu, naša udruga je prošla mnoge društvene preobrazbe i

transformacije i bila je na odreĊeni naĉin izloţena tim vanjskim utjecajima. To su velike

promjene u zakonodavnoj regulativi, promjene ustrojstva i nadleţnosti drţave, promjene u

organizacijskom ustrojstvu organizacija koje su se bavile problematikom osoba s

invaliditetom. Bez pretenzija da tome damo politiĉki aspekt, jer za to nije ni vrijeme ni

mjesto, a nije ni potrebno, Udruga je sve to uspješno preţivjela, postala ĉvrsta i kompaktnija,

uvijek u cilju ostvarivanja svog osnovnog opredjeljenja – pomoć bliţnjima kojima je to

najpotrebnije. Rad naše udruge temelji se na odrednicama standardnih pravila – zakona i

smjernicama te uputstvima HSUIR-a i drugih kompetentnih drţavnih tijela i institucija.

4

Udruga postoji i djeluje zbog ĉlanova te koristi sve svoje resurse da im poboljša ţivotne

uvjete i teţak ţivot uĉini što podnošljivijim. Sukladno tome, teţimo da “razvoj svijesti”

postigne svrhu i bude u cilju osnaţivanja uloge pojedinca – osobe s invaliditetom, u njegovim

pravima i obvezama u našoj udruzi i u svim drugim udrugama diljem Lijepe naše.

Naša udruga, kao dragovoljna neprofitna organizacija s humanitarnim ciljevima, aktivno

sudjeluje i daje svoj doprinos svim aktivnostima HSUIR-a u zakonodavno-normativnoj

djelatnosti, primjedbama i prijedlozima na zakonske akte, podzakonske akte i prisutni smo u

tome, što nas posebno raduje. U svojim programima, koji su dobili priznanja naše krovne

organizacije HSUIR-a i drugih nadleţnih drţavnih institucija i ministarstava, da spomenemo

samo neke, jer bi nas daleko odvelo taksativno nabrajanje svih aktivnosti.

Primjerice, program “Preporod” koji je uspješno proveden 2004. godine i postigao znaĉajne

rezultate. Potom program “Razvoj mreţa volontera u prevenciji institucionalizacije”.

Navedeni i drugi programi su operativni okvir za poduzimanje niza mjera i akcija, koje

kontinuirano obavljamo kao npr. pruţanje struĉne, savjetodavne pomoći i to ne samo

invalidima rada grada Rijeke, nego i na razini PGŢ-a, znaĉi ostalim gradovima i općinama

tzv. rijeĉkog prstena i na udaljenim kvarnerskim otocima. Tako da naša udruga postaje sve

više aktivan partner Grada Rijeke te gradova i općina PGŢ-a u svojoj humanitarnoj misiji.

Invalidi rada su vrlo osjetljive osobe, jer su trajno oštećeni i treba ih putem resocijalizacije

vratiti u normalan ţivot, poboljšati im ţivotne uvjete i uĉiniti im barem donekle ţivot

podnošljivim. Sve to iziskuje dobre programe, velike ţrtve volontera i poticajna financijska

sredstva. Uzeli smo aktivno uĉešće i u programu “Rijeka – zdrav grad” baš u okviru napora o

kojima je bilo rijeĉi, jer smo dio te cjeline i naši napori ĉine komponentu u svim drugim

naporima koji se ulaţu na ovom programu.

Naš je trajni moto da i nadalje našim programima pruţimo potporu ĉlanovima Udruge u

socijalizaciji i rehabilitaciji, socijalnoj skrbi i socijalnoj pomoći. Postizanje ovih ciljeva temelj

je stvaranja tzv. obiteljske anamneze, što predstavlja viši oblik socijalne skrbi i tome teţimo i

to je naš trajni zadatak. Tu je i niz mjera koje provodimo u cilju poboljšanja ţivotnih uvjeta,

zdravstvenog, psihološkog, socijalnog i opće društvenog standarda.

Sa zadovoljstvom izraţavamo našu zahvalnost HSUIR-u na svim mjerama i aktivnostima koje

je proveo i provodi pred Saborom RH, ministarstvima i drugim drţavnim tijelima na planu

poboljšanja Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je u svojoj pravnoj naravi dosta krut i ne

prati ţivotne potrebe korisnika. Isto tako zahvalni smo za sve inicijative koje provodi na

meĊunarodnom planu sa svrhom ujednaĉavanja kriterija korisnika prava osoba s

invaliditetom. Jednako smo zahvalni za sva tiskana izdanja i priruĉnike iz ove oblasti, koji

nam sluţe kao putokaz i pruţaju veliku pomoć u svakodnevnom radu. Istiĉemo da je u Statutu

naše udruge utemeljena odrednica da naši invalidi imaju pravo na informiranost, stoga s

ponosom istiĉemo da naša udruga izdaje informativnu brošuru “Glas” :

– list za ĉlanove Udruge, u kojoj se objavljuju sve bitne informacije o svim njihovim pravima,

kao i struĉni savjeti iz podruĉja medicine, psihoterapije, socijalne reanimacije i terapeutike.

Redovito se okupljamo u prostorijama Udruge, organiziraju se druţenja, prezentacije i razni

sastanci. Tri puta mjeseĉno organiziramo savjetovanje struĉnih osoba iz oblasti zdravstva i

socijalne skrbi. Tu je uloga naših volontera neizmjerna pa zasluţuju veliko priznanje i javnu

pohvalu.

5

Imamo velike ambicije na planu:

– daljnje izrade što kvalitetnijih programa kojima će biti obraĊivane aktualne teme radi

osiguranja financijskih sredstava

– osnivanje ogranaka u gradovima i općinama u okolici grada Rijeke, Gorskom kotaru i

udaljenim otocima. To je krucijalni zadatak Udruge. Kolika su sredstva za to potrebna?

– stalna edukacija o pravima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i davanje savjeta iz tih

oblasti

– voditi i nadalje raĉuna da se rad Udruge afirmira kroz medije što više, sudjelovati u

emisijama Radio Rijeke i RITV-a, Kanala Ri, HRT-a i svim drugim medijskim aktivnostima

Grada Rijeke i PGŢ-a.

– bitno je omogućiti osobama s invaliditetom veću edukaciju o njihovim pravima te napraviti

kvalitetan program rehabilitacije za ta podruĉja (korištenje toplica), osigurati sponzore, kao i

veći senzibilitet cjelokupne javnosti za potrebe invalida rada.

Ĉinjenica je da za ostvarivanje svih ovih programa trebaju financijska sredstva, što je

nesumnjivo najveći problem Udruge i direktno utjeĉe na ostvarivanje svih njenih aktivnosti i

programa. Napominjemo da je Udruga u tom smislu dala svoje primjedbe na predloţeni novi

Zakon o udrugama, jer drţimo da su sredstva još uvijek izrazito centralizirana i da bi ih

trebalo spustiti na lokalnu razinu. Isto tako uputili smo primjedbu na Konvenciju o ljudskim

pravima iz istih razloga (autor je gĊa Nevenka Bakarĉić, tajnica), što je tiskano u prikladnoj

publikaciji, na ĉemu se zahvaljujemo.

Ipak, da rezimiramo – sve u svemu, u uvjetima u kojima djeluje Udruga postigli smo dobre

rezultate. Što nam je ĉiniti u bliskoj budućnosti? Ulagati veliki rad, prvenstveno na osiguranju

financijskih sredstava kao “conditio sine qua non”, bez kojih neće biti vidljivih i kvalitetnijih

pomaka. Naši programi sadrţavat će i nadalje potporu ĉlanovima Udruge u socijalizaciji i

rehabilitaciji, socijalnoj skrbi i socijalnoj pomoći.

Ovaj predgovor ima cilj pokazati djelovanje Udruge u najvaţnijim podruĉjima socijalne skrbi

i svih drugih aktivnosti o kojima je bilo rijeĉi.

Hvala svima i ovom prilikom kaţimo:

“Briga za bližnjega je naša tajna zadaća i zbog toga i postojimo.”

6

Druţenje sa predsjednikom Republike Hrvatske

Drţavni poglavar Republike Hrvatske, naš uvaţeni predsjednik gospodin Ivo Josipović našao

je vremena, iako ima velikih obaveza, da bude i meĊu nama, invalidima rada. Zahvaljujemo

što se privolio na pokroviteljstvo i dao osobni doprinos. Hvala mu na tome jer nam to daje

poticaj i sigurnost da najviša drţavna tijela skrbe o nama.

Zato zasluţuje biti istaknut na vidnom mjestu ovog lista.

7

Predsjednik HSUIR-a

Josip Petraĉ

Ovom prilikom navodim da sam izrazito ponosan na obiljeţavanje 45 godina rada i uspješnog

djelovanja Udruge invalida rada Rijeka. Udruga je od svog osnutka 1968. godine do

današnjeg dana u svojoj višegodišnjoj djelatnosti postigla respektabilan utjecaj kako na

lokalnom, regionalnom tako i na nacionalnom nivou.

Poloţaj udruge unutar saveza rezultirao je imenovanjem predsjednika udruge gospodina Ante

Štulić – dopredsjednikom HSUIR – a i poslovne tajnice Nevenke Bakarĉić – predsjednicom

Nadzornog odbora.

Ovom prilikom moram spomenuti holistiĉki pristup svakom ĉlanu, invalidu rada, te

ostvarivanje pune socijalne integracije i kohezije temeljem aktivnosti udruge. Posebno istiĉem

da je Udruga postigla izvanredne rezultate na socijalizaciji i rehabilitaciji invalida rada s

podruĉja Primorsko – goranske ţupanije i udaljenih kvarnerskih otoka, ĉime je ublaţila

negativne posljedice teritorijalne izoliranosti i manjka institucionalnih oblika socijalnih

usluga, a to sve svojim volonterskim radom.

Neposredna suradnja sa Hrvatskim savezom udruga invalida rada ogleda se i u primjeni

Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kao i razmjena potrebnih podataka na stvaranju

cjelovite strategije, zaštite prava i interesa rada kako u zakonodavnim okvirima tako i

temeljem nacionalnih planova i strategija. TakoĊer, zajedniĉki sudjelujemo u obiljeţavanju

svih znaĉajnih manifestacija kao što je nacionalni dan invalida rada – 21. oţujak,

MeĊunarodni dan osoba s invaliditetom – 03. prosinac, kojima ostvarujemo upoznavanje šire

javnosti sa problemima i pravima invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom.

Iskrene ĉestitke na 45 godina rada, sa ţeljom da i dalje na taj naĉin nastavite uspješno

djelovati za dobrobit svojih ĉlanova i ostalih osoba s invaliditetom.

8

Poštovani,

Udruga invalida rada Rijeke je društvena humanitarna organizacija, nastala iz potrebe

organiziranog rada na zaštiti radnika invalida rada s preostalom radnom sposobnošću. Poĉetak

rada ustanovljen je daleke 1968. godine, i zato obiljeţavanje 45. obljetnice postojanja i

djelovanja predstavlja znaĉajan jubilej. Prigoda je da se prisjetimo prijeĊenog puta, sagledamo

sadašnji trenutak, i prosudimo na koji naĉin i u kojem pravcu se treba dalje razvijati.

Zajedniĉko obiljeţje prijašnjeg i sadašnjeg trenutka u rješavanju problematike invalida rada je

da su najĉešće stradalnici osobe s umanjenom radnom sposobnošću. Iskustvo nas uĉi da je

najlakše probleme rješavati tamo gdje oni nastaju, a to znaĉi da je invalid rada postao na radu.

Naĉinom kako se sada rješava problem invalidnosti ne moţemo u cijelosti biti zadovoljni,

iako smo mnogo toga uspjeli poboljšati na solidarnom planu i materijalnoj zaštiti.

Manjkavosti se ispoljavaju kroz: nejedinstvenu metodologiju obrade, dugo se ĉeka na

rješenja, kadrovske sluţbe su nedovoljno ekipirane, kod privatnih poduzetnika gotovo i ne

postoje, nepotpuna je tehniĉka zaštita na radu, ĉini se da se slabo koriste osobna zaštitna

sredstva, pa je ishod invalidnosti, bez obzira na pooštrene kriterije, u porastu.

Tehnologija rada i oprema kontinuiranih tehnoloških procesa sve više zastarijeva, a nema

investicija u nove, pa stoga moţemo oĉekivati još goru situaciju. Da ne bude baš sve crno,

našim angaţiranjem u kreaciji i kvalitetnijim naĉinom rada moţemo mnogo toga popraviti s

uvaţavanjem vlastitih hendikepa. Za ozbiljan i predaniji rad, kojeg zahtijeva sadašnji

trenutak, potrebni su zdraviji i sposobni ljudi, a samim time što smo bolesni, ne moţe se više

oĉekivati od volontera. Zato neka vas ne ĉudi što se neki programski zadaci ne mogu

pravodobno ostvariti.

Gospodarska politika ne ide nam na ruku, jer sve više zakidamo vlastitu proizvodnju, a

uvozimo gotovo, rekao bih, nekontrolirano stranu robu, iako je naša raĊena po istim

meĊunarodnim atestima i normama. Privatizacija je provedena na naĉin da su invalidi suvišni,

jer za nove poslodavce i tajkunske vlasnike trebaju zdravi i sposobni. U postojećem zakonu o

mirovinskom osiguranju nemamo ni svoj naziv, i kad se ovo sve izmiksa, traţeći prikladnu

9

definiciju za ovakvu politiku nisam pronašao ime, ali sigurno znam da to nije bila ni prije ni

sada radniĉka. Ne ţelimo robovati sustavima u kojima se moramo boriti cijeloga ţivota za

golu egzistenciju. Ĉinjenica je da nitko ne ţeli biti bolestan, a stanoviti broj ljudi misli da je

invalidnost privilegij, pa se umjetno stvara i „fama”. Vjeruje se samo onima kojima je

hendikep vidljiv okom. Traţim prioritet u zaštiti bolesnih i iznemoglih, pogotovo što vam

nitko ne moţe garantirati da i sami nećete postati još teţi invalidi.

Moţe se desiti da ponestane sredstava za normalan ţivot i rad, ali ne moţe se desiti da

izostanu ljudska paţnja i solidarnost. Pokrenimo gospodarski kotaĉ, otvorimo radna mjesta,

stvorimo višak vrijednosti, za boljitak svih nas. Reformirajmo i ojaĉajmo drţavne institucije

jer sigurnost je ĉovjeku velika uzdanica unutrašnje ravnoteţe, a danas je u Lijepoj našoj

najsigurnije mjesto – radno mjesto.

Ţelja je stvar slabih, a volja je stvar jakih. Moramo se nauĉiti ţivjeti sa svojom bolešću, jer

zdrav ĉovjek ima mnogo ţelja, a bolestan samo jednu – da bude zdrav.

Naša udruga prošla je tijekom 45 godina trnovit put, kroz zajednicu jugoslavenskih naroda do

osamostaljenja hrvatske drţave, uz sve tegobe Domovinskog rata, s konstatacijom da nam i

dalje raste ĉlanstvo, sad nas je uĉlanjeno 867. Pokrivamo Primorsko-goransku ţupaniju, Grad

Rijeku i dijelove Liĉko - senjske ţupanije.

Ostvarujemo dobru suradnju s Gradom Rijekom, udrugama, HSUIR-om, SOIH-om i javnim

medijima. Zahvaljujem se svim suradnicima, ĉlanovima Predsjedništva i svim dobrim ljudima

koji nas okruţuju i uljepšavaju našu svakodnevnicu.

Ne ţelimo biti bolji od Vas, ţelimo biti bolji za Vas.

Ţelim svima puno zdravlja!

Predsjednik, Ante Štulić, ing.

10

Moja skrb za ĉlanove Udruge – invalide – prije svega

Progovoriti o brizi za svakodnevne potrebe ĉlanova Udruge invalida s nizom mjera i akcija

koje provodimo u Udruzi, apsolutni je prioritet.

Za mene, tajnicu Udruge, to je ĉast i zadovoljstvo.

Sretna sam što svakim danom sudjelujem u tome.

I kada sam zabrinuta, smirena, vesela i tuţna, uvijek u mojem bitku su naši ĉlanovi – invalidi i

njihove potrebe.

S njima, a to me posebno ĉini ponosnom, stvorila sam prijateljski odnos, puno razumijevanja.

U rješavanju njihovih vrlo ĉesto teških problema, sudjelujemo zajedniĉki, da se slikovito

izrazim, u neprekidnom lancu skrbi za opće dobro sviju.

Da im se ublaţe frustracije sa svim teškim posljedicama psihiĉkim i fiziĉkim, koje donose.

Neću elaborirati ovu problematiku, ona je predmet naših brojnih elaborata i programa, visoko

valoriziranih, koji su našli odgovarajuće mjesto u monografiji.

Za mene, kao dugogodišnju tajnicu, moja je poruka vama i ujedno konstatacija, da

invalidnost, koliko je ona sama po sebi teška, još je ĉini strašnijom ritual koji za nju veţemo.

Oslanjajući se na moje dugogodišnje iskustvo u radu s osobama s invaliditetom, uoĉila sam

nekoliko stanja kroz koja prolazi većina osoba s invaliditetom – od potpune negacije

invalidnosti do potpunog pomirenja s njom.

Mi kao Udruga, osobito ja nikada se neću pomiriti i prihvatiti negaciju. Uvijek teţim i teţit ću

boljem, jer svaki invalid je subjekt, koji u sebi nosi tugu i nadu.

Odluĉila sam u svom radu prenositi nadu, objektivizirajući u uvjetima u kojima ţivimo i

djelujemo.

U ostvarivanju sretnijeg i boljeg ţivota osoba s invaliditetom, višeg ţivotnog standarda,

moramo zajedniĉki ustrajati, kako Udruga, tako i svi društveni ĉimbenici svojom većom

senzibilnošću za potrebe invalida.

11

Na tom putu moramo biti još uporniji. Moja rijeĉ vama, dragi invalidi, poruĉujem zajedništvo,

uzajamnost i puno snage psihiĉke i fiziĉke, kada nam je teško, jer uvijek postoji rješenje.

Ĉesto ovisi o nama.

U uvjerenju ostvarenja još boljih uspjeha Udruge, slijedimo put solidarnosti, uzajamnosti i

nade.

Od srca zahvaljujem svima koji su makar i jednom rijeĉju pomogli u radu, uvijek

odgovornom, a osobito gosp. A. Štuliću, predsjedniku UIR-a, Predsjedništvu, a najviše onima

koji su uz mene ustrajali svakodnevno, Damiru Bakarĉiću, Štefici Sušić, Vojku Iskri i

Milivoju Meladi.

Sve vas, dragi invalidi, poštuje i podrţava u svim vašim potrebama vaša tajnica

Nevenka Bakarĉić, ing.

12

Uvodna rijeĉ ţupana Zlatka Komadine povodom 45. godina osnutka Udruge invalida rada

Rijeka

Ponosni smo na ĉinjenicu da na podruĉju Primorsko-goranska ţupanije djeluju brojne udruge

ĉiji su ĉlanovi svojim angaţmanom prepoznati i na nacionalnoj razini. Jedna od njih svakako

je i Udruga invalida rada Rijeka koja ima veliko iskustvo u radu s osobama s invaliditetom, a

savjetodavne aktivnosti koje provodi od velike su pomoći cijeloj zajednici i uzor svima koji

promoviraju humanost.

Ne treba zaboraviti da jedino aktivnosti udruga mogu pomoći u ublaţavanju problema

izoliranosti osoba s invaliditetom i svih drugih problema s kojima se susreću u svakodnevnom

ţivotu. Kvalitetan i predan rad vodstva, ĉlanova i struĉnih suradnika koji sudjeluju u radu

Udruge, moţe biti primjer svima.

U ime graĊana Primorsko-goranske ţupanije, zahvaljujem Udruzi invalida rada Rijeka na

aktivnom i poţrtvovanom radu za dobrobit zajednice.

S poštovanjem,

Primorsko-goranski ţupan

Zlatko Komadina

13

14

15

ĈESTITKA GĐE ANKICE PERHAT – Proĉelnice odjela za zdravstvo i socijalnu skrb

grada Rijeke

Već ĉetrdeset i pet godina Udruga invalida rada Rijeka intenzivno radi na ostvarivanju boljih

uvjeta ţivota graĊana koji su invalidnost stekli obavljajući posao na svom radnom mjestu.

Udruga je osnovana s ciljem okupljanja i organiziranja invalida rada tako da je postojanjem i

djelatnosti do sada mnogo uĉinila u kontekstu promjene i primjene propisa iz podruĉja zaštite

na radu i zaštite invalida rada u okolini u kojoj ţive i rade.

Udruga okuplja i brine o više od 867 ĉlanova kojima ovaj dugi niz godina pruţa savjetodavnu,

prijateljsku i struĉnu pomoć.

Nerijetko se u realizaciji svojih projekata Udruga obraćala za pomoć upravo Odjelu gradske

uprave za zdravstvo i socijalnu skrb. Uvijek smo, shvaćajući vaţnost i humani cilj rada ove

udruge, nastojali pomoći i poduprijeti njihove projekte koliko je bilo u našoj moći, a Udruga

redovito sudjeluje u projektu “Rijeka – zdravi grad”, posebice u interesnoj skupini graĊana za

podršku osobama s invaliditetom.

Stoga od srca ĉestitam svim djelatnicima, struĉnim suradnicima i ĉlanovima Udruge, koji su

se nesebiĉno davali i borili da Udruga opstane ovaj dugi niz godina, sa ţeljom da i dalje

djeluje s istim hvalevrijednim ciljevima.

Ankica Perhat

16

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UDRUGE

Osobe odgovorne za izvršavanje poslova Udruge:

Predsjednik UIR – a Rijeka ( Ante Štulić ) i

tajnica UIR-a Rijeka ( Nevenka Bakarĉić )

Predsjedništvo UIR-a Rijeka:

Ante Štulić, predsjednik;

Nevenka Bakarĉić, ĉlan;

Neda Zule, ĉlan;

Nenad Sušić, ĉlan;

Nevenka Papić, ĉlan;

Joso Tatalović, ĉlan;

Ferid Tuco, ĉlan

Nadzorni odbor Udruge:

Milivoj Melada , predsjednik;

Vlatka Grce, ĉlan;

Silvana Fabijanić, ĉlan

Zamjenici:

Dubravka Ĉargonja, ĉlan;

Vojko Iskra, ĉlan;

Radmila Rusić, ĉlan

Predsjednik Tajnica Predsjedništvo Nadzorni

odbor

17

PLAN I PROGRAM RADA ZA 2014. GODINU

U vremenskom periodu od godinu dana (od 01.01.2014 do 31.12.2014) Udruga ima u planu

kroz objave u medijima potaknuti ljude na suosjećanje sa osobama s invaliditetom, ali i

angaţman – konkretne akcije koje bi mogle pomoći našim ĉlanovima u ostvarivanju

kvalitetnog ţivljenja.

Program bi se provodio kroz razliĉite aktivnosti;

• Savjetodavna pomoć u radnom, socijalnom i zdravstvenom zakonodavstvu u koji se

ukljuĉuju pravnici, socijalni radnici, fizioterapeuti, fizijatri, lijeĉnici i medicinske sestre.

• Osnivanje podruţnica ogranaka Udruge na udaljenim otocima i općinama.

• Realizacija Programa tekla bi kontinuirano, provoĊenjem anketa, obilaskom ĉlanova,

prisnim kontaktima i stvaranjem obiteljske anamneze, te redovitim izdavanjem brošure „Glas“

• Saĉuvati steĉena prava

• U suradnji s HSUIR-a i SOIH-a, te sindikatima istrajati na promjeni zakona o

mirovinskom i invalidskom osiguranju.

• Davati struĉnu podršku našem ĉlanstvu, uz edukaciju korištenja raĉunala

• Razvijati suradnju sa ostalim udrugama grada, ţupanije, cijele Hrvatske, pa i šire.

Posebno s radio i televizijskim kućama radi promidţbe.

• Nastaviti suradnju u akciji „Rijeka zdrav grad“.

• Proširiti suradnju sa HSUIR, SOIH i FIMITIKOM, posebno na promidţbi i primjeni

konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

• Organizirati druţenja sa srodnim udrugama i organizacijama.

• Zadrţati princip humanosti i solidarnosti meĊu ĉlanstvom, bez stranaĉkog djelovanja.

• Primjereno obiljeţiti meĊunarodni dan osoba s invaliditetom i pripremiti se za

obiljeţavanje Nacionalnog dana invalida rada, 21. oţujka, kao i proslavu 45. godišnjice

postojanja udruge.

Program će, u dogovoru s predsjednikom, provoditi volonteri, osobnim kontaktom sa

obiteljima nastojat će se djelovanjem u samoj udruzi i usluţnošću pomoći invalidima rada u

ostvarivanju njihovih prava, a takoĊer aktivno sudjelovati u odlukama grada Rijeke i PGŢ-a i

tako, posredno, utjecati na budućnost svojih sugraĊana.

18

AKTIVNOSTI UDRUGE

Udruga je kroz svoj rad posebno bila aktivna u rješavanju problema ĉlanova zbog kojih i

postoji ovako dugi niz godina, zatim organiziranju raznih edukacija vezanih za osnaţivanje

ĉlanova, a s ciljem boljeg im ţivljenja te informiranjem ĉlanstva Udruge o promjenama u

sustavu, povlasticama na koje imaju pravo i svemu ostalome što je aktualno u datom

trenutku.. Sve to zato da bi se u svim vidovima, ĉlanovi Udruge, što bolje integrirali u društvo

i poboljšali svoj ţivotni standard.

Veliki napori uloţeni su u izradu niza programa koji su visoko valorizirani i ocijenjeni. Tako

istiĉemo izdavanje lista “Glas” koji je od osobitog znaĉaja za kontinuirano informiranje

ĉlanstva. Udruga je kontinuirano radila na odrţavanju svih vidova suradnje po vertikali i

horizontali. Tu mislimo prije svega na uspješnu suradnju s HSUIR-om, i Ministarstvom

socijalne politike i mladih. Jednako tako uspješnu suradnju ostvarili smo i s Gradom Rijekom,

Primorsko - goranskom ţupanijom i njihovim nadleţnim tijelima. Svima se zahvaljujemo.

Odrţali smo i niz seminara, savjetovanja, okruglih stolova, tiskovnih konferencija kojima smo

dali i osobni doprinos našim radom. Primjerice, napisi u struĉnim publikacijama koje izdaju

HSUIR i SOIH. Aktivno smo sudjelovali u svim programima lokalne zajednice. Posebnu

paţnju poklanjali smo edukaciji našeg ĉlanstva s ciljem da se što bolje upoznaju sa svojim

pravima iz mirovinskog osiguranja i drugih pratećih propisa (radni odnosi, socijalna skrb,

glede raznih povlastica osoba s invaliditetom). Aktivno smo sudjelovali u svim edukacijskim

seminarima namijenjenim unaprjeĊenju rada temeljnih udruga HSUIR-a, isto tako u

edukacijskom teĉaju koji je tretirao probleme komunikacije u voĊenju Udruge invalida rada.

Pozdravljamo inicijativu da se ovi korisni edukacijski teĉajevi i dalje nastave, s posebnim

osvrtom radi osiguranja napora za pribavljanje veće financijske pomoći Udruzi jer su nam

financijska sredstva prijeko potrebna. Aktivno smo pratili i pratit ćemo sve pisane materijale i

publikacije naših krovnih tijela (HSUIR-a, SOIH-a, ministarstava i drugih).

Programom rada obuhvatili smo podruĉja vezana uz pitanja hrvatskog mirovinskog

osiguranja, zdravstvenog osiguranja, zapošljavanja i radnih odnosa, socijalne skrbi, imovinsko

– pravnih pitnanja, povlastica u vezi sa invaliditetom.

Sastavni dio pravne pomoći saĉinjava sastavljanje tuţbi, ţalbi raznih podnesaka kao i usmenih

i pismenih intervencija u korist zaštite invalida da bi imali uspjeha u tim zadacima angaţirali

smo struĉnjake po pojedinim podruĉjima koji pruţaju besplatnu pravnu pomoć našim

invalidima.

U tim nastojanjima uspjeli smo pomoći potrebitima stoga zahvaljujemo našim prijateljima i

struĉnim osobama:

Dip. iur. Budimir Vlatka

Dipl. iur. Španjol Ante

Dip. iur. Jerĉić Ladislav

Dr. med. Strĉić Vujić Davorka

Dr. med. Bakarĉić Nataša

19

Mag. oec. Tihana Višnić – uvelike pomogla tajnici i predsjedništvu svojim radom. Takve

mlade ljude treba zapošljavati kako bi se usavršavali i svojim iskustvom uvelike pomogli

bolesnim, nemoćnim, starim, iznemoglim osobama s invaliditetom.

Volonteri

Ne moţemo zahvaliti svima koji su pomagali radu naše udruge i volonterima ali ovom

prilikom istiĉemo slijedeće volontere:

Štulić Ante, dugogodišnjem predsjedniku udruge ( 29 godina),

Bakarĉić Nevenka, tajnica udruge ( 16 godina),

Bakarĉić Damir, dugogodišnji volonter

Grce Vlatka, dugogodišnja suradnica i volonter ĉlan predsjedništva,

Melada Milivoj, predsjednik nadzornog odbora udruge i vrijedan volonter

Papić Tomislav, dugogodišnji ĉlan

Sušić Štefica, kao volonter u društvenom radu piše o mnogim pitanjima i radi na

informativnom listu „ Glas“ koji izdaje udruga

Uroda Ljiljana, poslije odraĊenih poslova kao mala pomoćnica ostala je pomagati udruzi kao

volonter

Višnić Tihana, poslije odraĊenih poslova administratora – diplomiranog ekonomista ostala je

pomagati u udruzi kao volonter

Sušić Nenad, dugogodišnji volonter - zaduţen za kulturu

Juretić Đani, od strane udruge odabran za suradnju sa Rijeka sportom na bazenu Kantrida

Juraković Boško, dugogodišnji ĉlan udruge

Galović Guerrino, dugogodišnji ĉlan udruge

Iskra Vojko, dugogodišnji ĉlan udruge

Nagradić Ankica, volonterka – radila kao mala pomoćnica kod nemoćnih invalida

Navedeni volonteri zajedno sa predsjedništvom Udruge uveliko su pomagali na prosperitetu

naše Udruge. Financijske potpore Ministarstava su izostale u zadnje 3 godine pa smo zacrtane

planove postavili u okvir naših mogućnosti. Moramo napomenuti da nas Grad Rijeka prati

kao i neki gradovi i općine u našem okruţenju i u Ţupaniji. Naša djelatnost seţe po cijeloj

Ţupaniji, otoci, Gorski kotar, a djelujemo i u susjednim Ţupanijama. Financijska sredstva su

umanjena no mi nećemo odustajati i dalje ćemo raditi u teškim danima besparice. Dok se

jedni busaju mi imamo pamet mi znamo, mi imamo uspjeha i druge parole, mi ne obećavamo

ništa što ne moţemo ispuniti. Ali imamo lijepu rijeĉ, imamo srce i dušu. To je naša deviza.

20

Potvrda tome je što smo od 70 ĉlanova narasli narasli na 867 ĉlanova. Mi nemamo reklama

naša dobra rijeĉ, naš rad prenosi se od usta do usta s ĉime se ponosimo.

Uz sve naše napore nailazimo i na pomoć Grada i okolnih mjesta mala su to sredstva, ali za

nas velika.

Stoga ćemo u našoj knjiţici istaknuti sve one koji vjeruju u nas i koji nas prate u našem radu,

a to su :

Grad Rijeka

Primorsko – goranska ţupanija

Općina Viškovo

Grad Kastav

Općina Ĉavle

Grad Delnice

Općina Skrad

Općina Ravna Gora

Općina Matulji

Općina Kostrena

Grad Opatija

Općina Lovran

Grad Krk

Općina Punat

Općina Malinska – Dubašnica

Općina Omišalj

PROGRAMI I PROJEKTI

– Program “Preporod”

– “Pruţite nam ruku”

– “Potrebiti nas trebaju”

– “Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi”

– “UnapreĊenje znanja i vještina osoba s invaliditetom”

21

– “Dobrotvor”

– “Invalidi su dio nas – dobroĉinstvima budimo s njima”

– “Pomaganje potrebitima djela su humanosti”

- ''Podrškom do društvene integracije''

- ''Pruţimo ruku pomoći za bolju budućnost invalida rada''

- ''Humanošću do lakše i ljepše budućnosti''– socijalno ukljuĉivanje i zbrinjavanje invalida

rada u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj ţupaniji

SUDJELOVANJE U RADU SIMPOZIJA INVALIDA RADA

Vrlo aktivno i odgovorno sudjelovali smo u svim organiziranim hrvatskim simpozijima

invalida rada.Tako smo i raspravljali o temama na:

– Simpoziju invalida rada na temu “Oţivotvorenje nacionalne strategije jedinstvene politike

za osobe s invaliditetom 2003. – 2006. g. na lokalnoj razini”

– Hrvatskom simpoziju invalida rada odrţanom u Topuskom na kojem se raspravljalo o temi

“Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi” – Klubovi i “Afirmacija prava i

informiranje invalida rada i drugih osoba s invaliditetom o njihovim pravima kako bi ih

ostvarili i zaštitili”

– Hrvatskom simpoziju invalida rada odrţanom u Sisku na temu “Osnaţivanje invalida rada

za dignitetan ţivot i djelovanje u lokalnoj zajednici” i “Podrška i pravni savjeti invalidima

rada i ostalim osobama s invaliditetom”

– Hrvatskom simpoziju invalida rada na temu “Lokalne strategije garancija primjene UN-

konvencije o pravima osoba s invaliditetom” pod pokroviteljstvom predsjednika Republike

Hrvatske Stjepana Mesića i uz potporu Vlade Republike Hrvatske.

Na svim tim simpozijima naše vodstvo Udruge uzelo je aktivno uĉešće s posebnim osvrtom

na specifiĉnost rada naše udruge i u tom smislu upoznali sve prisutne na simpoziju o

problematici s kojom se Udruga susreće u svom radu, kao i mjerama i akcijama koje smo

poduzimali i poduzimamo. Već je istaknuto da je vodstvo Udruge uzelo aktivno uĉešće u

pripremi i radu Konvencije o meĊunarodnoj suradnji, tako je iz tog bogatog iskustva i obilatih

informacija koje smo dobili napravljen konkretan plan i program o kojem smo informirali

naše ĉlanstvo, Predsjedništvo i Nadzorni odbor, kao i lokalne strukture Grada Rijeke i njihova

struĉna tijela. Vaţno je reći da je u gradskoj vijećnici i u našoj udruzi odrţana javna tribina na

temu “Invaliditet kao ljudsko pravo”, na kojoj su uzeli uĉešća naši eminentni struĉnjaci dr.

Zorislav Bobuš i gĊa Marica Mirić, dipl. ing. I dalje ćemo podrţavati inicijativu za što ĉešće

odrţavanje ovih korisnih tribina.

MALE POMOĆNICE

Putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Udruga je koristila usluge malih pomoćnica. Naša

udruga broji 867 ĉlanova invalida, mnogima je potrebna pomoć. Ima mnogo ĉlanova koji ţive

sami, muškaraca i ţena. Mirovine su minimalne i ne mogu plaćati stranu pomoć. Tim našim

ĉlanovima pomoć „ malih pomoćnica“ je neophodna a sastoji se od ĉišćenja stana, nabave

namirnica i lijekova i ostale potrebe. Praksa je pokazala da je takav vid pomoći vrlo

22

prihvatljiv jer imamo vrlo pozitivne povratne informacije od korisnika. Ako bude mogućnosti

nadamo se proširiti takvu pomoć na više korisnika.

Zahvaljujemo Ministarstvu rada i mirovinskog sustava što su omogućili takav vid pomoći

najpotrebitijim. Udruga zahvaljuje „ malim pomoćnicama“ : Koić Nevena, Grujić Inga, Uroda

Ljiljana, Đenadija Dolores, Šćerbe Mirjana i Graĉić Sofija.

TRIBINA “INVALIDITET KAO LJUDSKO PRAVO”

Tribina koju je organizirala Udruga invalida rada Rijeka (UIR) za svoje ĉlanove bila je

edukativna, radna i vrlo dojmljiva. Voditelj tribine dr. Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice

saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), i dopredsjednica Hrvatskog saveza udruga

invalida rada (HSUIR) dipl. ing. Marica Mirić svojim su struĉnim predavanjem upoznali

okupljene što i oni osobno mogu uĉiniti u ostvarivanju svojih ljudskih prava. “Ponašanje

društva bilo je nepoštovanje prava osoba s invaliditetom”, naglasio je dr. Bobuš istiĉući da je

Republika Hrvatska ĉetvrta potpisnica Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u

svijetu. RH je Konvenciju i ratificirala u Saboru. Treba znati ĉitati i upoznati ciljeve i mjere

Konvencije pretoĉene u Nacionalnu strategiju za razdoblje 2007. – 2015. g. da bi svaki ĉlan

ponaosob mogao donositi prijedloge i tako pomoći u radu UIR-a. U Hrvatskoj je gotovo pola

milijuna osoba s invaliditetom – polovica je invalida rada – a milijun i pol stanovnika osjeti

njihove probleme. Zajednica SOIH već je 13 godina ĉlanica Svjetske organizacije osoba s

invaliditetom. Od 1. sijeĉnja 2008 godine Republika Hrvatska donijela je Zakon o

pravobranitelju za osobe s invaliditetom. Prava invalida rada se ĉešće krše nego ostvaruju pa

je rad udruga sve zahtjevniji i teţi.

Dipl. ing. Marica Mirić, koja je i koordinatorica SOIH-a, pohvalila je izvrsnu suradnju s

predsjednikom UIR-a Antom Štulićem, kao i s tajnicom UIR-a Nevenkom Bakarĉić koji su

primjer mnogima.

23

I NAŠE ĈLANICE PIŠU

MAJKO NAŠA TRSATSKA

DOŠLA SAN TI NA KOLENAH VA TRSATSKE DVORE TVOJE NOSIN TI DUŠU PUNU POKORE I OVO UMORNO SRCE MOJE OKO MENE PUNO LJUDI SVAKI NOSI SVOJE BRIME SVIĆU ZAPALIT, KRUNICU ZMOLIT I TIHO ZAZVAT TVOJE LIPO IME MAJKO NAŠA TRSATSKA ČA MI DAJEŠ MIR ČA ME PELJEŠ KROZ NEVERE RUKOM SVOJOM DELAŠ PUT PA SAN S TOBOM SIGURNA MAJKO NAŠA TRSATSKA ČA MI MILOST DARIVAŠ ZA MORNARE I ZA STARE I ZA BOLNE I ZA MLADE SVOJU MILOST POKLANJAŠ DOŠLA SAN TI NA KOLENAH VA TRSATSKE DVORE TVOJE NOSIN TI SUZE SVOJE POKORE SKLOPLJENE RUKE SVOJE OKO MENE PUNO LJUDI SVAKI NOSI SVOJE BRIME SVIĆU ZAPALIT, KRUNICU ZMOLIT I TIHO ZAZVAT TVOJE LIPO IME MAJKO NAŠA TRSATSKA... Mirjana Bobuš

24

INVALIDI RADA

U svijetu svakakvih problema ima,

nije čudo da su invalidi među njima,

svakog neka briga muči,

najsretniji su u svojoj kudi.

Prije invalidnosti sve je lakše bilo,

pošteno se radilo, uspjehu veselilo,

na poslu postali su invalidi tada

pa se zovu invalidi rada.

Svaka invalidnost je teška,

pogotovo kad im se čini greška,

brzo zaborave dobrog radnika

pa od invalida naprave patnika.

Nadajmo se da de jednom bolje biti,

da de dodi zakon koji invalide štiti

da im se omogudi da žive bolje,

tada de biti dobre volje.

Marija Šenk

25

ZDRAVLJE

Čovjek ni ne misli kolko je važno

Dok zdravlja ima i korača snažno.

nek samo malo te zaboli zub,

izgledaš tužno i više ne znaš kud.

A kad nas snađu neke vede boli,

Tražimo pomod i vezu sve uokoli,

sjetimo se nekog ki de nam pomod,

A prije smo kraj njega mirno mogli prod.

Na svetu najvede je bogatstvo zdravlje,

S novcem možeš samo pravit slavlje.

Zdravlje novcem ne možeš kupit

I tako deš do kraja tužan bit.

Kako smo važni, zlobni dok smo zdravi,

A bolesni smo midi kao mravi,

Leh zdravlje kupit se ne može,

Budimo dobri, čuvaj nas dobri Bože!

Marija Šenk

26

NAŠI ĈLANOVI I SLIKAJU..

Naša Udruga na likovnim radionicama potaknula je naše ĉlanove na slikanje, a to su slikari –

amateri. Njihove slike su izloţene u našoj udruzi, a takoĊer su i izloţene u našim srodnim

udrugama. Posebno su se istakli svojim radovima: Teodor Rivel, Joţica Mikiĉić i Tonĉi

Peranić.

Teodor Rivol

Teodor Rivol

27

Tonĉi Peranić

Joţica Mikiĉić

28

NAŠ NAJSTARIJI ĈLAN JOSIP MARKOVIĆ

29

RADO ISTIĈEMO ..

EDUKACIJA

na temu “ Zdravstvene teškoće ”

Naši ĉlanovi s paţnjom prate predavanje dr. med. Nataše Bakarĉić.

30

21. OŢUJAK DAN INVALIDA RADA

Iz novina - Otvorena vrata Udruge invalida rada Rijeka

RIJEKA 21.03.2014. U povodu Nacionalnog dana invalida rada 21. oţujka, juĉer su udruge

diljem Hrvatske predstavile svoj rad i ukazale na probleme oko 240 tisuća invalida rada u

Hrvatskoj. Udruga invalida rada, upriliĉila je Dan otvorenih vrata u Kruţnoj ulici, te je to bila

prilika za informiranje o radu Udruge, za druţenje njezinih ĉlanova, ali i za razgovor o

pravima, problemima i potrebama ljudi koji su postali invalidi rada. Rijeĉka udruga, koja je

po broju ĉlanova na drugom mjestu od 37 udruga invalida rada u Hrvatskoj, broji oko

devetsto ĉlanova s podruĉja Primorsko – goranske ţupanije u kojoj ţivi oko 25 tisuća invalida

rada, a ovo udruţenje okuplja graĊane i iz brojnih mjesta Liĉko – senjske ţupanije. Rijeĉka

Udruga invalida rada radi svaki dan, osim vikendom, a graĊane koji trebaju neku pomoć

poput pravne, savjet ili neku informaciju o ostvarenju prava invalida rada mogu se u Kruţnoj

obratiti od ponedjeljka do petka od 9 do 12 sati. Informacije se uvijek mogu dobiti i telefonom

na broj 371-174 ili na stranici Udruge: www.uir-ri.com.hr (S.P.)

31

POSJET NAŠIM ĈLANOVIMA

Prilikom obilaska naših teţih invalida posjetili smo i gospoĊu Fanicu Dragaš jednu od teţih

invalida kojoj su nuţne tuĊa pomoć i briga. Ugodno smo razgovarali s gĊom Fanicom i ona se

tom priliko zahvalila Udruzi na razumijevanju njezinih problema i na donaciji kolica koja joj

uvelike pomaţu u kretanju.

Posjetili smo i našeg dugogodišnjeg ĉlana udruge Savića Ţeţelića. Udruga je darovala

invalidska kolica koja će mu pomoći u svakodnevnom ţivotu.

32

Posjet našim ĉlanovima Nikoli Franeliću i Stipi Raštegorcu u Domu za starije i nemoćne

osobe „Mali Kartec“ Krk. To su dugogodišnji ĉlanovi naše udruge.

Nikola Franelić „ Mali Kartec“ Krk

DRUŢENJA, IZLETI

Gotovo svakodnevno ĉlanovi Udruge invalida rada Rijeka rado, osobno, ili telefonski,

propitkuju: što je novo u njihovim pravima po zakonu, mogu ili ostvariti ono što im je prijeko

potrebno za ţivot. Dolaze i oni koji se ţele uĉlaniti. U ugodnom prostoru, u slikovitoj Kruţnoj

ulici u rijeci, dobrodošlicom i struĉnim savjetima doĉekuje ih gĊa Nevenka Bakarĉić, vrijedna

dugogodišnja tajnica Udruge, njezin odani suprug i pomoćnik Damir, suradnici i volonteri.

Njihovo suosjećanje i briga o zdravlju osobama s invaliditetom donosi olakšanje; a kad se

okupe u većem broju, onda je to radost, razumijevanje i povezanosti. Kao i na obiljeţavanju

Nacionalnog dana invalida rad , 21. oţujka.

33

Proslava u Udruzi prilikom obiljeţavanja Nacionalnog dana Priprema za Korzo

Kad ćemo na izlet? pitaju.

Snaţne volje i sjajnog organizatorskog umijeća gĊa Nevenka mnogo je puta ostvarila njihovu

ţelju. a zašto baš izlet? Mnogima to znaĉi biti barem na jedan dan osloboĊen od teške

svakodnevnice. Izlet je pjesma, harmonika, ša – la, ples, šetnja, plivanje; prelijepi hrvatski

krajolici, znamenitosti, susreti s prijateljskim udrugama invalida rada, srdaĉne dobrodošlice i

slasni domaći specijaliteti. na zajedniĉkim putovanjima ĉlanovi rijeĉke Udruge kao suputnici i

supatnici ĉesto se poĉaste domaćim kolaĉima koje pripreme vrijedne ĉlanice udruge AnĊa

Kezić i Borka Dragojla . Tako ih razvesele dobri ljudi bez kojih bi ovaj hladni svijet bio

pustinja. A tople drage uspomene, nose se u srcu do kraja ţivota.

34

Krasna zemlja, Istra mila, bila je uvijek i ostala je omiljena i privlaĉna. Tko ne bi poţelio

posjetiti Brijune – prelijepi Nacionalni park egzotiĉne prirode i povijesnih znamenitosti – koje

su ĉlanovi rijeĉke udruge razgledali dva puta. A spremaju se kaţu još jednom.

U dva navrata cilj je bila Pula, drevna znamenita Arena i zanimljivi akvariji. Isto tako bilo je u

Labinu i Raši, gdje je farma rasnih magaraca. Svako je mjesto u Istri poseban doţivljaj.

Posjet znamenitoj Pulskoj Areni

35

Posjet farmi magaraca u Raši

U Vodnjanu, gradiću srednjovjekovnog izleda, barokna je crkva iz 18. stoljeća s relikvijama

Sv. foške. Svih je zadivila maketa na otvorenom, Hrvatska u minijaturi, u Rovinju. Potom

posjeti Umagu, Bujama, Roĉu, Završju pa vidjeti pĉelarstvo u Momjanu, Zvjezdarnicu u

Višnjanu; Buzet, Motovun i Livade... Kušati slavne tartufe i osladiti se ( ĉak 3 puta) ĉuvenim

istarskim pršutom u Tinjanu.

Sv. Foška Uţivanje na Rovinjskom suncu

36

Višnjan – zvjezdarnica Tinjan- dani pršuta

Limski kanal

37

Lijepo je bilo u Pazinu, Ţminju i u Limskom kanalu, a osobito u Svetvinĉentu, malom

gradiću, prepunom crkvica i fresaka iz srednjeg vijeka i renesanse. Istra je pravi dragulj za

dušu: u susretima, s udrugama invalida rada; s pjevaĉkim zborovima umirovljenika...

Uţivanje uz pjesmu i druţenje u Ogradama

Jedna skupna na ulasku u Ţminj

38

A ugodno je i zdravo kupanje u Istarskim toplicama.

Kratka ĉakula pri dolasku u Istarske toplice

Hrvatsko zagorje invalide rada rijeĉke Udruge oduševljava – prokrstarili su ga uzduţ i

popreko u proljetnom cvatu ili ujesen prošarano zrelim vinogradima. Bilo je toga što se pamti

i puno nauĉi: posjetili su Muzej krapinskog praĉovjeka ( stari i novi postav) najbogatije

neadertalsko nalazište u svijetu; obišli grobnicu hrvatskog bana Josipa Jelaĉića u Zaprešiću,

posjetili Zabok, Trakošćan, gupĉevu lipu, Kumrovec, Klanjec. Radosno zapjevali Hrvatsku

himnu u Zelenjaku, pred spomenikom Antunu Mihanoviću, autoru himne. Vrijedno je bilo

vidjeti Samoborsko gorje, pitomo zeleno. Pregradu, Tabor – grad, odmoriti se i okupati u

Krapini, Tuhelju i Stubakima. Malo je bilo teţe uspoti se do restorana „ Grešne Gorice“ ali

isplatilo se. Hrana je bila izvrsna, a veseli srdaĉni Zagorci uvijek bogato ugoste putnike

namjernike, doĉekuju ih i ispraćaju pjesmom.

Grobnica hrvatskog bana Josipa Jelaĉića u Zaprešiću

39

Osobito dojmljivo i dirljivo, puno utisaka koji se dugo pamte bilo je putovanje u Jastrebarsko

i Dolinom kardinala kojom se stiţe do Krašića, rodnog gradića štovanog hrvatskog blaţenika

Alojzija Stepinca. Dolinom Kupe stiţe se u susjednu Sloveniju, u Kostanjevicu i Osilnicu. I

poĉastiti se slovenskom kuhinjom, a tko je ţelio mogao se u Pleterju osvjeţiti ĉuvenom

viljemovkom.

Posjet Kartuzijanskom samostanu Pleterje

Gorska Hrvatska blizu je središtu Primorsko – goranske ţupanije pa su izleti u Gorski kotar

ĉesti. Vidjeti slikovite mjesta Delnice, Ravnu Goru, Gerovo, Tršće, Brod na kupi, Mrkopalj...

Uspeti se na Matić – poljanu. Nadisati se svjeţeg planinskog zraka i okusiti plodove gorja.

lijepo je bilo i u Ogulinu i Vrbovskom, a osobito u Dugoj Resi u druţenju s invalidima rada.

Pa doći sve do Rastoka, malih Plitvica. a isto tako natjecati se i pobjeĊivati u Parku

Golubinjak kraj Lokava.

Rastoke – predivna priroda Rastoke – mlin

40

Ledenice

Lika, krševita i gorovita, ponosna i krasna bila je i rijeĉkoj Udruzi privlaĉna. Puna iskonske

ljepote i povijesti od Senja s Nehajskom kulom pa do Krasnog Polja s hodoĉašćem i crkvicom

Majke Boţje od Krasna ( iz 17. stoljeća). zanimljivo i djeci i odraslima je utoĉište napuštenih

medvjedića u Kutarevu. Poslije šetnje odliĉno prija domaća liĉka kuhinja – teletina i krumpir

ispod peke.

Vidikovac za mlade medvjede Od Krasna se rastajemo sa pjesmom

41

Otoci kvarnerski blizu su, preko puta tako se kaţe. izlet morem uvijek je osobit doţivljaj.

Brodom se stiţe na Krk, Cres, Lošinj... Prekrasni Kvarner tako poznat a uvijek nov.

Druţenje ĉlanova na otoku Krku – natjecanje u pikadu i rušenju ĉunjeva

Tko jednom posjeti glavni grad lijepe naše poţeli to uĉiniti opet. Vidjeti vrevu velegrada, uĉiti

i uţivati u obilasku znamenitosti povijesti, umjetnosti i kulture... zabaviti se. Ta ţelja

ĉlanovima UIR –a Rijeka ostvarila se 3 puta. Bili su to susreti, struĉna savjetovanja,

upoznavanje i prepoznavanje, razmjena iskustava i topli zagrljaj s ĉlanovima udrugama iz

cijele Hrvatske. Uz glazbu, ples i šetnju na Jarunu, uz obale „ zagrebaĉkog mora“.

Sretno svima, uz nova druţenja! i dalje s ruţom, u bolje dane!

42

Osvrti Štefice Sušić

Susret UIR-a Rijeka sa UIR-om Pula

Nakon ovakvog izleta, ugodnog i izvrsno organiziranog, raznim sadrţajima i ljudskom

toplinom bogatog, srca su nam ispunjena radošću; i onda – lakše podnosimo ţivotne boli i

teškoće, rekoše nam ĉlanovi Udruge invalida rada Rijeka, a govore im to i zadovoljna lica i

rijeĉi hvale i pohvale, ponajviše upućene gospoĊi Nevenki Bakarĉić, tajnici Udruge, koja tako

vrijedno i ustrajno svojom velikom dušom i voljom, brine o ljudima oštećena zdravlja, ĉesto

ostavljenim na marginama društva. Svi su se izletnici na povratku iz Pule sloţili kako su toga

dana njihove brige ostale kod kuće. Jer, bilo je lijepo već na polasku iz Rijeke, uz ĉašicu

domaće lozovaĉe i suhe smokve. I uz pjesmu i harmoniku neumornog i vjeĉnog Dragana

Petrovića. Krasna je zemlja Istra pozdravila Rijeĉane odjevena u bakrenocrveno jesenje ruho,

pokazujući svoje bogato kulturno i prirodno naslijeĊe. U Roĉu, gradu susreta najboljih

harmonikaša, bio je prvi odmor. I osvjeţenje sokovima i sendviĉima po receptu i trudu gĊe

Nevenke i njezinih suradnica; za prste polizati... U starom Roĉu novi je mlin i dobro brašno

koje su domaćice i kupile. U još boljem raspoloţenju stiţu rjeĉki izletnici u Pulu.

U novim prostorijama Udruge invalida rada grada Pule doĉek srdaĉan, topao; kao da se

odavno poznaju gosti i njihovi domaćini. “Najdraţi nam je ovaj susret, mi smo i susjedi.

Volio bih da se ĉešće sastajemo, sad imamo novi prostor, prezadovoljni smo, 35 godina smo

ga ĉekali. Osjećajte se kao doma”, rekao je u pozdravnom obraćanju Luka Glavan,

predsjednik UIR-a grada Pule. “Dugo već suraĊujemo, punih 40 godina, naše su udruge

najstarije u Hrvatskoj. Imamo puno poveznica i puno zahvaljujemo pulskoj udruzi na ovom

susretu”, rekao je Ante Štulić, predsjednik Udruge invalida rada Rijeka, pozivajući tajnice,

duše udruga, kako reĉe, da razmijene darove. A darovi, veći morĉić, simbol Rijeke, za pulsku

udrugu, a manji, za tajnicu Milenu Jelić koja je oduševljeno zahvalila: “Dobila san ĉa u ţivotu

43

već dugo ţelin.”Rjeĉani su u pulskoj udruzi vidjeli i puno priznanja, pehara za pobjede u

šahu, boćanju, pikadu, kuglanju...

A onda obilazak u kojem su Rijeĉani uţivali zahvaljujući sjajnom i duhovitom vodiĉu – ako

doĊete u Pulu potraţite ga, svakako – Edvard Gri u kratkom im je vremenu toliko toga rekao

o najznamenitijoj pulskoj odrednici, Areni, gotovo 2 tisuće godina staroj graĊevini koja je

nedavno bila opasana 800 metara dugom kravatom. Prebogata dogaĊajima, spomenicima i

tajnama, u Puli su dva tisućljeća stara Herkulova vrata, i slavoluk Sergijevaca, zvan Zlatna

vrata, jedina vrata ljubavi u svijetu. A u njih gleda i spomenik slavnom irskom knjiţevniku

Jamesu Joyceu, koji je takoĊer volio Pulu. U najvećem istarskom gradu rijeĉki su invalidi

rada posjetili i Mornariĉko groblje, tuţnu uspomenu na minule nemirne godine pomorskih

ratovanja na Jadranu i u Puli, najvećoj pomorskoj ratnoj luci u nas.

Prava okrepa bila je u Svetvinĉentu, u gostionici “Soli Ondine” – specijaliteti domaći, poznata

istarska kuhinja, domaći kruh, ĉak i kolaĉi, piće – hrana tako dobra da od pogleda na nju zubi

vodu ĉine...

Putovanje autobusom do Pule i natrag u Rijeku bilo je brzo i udobno zahvaljujući vozaĉu.

I na kraju dojmovi predsjednika UIR-a Rijeke Ante Štulića:“Naš susret izuzetno je uspio.

Prezadovoljni smo, izmijenili smo iskustva, proširili saznanja o našem radu, obnovili znanja o

povijesti Pule. Ranije smo se sretali samo na našim predsjedništvima – razlog je nedostatak

novca. Iako je 2003. godina (Europska godina osoba s invaliditetom), lokalna nas samouprava

nije pratila financijski. Vidjeli smo 84 ĉetvorna metra krasnog prostora koji je UIR Pula

dobila od Grada bez naknade, a donatori su ga lijepo opremili. U Puli smo dogovorili

proširenje suradnje naših udruga, zajedniĉke izlete.

Udruţili smo se u Hrvatski savez invalida rada, koji ima 36 temeljnih udruga, postoje šanse, a

tome se i nadamo da nas i oni bolje prate financijski.”

Štefica Sušić

44

Posjet ĉlanova Udruzi invalida rada Duge Rese

Druţenje naših ĉlanova invalida rada odvijalo se izvan granica naše ţupanije. Tako pamtimo i

vrlo uspješan susret sa srodnom udrugom u Dugoj Resi. Na tom susretu izmijenili smo

meĊusobno iskustva i proveli vrlo ugodne trenutke. Bili smo lijepo primljeni i poĉašćeni, a u

našem društvu bili su i gradonaĉelnik Duge Rese i predsjednik UIR-a Duge Rese, kao

mnoštvo ĉlanova Udruge Duge Rese. Hvala na toplom prijemu.

45

Druţenje sa invalidima rada Zagreba

U tri navrata UIR Zagreba organizirala je druţenje i sportsko natjecanje gdje su naši ĉlanovi

aktivno sudjelovali. Ugodno se sjećamo tih dogaĊaja i sastanaka jer su bili prisutni invalidi iz

mnogih Udruga invalida rada Hrvatske. Tom prilikom uvijek smo razmijenili prikladne

darove sa Udrugom invalida iz Zagreba.

Naš krovni organ SOIH nas izvještava i poruĉuje nam

Primili smo vrlo zapaţen napis koji ima znaĉaj studije, od eminentnih struĉnjaka dr. Z.

Bobuša i gĊe M. Mirić, dipl. ing., na temu “Konvencija o pravima osoba s invaliditetom”.

Ova studija tretira meĊunarodnu suradnju udruga i citira sve sudionike u izradi, kao i potporu

Ministarstva i osobno ministrice gĊe J. Kosor, dipl. iur. I naša udruga je uzela uĉešće u

struĉnoj publikaciji kad je u pitanju meĊunarodna suradnja.

Podrţavamo ovu konvenciju i od nje opravdano oĉekujemo da će:

– povećati kvalitetu vidljivosti osoba s invaliditetom unutar sustava ljudskih

prava UN-a, tako i u društvu općenito

– objasniti obveze vlada u pogledu ljudskih prava.

I što je najvaţnije, ohrabriti postojeća tijela za nadzor ljudskih prva da obrate paţnju na

pitanja invaliditeta kada ocjenjuju podrţavanje vlada s drugim kljuĉnim konvencijama, kao i

ohrabriti druga tijela unutar sustava UN-a, kao što su UNICEF, UNIFEN i dr., da obrate

paţnju na pitanja invaliditeta u ĉitavom svijetu.Podrţavamo kampanju za provoĊenje

Konvencije povodom 3. prosinca – MeĊunarodnog dana osoba s invaliditetom, i voljni smo

kao Udruga angaţirati se na tom planu zajedno sa Zajednicom.Naša udruga trudit će se da

bude meĊu prvima.

Hvala na inicijativi i oĉekujte našu podršku!

46

Perspektiva

Naša Udruga invalida rada, bez obzira na teškoće s kojima se suĉeljavamo u našem društvu,

njeno vodstvo – Predsjedništvo, Nadzorni odbor (predsjednik i tajnica UIR-a) naći će snage,

volje i znanja da i nadalje uspješno vode Udrugu. Dominantan problem je kroniĉan nedostatak

financijskih sredstava, jer bez njih ne mogu se uspješno rješavati programi, projekti UIR-a.

Stoga je jedan od prioritetnih zadataka Udruge da senzibilizira drţavna i lokalna tijela te

sponzore da pomognu najugroţenijoj kategoriji stanovništva – invalidima.UIR ima znaĉajne

programe – projekte, htijenja kako bi pomogao tim ljudima, jer zato i postoji. Kao izrazite

prioritete navodimo:

– pravni doprinos na poboljšavanju zakona, podzakonskih akata i propisa iz oblasti

mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s ciljem da se povećaju invalidske mirovine i prošire

prava invalida, a to znaĉi i izjednaĉavanje tih prava

– i dalje organizirano posjećivati najugroţenije, stare, osamljene, bolesne i nemoćne te im

pomagati u zbrinjavanju (hranom, medicinskim pomagalima, lijekovima, lijeĉniĉkom,

psihosocijalnom i pravnom pomoći) putem angaţiranja volontera, što i sad ĉinimo

– izraditi precizan i prihvatljiv edukacijski program o informiranju invalida, obuci i

školovanju kako bi se s preostalom radnom sposobnošću ukljuĉili u rad. Pri tome trebamo

posebnu paţnju posvetiti zdravstvenom stanju invalida upućivanjem na rehabilitaciju

– uĉiniti rad Udruge efikasnijim i uĉinkovitijim u rješavanju dnevne problematike, za što je

potrebno profesionalno angaţiranje djelatnika

– i nadalje razvijati suradnju sa srodnim udrugama na podruĉju cijele RH

– i nadalje uspješno suraĊivati s našim lokalnim tijelima Grada Rijeke i Primorsko - goranske

ţupanije te sponzorima, jer su nam svi oni osobito znaĉajni i davali su i daju velike doprinose

Udruzi. Bez njih bismo teško opstali.

Još jednom hvala svima.

Zadovoljni smo što smo unatoĉ svim poteškoćama izdali ovu Monografiju. Temeljni cilj nam

je bio ovim izdanjem upoznati sve ĉimbenike s radom Udruge kao i s poteškoćama i

poslovanjem Udruge. Mi nismo profesionalni i nemamo bogatu arhivsku graĊu. Sjećamo se

svih koji su na bilo koji naĉin pomogli Udruzi i velika im hvala. Izraţavamo poštovanje

onima kojih više nema, ali sjećanje na njih ţivi u nama. Ispriĉavamo se svima ako smo što

propustili i zaboravili.

Monografija je rad ĉistih amatera, entuzijasta, oboljelih osoba i njihovih prijatelja.

Radujemo se ako smo u tome uspjeli jer 45 godina je dugo razdoblje i odrţalo nas je samo

zajedništvo. Zajedništvo će nas krasiti i u buduće.

47

Uz sve naše napore nailazimo i na pomoć Grada i okolnih mjesta. Mala su to sredstva, ali za

nas velika. Stoga ćemo na zadnjim stranicama ove naše knjiţice istaknuti sve one koji vjeruju

u nas i koji nas prate u našem radu.

Nećemo sustati kao što kaţe naš invalid u poemi u invalidu:

Sukobljavamo se sa neverama

Ţivota!

I pobijeĊujemo!

Dok budemo sloţni,

Mi to znamo i moţemo

i zato s puno vjere idemo dalje naprijed

Na valovima ţivota i humanosti

Udruge s kojima dobro suraĊujemo su:

Društvo Multiple skleroze Primorsko goranske ţupanije

Udruga osoba s mišićnom distrofijom PGŢ

Društvo tjelesnih invalida Grada Rijeke

Matica umirovljenika Rijeka

Zajednica udruga umirovljenika Istarske Ţupanije

Udruga gluhih i nagluhih Primorsko goranske ţupanije

Udruga slijepih Primorsko – goranske ţupanije

Naša Udruga 4 puta godišnje u suradnji s Udrugom dijabetiĉara „ Mellitus“ Rijeka organizira

mjerenje tlaka i šećera u krvi za naše ĉlanove.

48

Fotografije su ovjekovjeĉile suradnju..

49

ZAKLJUĈAK

Puno smo toga sveli na ovih nekoliko stranica i još bi puno toga mogli reći jer za 45 godina

rada svašta smo prošli, svugdje bili i puno, puno radili no nadamo se da ste dobili uvid u naĉin

rada naše Udruge i ĉitajući ove retke stekli dojam da ćemo se i dalje truditi koliko god

moţemo. Najteţe je na kraju izreći zakljuĉak, stoga smo razmislili i došli do toga da je u ovih

45 godina postignut znaĉajan napredak na podruĉju zaštite invalida rada kao i njihovoj

integraciji u društvo. Redovno su dobivali informacije iz pravnih, socijalnih, psiholoških i

ostalih podruĉja i znali su da nam se mogu obratiti u bilo koje doba pa makar da samo s nekim

popriĉaju i dobiju lijepu rijeĉ. Druţili smo se na izletima, obiljeţavali znaĉajne datume,

dijelili ruţe na Korzu kako bi pobudili svijest graĊana i solidalizirali ih s osobama s

invaliditetom – invalidima rada. Bilo je i lijepih i ruţnih trenutaka i da postoji još sustavno

financiranje od strane drţave za one Udruge koje su svojim dugogodišnjim radom zaista

pokazale i dokazale rezultate i plodove odraĊenih aktivnosti, gdje bi nam bio kraj. Naţalost za

sada je to samo san koji se moţda nikada neće ispuniti jer financiranje Udruga iz godine u

godinu sve je lošije umjesto da ide naprijed. Koliko god se mi trudili misliti da novac nije

pokretaĉ on zauzima znaĉajno mjesto po pitanju opstanka Udruge. Nekada smo redovito

svake godine temeljem projekata i programa dobivali sredstva i od drţave i lokalne zajednice,

a danas su lokalne zajednice ostale vjerrne doduše sa smanjenim sredstvima, a drţavni

proraĉun nije dostatan za sve nas kojima je naravno njegova Udruga najvaţnija. Zaista se

nadamo da će se pronaći naĉin kako da Udruge opstanu i pomaţu ĉlanovima još bolje, ĉešće i

više te im omoguće ţivot kakav zasluţuju unatoĉ hendikepu. Aktualni predsjednik i tajnica

koje moramo spomenuti nesumnjivo zasluţuju dio prostora ove publikacije. Zaista je teško

procijeniti doprinos predsjednika koji je prisutan 29 godina u Udruzi invalida rada Rijeka i

„tete Nevenke“ kako je ĉlanovi rado zovu, ali već i sama ĉinjenica da u Udruzi aktivno radi

već 16 godina i svakodnevno provodi vrijeme zajedno sa volonterima, ukazuje da iza

njihovog izbora stoje znaĉajni rezultati u radu.

Sukladno svemu gore reĉenome završavamo ovu publikaciju reĉenicom „uvijek gledajmo na

vedriju stranu ţivota“ u nadi da će se svi problemi razriješiti u narednih 45 godina.

50

51

Ĉestitka povodom obiljeţavanja 45 godišnjice Udruge invalida rada

Kao što je svima znano, ideje se niti raĊaju niti realiziraju same od sebe. Ljudski

potencijal, ulaganje zajedniĉkog napora bio on profesionalan ili ne, posvećenost i teţnja,

energija i postignuće uvijek su rezultat rada pojedinca i njihove spremnosti na

zajedniĉki rad.

Iskustvo i posvećeni rad zajedno s dobrom voljom te suradniĉkim stavom vode nas

naprijed u nove projekte usmjerene k općem razvoju civilnoga društva.

Ţelimo Vam uspjeh u budućem radu i veselimo se Vašoj obljetnici.

DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA GRADA RIJEKE

Marijana Kraljić, tajnica i Irene Ujĉić-Rob, predsjednica

52

53

54

55

56

57

Sadrţaj

1. Poema invalidu...............................................................................................................2

2. Predgovor.......................................................................................................................3

3. Druţenje s predsjednikom RH Ivom Josipovićem.........................................................6

4. Rijeĉ predsjednika HSUIR-a Josipa Petraĉa..................................................................7

5. Rijeĉ predsjednika Udruge invalida rada Rijeka Ante Štulića.......................................8

6. Rijeĉ tajnice Udruge invalida rada Rijeka Nevenke Bakarĉić......................................10

7. Rijeĉ ţupana Primorsko-goranske ţupanije Zlatka Komadine.....................................12

8. Rijeĉ gradonaĉelnika Grada Rijeke Vojka Obersnela...................................................13

9. Rijeĉ proĉelnice odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Ankice Perhat.....14

10. Organizacijska struktura Udruge..................................................................................15

11. Plan i program rada udruge za 2014. G........................................................................16

12. Aktivnosti Udruge........................................................................................................17

13. I naše ĉlanice pišu.........................................................................................................22

14. I naši ĉlanovi slikaju.....................................................................................................25

15. Rado istiĉemo...............................................................................................................28

16. Osvrti Štefice Sušić......................................................................................................41

17. Perspektiva...................................................................................................................45

18. Fotografije....................................................................................................................47

19. Zakljuĉak......................................................................................................................48

20. Sadrţaj..........................................................................................................................56

58

Izdavaĉ: Udruga invalida rada Rijeka

Pokrovitelji: Grad Rijeka i Primorsko - goranska ţupanija

Za izdavaĉa: Ante Štulić

Nevenka Bakarĉić

Uredništvo: Ante Štulić

Nevenka Bakarĉić

Tihana Višnić

Damir Bakarĉić

Tanja Janjatović

Štefica Sušić

Naslovnica: Nevenka Bakarĉić

Tisak: Zambelli, Rijeka

Tiskano u travnju 2014. g