udruga gradova_2010_gradske optičke mreže

24
1 Optič č čke mrež ž že u gradovima Igor Brusić ć ć SBR Consulting AG Zagreb, 08.07.2010

Upload: igor-brusic

Post on 24-Jun-2015

178 views

Category:

Technology


4 download

DESCRIPTION

Na okruglom stolu u Zagrebu u Udruzi Gradova. Pozvana prezentacija (http://udruga-gradova.hr/Default.aspx?art=211&sec=18)

TRANSCRIPT

Page 1: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

1

Opti ččččke mre žžžže u gradovima

Igor Brusi ćććć

SBR Consulting AG

Zagreb, 08.07.2010

Page 2: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

2

Uvod1

Modeli poslovanja 3

Zaključak4

Optika u Europi2

Page 3: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

3

SBR

SBR Juconomy Consulting AG offers sound business , technical , regulatory and

legal advice on regulated markets in the telecoms sector and other network

industries (post, electricity, gas, railways), as well as the media and information

technology (ICT) segments

Established on 1 March 2004

Track record of >100 projects in the telecommunication sector

Consulting of utility service providers regarding the cooperation potential for fibre-

based network roll-outs and regulatory questions concerning the use of different

access technologies

Ongoing support to municipalities and utility providers with regard to building their

own broadband network infrastructure and the migration from unbundling local-loop

to an FTTX strategy

Page 4: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

4

Optičke mreže

Grade se već preko 30 godina - u kabelsku kanalizaciju se postavljaju optički kablovi ili se u cijevi uvlače optičke niti - ali sve to prvenstveno u Backbonu (npr. metro-mreže = za povezivanje gradova)

Optika je - brza (10 Gbit/s je standard, trend u smjeru 100 Gibt/s); pouzdana (manji broj komponenata, neosjetljiva na elektromagnetska polja ); jeftina (jeftinija od bakrene parice a oprema se proizvodi masovno); dugotrajna (preko 40 godina ako se pravilno instalira); budu ćnost (sa električne se prelazi na optičku krivulju rasta)

Izazov izgradnje optičke mreže u pristupnom dijelu više nije tehničke već ekonomske prirode

Operateri imaju sve manje prihode a velike fiksne troškove

U ukupnim troškovima zemljani radovi čine 60-80%

Potražnje za optičim priključcima od strane privatnih korisnika trenutno je mala

Važnost optičke mreže će vrlo brzo biti jednaka današnjoj važnosti električne mreže!!

(Diskusija na temu: LinkedIn � Grupa “Infoarena Telcom Community” � Diskusija “Do kada bakrena parica?”)

Page 5: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

5

Broj optičkih priključaka u svijetu 2009

Source: FTTH Council Europe

Page 6: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

6

Fiber roll-out policies / smjernice

USA – “regulatory holidays”, Verizona i AT&T nemaju regulatornu

obavezu davanja pristupa novoj optičkoj mreži alternativnim

operaterima

Azija – u Japanu i S. Koreji država daje značajna sredstva za

jačanje ekonomske infrastrukture

Europa – još uvijek nedefinirano, odbijeni Njemački “regulatory

holidays” i vode se rasprave o premijama za riskatna ulaganja iako

...

“Without sufficient investment in future highspeed networks, Europe risks being

outperformed by other major economies (such as Japan, Korea and the US),

which would undermine its competitiveness (EU Commission, 2007)”

Page 7: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

7

Uvod1

Modeli poslovanja3

Zaključak4

Optika u Europi2

Page 8: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

8

Trenutno stanje u Europi

Investitori :

Gradovi i komunalna poduzeća (85%), operateri

(15%). Do prosinca 2009.

ukupno 249 FTTx projekata

sa ukupno 3,5 mil. ostvarenihpriključaka i 35 mil. homes

passed, pri čemu je većina tih

priključaka provedeno od

strane alternativnih operatera (74%) – FastWeb/Italija;

B2/Švedska;

Numbericable/Franzuska; T2/Slovenija; Beeline i

Comstar/Rusija.

Investitori :

Gradovi i komunalna poduzeća (85%), operateri

(15%). Do prosinca 2009.

ukupno 249 FTTx projekata

sa ukupno 3,5 mil. ostvarenihpriključaka i 35 mil. homes

passed, pri čemu je većina tih

priključaka provedeno od

strane alternativnih operatera (74%) – FastWeb/Italija;

B2/Švedska;

Numbericable/Franzuska; T2/Slovenija; Beeline i

Comstar/Rusija.

Regulacija :

Europski parlament i ministarski kolegij složili su

se u travnju 2009. oko

paketa reformi zakona o elektroničkim

komunikacijama. Trenutno

je implementacija usporena

zbog pitanja blokiranja pristupa Internetu u slučaju

kršenja copyrighta (net

neutrality diskusija).

Regulacija :

Europski parlament i ministarski kolegij složili su

se u travnju 2009. oko

paketa reformi zakona o elektroničkim

komunikacijama. Trenutno

je implementacija usporena

zbog pitanja blokiranja pristupa Internetu u slučaju

kršenja copyrighta (net

neutrality diskusija).

Stimulacija :

Izmeñu 2009 i 2010 godine EU će investirati 1 milijardu

Eura na izgradnju nove i širenju postojeće

širokopojasne mreže za

pristup Internetu u ruralnim područjima.

Za 100%-u pokrivenost

optikom, potrebno je 300

milijardi Eura.

Stimulacija :

Izmeñu 2009 i 2010 godine EU će investirati 1 milijardu

Eura na izgradnju nove i širenju postojeće

širokopojasne mreže za

pristup Internetu u ruralnim područjima.

Za 100%-u pokrivenost

optikom, potrebno je 300

milijardi Eura.

Page 9: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

9

Gradske optičke mreže

Stokholm, Amsterdam, Be č, Nuenen, Vasteras,

Schwerte, Singapur, Waldviertel (St. Martin,

Großschönau, Großpertholz), Burlington, Monticello,

Whittlesea, Lafayette, Vermont, Asturias, Hauts de

Seine, Köln, München, Stavanger, Rotterdam, Almere,

Zirich, itd.

Page 10: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

10

Grad Krk

Na sjednici vijeća od 28.09.2009 donešena odluka o:

Obavezi postavljanja vodova pri budućim grañevinskimradovima

Uspostavi evidencije postojećih vodova (katastar vodova)

Izradi studije izvodljivosti

Studija izvodljivosti izrañena od 11/2009 do 02/2010

Link: http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=334

Rezultati studije ukratko

Pod danim okolnostima vrlo je mala vjerojatnost da će operateri ulagati u izgradnju optičke mreže (968 Euro po kućanstvu)

Botleneck u vezi prema Rijeci/Zagrebu (Backbone) te operativnim troškovima (OPEX)

Sljedeći koraci

Izrada master plana

Ispitati opcije JPP-a i financiranje kroz fondove

Marketing i edukacija

Page 11: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

11

Studija: “Analiza isplativosti uvo ñenja gradske opti ččččke mre žžžže u Gradu Krku”

Izbor modela poslovanja

Analiza troškova i prihoda

Financiranje

Pravni i regulatorni okviri

Društveni i gospodarski učinci

Marketinška strategija i faze provedbe projekta

Sljedeći koraci

Aneks – Javno Privatno Parnterstvo (JPP)

Page 12: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

12

U gradu Krku postavljeno preko 9 km cijevi (alkatena) te postoji kabelska televizija sa 1.000 priključaka, pri čemu je 70% kabela u cijevima

Za realizaciju 2.000 priključaka visina investicije od 1,99 miliona Eura

968 Eura po kućanstvu

Projekt profitabilan samo ako je više faktora pozitivno

Prihodi pro priključku viši

Cijena Backhaula (Krk-Zagreb) niža

Trošak kapitala niži (6%)

OPEX niži

Studija pokazala da operater sasvim sigurno neće investirati u infrastrukturu

Potrebno optimirati ulazne parametre i/ili promjeniti model poslovanja

Financiranje kroz JPP ili fondove

Rezultati studije gradske mre žžžže

Page 13: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

13

Raspodjela koštanja gradske mre žžžže

transportna mre žžžža(do Zagreba)

OPEX

izgradnja opti ččččke mre žžžže

aktivna oprema mreže

EPMU

oprema za radi upravljanje

peering / IP-upstream

indirektna oprema

operativnitroškovi

Page 14: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

14

Prihodi/rashodi u razdoblju od 30 godina

Page 15: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

15

Novčani tok sa koštanjem kapitala od 6%

Page 16: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

16

Izrada tendera za master plan

Optička mreža u izmjene prostornog plana

Ispitati cijenu koštanja vlastitog Backhaula (veza prema Zagrebu ili Rijeci)

Razgovori sa ISP-ovima i ponuñivačima usluga (npr. Optima Telekom, OiV, HEP, T-

HT, Metronet itd.) o suradnji

Organizacija “otvorenog mjeseca” grada Krka

Organizirati edukaciju stanovništva i suradnju sa školom (informatička grupa)

Ispitati financiranje kroz fondove

Ispitati mogućnosti JPP-a

Sljede ćććći koraci

Page 17: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

17

Uvod1

Modeli poslovanja 3

Zaključak4

Optika u Europi2

Page 18: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

18

Objašnjenje na primjeru Amsterdama

Izvor: Jaap Doeleman, The Amsterdam CityNet case, Turin 2008

Page 19: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

19

� klasični mrežni operater

� posjeduje infrastrukturu

� upravlja mrežom

� pruža samo vlastite usluge

� proizvodi/usluge financiraju

infrastrukturu, mrežno upravljanje

i održavanje

� investitori zahtjevaju kratke

periode povrata uloženih

sredstava (< 5 godina)

� različite regulatorne obaveze

poduzeće

mrežžžža /infrastruktura

mrežžžžno upravljanje

prodaja

usluge

vert

ikal

na in

tegr

acija

Vertikalno integrirani model

Page 20: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

20

Horizontalni model poslovanja

� Komutacijska oprema, usmjerivači i mrežno upravljanje� TDM: Siemens, Alcatel, Nortel, Ericsson� IP: Cisco, Juniper, Foundry, PacketFront,

Zyxel, ECI, Netgear, HP, ...

Dienste Dienste

Dienste

mrežžžža

upravljanjemrežžžžom

mrežžžža / pasivna

infrastruktura

mrežžžža / aktivna

infrastruktura

Dienste

usluge

horizontalna granica

horizontalna granica

� Telefoniranje preko Interneta (“Voice over IP – VoIP”)

� Televizija (“TV over IP – IPTV”), Web-TV (npr. YouTube)

� Internet: E-Mail, Chat, Ebay, Amazon, Facebook, ...

� E-učenje, E-zdravlje, Hosting/Backup, Teleworking, ...

Page 21: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

21

Uvod1

Modeli poslovanja 3

Zaključak4

Optika u Europi2

Page 22: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

22

Zaključak

Operateri grade samo u/na profitabilnim područjima a pošto je

tendencija smanjivanja primanja uz fiksne troškove – izgledi za

izgradnju optičke infrastrukture od strane operatera padaju!

Gradovi pasivni dio mreže mogu izgraditi jeftinije od operatera

Da li to znači više posla za Gradove? Definitivno!

... ali za Gradove to je i jedinstvena prilika uz ispunjavanje njihovog

primarnog zadatka – pružiti stanovnicima optimalne uvjete življenja i

rada

Page 23: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

23

Opcije koje SBR nudi

1. Izrada zajedničkih “uputstava” što se izgradnje gradskih optičkih mreža tiče

Financiranje, organizacija, kooperacije, regulativa, marketing, itd.

Troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama

2. Izrada detaljne studije izvodljivosti za pojedine gradove te praćenje projekta preko

dužeg vremenskog perioda

3. “Hot-line” za upite na temu gradske optičke mreže

Upiti dobivaju pismeni odgovor koji se objavljuje na stranicama udruge (upiti &

odgovori)

Obračun po satu rada, troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama

Page 24: Udruga Gradova_2010_Gradske optičke mreže

24

Kontakt

Nordstraße 11640477 DüsseldorfDeutschlandTel: + 49 211 68 78 88 0Fax: + 49 211 68 78 88 33URL: www.sbr-net.com

Parkring 10/1/101010 WienÖsterreichTel: + 43 1 513 514 0 15Fax: + 43 1 513 514 0 95URL: www.sbr-net.com

E-mail: [email protected]

SBR Consulting AG