udžbenik za 5. razred osnovne škole

Silvija Krpes

MOJA NAJDRAŽA GEOGRAFIJA 5udžbenik za 5. razred osnovne škole

http://cbs.wondershare.com/go.php?pid=5239&m=db

Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

AutoricaSilvija Krpes, prof.

LektoricaJasminka Salamon, prof. hrvatskoga jezika

IlustratorZoran Peškan, graf. dizajner

Ostale ilustracije preuzete s stranica www.shutterstock.com

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Upotrebu udžbenika odobrilo je stručno povjerenstvoMinistarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

za učenike koji nastavni program svladavaju po člancima 4, 6, 7 i 10Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika (NN 23/1991)

u lipnju 2018. godine.

ISBN 978-953-294-182-1CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za-

grebu pod brojem xxxxxxxx.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

Tisak


✻ Silvija Krpes ✻

Prvo izdanjeZagreb, 2018.

MOJA NAJDRAŽA

GEOGRAFIJA 5

udžbenik za 5. razred osnovne škole


SADRŽAJ

ŠTO JE GEOGRAFIJA? ................................................................................ 7

NAŠ PLANET ZEMLJA ................................................................................ 10OBLIK ZEMLJE ............................................................................................ 11OKREĆE LI SE ZEMLJA ILI SUNCE? ................................................... 16RAZMJEŠTAJ OCEANA I KONTINENATA ................................................ 21

NAŠA DOMOVINA HRVATSKA ................................................................... 29HRVATSKA – GDJE SMO? ........................................................................ 30SIMBOLI I TERITORIJ REPUBLIKE HRVATSKE ..................................... 36REGIONALIZACIJA HRVATSKE .................................................................. 43HRVATSKA – PROMETNA POVEZNICA EUROPE .................................. 50

GEOGRAFSKA KARTA I ORIJENTACIJA ................................................ 57ODREĐIVANJE GEOGRAFSKOG SMJEŠTAJA ...................................... 58PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE ................................................... 66MJERILO I VRSTE GEOGRAFSKIH KARATA ........................................ 71ORIJENTACIJA ........................................................................................... 77

RELJEF ZEMLJE ........................................................................................... 85RELJEF I GRAĐA ZEMLJE ....................................................................... 86UNUTARNJE SILE ZEMLJE ....................................................................... 92OBLIKOVANJE RELJEFA VANJSKIM PROCESIMA ................................. 97

RELJEF HRVATSKE .................................................................................... 104RELJEF PANONSKE HRVATSKE ............................................................ 105RELJEF DINARSKOG PROSTORA ........................................................111

VODE NA ZEMLJI ....................................................................................... 117VODA KRUŽI OKO NAS .......................................................................... 118VODE NA KOPNU – TEKUĆICE ............................................................ 124VODE NA KOPNU – STAJAĆICE ......................................................... 131SVOJSTVA MORA ................................................................................... 136GIBANJA MORA ........................................................................................ 142

POJMOVNIK .................................................................................................. 147


PISMO ZA PETAŠEDraga petašice, dragi petašu,pred tobom je udžbenik za tebe novog nastavnog predmeta – geografije. Upoznat ćeš planet na kojem živiš, saznat ćeš kakva je oblika, proučavat ćeš njegova gibanja. Proširit ćeš svoja znanja o domovini Hrvatskoj. Pomoću geografske karte određivat ćeš geografski smještaj i orijentirat ćeš se u prostoru. Sigurno te zanima kako je nastao današnji reljef na Zemlji, mijenja li se reljef, koje oblike reljefa nalazimo u Hrvatskoj. Već znaš da bez vode nema života na Zemlji. Saznat ćeš nešto više o svojstvima i gibanjima mora, o vodama na kopnu, kako u Svijetu tako i u Hrvatskoj. Ne zaboravi se koristiti atlasom i geografskom kartom.Ako s veseljem i znatiželjom otvaraš ovaj udžbenik, geografija će te sigurno nagraditi.

Mnogo sreće i uspjeha u radu želi vam autorica.

KAKO SE SLUŽITI UDŽBENIKOM?Na početku svake nastavne cjeline nalazi se motivacijska slika koja najavljuje nastavne sadržaje. Ispod nje je popis znanja i vještina koje ćeš usvojiti.

Nastavna tema uvijek počinje kratkom pričom, pitanjem, zadatkom koji će te zainteresirati i navesti da nastaviš proučavati sadržaj koji slijedi. Ne brini se ako na neka pitanja ne znaš odgovor. Potraži pomoć učitelja ili saznaj odgovore u gradivu koje slijedi.

NAŠ PLANET ZEMLJA

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● definirati geografiju kao znanost ● opisati oblik Zemlje i navesti dokaze ● koristiti se globusom ● pokazati ekvator i polove na globusu i geografskoj karti ● opisati i demonstrirati rotaciju Zemlje ● navesti trajanje i posljedice rotacije ● pokazati i usporediti kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti ● prepoznati i razlikovati kontinente Starog i Novog svijeta.

Svaki je sportaš ponosan kad osvoji prvo mjesto i zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju. Tada se u njegovu čast izvodi državna himna i vijori državna zastava.Koji je poznati hrvatski sportaš na slici?

______________________________

Kojim se sportom bavio? _____________


Najvažniji pojmovi otisnuti su debljim slovima, a važne tvrdnje odvojene su okvirom.

Tekst prate zanimljivi crteži, fotografije, zadatci, kartografski sadržaji i detaljna zanimljiva objašnjenja.

Na kraju svake teme nalazi se sažetak ZAPAMTI.

Pitanja i zadatci na kraju svake nastavne teme služe za utvrđivanje gradiva i provjeravanje naučenog. Pitanja su označena prema težini. Zelenim trokutićima označena su lakša pitanja, a crvenim trokutićima složenija.

Na kraju svake nastavne cjeline nalazi se umna mapa. One služe za tematsko ponavljanje.Povezivanjem riječi i slika, ponavljanje i pamćenje pojmova lakše je i jednostavnije.

Na posljednjoj stranici udžbenika otisnut je aktivacijski ključ za . Pomoću njega pristupit ćeš elektronskim stranicama ovog udžbenika. Tamo ćeš, osim ovdje navedenih sadržaja, naći isto gradivo ispričano na drugi način: pomoću slika, filma, animacije, zvuka...Razveselit će te novi zadatci za vježbu koji ti odmah daju informaciju o tvojoj uspješnosti.

Okretanje Zemlje oko njezine zamišljene osi zovemo rotacija.

Crtež prikazuje odnos površine kopna i mora na Zemlji. Smeđe obojani dio predstavlja kopno.Veći, plavi dio predstavlja more.

Zamisli da površina Zemlje iznosi 100 jedinica.Na kopno od tih 100 jedinica otpada 29.To se piše: 29 % i čita: 29 posto.Preostalih 71 jedinica otpada na more.To se piše: 71 % i čita: 71 posto.

more: 71 %

kopno: 29 %

👍 ZAPAMTI

● Geografski položaj kontinenta određujemo njegovim odnosom prema susjednim kontinentima i morima. ● Europa ima središnji prometni položaj u svijetu. ● Većina država Europe članice su Europske unije. ● Prirodno-geografske regije Europe jesu: Zapadna, Sjeverna, Srednja, Južna, Jugoistočna i Istočna Europa.● Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna država.✍ PITANJA I ZADATCI

1.

2.

► Poveži linijom početak i kraj rečenice.

► Napiši u prazna polja na slici koliki postotak površine Zemlje zauzima more, a koliki kopno: 71 %, 29 %.

Oceani su velike morske površine okružene morem.

Kontinenti su velike površine koje okružuju kontinente.

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja: EKVATOR, GLOBUS, MORE, NOVI SVIJET, OCEANI, ROTACIJA.

SJEVERNI POL

JUŽNI POL

DAN

NOĆ

71 %

kopno: 29 %

IZMJENA DANA I NOĆI

KONTINENTI

ODNOS KOPNA I MORA

STARI SVIJET


7

ŠTO JE GEOGRAFIJA?

► Promatraš li grad/mjesto u kojem živiš? Primjećuješ li promjene kao što su gradnja novih zgrada, igrališta, parkirališta, uređenje parkova i ulica? Opiši jednu promjenu koja se dogodila u posljednje vrijeme.

Istražimosvijet oko nas!

Svakodnevno ljudi promatraju prostor koji ih okružuje. Istražuju mjesto u kojem žive. Promatraju vremenske promjene i promjene u prirodi. Upoznaju nove ljude i nove kulture. Putuju i služe se geografskim kartama da bi sigurno stigli do odredišta.Zaključujemo da su ljudi stalno okruženi pojavama koje objašnjava geografija. Geografija je jedna od najstarijih znanosti.

Naziv geografija prvi je upotrijebio Eratosten.

Eratosten

Eratosten se smatra ocem geografije.U njegovo vrijeme ljudi su samo opisivali mjesta i prirodne promjene koje su vidjeli.


8

Geografija danas ne odgovara samo na pitanje GDJE se što dogodilo.Ona daje odgovore na puno važnije pitanje: ZAŠTO se što dogodilo.Što je onda geografija?

Geografija je znanost koja proučava i objašnjava promjene na Zemljinoj površini.

Ljudi koji se bave geografijom jesu geografi.

Geografi proučavaju kako prirodne promjene utječu na život ljudi, ali i kako ljudi utječu na prostor u kojem žive.Geografija uči kako zaštititi prirodno okruženje da bi i budući naraštaji mogli uživati na planetu Zemlji.

SVEMIR

STANOVNIŠTVO

RELJEF, VODE, VEGETACIJA

NASELJA, GOSPODARSTVO,

OKOLIŠ

VRIJEME I KLIMA

PROMET

► Promotri ilustracije. Opiši što proučava geografija.


9

👍 ZAPAMTI

● Geografija je znanost koja proučava i objašnjava promjene na Zemljinoj površini.● Geografi su ljudi koji se bave geografijom.

✍ PITANJA I ZADATCI

1.

2.

3.

4.

► Napiši ime osobe koja je prva upotrijebila naziv geografija.

► Dopuni rečenicu.

Ljude koji se bave geografijom nazivamo ___________________.

► Što proučava geografija? Pogledaj slike i uz svaku dopiši pripadajuću riječ: PROMET, KLIMA, STANOVNIŠTVO, NASELJA.

► Pogledaj sliku. Što misliš zašto su pustinje rijetko naseljene?


10

NAŠ PLANET ZEMLJA

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● definirati geografiju kao znanost ● opisati oblik Zemlje i navesti dokaze ● koristiti se globusom ● pokazati ekvator i polove na globusu i geografskoj karti ● opisati i demonstrirati rotaciju Zemlje ● navesti trajanje i posljedice rotacije ● pokazati i usporediti kontinente i oceane na globusu i geografskoj karti ● prepoznati i razlikovati kontinente Starog i Novog svijeta.


11

OBLIK ZEMLJE

Zemlja je naziv planeta na kojem živimo. Ljudi su u prošlosti vjerovali da je Zemlja ravna ploča. Razvoj znanosti donio je nova razmišljanja o izgledu Zemlje.Promotri sliku i napiši kakvog je oblikaplanet Zemlja.

_________________________________

_________________________________

Lijepa i okrugla, kao uvijek.

Kružni oblik Zemlje potvrdio je u 16. stoljeću moreplovac Fernando Magellan (Mageljan). On je oplovio Zemlju od zapada prema istoku i dokazao da je Zemlja okrugla.

Fernando Magellan

planet Zemlja snimljen s jednog od satelita koji kruže oko njega


12

► Kakvog je oblika Zemlja? Zaokruži sliku predmeta koji najbolje odgovara obliku Zemlje.

Zemlja ima oblik kugle.

Oblik Zemlje može se prikazati pomoću globusa.

Globus je najvjerniji umanjeni model Zemlje.

Globus prikazuje oblik Zemlje, ali ne prikazuje kako izgleda njezina površina.

globus

SJEVERNI POL

JUŽNI POL

EKVATOR

Na slici su istaknute dvije točke: Sjeverni pol i Južni pol.

► Kojom je bojom označen Sjeverni pol? _________________________

Na jednakoj udaljenosti od Sjevernog i Južnog pola nalazi se ekvator.

Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dva jednaka dijela.

Ekvator je na slici globusa označen crvenom bojom.


13

► Napiši odgovarajuće pojmove na crte.

SJEVERNI POL

JUŽNI POL

EKVATOR

Sjeverno od ekvatora prema Sjevernom polu nalazi se sjeverna polutka.Južno od ekvatora prema Južnom polu nalazi se južna polutka.

EKVATOR

SJEVERNA POLUTKAJUŽNA POLUTKA

► Na geografskoj karti svijeta podebljan je ekvator. Oboji sjevernu polutku plavom bojom, a južnu zelenom.


14

👍 ZAPAMTI

● Zemlja ima oblik kugle.● Najvjerniji model koji prikazuje oblik Zemlje je globus. ● Sjeverni pol i južni pol su točke.● Ekvator je zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dva jednaka dijela. ● Ekvator dijeli Zemlju na sjevernu polutku i južnu polutku.


1. ► Kako se zove planet na kojem živimo? Zaokruži točan odgovor.

MARS MJESEC ZEMLJA

2. ► Što prikazuje slika? _____________________

Na slici:a) nacrtaj ekvator crvenom bojomb) označi Sjeverni pol plavom točkomc) oboji južnu polutku zelenom bojom.


15

4. ► Riješi križaljku.

1.

2.

5.

3.

6.

7.

4.

1. Ime našeg planeta.2. Geometrijsko tijelo kojim se može prikazati Zemlja.3. Najsjevernija točka na Zemlji.4. Iznad ekvatora je sjeverna __________.5. Sjeverni i Južni pol jesu _________.6. Umanjeni model Zemlje.7. Udžbenici i pribor za školu nosimo u školskoj _________.

Dopuni rečenicu pojmom iz istaknutih polja u križaljci.Zamišljena kružnica koja dijeli Zemlju na dvije jednake polutke naziva se

______________.

3. ► Poveži crtom početak i kraj rečenice.

Sjeverno od ekvatora nalazi se južna polutka.

Južno od ekvatora nalazi se sjeverna polutka.


16

OKREĆE LI SE ZEMLJA ILI SUNCE?

Dugo vremena ljudi su vjerovali da Zemlja miruje. Vidjeli su da Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Mislili su da se Sunce okreće oko Zemlje, a da Zemlja miruje.Što misliš zašto je balerina na slici umorna?

_________________________________

_________________________________

Uh, baš sam umorna! Kad bih bar mogla

zastati i odmoriti se.

Zamisli da je Zemlja vrtuljak.

Sjediš na vrtuljku koji se okreće.I ti se okrećeš zajedno s vrtuljkom.Čini ti se da se drveće i kuće okreću oko tebe. U stvarnosti drveće i kuće miruju.

Sunce je kao kuće i drveće, ono se ne kreće. Kreće se Zemlja.

Zemlja se neprestano okreće oko svoje zamišljene osi.Zato imamo privid da Sunce prolazi pokraj nas.

Okretanje Zemlje oko njezine zamišljene osi zovemo rotacija.


17

Rotaciju Zemlje najbolje možemo objasniti pomoću globusa.

rotacija Zemlje

ZEMLJINA OS

SJEVERNI POL

ZAPAD

ISTOK

JUŽNI POL

Na slici se vidi da Zemljina os prolazi kroz Sjeverni i Južni pol.

Sjeverni i Južni pol ne sudjeluju u rotaciji Zemlje.

Zemlja se okreće od zapada prema istoku.

► Napiši na crte: ISTOK, JUŽNI POL, SJEVERNI POL, ZAPAD.Nacrtaj strelicu koja pokazuje smjer vrtnje Zemlje od zapada prema istoku.

Okretanje Zemlje oko vlastite osi traje jedan dan ili 24 sata.

Posljedica rotacije Zemlje je izmjena dana i noći.


18

Sunčeve zrake uvijek obasjavaju samo jednu polovicu Zemlje. Kako se Zemlja okreće, tako se izmjenjuju područja koja su osvijetljena. Dok je na osvijetljenoj polovici dan, na drugoj polovici je noć jer do nje ne dopiru sunčeve zrake.

► U kojem dijelu dana spavaš? _________________________

SUNCE ZEMLJA

SUMRAČNICASUNČEVE ZRAKEDAN

NOĆ

Prijelaz između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Zemlje naziva se sumračnica.

Da nema Zemljine rotacije jedna polovica Zemlje bila bi stalno izložena Suncu. Druga polovica bila bi bez svjetlosti i hladna.

► Da nema rotacije Zemlje, jedan dio Zemlje izgledao bi kao na slici.Što misliš je li to osvjetljeni ilineosvjetljeni dio?

__________________________


19

► Da nema rotacije Zemlje jedan dio Zemlje izgledao bi kao na slici.Što misliš je li to osvjetljeni ili neosvjetljeni dio?

________________________________

► Kako bi izgledao život na neosvjetljenom dijelu Zemljeda nema rotacije Zemlje? Opiši pomoću fotografije.

________________________________

________________________________

________________________________

👍 ZAPAMTI

● Rotacija je okretanje Zemlje oko njezine zamišljene osi.● Zemlja se okreće u smjeru od zapada prema istoku. ● Okretanje Zemlje oko zamišljene osi traje jedan dan ili 24 sata. ● Posljedica Zemljine rotacije jest izmjena dana i noći.● Prijelaz između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Zemlje naziva se sumračnica.


1. ► Kako se zove okretanje Zemlje oko zamišljene osi?

_______________________________________________

2. ► Zaokruži točnu tvrdnju.

a) Jedan okret Zemlje oko njezine zamišljene osi traje

DVA DANA JEDAN DAN.

b) Zemlja se okreće oko svoje zamišljene osi u smjeru

ZAPAD – ISTOK SJEVER – JUG.


20

3. ► Na slici nacrtaj Zemljinu os. Dovrši rečenice.

Zemljina os prolazi kroz __________________ i ___________________.

Te točke _____________________ u rotaciji Zemlje?

4. ► Kako nazivamo prijelaz između osvijetljenog i neosvijetljenog dijela Zemlje?

__________________________________________________

(sudjeluju / ne sudjeluju)


21

RAZMJEŠTAJ OCEANA I KONTINENATA

► Promotri sliku. Kako su nekada izgledali brodovi? Što ih je pokretalo?

_______________________________________________________________

Nema kopna na vidiku! Brže!! Vesla u pogon.

Najveći dio površine Zemlje prekriven je morem.

Crtež prikazuje odnos površine kopna i mora na Zemlji. Smeđe obojani dio predstavlja kopno.Veći, plavi dio predstavlja more.

Zamisli da površina Zemlje iznosi 100 jedinica.Na kopno od tih 100 jedinica otpada 29.To se piše: 29 % i čita: 29 posto.Preostalih 71 jedinica otpada na more.To se piše: 71 % i čita: 71 posto.

more: 71 %

kopno: 29 %

► Dopuni rečenice.

Mora prekrivaju ______ % površine Zemlje.

Kopno prekriva ______ % površine Zemlje.


22

Sva mora na Zemlji međusobno su povezana i čine svjetsko more. Svjetsko more dijelimo na oceane.

Oceani su velike morske površine koje okružuju kontinente.

ARKTIČKI OCEANneki ga znanstvenici smatraju

dijelom Atlantskog oceana

ATLANTSKI OCEANprvi ocean kojeg su preplovili

brodovi i preletjeli avioni

TIHI OCEANpovršinom najveći ocean, u njega se mogu smjestiti

svi kontinenti

INDIJSKI OCEANstanište mnogih

ugroženih životinjskih vrsta

JUŽNI OCEANposljednji priznati ocean,

okružuje područje Antarktike

► Promotri prethodnu kartu.► Prebroji i napiši koliko je oceana na Zemlji. ______________► Napiši nazive oceana.

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________


23

Kopneni prostori na Zemlji razlomljeni su na sedam kontinenata.

Kontinenti su velike površine kopna okružene morem.

Europa i Azija zajedno čine najveću kopnenu cjelinu koju nazivamo Euroazija. Zbog velikih kulturnih različitosti izdvajaju se kao zasebni kontinenti.

SJEVERNA AMERIKAkontinent na kojem su zastupljene sve klime

AZIJApovršinom

najveći kontinent

AFRIKApradomovina

prvog čovjeka

AUSTRALIJAkontinent i

država

ANTARKTIKAnenaseljeni

kontinent, nema stalnih stanovnika

JUŽNA AMERIKAkontinent s najvećom

prašumom na svijetu – Amazonom

EUROPAkontinent na kojem se nalazi Hrvatska

► Promotri prethodnu kartu. Odgovori na pitanja.

► Što razdvaja većinu kontinenata na Zemlji? _______________________

► Koja dva kontinenta nisu razdvojena? _____________________________

► Koji kontinent nije stalno naseljen? ________________________________


24

► Napiši nazive kontinenata.

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________

Kontinenti se razlikuju po površini. Najveću površinu ima Azija, a najmanju Australija. Pročitaj redom kontinente od površinom najvećeg prema najmanjem.

AZIJA

AFRIKA

SJEVERNA AMERIKA

JUŽNA AMERIKA

ANTARKTIKA

EUROPA

AUSTRALIJA


25

SJEVERNA AMERIKA

JUŽNA AMERIKA ANTARKTIKA AUSTRALIJA

EUROPA AZIJA

AFRIKA

Najstariji narodi naseljavali su područja Europe, Afrike i Azije. Zato se ti kontinenti zovu kontinenti Starog svijeta.

Europski narodi poslije 15. stoljeća otkrili su sljedeće kontinente:Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Australiju i Antarktiku. Zato se oni zovu kontinenti Novog svijeta.

► Napiši imena kontinenata.

KONTINENTI STAROG SVIJETA

_____________________________

_____________________________

_____________________________

KONTINENTI NOVOG SVIJETA

_____________________________

_____________________________

_____________________________

_____________________________


2626

👍 ZAPAMTI

● Na Zemlji ima 71 % mora i 29 % kopna.● Oceani su velike morske površine koje okružuju kontinente.● Pet je oceana: Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički.● Kontinenti su velike površine kopna okružene morem.● Na Zemlji ima 7 kontinenata.● Kontinenti Starog svijeta jesu: Afrika, Europa i Azija.● Kontinenti Novog svijeta jesu: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktika.● Najveći kontinent je Azija, najmanji kontinent je Australija.


1.

2.

► Poveži linijom početak i kraj rečenice.

► Napiši u prazna polja na slici koliki postotak površine Zemlje zauzima more, a koliki kopno: 71 %, 29 %.

Oceani su velike morske površine okružene morem.

Kontinenti su velike površine koje okružuju kontinente.


27

3.

4. ► Zaokruži imena kontinenata Novog svijeta.

► Napiši koliko ima kontinenata na Zemlji? _______

SJEVERNA AMERIKA

JUŽNA AMERIKAAFRIKA AUSTRALIJA EUROPA

AZIJA ANTARKTIKA

5. ► a) Napiši u prazna polja nazive kontinenata kao što je započeto. AFRIKA, ANTARKTIKA, AUSTRALIJA, AZIJA, EUROPA

JUŽNA AMERIKA

SJEVERNA AMERIKA

1

b) Oboji žutom bojom kontinente Starog svijeta.c) Označi na karti oceane tako da u kružiće napišeš odgovarajuće brojeve.

1 – Arktički ocean2 – Tihi ocean3 – Južni ocean4 – Atlantski ocean 5 – Indijski ocean


28

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja: EKVATOR, GLOBUS, MORE, NOVI SVIJET, OCEANI, ROTACIJA.

SJEVERNI POL

JUŽNI POL

DAN

NOĆ

71 %

kopno: 29 %

IZMJENA DANA I NOĆI

KONTINENTI

ODNOS KOPNA I MORA

STARI SVIJET

28


29

NAŠA DOMOVINA HRVATSKA

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● odrediti i opisati geografski položaj Europe i Hrvatske ● imenovati europske regije i Hrvatsku kao članicu Europske unije ● opisati državne granice, oblik teritorija i simbole Hrvatske ● imenovati države koje graniče s Hrvatskom ● pokazati prirodne cjeline Hrvatske na geografskoj karti ● navesti i razlikovati prirodno-geografske regije Hrvatske ● opisati upravno-teritorijalnu podjelu Hrvatske ● prepoznati Hrvatsku kao važnu prometnu poveznicu europskih regija.

29


30

HRVATSKA – GDJE SMO?

Na kojem se kontinentu nalazi

Hrvatska?

Kad se spomene Hrvatska, ljudi pomisle na predivne otoke i plaže Jadrana, na bogatu prirodnu i kulturnu baštinu i našu tradiciju. Ali mnogi ljudi još nikad nisu posjetili Hrvatsku i ne znaju gdje se ona nalazi.Znaš li na kojem se kontinentu nalazi Hrvatska?

Hrvatska se smjestila na kontinentu Europi.

Europa je okružena kontinentima Azijom i Afrikom, Atlantskim oceanom, Arktički oceanom i Sredozemnim morem. Europa ima povoljan geografski položaj.

Geografski položaj kontinenta određujemo njegovim odnosom prema susjednim kontinentima i morima.

► Oboji na karti Europu , Aziju , Afriku .Označi oceane: Atlantski , Arktički .

Sredozemno more


31

Europa ima središnji položaj u odnosu na ostale kontinente. Europa je kontinent koji ima veliki broj država.

Granice europskih država

države Europe

Hrvatska

Većina država Europe članice su Europske unije.

Države članice Europske unije

članice Europske unije


32

Europska unija (EU) jest savez europskih država kojem je cilj suradnja europskih naroda na području gospodarstva, obrazovanja, politike, očuvanja okoliša.

Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala članicom Europske unije.

Europski kontinent podijeljen je na regije. Europa se dijeli na šest regija prema reljefnim, klimatskim i gospodarskim sličnostima.To su: Zapadna, Sjeverna, Srednja, Južna, Jugoistočna i Istočnu Europa.

SJEVERNA EUROPAnajrjeđe naseljena, usmjerena na more

ZAPADNA EUROPAnajgušće naseljena

regija Europe, visoko razvijene države

ISTOČNA EUROPApovršinom najveća

regija Europe zahvaljujući Rusiji

SREDNJA EUROPAveliko značenje

za prometno povezivanje Europe

JUGOISTOČNA EUROPAnajmanja po površini, politički nestabilna zbog velikog broja

naroda i vjera

JUŽNA EUROPAvažne djelatnosti:

pomorstvo i kupališni turizam


33

► Koja je europska regija najgušće naseljena? ______________________

► Koja je europska regija površinom najveća? ______________________

► Koja je regija ima veliko prometno značenje? _____________________

Republika Hrvatska ima vrlo povoljan geografski položaj. Geografski položaj Hrvatske odredit ćemo prema državama i regijama koje je okružuju. Da bismo što bolje odredili položaj Hrvatske, potrebno je poznavati i njezinu povijest. Hrvatska je u povijesti često bila granica između europskog zapada i istoka. Na njezinu teritoriju miješali su se utjecaji različitih kultura. S obzirom na povijesne utjecaje, Hrvatska ne pripada samo jednoj regiji.

Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna država.

► Promotri kartu regija Europe Odgovori na pitanja.

Kojoj europskoj regiji pripada Hrvatska? ______________________________

Koja je europska regija istočno od Hrvatske? _________________________

Koja je europska regija južno od Hrvatske? __________________________


34

👍 ZAPAMTI

● Geografski položaj kontinenta određujemo njegovim odnosom prema susjednim kontinentima i morima. ● Europa ima središnji prometni položaj u svijetu. ● Većina država Europe članice su Europske unije. ● Prirodno-geografske regije Europe jesu: Zapadna, Sjeverna, Srednja, Južna, Jugoistočna i Istočna Europa.● Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna država.


1.

2.

3.

► Zaokruži dvije prirodno-geografske regije kojima pripada Hrvatska.

► Koje je godine Hrvatska postala članicom Europske unije?Zaokruži točan odgovor.

► Napiši naziv kontinenta na kojem se nalazi Hrvatska.

ZAPADNA EUROPA SREDNJA EUROPA ISTOČNA EUROPA

JUŽNA EUROPA SJEVERNA EUROPA JUGOISTOČNA EUROPA

2011. 2013. 2017.


35

► Karta prikazuje regije Europe.a) U tumaču svakoj boji pridruži ime odgovarajuće regije.b) Na karti zaokruži Hrvatsku.

4.

_________________________ _________________________

_________________________ _________________________

_________________________ _________________________

5.► Izradi razglednicu Hrvatske. Koristi se slikama iz časopisa. Razglednica treba pokazati sve ljepote Hrvatske.


36

SIMBOLI I TERITORIJ REPUBLIKE HRVATSKE

Svaki je sportaš ponosan kad osvoji prvo mjesto i zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju. Tada se u njegovu čast izvodi državna himna i vijori državna zastava.Koji je poznati hrvatski sportaš na slici?

______________________________

Kojim se sportom bavio? _____________

Državni simboli Republike Hrvatske jesu himna, zastava i grb.

Hrvatsku himnu napisao je Antun Mihanović a uglazbio ju je Josip Runjanin.

Hrvatska himna nosi naslov „Lijepa naša domovino“.

početak hrvatske himne

HIMNA

Lijepa naša domovino

Lijepa naša domovino,

oj junačka zemljo mila,

otare slave djedovino,

da bi vazda sretna bila!

Hrvatsku zastavu čine tri vodoravna polja crvene, bijele i plave boje.U središnjem dijelu zastave nalazi se hrvatski grb (šahovnica).

► Navedi simbole Republike Hrvatske.

____________________ ____________________ ____________________


37

zastava Republike Hrvatske grb Republike Hrvatske

Grb ima oblik štita i podijeljen je u dvadeset pet crvenih i bijelih polja. Prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene je boje. Iznad štita nalazi se kruna koja se sastoji od pet manjih štitova. Poredani slijeva nadesno to su: najstariji grb Hrvatske, grb Dubrovačke Republike, grb Dalmacije, grb Istre i grb Slavonije.

► Koji su grbovi ugrađeni u grbRepublike Hrvatske?Odgovori prema brojevima sa slike.

1. _____________________________

2. _____________________________

3. _____________________________

4. _____________________________

5. _____________________________

1 2 3 4 5

I novac je simbol države.Hrvatski novac jest hrvatska kuna. Dobila je naziv po životinji čije se krzno nekoć rabilokao sredstvo plaćanja. kuna


38

Granica Republike Hrvatske mijenjala se tijekom povijesti.Najveći dio granice slijedi tokove rijeka i pružanje planina.

Hrvatska država ima izlaz na Jadransko more.Dio mora ulazi u sastav hrvatskog teritorija.

Hrvatsko obalno more dijelimo na: unutarnje more i teritorijalno more.

Granice Republike Hrvatske

granica unutarnjeg mora

granica teritorijalnog mora

JADRANSKO MORE

Kopneni i morski dio teritorija Hrvatske čine njezinu ukupnu površinu.

Kopnena površina iznosi 56 594 km². Unutarnje i teritorijalno more ima površinu 31 479 km².Ukupna je površina Republike Hrvatske zbroj kopnenog i morskog teritorija. Ukupna je površina Hrvatske 88 073 km².

Prema površini teritorija Hrvatska zauzima 28. mjesto u Europi i 124. mjesto u svijetu.


39

► Pogledaj oblik teritorija Hrvatske. Napiši na što te podsjeća.

__________________________________________________

Hrvatska ima neobičan oblik. Izgled Hrvatske podsjeća na zmaja, pticu, potkovu. Takav oblik teritorija otežava prometno povezivanje i obranu države.

Hrvatska na kopnu graniči s pet država: Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

Hrvatska s Italijom ima granicu samo na moru.

HRVATSKA

SLOVENIJA

MAĐARSKA

SRBIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

CRNA GORA

ITALIJA

JADRANSKO MORE

ITALIJAItalija i Hrvatska imaju samo morsku granicu

BOSNA I HERCEGOVINA

najdulja kopnena granica

CRNA GORAnajkraća kopnena

granica

SLOVENIJApitanje granice nije

u potpunosti riješeno

MAĐARSKAnajveći dio granice

čini rijeka Drave

SRBIJAgranica prati tok

rijeke Dunav


40

👍 ZAPAMTI

● Simboli Republike Hrvatske jesu himna, zastava i grb. ● Hrvatska himna nosi naslov „Lijepa naša domovino“.● Hrvatsku zastavu čine tri vodoravna polja crvene, bijele i plave boje. ● U središnjem dijelu zastave nalazi se hrvatski grb (šahovnica).● Hrvatska država ima izlaz na Jadransko more. ● Kopneni i morski dio teritorija Hrvatske čine njezinu ukupnu površinu.● Ukupna površina teritorija Hrvatske jest 88 073 km².● Hrvatska na kopnu graniči s pet država: Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. ● S Italijom Hrvatska ima samo morsku granicu.


1.

2.

► Oboji zastavu Republike Hrvatske prema predlošku.

► Napiši naziv Hrvatske himne.


41

3. ► Dopuni stihove hrvatske himne riječima: JUNAČKA, DJEDOVINO, LIJEPA, SRETNA.

Lijepa naša domovino

_____________ naša domovino,

oj _______________ zemljo mila,

stare slave _________________,

da bi vazda ______________ bila!

4. ► Napiši na crte imena država s kojima graniči Hrvatska.► Napiši u pravokutnik naziv mora na koje izlazi Hrvatska.


42

Mađarska Srbija

7. ► Mnoge su obitelji u prošlosti imale obiteljske grbove. Obiteljski grbovi često imaju simbole iz djelatnosti predaka.Tako se na grbovima mogu naći: riba (ribar), klas pšenice (poljoprivrednik), tamburica (pjevač). Osmisli zajedno sa svojom obitelji vaš obiteljski grb.Možda vaše prezime govori čime su se predci bavili.Nacrtaj grb.

6. ► Napiši nazive rijeka koje čine prirodnu granicu Hrvatske s Mađarskom i sa Srbijom.

5. ► Dopuni rečenicu podatcima: 56 594 km² i 31 479 km².

Kopneni dio Hrvatske ima površinu __________________.

Obalno more ima površinu _______________________.


43

REGIONALIZACIJA HRVATSKE

Regionalizacija je proces izdvajanja dijelova teritorija na temelju prirodnih i društvenih obilježja. U Hrvatskoj postoje brojne tradicionalne regije. One su definirane povijesnim kretanjima stanovništva. Nemaju točno određene granice. Primjerice, Podravina je tamo gdje se ljudi osjećaju Podravcima, Moslavina je gdje se ljudi nazivaju i osjećaju Moslavcima. Tu su još: Hrvatsko Zagorje, Međimurje, Podravina, Posavina, Slavonija, Baranja, Srijem, Banovina, Kordun, Istra, Lika, Dalmacija. Napiši kojoj tradicionalnoj regiji pripadaš?

_____________________________

Regija je izdvojeno područje koje ima slična prirodno-geografska ili društveno-gospodarska obilježja.

Prirodno-geografske regije Hrvatske

Prirodno-geografske regije izdvajaju se prema obilježjima reljefa, klime,

voda i vegetacije.

Hrvatska je smještena na dodiru panonskog, dinarskog i jadranskog prostora.

PANONSKA NIZINA

DINARIDIJADRANSKO MORE

Prirodne cjeline Hrvatske


44

Kroz Hrvatsku se proteže Panonska nizina, planinski lanac Dinaridi te obalni prostor Jadranskog mora.

S obzirom na prirodna obilježja u Hrvatskoj se mogu izdvojiti tri velike prirodno-geografske regije:

Panonska HrvatskaGorska Hrvatska Primorska Hrvatska.

Prirodno-geografske regije Hrvatske

Panonska Hrvatska

Gorska Hrvatska

Primorska Hrvatska

Središnja Hrvatska

Ogulinsko-plaščanska udolina

Istočna Hrvatska

Lika

Gorski kotar

Sjeverno hrvatsko primorje

Južno hrvatsko primorje�

��

1

234

5

7

6

► U kojoj prirodno-geografskoj regiji živiš?

___________________________________________________________


45

PANONSKA HRVATSKA obuhvaća južni dio Panonske nizine. Prostire se na više od polovine hrvatskog teritorija i najgušće je naseljena. Dijeli se na Istočnu Hrvatsku i Središnju Hrvatsku.

Panonska Hrvatska

Središnja Hrvatska jest rubni prostor Panonske nizine. Omeđena je brojnim rijekama. Dijeli se na zapadno i središnje međurječje. Središnja Hrvatska gospodarsko je središte države.Istočna Hrvatska jest prostor prave Panonske nizine pa se naziva Istočna hrvatska ravnica. Tu su najpovoljniji uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju.

GORSKA HRVATSKA je prostorno najmanja regija i najrjeđe naseljena. Dio je planinskog sustava Dinarida. Gorska Hrvatska dijeli se na: Gorski kotar, Ogulinsko-plaščansku udolinu i Liku.

Gorska Hrvatska

PRIMORSKA HRVATSKA obuhvaća prostor uz Jadransko more. Unutar regije izdvajaju se tri zone:obala, otoci i unutrašnjost (unutrašnjost Istre i Dalmatinska zagora).Primorska Hrvatska dijeli se na: Sjeverno hrvatsko primorje (Istra, Kvarner i Podvelebitsko primorje) i Južno hrvatsko primorje (Dalmacija).

Primorska Hrvatska


46

Upravno teritorijalna podjela Hrvatske

Republika Hrvatska teritorijalno je organizirana i podijeljena na županije.

Županije su jedinice lokalne uprave i samouprave.Hrvatska ima 20 županija i Grad Zagreb sa statusom zasebne županije.

Manje upravne jedinice unutar županija jesu gradovi i općine.

Županije u Hrvatskoj

1

25

206

7 1014

1612

1134

818

9

13

15

17

19

GradZagreb

Uz broj županije nalazi se njezin naziv i ime središta županije: 1 Zagrebačka – Zagreb 2 Krapinsko-zagorska – Krapina 3 Sisačko-moslavačka – Sisak 4 Karlovačka – Karlovac 5 Varaždinska – Varaždin 6 Koprivničko-križevačka – Koprivnica 7 Bjelovarsko-bilogorska – Bjelovar 8 Primorsko-goranska – Rijeka 9 Ličko-senjska – Gospić 10 Virovitičko-podravska – Virovitica

11 Požeško-slavonska – Požega12 Brodsko-posavska – Slavonski Brod13 Zadarska – Zadar14 Osječko-baranjska – Osijek15 Šibensko-kninska – Šibenik16 Vukovarsko-srijemska – Vukovar18 Istarska – Pazin17 Splitsko-dalmatinska – Split19 Dubrovačko-neretvanska – Dubrovnik 20 Međimurska – Čakovec Grad Zagreb – Zagreb


47

► Pronađi svoju županiju i napiši kako se zove.

___________________________________________________________► Koji grad je sjedište tvoje županije?

___________________________________________________________

👍 ZAPAMTI

● Hrvatska je smještena na dodiru panonskog, dinarskog i jadranskog prostora. ● Hrvatska se dijeli na tri velike prirodno-geografske regije: Panonsku Hrvatsku, Gorsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku.● Republika Hrvatska teritorijalno je organizirana i podijeljena na županije (dvadeset županija i Grad Zagreb).● Manje upravne jedinice unutar županija su gradovi i općine.


1. ► Napiši u pravokutnike nazive prirodnih cjelina Hrvatske: DINARIDI, PANONSKA NIZINA, JADRANSKO MORE.


48

4. ► Opiši prirodno-geografsku regiju u kojoj živiš.

3. ► Poveži crtom prirodno-geografske regije sa nazivima teritorija koji im pripada.

PRIMORSKA HRVATSKA Istočna hrvatska ravnica

GORSKA HRVATSKA Dalmacija

PANONSKA HRVATSKA Lika

2. ► Napiši na crte koja je prirodno-geografska regije Hrvatske prikazana na fotografiji.


49

5. ► Dovrši legendu tako da na crte napišeš: Gorska, Panonska, Primorska.

► Napiši u kružiće na karti upiši odgovarajuće brojeve:1 – Istra2 – Istočna hrvatska ravnica3 – Lika4 – Dalmacija5 – Gorski kotar6 – Središnja Hrvatska

_______________ Hrvatska

_______________ Hrvatska

_______________ Hrvatska

6. ► Koliko ima županija u Hrvatskoj?

____________________► Kako se zovu upravne jedinice manje od županija?

_____________________ i _____________________


50

HRVATSKA – PROMETNA POVEZNICA EUROPE

Zaokruži prometna sredstva kojima si putovala / putovao.

AUTOMOBIL ZRAKOPLOV

VLAK BROD TRAMVAJ

BICIKL AUTOBUS TRAJEKT

Povoljan geografski položaj Hrvatske utječe na njezino prometno značenje. Kroz Hrvatsku prolaze prometnice koje povezuju države Srednje Europe sa državama Južne i Jugoistočne Europe.

Hrvatska ima tranzitni položaj.

Promet ljudi i robe preko teritorija Hrvatske naziva se tranzit.

U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni promet zahvaljujući mreži modernih autocesta.

Kroz prostor gorske Hrvatske prolaze najkraće i najlakše prometne veze Srednje Europe s Jadranskim morem i Sredozemljem.

Prostor gorske Hrvatske nazivamo „hrvatska vrata” ili „hrvatski prag”.

U gorskoj Hrvatskoj nalaze se prijevoji koji omogućuju prijelaz preko Dinarida.

Prijevoj je pristupačan, niži dio planine pogodan za izgradnju prometnice.

Najvažniji i najpoznatiji prijevoji jesu: Delnička vrata, Kapela, Vratnik, Oštarijska vrata i Prezid.


51

Prijevoji u Hrvatskoj

RijekaKarlovac

Zagreb

SenjPula

Zadar

Šibenik Split

BOSNA I HERCEGOVINA

SLOVENIJA

Karlobag

1

23

4

5

1 Delnička vrata (742 m)

2 Kapela (887 m)

3 Vratnik (694 m)

4 Oštarijska vrata (928 m)

5 Prezid (766 m)

Uz ime prijevoja na karti stoji njegova nadmorska visina. To je broj koji govori na koliko se metara nalazi određena točka iznad razine mora.

► Koji je prijevoj na najvećoj nadmorskoj visini?

_______________________________► Koji je prijevoj na najmanjoj nadmorskoj visini?

_______________________________► Kolika je visinska razlika između tih dvaju prijevoja?

_______________________________


52

Kopnene prometne pravce čine ceste, željezničke pruge, plinovodi i naftovodi.

Zagreb je glavno prometno čvorište Hrvatske.

Kroz Zagreb prolaze najvažniji prometni pravci.

prometno čvorište u Zagrebu

Cestovni prometni pravci kroz Hrvatsku mogu se podijeliti na uzdužne i poprečne.Uzdužni pravci povezuju zapad s istokom, a poprečni sjever s jugom Europe.

Cestovni prometni pravci kroz Hrvatsku

Uzdužni prometni pravci: posavski podravski jadransko-jonski

Poprečni prometni pravci: Budimpešta – Zagreb – Rijeka Europa – Zagreb – Split slavonsko-bosansko-neretvanski


53

► Koji cestovni pravci povezuju istok i zapad Europe preko Hrvatske?

___________________________________________________________

Željeznički promet u Hrvatskoj nije dovoljno razvijen zbog zastarjele željezničke mreže.

Osim kopnenim pravcima Hrvatska je s Europom povezana i ostalim prometnim vezama.

Riječni promet najviše je razvijen na rijeci Dunav. Dunav povezuje Hrvatsku s mrežom europskih riječno-kanalskih putova.

Vukovar – najveća hrvatska riječna luka

Pomorski promet može biti teretni i putnički promet. Naše najveće teretne luke jesu Rijeka i Ploče. Najveća putnička luka jest Split.

Rijeka – najveća pomorska luka

U Hrvatskoj se sve više razvija zračni promet. U Zagrebu je sagrađena nova zračna luka „Franjo Tuđman”. Ime je dobila po prvom hrvatskom predsjedniku.

najveća međunarodna zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu


54

👍 ZAPAMTI

● Hrvatska ima tranzitni položaj. ● „Hrvatski prag” jest prostor gorske Hrvatske kroz koji prolaze najkraće i najlakše prometne veze Srednje Europe sa Jadranskim morem.● Prijevoji su pristupačni, niži dijelovi planina koji su pogodni za izgradnju prometnica. ● U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni promet. ● Glavno prometno čvorište jest grad Zagreb. ● Riječni promet najviše je razvijen na rijeci Dunav – luka Vukovar. ● Pomorski promet čine teretni i putnički promet – luke Rijeka, Ploče, Split.● Zračna luka „Franjo Tuđman” najveća je međunarodna zračna luka Hrvatske.


1.

2.

3.

4.

► U kojoj se prirodno-geografskoj regiji nalazi „hrvatski prag“?Zaokruži točan odgovor.

► Objasni zašto kažemo za Hrvatsku da ima tranzitni položaj.

► Na kojoj rijeci leži riječna luka Vukovar? Zaokruži točan odgovor.

► Imenuj tri hrvatske pomorske luke.

PANONSKA

HRVATSKA

PRIMORSKA

HRVATSKA

GORSKA

HRVATSKA

SAVA DRAVA DUNAV


55

7. ► Koji su oblici prometa razvijeni u tvojem zavičaju? Navedi ih. Prolaze li kroz tvoj zavičaj važniji cestovni prometni pravci? Odgovori na pitanje pomoću geografske karte Prometni pravci u Hrvatskoj.

5.

6.

► Kako se zove i u kojem gradu se nalazi najveća zračna luka Hrvatske?

► Ispod svake slike napiši vrstu prometa koji prikazuje: RIJEČNI, CESTOVNI, POMORSKI.


56

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja: EUROPA, EUROPSKA UNIJA, HIMNA,

PANONSKA, PRIMORSKA, PROMET, ŽUPANIJE.

HRVATSKA

1. 7. 2013

SIMBOLI HRVATSKE

PRIRODNO-GEOGRAFSKE REGIJE

GORSKA

KONTINENT

HRVATSKI PRAG

TRANZIT

56


57

GEOGRAFSKA KARTA I ORIJENTACIJA

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● odrediti geografski smještaj u odnosu na ekvator i početni meridijan ● razlikovati elemente geografske mreže ● razlikovati geografske karte prema sadržaju i mjerilu ● čitati geografsku kartu pomoću tumača ● upoznati načine izrade geografskih karata ● objasniti pojam orijentacije ● odrediti strane svijeta pomoću kompasa ● upotrebljavati topografsku kartu i kompas ● prepoznati prirodne i društvene sadržaje na topografskoj karti ● rabiti grafičko mjerilo.

57


58

ODREĐIVANJE GEOGRAFSKOG SMJEŠTAJA

ZA:DATUM:VRIJEME:ADRESA:MJESTO:

POZIVNICA

Zašto je važno znati odrediti geografski smještaj? Zamisli da ti je prijatelj ostavio pozivnicu za rođendan na koju je zaboravio napisati svoju adresu. Ti ne znaš kamo trebaš doći. Određivanjem geografskog smještaja određujemo adresu svim mjestima na Zemlji. Napiši svoju adresu.

_______________________________

ZA ..................................DATUM ...........................VRIJEME ........................ADRESA .........................MJESTO .........................

POZIVNICA

Veselim se tvojem dolasku!

Na globusu možemo pronaći oceane i kontinente.Na globusu vidimo nacrtane kružnice i polukružnice (lukove). Kružnice i polukružnice međusobno se sijeku i tako čine mrežu.

► Kako se zove najveća zamišljena kružnica koja okružuje Zemlju?

► Napiši na koje dvije polutke ekvator dijeli Zemlju.

Od ekvatora kružnice se protežu prema Sjevernom i Južnom polu. Kružnice su prema polovima sve manje.

Zamišljene kružnice paralelne s ekvatorom nazivamo paralelama

ili usporednicama.


59

paralele se označavaju stupnjevima

Ekvator je najveća paralela.Označava se s 0°.Sjeverni pol i Južni pol označavaju se s 90°. Paralele se označavaju s 0°– 90° sjeverno od ekvatora i 0°– 90° južno od ekvatora.

S

J

► Kako se nazivaju zamišljene kružnice paralelne s ekvatorom?

Na geografskim kartama stupnjevi paralela označeni su uz lijevi i/ili desni rub karte.

označavanje paralela na karti

15 °

15 °

45 °

45 °

75 °

60 °

60 °

30 °

30 °

0 °15 °

15 °

45 °

45 °

75 °

60 °

60 °

30 °

30 °

0 °


60

► Podebljaj na geografskoj karti ekvator. ► Napiši u kvadratić sa koliko se stupnjeva označava ekvator. ► Na karti je podebljana jedna paralela. ► Na koliko stupnjeva se nalazi označena paralela? _______________ ► Na kojoj je polutci ta paralela: sjevernoj ili južnoj? _______________

45 °45 °

Polukružnice koje spajaju Sjeverni i Južni pol zovu se meridijani

ili podnevnici.

Početni meridijan označava se sa 0°.On dijeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku.Meridijani se označavaju 0° – 180° istočno od početnog meridijana i 0° – 180° zapadno od početnog meridijana.


61

► Kako zovemo polukružnice koje spajaju Sjeverni i Južni pol?

Na geografskim kartama stupnjevi meridijana označeni su uz gornji i/ili donji rub.

označavanje paralela na karti

15 °15 ° 45 °45 ° 75 °75 ° 90 °90 ° 60 °60 ° 30 °30 ° 0 ° 105 °105 ° 135 ° 165 ° 180 °150 °120 °120 °135 °165 °150 °

15 °15 ° 45 °45 ° 75 °75 ° 90 °90 ° 60 °60 ° 30 °30 ° 0 ° 105 °105 ° 135 ° 165 ° 180 °150 °120 °120 °135 °165 °150 °

► Podebljaj na geografskoj karti početni meridijan. ► Napiši u kvadratić sa koliko se stupnjeva označava početni meridijan. ► Na karti je podebljana jedan meridijan. ► Na koliko stupnjeva se nalazi označeni meridijan? _______________ ► Na kojoj je polutci taj meridijan: istočnoj ili zapadnoj? _____________

60 °

60 °


62

Paralele i meridijani zajedno čine mrežu.

Mrežu paralela i meridijana nazivamo geografskom mrežom.

Pomoću geografske mreže može se odrediti geografski smještaj svake točke na Zemlji.

geografska mreža

Pri određivanju geografskog smještaja na geografskoj mreži određujemo smještaj neke točke prema ekvatoru (sjeverno ili južno) i prema početnom meridijanu (istočno ili zapadno).

👍 ZAPAMTI

● Paralele (usporednice) jesu kružnice koje su paralelne (usporedne) s ekvatorom.● Ekvator je najveća paralela. Označava se s 0°. ● Sjeverni i Južni pol označavaju se s 90°. ● Paralele se označavaju s 0°– 90° sjeverno od ekvatora i 0°– 90° južno od ekvatora.● Polukružnice koje spajaju Sjeverni i Južni pol zovu se meridijani (podnevnici).● Početni meridijan označava se s 0°. ● Meridijani se označavaju s 0°– 180° istočno od početnog meridijana i 0°– 180° zapadno od početnog meridijana.● Geografska mreža je mreža koju čine paralele i meridijani. ● Pomoću geografske mreže možemo odrediti geografski smještaj svake točke na Zemlji.


63


1.

2.

3.

► Poveži crtom početak i kraj rečenice.

► Dopuni rečenice riječima: SJEVERNU, ZAPADNU, ISTOČNU, JUŽNU.

► Kako se obilježavaju početni meridijan i ekvator?Zaokruži točan odgovor.

Kružnice koje su paralelne s ekvatorom jesu meridijani ili podnevnici.

Polukružnice koje spajaju Sjeverni i Južni pol paralele i meridijani.

Geografska mreža je mreža koju čine jesu paralele ili usporednice.

Ekvator dijeli Zemlju na ______________ i ______________ polutku.

Početni meridijan dijeli Zemlju na _____________ i _____________ polutku.

180° 0° 90°

4. ► Zaokruži TOČNO, ako je tvrdnja točna. Ako nije, zaokruži NETOČNO.

Sve paralele (usporednice) su iste veličine. TOČNO NETOČNO

Svi meridijani (podnevnici) su iste veličine. TOČNO NETOČNO


64

15 °

15 °

45 °

45 °

75 °

90 °

60 °

90 ° 60 °60 ° 30 °

30 °

30 °

30 ° 0 °

0 °

180 °150 °120 °120 °150 °

15 °

15 °

45 °

45 °

75 °

60 °

30 °

30 °

0 °

90 °90 ° 60 °60 ° 30 °30 ° 0 ° 180 °150 °120 °120 °150 °

AD

B

F

E

C

a) Podebljaj ekvator plavom bojom.

b) Podebljaj početni meridijan zelenom bojom.

c) Odredi smještaj točaka B i C u odnosu na ekvator i početni meridijan.

Točka A smjestila se JUŽNO od ekvatora i ZAPADNO od početnog meridijana.

Točka B smjestila se ________ od ekvatora i ________ od početnog meridijana.

Točka C smjestila se ________ od ekvatora i ________ od početnog meridijana.

d) Odredi geografski smještaj točaka E i F.

Točka D је 15° JUŽNO od ekvatora i 30° ZAPADNO od početnog meridijana.

Točka E је ____________ od ekvatora i ____________ od početnog meridijana.

Točka F јe ____________ od ekvatora i _____________ od početnog meridijana.

5. ► Riješi zadatak pomoću geografske karte.


65

6. ► S prijateljima u školi ili kod kuće odigraj zanimljivu igru koja se zove Potapanje brodova.

Potrebna su vam 2 papira i 2 olovke.Neka svaki učenik nacrta mrežu kvadratića (10 x 10)U mreži učenici crtaju svoju flotu:• 1 BORBENI BROD (4 kvadratića u nizu vodoravno ili uspravno) • 2 KRSTARICE (3 kvadratića svaka)• 3 RAZARAČA (svaki po 2 kvadratića)• 4 PODMORNICE (1 kvadratić svaka)Cilj je da svaki igrač pokuša prvi otkriti položaj suigračevih brodova. Igrači napadaju skrivenu protivničku flotu izgovarajući koordinate u protivničkoj mreži. Primjerice, ako učenik kaže: 2 D (ucrtan znak X u mreži), nije pogodio brod. Ako kaže: 7 H jedan dio broda je pogođen.

1 2 3 4 5 6 7 8 9ABCD XEFGH X


66

PRIKAZIVANJE ZEMLJINE POVRŠINE

Nacrtaj zadanim znakovima u polje desno kako izgleda tvoja soba ili neka druga prostorija u tvom stanu.

krevet

ormar

stol

stolac

vrata

prozor

Crtež u prethodnom zadatku prikazuje sobu umanjeno, a ne u pravoj veličini. Namještaj nije prikazan kao u stvarnosti, nego pomoću znakova i boja.

Zemljinu površinu prikazujemo pomoću geografske karte.

Geografska karta umanjeni je prikaz dijela Zemljine površine na ravnoj plohi.

Izrada geografske karte dugotrajan je posao. Problem koji se javlja pri izradi geografske karte: kako što vjernije prikazati zakrivljenu Zemljinu površinu na ravnoj plohi.

slojevi karte izrađeni pomoću računala

Prometnice

Objekti

Granice

Vode

Reljef

Karta


67

Danas se potrebne informacije za izradu karata prikupljaju snimanjem iz zraka i svemira.

Geografske karte izrađuju ljudi koje nazivamo kartografi.

Geografske karte veliki su izvori informacija. One olakšavaju putovanja, izgradnju prometnica i naselja. Potrebno je naučiti čitati geografske karte kako bismo se njima mogli koristiti.

Osnovni dijelovi geografske karte jesu: naslov, mjerilo, geografska mreža i tumač znakova.

Iz naslova geografske karte saznajemo što je prikazano na karti.

► Potraži na karti Hrvatske naslov karte. Prepiši ga.

Mjerilo geografske karte možemo prikazati brojčano i grafički .

1:25 000BROJČANO MJERILO

1 cm na karti = 250 m u prirodi

GRAFIČKO MJERILO

500 m 0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 m

► Pronađi brojčano mjerilo na geografskoj karti Hrvatske i prepiši ga.

___________________________________

Na istoj geografskoj karti zaokruži grafičko mjerilo.


68

Paralele i meridijani na geografskoj karti čine geografsku mrežu.

► Podebljaj na geografskoj karti Hrvatske jednu paralelu crvenom bojom, a jedan meridijan plavom bojom.

U tumaču znakova objašnjeni su kartografski znakovi koji se

nalaze na geografskoj karti.

Pomoću kartografskih znakova prikazuje se sadržaj geografske karte.

Sadržaj na geografskim kartama može se podijeliti na prirodni i društveni.Prirodni sadržaj čine: reljef, vode, klima, tlo, biljni svijet. Društveni sadržaj čine: naselja, prometnice, granice i ostali objekti u prostoru.Kartografskim znakovima u obliku crta, točaka, boja, linija prikazuje se navedeni sadržaji. Natpisima se označavaju imena reljefnih cjelina, država, gradova, rijeka itd.

► Pomoću tumača znakova pronađi na geografskoj karti Hrvatske četiri naselja sa više od 10 000 stanovnika. Napiši njihova imena.

________________________________________________________________► Kojim bojama je prikazan reljef na geografskoj karti Hrvatske?

________________________________________________________________► Pronađi i napiši nazive dviju rijeka na području Hrvatske.

________________________________________________________________


69

👍 ZAPAMTI

● Geografska karta jest prikaz dijela Zemljine površine na ravnoj plohi.● Geografske karte izrađuju kartografi. ● Osnovni dijelovi karte jesu: naslov, mjerilo, geografska mreža i tumač znakova.● Mjerilo geografske karte može biti brojčano i grafičko.● U tumaču znakova objašnjeni su kartografski znakovi.● Prirodni sadržaj karte: reljef, vode, klima, tlo, biljni svijet. ● Društveni sadržaj karte: naselja, prometnice, granice i ostalo.

REPUBLIKA HRVATSKA


1.

2.

3.

► Što je geografska karta?

► Poveži pojmove.

► Prepoznaj i poveži osnovne dijelove geografske karte.

GRAFIČKO MJERILO 1:25 000

BROJČANO MJERILO 500 m 0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 m

NAZIV

TUMAČ ZNAKOVA


70

► Izaberi četiri kartografska znaka. Nacrtaj ih i napiši njihovo značenje.

► Zaokruži zelenom bojom pojmove koji čine prirodni sadržaj geografske karte.

NASELJA RELJEF PROMETNICE VODE

KLIMA TLO GRANICE

4.

5.


71

MJERILO I VRSTE GEOGRAFSKIH KARATA

Zašto je važno mjerilo? Mjerilo daje uvid u stvarnu veličinu prostora koja se prikazuje na geografskoj karti. Ako se ne zna taj podatak,ne može se pravilno čitati geografska karta i ne mogu sepredočiti stvarna udaljenost.

Mjerilo pokazuje koliko je puta slika predmeta manja od njegove stvarne veličine.

Kod geografskih karata mjerilo pokazuje koliko je puta neka udaljenost u prirodi umanjena na geografskoj karti.

► Prisjeti se. Na koji način možemo prikazati mjerilo na geografskoj karti?

Kako pročitati mjerilo? Objasnimo primjerom.

1 : 200 000 ČITAJ jedan naprama dvjesto tisuća

► Napiši kako se čitaju zadana mjerila.

1 : 300 000 __________________________________________________

1 : 1 000 __________________________________________________

1 : 20 000 __________________________________________________

jedan naprama tristo tisuća

Što znače brojevi kod mjerila? Objasnimo primjerom.

1 : 100 0001 cm na karti 100 000 cm u prirodi


72

Ako je mjerilo 1 : 100 000, onda je 1 cm na karti jednak udaljenosti od 100 000 cm u prirodi. (100 000 centimetara = 1 kilometar)Prikažimo to mjerilo grafički. Grafičko mjerilo crtežom prikazuje koliko iznosi neka udaljenost u prirodi.

Udaljenost na karti od 1 cm predstavlja udaljenost 1 km u prirodi.

1 : 100 000

0 61 72 83 94 10 km5

GRAFIČKO MJERILO

0 500 1 000 1 500 m

A B

A B

A BKako se potrebljava grafičko mjerilo?

1. Označimo točke između kojih tražimo udaljenost.

3. Prislonimo list papira na označenu dužinu. Nacrtajmo na papiru krajnje točke dužine.

4. Prenesemo označenu udaljenost na grafičko mjerilo. Očitamo. Udaljenost točkaka A i B iznosi 1 000 metara.

2. Spojimo točke između kojih tražimo udaljenost.

Geografske karte razlikuju se po sadržaju koji prikazuju. Dijelimo ih na topografske karte i tematske.

Topografske detaljne karte prikazuju manji dio Zemljine površine.

One najvjernije prikazuju prostor koji nas okružuje.


73

Na topografskim kartama sadržaj je prikazan bojom i topografskim znakovima.

Topografski znakovi jesu dogovoreni znakovi kojima se označavaju važniji objekti i prirodne pojave.

Topografski su znakovi objašnjeni u tumaču znakova.

132132132132

zgrada ponikva rasadnik

lokalna cesta

brza cesta

autocesta

špilja

kota

rijeka

bunar

izvor

sportskibazen

listopadnašumalistopadnašumalistopadnašumalistopadnašuma

koliba

crkva

samostan

kapelica

dvorac

ruševina

sportskoigralište

kamenolom

rudnik

topografski znakovi

Topografske karte prema mjerilu možemo podijeliti na:

1. topometrijske do 1 : 10 000

2. topografske detaljne od 1 : 10 000 do 1 : 100 000

3. topografske pregledne od 1 : 100 000 do 1 : 500 000

4. geografske pregledne ili korografske od 1 : 500 000.


74

topografska karta

Tematske karte prikazuju sadržaje određene teme.

Tematska karta nastaje na osnovi topografske karte. Tematska karta može biti: karta naselja, karta stanovništva, politička, povijesna, gospodarska (privredna), vojna, turistička (izletnička), rekreacijska, sportska.

turistička karta otoka Raba

Više različitih vrsta karata povezanih u knjigu nazivamo atlas.


75

👍 ZAPAMTI

● Mjerilo pokazuje koliko je puta neka udaljenost u prirodi umanjena na geografskoj karti.● Grafičko mjerilo crtežom prikazuje koliko iznosi neka udaljenost u prirodi.● Geografske karte razlikuju se po sadržaju koji prikazuju. Dijelimo ih na topografske karte i tematske. ● Topografske detaljne karte prikazuju manji dio zemljine površine. ● Topografski znakovi jesu dogovoreni znakovi kojima se označavaju važniji objekti i prirodne pojave. ● Tematske karte prikazuju sadržaje određene teme. ● Više različitih vrsta karata povezanih u knjigu nazivamo atlas.


1.

2.

► Dopuni rečenicu.

Mjerilo pokazuje koliko je puta neka udaljenost u prirodi

___________________ na geografskoj karti.

► Pomoću grafičkog mjerila i koristeći ravnalo izračunaj udaljenost između točke A i B.

Točke A i B udaljene su _____ cm.

To znači da su u prirodi mjesta A i B udaljena _____ km.

1 : 100 000

0 61 72 83 94 10 km5

A B


76

5. ► Pomoću odrasle osobeizradi svoju geografsku kartu.

4. ► Poveži linijom pojam i definiciju.

TEMATSKA KARTA više različitih vrsta karata povezanih u knjigu

ATLAS prikazuje sadržaje određene teme

Pribor: ● prazan list papira A4 ● bojice ili flomasteriUputa: Nacrtaj kartu područja od tvoje kuće do škole. Označi sve važnije sadržaje: kuće, prometnice, prodavaonice, vegetaciju, igrališta, parkove... Uzmi nacrtanu kartu i prošeći do škole da provjeriš točnost karte.Docrtaj elemente koji nedostaju. Sadržaje na karti nacrtaj pomoću znakova. Ne zaboravi na tumač i naslov karte.

3. ► Napiši ispod karte kojoj vrsti geografskih karata pripada.

topografska karta


77

ORIJENTACIJA

Snalaženje u prostoru za čovjeka je ključna vještina. Prema uputama GPS uređaja lako se dođe na odredište.Samo praćenje uputa nije dovoljno za snalaženje u prostoru. Zato je potrebno naučiti kako čitati geografsku kartu.Tu je vještinu potrebno usvojiti.

Ako radimo zajedno, udružimo snage, stići ćemo do cilja.

Snalaženje u prostoru naziva se orijentacija.

Orijentacija je određivanje mjesta na kojem se nalazimo (našeg stajališta) u odnosu na glavne strane svijeta.

Glavne strane svijeta jesu sjever (S), jug (J), istok (I) i zapad (Z).

Uz glavne strane svijeta možemo odrediti i sporedne.

S

J

Z I

SZ SI

JZ JIjugoistokjugozapad

sjeverozapad sjeveroistok

glavne i sporedne strane svijeta


78

► Koja se sporedna strana svijeta nalazi između sjevera i istoka?

________________________________► Između kojih se dviju glavnih strana svijeta nalazi jugozapad?

________________________________

Poznavanjem barem jedne strane svijeta određujemo ostale.U prirodi se najlakše orijentirati pomoću kompasa.

Kompas je sprava koja služi za orijentaciju.

U kompasu se nalazi magnetska igla koja pokazuje sjever. Prema sjeveru određujemo ostale strane svijeta.

Kako pomoću kompasa odrediti smjer sjevera?

Postavimo kompas na dlan.Okrećemo se zajedno sa kompasom sve dok se crveni kraj magnetske igle ne poklopi s oznakom sjevera. Drugi kraj magnetske igle pokazuje jug. Potražimo u prirodi neki vidljivi orijentir koji će nam predstavljati sjever.

Na kompasu na slici stoje međunarodne oznake za strane svijeta:E – east (istok), W – west (zapad), N – north (sjever), S – south (jug).

kompas

Za orijentaciju na terenu uz kompas potrebna je i topografska karta. Karta se mora usmjeriti prema sjeveru (usjeveriti)

Orijentirati kartu znači uskladiti naše stajalište i strane svijeta na karti.


79

Kako usjeveriti topografsku kartu?

Kompas poravnamo s lijevim ili desnim rubom okvira topografske karte u smjeru pružanja meridijana. Okrećemo topografsku kartu zajedno sa kompasom dok se kazaljka ne poklopi sa smjerom sjever i jug.

Uspoređujemo kartu s okruženjem. Pronalazimo objekte u prostoru i uspoređujemo ih s topografskim znakovima na topografskoj karti.

► Prema kojoj strani svijeta orijentiramo kartu?

Što učiniti ako se nađemo u prirodi bez kompasa i topografske karte? Postoji više načina da se orijentiramo u prirodi. Orijentacija pomoću Sunca moguća je samo za lijepa vremena. Sunce se prividno kreće od istoka prema zapadu. Kad bismo se licem okrenuli prema Suncu u vrijeme podneva, bili bi okrenuti prema jugu (na sjevernoj polutki).

orijentacija pomoću Sunca


80

jug

Orijentacija pomoću Sunca i sata s kazaljkama.

Usmjerimo malu kazaljku sata prema Suncu.Ta kazaljka s brojkom 12 zatvara određeni kut. Pravac koji raspolavlja taj kut usmjeren je prema jugu. Sada lako odredimo ostale strane svijeta.

Za vrijeme vedrih noći (na sjevernoj polutki) možemo odrediti smjer sjevera pomoću zvijezde Sjevernjače.

Zvijezda Sjevernjača je najsjajnija zvijezda u zviježđu Malog medvjeda.

dio neba iznad sjeverne polutke

MALI MEDVJED

VELIKI MEDVJED

ZVIJEZDA SJEVERNJAČA

Orijentacija pomoću Sunca i zvijezda nije pouzdana. Danas postoje suvremeni uređaji za orijentaciju.


81

Za orijentaciju u zračnom i pomorskom prometu upotrebljava se radar.

navigacijski i radijski sustav na brodu monitor radara

U svakodnevnim aktivnostima za orijentaciju i navigaciju upotrebljavaju se globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS).

princip rada GNSS-a

GNSS satelit

GNSS satelit

GNSS prijamnik

GPS je američki globalni navigacijski satelitski sustav.

Upotreba GPS-a raširena je u svijetu. Upotrebljava ga vojska, planinari, službe za spašavanje, sportaši, izletnici i građani.

Europska unija razvila je svoj GNSS koji je nazvan Galileo.


82

👍 ZAPAMTI

● Orijentacija je određivanja našeg stajališta u odnosu na glavne strane svijeta. ● Kompas je sprava koja služi za orijentaciju. ● Zvijezda Sjevernjača je najsjajnija zvijezda u zviježđu Malog medvjeda. ● Za orijentaciju u zračnom i pomorskom prometu upotrebljava se radar.● U svakodnevnim aktivnostima za orijentaciju i navigaciju služimo se globalnim navigacijskim satelitskim sustavima (GNSS).● GPS je američki globalni navigacijski satelitski sustav.


1.

2.

► Što je orijentacija?

► Dopiši kratice za strane svijeta koje nedostaju.

J

SZ

3. ► Opiši kako se orijentira pomoću sata s kazaljkama i Sunca.


83

5.

6.

7.

► Koji uređaj rabe brodovi i avioni za orijentaciju?Zaokruži točan odgovor.

► Što je kompas?

Pribor: veća šivaća igla, magnet, pluteni čep, nožić, flomaster, plitki plastični tanjur ili posuda s malo vodeUpute: • Skrati pluteni čep na visiinu 5 mm.• Uhvati iglu tako da je ušica okrenuta prema dolje.• Klizi magnetom po igli od vrha prema ušici. • Ponovi radnju oko 60 puta da se igla što bolje magnetizira.• Probodi iglom kroz čep kao na slici. • Nacrtaj flomasterom na čepu strelicu koja pokazuje vrh igle. • Taj smjer označava sjever.• Stavi tanjur na ravnu površinu. Ulij vodu u tanjur.• Stavi čep u vodu. Vrh igle pokazivat će SJEVE• Ako imaš kompas, provjeri radi li dobro tvoj novi kompas.

KOMPAS RADAR

► Izradi svoj kompas. Zamoli roditelje za pomoć. Slijedi upute.

4.► Napiši na crte:

MALI MEDVJED, VELIKI MEDVJED, ZVIJEZDA SJEVERNJAČA.


8484

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja:BROJČANO, GRAFIČKO, PARALELE, RADAR, SJEVERNJAČA,

TEMATSKA, TOPOGRAFSKA.

1:25 000 500 m 0 500 1 000 m

ATLAS

MERIDIJANI

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ

GEOGRAFSKA MREŽAMJERILO

ORIJENTACIJA

KOMPASGEOGRAFSKA KARTA


85

RELJEF ZEMLJE

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● objasniti pojam reljef ● imenovati dijelove Zemlje ● razlikovati nadmorsku visinu i relativnu visinu ● razlikovati unutarnje i vanjske procese ● prepoznati djelovanje unutarnjih i vanjskih procesa ● objasniti promjenjivost izgleda reljefa pomoću crteža ● navesti postupke i načine ponašanja za vrijeme potresa.


86

RELJEF I GRAĐA ZEMLJE

Izgled Zemljine površine nerijetko mijenja čovjek svojim djelovanjem. Satelitske snimke zapadnog Brazila, prašuma Amazona, snimljene su 1975. (lijevo) i 2009 (desno). One jasno pokazuju nestajanje prašuma zbog prekomijernog krčenja da bi se dobila obradiva površina.

► Zašto je važno zaštititi šume?

________________________________________________________________

Sve neravnine i ravnine na Zemljinoj površini čine reljef.

Na površini Zemlje izmjenjuju se uzvišenja, udubljenja i ravnine. Reljef se stalno mijenja. Nastaju novi reljefni oblici, a stari se mijenjaju. Planine se izdižu i snižavaju. Dokazujemo to mjerenjem nadmorske visine.

Nadmorska ili apsolutna visina jest visinska udaljenost koja se mjeri od srednje razine mora. Srednja razina mora označava se s 0 metara.

Mount Everest


87

Najviši vrh svijeta jest Mount Everest na planini Himalaji. Visinska razlika mjerena od srednje razine mora do tog vrha iznosi 8 848 m. To znači da se Mount Everest nalazi na 8848 m nadmorske visine.

nadmorska visina

200 m

0 m

– 200 m

400 m

600 m

800 m

1 000 m

B

A

apsolutna nadmorska visinatočke A

relativna nadmorska visinatočaka A i B

► Promotri prethodni crtež. Dopuni rečenice.

Točka A nalazi se na ___________ metara nadmorske visine.

Točka B nalazi se na ___________ metara nadmorske visine.

Relativna visina je visinska razlika između dviju nadmorskih visina.

► Promotri prethodni crtež. Izračunaj relativnu visinu između točaka A i B.

Relativnu visinu računamo tako da od veće nadmorske visine (točka B) oduzmemo manju nadmorsku visinu (točka A).

600 m – 400 m = ____________________

Relativna visina između točaka A i B jest _______ metara.

Neka područja na Zemlji nalaze se ispod srednje razine mora.

Površina koja se nalazi ispod srednje razine mora naziva se depresija ili potolina.


88

Između Europe i Azije nalazi seKaspijsko jezero.Razina Kaspijskog jezera nalazi se 28 mispod srednje razine mora.Kaspijsko jezero jest depresija.

Kaspijsko jezero

Reljefni oblici razlikuju se po izgledu i po nadmorskoj visini na kojoj se nalaze. Promotri prikaz podjele reljefa prema nadmorskoj visini.

PLANINEiznad 1000 m

GORE500 – 1000 m

BRDA200 – 500 m

NIZINEdo 200 m

DOLINE

UZVIŠENJA

RAVNINE

UDUBLJENJA

NERAVNINE

RELJEF

VISORAVNIiznad 200 m


89

Reljef se stalno mijenja zbog složenog djelovanja sila u Zemljinoj unutrašnjostii brojnih vanjskih procesa.

Koliko je Zemlja stara?

Zemlja je stara gotovo 5 milijardi godina.

Važnu ulogu u proučavanju starosti Zemlje imaju fosili.

fosil

Fosili su ostaci biljnog i životinjskog svijeta očuvani u stijenama.

Kako je građena Zemlja?Zemlja je građena od nekoliko slojeva:

1. kora – površinski sloj2. plašt3. vanjska jezgra4. unutarnja jezgra

građa Zemlje

KORA

PLAŠT

VANJSKA JEZGRA

UNUTARNJA JEZGRA


90

👍 ZAPAMTI

● Sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini čine reljef. ● Nadmorska ili apsolutna visina jest visinska udaljenost nekog mjesta od srednje razine mora. ● Relativna visina je visinska razlika između dviju nadmorskih visina. ● Površina koja se nalazi ispod srednje razine mora naziva se depresija ili potolina.● Zemlja je stara skoro 5 milijardi godina.● Zemlja je građena od unutrašnje jezgre, vanjske jezgre, plašta i kore. ● Fosili su ostaci biljnog i životinjskog svijeta očuvani u stijenama.


1.

2.

► Odgovori na pitanje: Što je reljef?

► Poveži crtom pojam i objašnjenje.

nadmorska visina visinska razlika dviju nadmorskih visina

relativna visina površina koja se nalazi ispod srednje razine mora

depresija ili potolina visinska udaljenost, mjeri od srednje razine mora

3.► Napiši ispod slika koji je reljef prikazan:

NIZINA, PLANINA, DOLINA.


91

4.

5.

► Napiši na crte nazive slojeva Zemlje.

► Riješi križaljku.

1. Reljefno udubljenje.

2. Ravnice do 200 m nadmorske visine.

3. Uzvišenje iznad 1 000 m nadmorske visine.

4. Uzvišenja do 500 m nadmorske visine.

5. Sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

6. Površinski sloj Zemlje.

U označenim poljina piše ime najviše planine u Hrvatskoj. Prepiši ga.

_____________________________

1.

2.

5.

3.

6.

4.


92

UNUTARNJE SILE ZEMLJE

Ako pažljivije pogledaš kontinente na globusu i karti Svijeta, otkriti ćeš nešto zanimljivo.Južnu Ameriku možeš poput slagalice spojiti sa zapadnom Afrikom. Ako malo zakreneš Sjevernu Ameriku, spojit će se s Europom. Možemo zaključiti da su kontinenti u prošlosti bili spojeni, da se gibaju i mijenjaju svoj položaj..

PRIJE POSLIJE

Zemljina kora je razlomljena na ploče.

Ploče su različitih oblika, veličina i stalno su u pokretu. Gibaju se na rastaljenoj i užarenoj masi koju nazivamo magma. Zajedno sa njima gibaju se i kontinenti koji se nalaze na njima.

Zemljina kora razlomljena na ploče

Djelovanjem unutarnjih sila, magma kroz pukotine u Zemljinoj kori izlazi na površinu.


93

Magma stvara stožasta uzvišenja koja nazivamo vulkanima.

Kad magma izađe na površinu Zemlje naziva se lava.

dijelovi vulkana

magma

krater

lava

vulkanski pepeo

Vulkani kroz koje na površinu izbija magma zovu se aktivni vulkani.

Erupcije vulkana mogu biti toliko razorne da unište cijela naselja, pa i otoke. Uslijed erupcije vulkana dolazi do izljeva lave, požara, širenja otrovnih plinova i pepela.

erupcija vulkana Etna na Siciliji 2017.godine

Iako su vulkanska područja opasna ona su gusto naseljena jer je vulkansko tlo jako plodno.


94

Unutrašnje sile, pomicanje ploča i vulkanske aktivnosti, uzrokuju i potrese.

Potres je snažno i kratkotrajno podrhtavanje tla.

posljedice potresa

Potres nastaje duboko u unutrašnjosti Zemlje. Potresni valovi šire se prema površini Zemlje na kojoj nastaju pukotine. Zbog oslobađanja velike količine energije dolazi do podrhtavanje Zemljine kore.

prikaz potresa

EPICENTAR – mjesto na površini Zemlje gdje je snaga potresa najjača

PUKOTINA

POTRESNI VALOVI

HIPOCENTAR – mjesto nastanka potresa u unutrašnjosti Zemlje

Kako se ponašati za vrijeme potresa?• Ostani unutar građevine, sagni se i pokrij. Najbolje je skloniti se ispod stola, stati u kut ili uz nosive zidove. Pokrij glavu i vrat rukama.• Makni se od polica ili od sličnih objekata što mogu pasti. • Ne trči na izlazna vrata i ne paničari.• Odmakni se što dalje od staklenih površina i pregradnih zidova.• Ne upotrebljavaj šibice i otvorenu vatru.


95

Kako se ponašati poslije potresa?• Kad prestane prvi potres, napusti prostoriju na najpogodniji način i uzmi sa sobom najvažnije stvari.• Nikako ne napuštaj građevinu dizalom nego stubištem (zbog mogućeg kvara instalacija, rušenja dizala, nestanka struje i sl.).• Isključi električnu struju, zatvori plin i vodu na glavnome ventilu.• Pomozi stradalima, ali ne pomiči teško povrijeđene.• Ako si pod ruševinama, mirno zovi u pomoć lupanjem čvrstim predmetom o instalacijske cijevi (vodovodne ili od centralnog grijanja).• Čuvaj snagu!

Važniji telefonski brojevi

HITNE SLUŽBE

112 192 193 194POLICIJA HITNA POMOĆVATROGASCI

► Prouči kartografski prikaz potresa u Hrvatskoj.

► Gdje je izmjerena najveća jačina potresa? ________________________

► Gdje ima više potresnih područja, u primorskoj ili panonskoj Hrvatskoj?

________________________

Najjači potresi u Hrvatskoju posljednjih 50 godina1 Makarska (1962.), 8 – 9°2 Knin (1964.), 8°3 Ston (1996.), 8°4 Ludbreg (1993.), 7 – 8°5 Požega (1995.), 7°6 Rijeka (1992.), 5°7 Vis (2002.), 2 – 4°

Najkritičnija područja u Hrvatskoj1 područje oko Zagreba2 područje oko Zadra 4 područje oko Dubrovnika3 područje oko Splita 5 područje dalmatinskog zaleđa

1

3

5

7

6

2

4

1

2

3 5

4


96

👍 ZAPAMTI

● Zemljina kora je razlomljena na ploče. One se stalno gibaju. ● Magma je rastaljena i užarena masa koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. ● Vulkani su stožasta uzvišenja nastala djelovanjem magme.● Potresi su snažna i kratkotrajna podrhtavanja tla.


1. ► Poveži crtom pojam i objašnjenje.

VULKANI snažna i kratkotrajna podrhtavanja tla

POTRESI stožasta uzvišenja nastala djelovanjem magme

2.

3.

► Napiši na crte dijelove vulkana: KRATER, LAVA, MAGMA, VULKANSKI PEPEO, GLAVNI KANAL

► Promotri sliku koja prikazuje posljedice potresa u ovoj nastavnoj jedinici. Opiši je.


97

OBLIKOVANJE RELJEFA VANJSKIM PROCESIMA

Pod utjecajem vode, leda, vjetra, površina Zemlje stalno se mijenja.Promotri fotografije. Snimljene su na istom mjestu. Opiši razlike na njima.

Na vanjski izgled Zemljine kore djeluju unutarnje sile i vanjski procesi.

Vanjski procesi svojim djelovanjem razaraju stijene.

Stijene se svakodnevno troše, pucaju i lome u dijelove.

Razaranje stijena naziva se trošenje.

trošenje stijena

Pukotine u stijenama mogu se napuniti vodom.Ako se temperatura snizi, voda se zaledi. Led širi stijenu i ona polako puca i lomi se.


98

POKRETI NA PADINAMAPukotine u stijenama mogu izazvati pucanje i odvajanje stijene od podloge.

Na padinama dolazi do pokretanja odlomljenih stijena. Nastaju odroni i klizišta.

klizišteodron

DJELOVANJE VODEVoda ima veliku moć razaranja.

Snagom vode rijeke mijenjaju svoj tok i oblikuju reljef.

U gornjem toku rijeke su brze, razbijaju stijene i nose ih u mirniji donji tok. Izdrobljene i usitnjene stijene se talože i stvaraju zanimljive riječne oblike.

zavoj rijeke

Djelovanjem rijeka nastaju riječne doline.


99

Djelovanjem vode na topive stijene vapnenca i dolomita nastaje krški reljef.

Voda otapa stijene i oblikuje različite krške oblike reljefa. Krški se reljef stvara na površini Zemlje ali i u podzemlju. Podzemni oblici jesu špilje i jame. Površinski oblici jesu: škrape, ponikve, polja u kršu.Hrvatska obiluje krškim reljefom na prostoru gorske i primorske Hrvatske.

špilja polje u kršu škrape

Obale mora stalno su izložene udarima morskih valova. Udarajući u obalu valovi razbijaju i usitnjavaju stijene.Djelovanjem valova nastaju strme obale i niske obale.Strme i stjenovite obale jesu visoke.

Strme obale obično se nazivaju klifovi.

Niske su obale polegnute. Nastale su usitnjavanjem stijena.

Pjeskovite niske obale nazivamo žal.

klif žal


100

DJELOVANJE LEDENJAKA

Ledenjaci su velike nakupine leda koje klize niz padine.

Spuštanjem niz padine ledenjaci velikom snagom lome stijene i oblikuju ledenjački reljef.

Djelovanjem ledenjaka nastaju ledenjačke doline i ledenjačka jezera.

djelovanje ledenjaka

DJELOVANJE VJETRA – PUSTINJSKI RELJEFPromjene u izgledu reljefa djelovanjem vjetra najbolje se vide na pustinjama.Vjetar stalno prenosi čestice pijeska i tako svakodnevno mijenja pustinjski reljef.

Uzvisine koje nastaju nakupljanjem pijeska koji nanosi vjetar zovu se dine.

pješčane dine


101

Na oblikovanje reljefa mogu utjecati biljke, životinje i čovjek.

Najveći utjecaj na reljef ima čovjek. Gradeći umjetna jezera i brane mijenja tokove rijeka, gradnjom tunela i sječom šuma mijenja izgled planina. Krčenje šuma, širenje poljoprivrednih površina i gradnja naselja ne utječe samo na izgled reljefa već i na život biljaka i životinja na tim područjima.

👍 ZAPAMTI

● Na vanjski izgled Zemlje djeluju unutarnje sile i vanjski procesi.● Razaranje stijena nazivamo trošenje.● Na padinama nastaju odroni i klizišta. ● Djelovanjem rijeka nastaju riječne doline. ● Djelovanjem vode na topive stijene vapnenca i dolomita nastaje krški reljef.● Djelovanjem valova nastaju strme obale i niske obale.● Djelovanjem ledenjaka nastaju ledenjačke doline i ledenjačka jezera.● Oblikovanje reljefa djelovanjem vjetra najbolje se vidi u pustinjama.● Na oblikovanje reljefa mogu utjecati biljke, životinje i čovjek.


1. ► Dopuni rečenicu riječima: UNUTARNJE, VANJSKI.

Na izgled Zemljine kore djeluju ____________ sile i ____________ procesi.

2. ► Zaokruži točan odgovor.Djelovanjem vode na topive stijene nastaje:

KRŠKI RELJEF LEDENJAČKI RELJEF RIJEČNI RELJEF


102

5. ► Zaokruži TOČNO, ako je tvrdnja točna. Ako nije, zaokruži NETOČNO.

Na oblikovanje reljefa mogu utjecati biljke, životinje i čovjek.

TOČNO NETOČNO

Djelovanjem ledenjaka nastaju krški reljefni oblici.

TOČNO NETOČNO

Odroni i klizišta nastaju na padinama. TOČNO NETOČNO

4. ► Opiši na jednom primjeru kako čovjek utječe na izgled reljefa.

3. ► Napiši ispod slika koji je reljef prikazan: RIJEČNI, LEDENJAČKI, PUSTINJSKI, KRŠKI.


103103

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja: JEZGRA, KORA, POTRESI, RAVNINE,

UZVIŠENJA, VANJSKI PROCESI, VULKANI

TROŠENJE,POKRETI NA

PADINAMA, RIJEKE, VJETAR

VISORAVNINIZINE

GRAĐA ZEMLJE

UDUBLJENJA

NERAVNINE

UNUTARNJE SILE

RELJEF ZEMLJE

PLAŠT


104

RELJEF HRVATSKE

Nakon ovog poglavalja moći ćeš: ● razlikovati reljefne oblike panonske i dinarske Hrvatske ● pokazati na geografskoj karti Hrvatske navedene reljefne oblike ● usporediti i prepoznati nizinske oblike panonske Hrvatske ● opisati izgled starog gorja i mladih planina ● opisati obilježja krškog reljefa.


105

RELJEF PANONSKE HRVATSKE

U reljefu panonske Hrvatske dominiraju nizine.

Promotri reljefnu kartu Panonske Hrvatske. Koja boja dominira na karti?

__________________________

Koji reljefni oblik prikazujemo tom bojom? _________________

Nizine su ravnice koje se protežu na područjima do 200 m nadmorske visine.

Mogu se izdvojiti tri nizinska reljefna oblika: poloji, riječne terase i lesne zaravni.

Poloji su reljefno najniža područja koja se nalaze uz rijeke.

Poloji su često izloženi poplavama. Donji dijelovi veći su dio godine ispunjeni vodom i stvaraju močvarne prostore. Najveći poloji u Hrvatskoj јеsu: Crna mlaka, Lonjsko polje i Kopački rit. Dio poloja se pretvara u ribnjake.Neki su poloji zaštićeni kao prirodni močvarni ekosustavi (Kopački rit i Lonjsko polje).

► Pokaži navedene poloje na karti panonske Hrvatske.


106

Park prirode Kopački ritPark prirode Lonjsko polje

Duž poloja pružaju se riječne terase.

Riječne terase izdignute su iznad poloja i nisu izložene poplavama.

Riječne terase prekrivene su riječnim nanosima pa su to vrijedna poljoprivredna područja.

► Koja su nizinska područja gušće naseljena: poloji ili riječne terase?

________________________________________________________________

Lesne zaravni nastale su taloženjem čestica prapora ili lesa.

Područja prekrivena lesom vrlo su vrijedna jer na njima nastaju najplodnija crna tla koje nazivamo crnica. Najveće lesne zaravni jesu: Đakovačka i Vukovarska.

► Pokaži navedene lesne zaravni na geografskoj karti.

lesna zaravan u okolici Đakova


107

Doline su izdužena udubljenja u reljefu koja uglavnom prate tok rijeke.

Veće doline u panonskoj Hrvatskoj jesu doline rijeke Save, Drave i Kupe.

Pobrđa su najniža reljefna uzvišenja koja se izdižu od 200 – 500 m nadmorske visine.

Pobrđa su prostori s mnogo brežuljaka i brda. Pobrđa panonske Hrvatske jesu: Bilogora, Vukomeričke gorice, Petrova gora i niži dijelovi Hrvatskog Zagorja. U pobrđa se ubrajaju i niže padine gorja. Niže padine gorja nazivamo prigorja i podgorja.

niže padine gorja

sjeverna (osojna) strana

POGORJE

šumarstvo, stočarstvo

južna (prisojna) st

rana

PRIGORJE

vinogradarstv

o, voćarstv

o

U panonskoj Hrvatskoj najmanje su zastupljena gorja.

Gorja su uzvišenja od 500 – 1 000 m nadmorske visine koja se ističu u pretežno nizinskom prostoru.

Gorja panonske Hrvatske nazivaju se i otočnim planinama jer su u prošlosti bili otoci u Panonskom moru. Panonsko more jest naziv za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala veći dio današnje Panonske nizine.Gorja nizinske Hrvatske jesu Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora i Dilj. Navedena gorja okružuju Požešku kotlinu.

Kotlina je duboka prostrana dolina strmijih strana između gora ili planina.


108

Požeška kotlina

Gore koje prelaze 1 000 m nadmorske visine jesu: Žumberačka gora, Ivanščica i Medvednica. Zbog svoje starosti i izgleda, kao i ostale gore, pripadaju starim gromadnim gorjima. Obilježja starog gromadnog gorja jesu: blage padine, zaobljeni vrhovi, šume i rudna bogatstva.

► Pronađi sva nabrojana gorja na priloženoj karti.

Najviši vrh panonske Hrvatske jest Sveta Gera na Žumberačkoj gori visine 1 178˝t metara.

Žumberačka gora i vrh Sveta Gera


109

👍 ZAPAMTI

● Nizinski reljefni oblici panonske Hrvatske jesu: poloji, riječne terase i lesne zaravni. ● Poloji su reljefno najniža, većinom močvarna područja koja se nalaze uz rijeke.● Lesne zaravni su poljoprivredno najvrjednija područja. ● Najveće lesne zaravni jesu: Đakovačka i Vukovarska. ● Doline su izdužena udubljenja u reljefu koja većinom prate tok neke rijeke. ● Pobrđa su najniža reljefna uzvišenja.● Niže padine gorja nazivamo prigorja i podgorja.● Obilježja starog gromadnog gorja jesu blage padine, zaobljeni vrhovi, šume i rudna bogatstva.


1. ► Zaokruži nizinske reljefne oblike.

2. ► Napiši na crte sljedeće pojmove: PRIGORJE, PODGORJE.

POLOJI RIJEČNE TERASE GORJA

PLANINE LESNE ZARAVNI


110

► Ispod slike na praznu liniju upiši pripadajuće reljefne oblike: LESNA ZARAVAN, GORJE, POLOJ

► Što su doline? Oboji polje s točnim odgovorom.

Izdužena udubljenja u reljefu koja uglavnom prate tok rijeke.

Reljefno najniža, većinom močvarna područja koja se nalaze uz rijeke.

3.

4.

5.

6.

► Zaokruži slova ispred dviju točnih tvrdnja.

Gorja koja se nalaze na području panonske Hrvatske jesu:

► Zaokruži TOČNO, ako je tvrdnja točna. Ako nije, zaokruži NETOČNO.

Riječne terase važne su za ribolov. TOČNO NETOČNO

Najviši vrh panonske Hrvatske jest Sveta Gera.

TOČNO NETOČNO

Lonjsko polje zaštićeno je močvarno područje.

TOČNO NETOČNO

a) Medvednica b) Velebit c) Dinara d) Papuk.


111

RELJEF DINARSKOG PROSTORA

Promotri reljefnu kartu dinarske i primorske Hrvatske. Koja boja dominira?

__________________________

1 Cerovačke špilje2 Lukina jama3 Slovačka jama4 Drežničko polje5 Ogulinsko-plaščanski polje

Kad govorimo o reljefu dinarskog prostora govorimo o reljefu gorske i primorske Hrvatske.

Dinarski prostor čini planinski lanac Dinarida koji se proteže od Slovenije do Albanije.

Dinarski prostor građen je od krških stijena.

► Prisjeti se. Koje je glavno svojstvo krških stijena?______________________________________________________________

► Navedi dva krška reljefna oblika.______________________________________________________________

U reljefu dinarske Hrvatske prevladavaju uzvišenja. Od krških gora tu su Ličko sredogorje, Kozjak i Mosor.

► Pronađi krške gore na priloženoj karti.


112

Planine su reljefno najviša područja. Nalaze se iznad 1 000 metara nadmorske visine.

Obilježja planina Hrvatske jesu: strme padine, šiljasti vrhovi, građene su od vapnenačkih stijena.

Velebit je naša najduža planina.

Dinara je naša najviša planina s istoimenim vrhom Dinara na 1 831 m nadmorske visine.

Dinara

Najviši planinski vrhovi u Hrvatskoj

planina vrh nadmorska visina (u metrima)

1. Dinara Dinara (Sinjal) 1 831

2. Biokovo Sveti Jure 1 762

3. Velebit Vaganski vrh 1 757

4. Plješivica Ozeblin 1 657

5. Velika Kapela Bjelolasica – Kula 1 533

6. Risnjak Risnjak 1 528

7. Svilaja Svilaja 1 508

8. Snježnik Snježnik 1 506

9. Viševica Viševica 1 428

10. Učka Vojak 1 396


113

► Pronađi navedene planine na priloženoj geografskoj karti.

U podzemlju krških planina stvaraju se podzemni krški oblici: špilje i jame.

Najpoznatiji sustav špilja jesu Cerovečke pećine kod Gračaca. Na sjevernom Velebitu nalazi se Lukina jama, jedna od najdubljih jama na svijetu.

Lukina jama na Velebitu, izmjerene dubine 1431 metar

Mnoga su planinska područja zaštićena zbog svoji prirodnih ljepota.

Pod zaštitom se nalaze Risnjak, Velebit, Učka i Biokovo. U planinskim područjima najviše je razvijen izletnički, skijališni i lovni turizam.Uz turizam razvijeno je i šumarstvo.Za razliku od planina, polja u kršu su gospodarski najviše iskorištena i najgušće naseljena.Ogulinsko-plaščanska udolina prijelazni je pojas između Gorskog kotara i Like.Na prostoru primorske Hrvatske od krških polja možemo izdvojiti: Sinjsko polje i Imotsko polje.

Ličko polje Imotsko polje


114

Na obalnim prostorima Primorske Hrvatske oblikovali su se reljefni oblici u flišu i lesu.

Flišna pobrđa raširena su u unutrašnjosti Istre, na prostoru Vinodola, Ravnih kotara, Konavala i na većim otocima Krku, Rabu i Pagu. Fliš je nepropusna taložna stijene na kojoj se nalaze obradive površine Primorske Hrvatske.Lesnih zaravni u Primorskoj Hrvatskoj ima jako malo. Lesne naslage prekrivaju otok Susak i dio područja Ravnih kotara.

otok Susakudoline u flišu

👍 ZAPAMTI

● Dinarski prostor označava planinski lanac Dinarida koji se proteže od Slovenije do Albanije.● Dinarski prostor građen je od krških stijena. ● Obilježja planina Hrvatske jesu: strme padine, šiljasti vrhovi i građene su od vapnenačkih stijena. ● Dinara je naša najviša planina sa istoimenim vrhom Dinara (1 831 m). ● U podzemlju krških planina stvaraju se podzemni krški oblici: špilje i jame. ● Lukina jama na Velebitu najdublja jama u Hrvatskoj (1 431 m).● Zbog prirodnih ljepota mnoga su planinska područja zaštićena. ● Polja u kršu su gospodarski najviše iskorištena i najgušće naseljena. ● Na obalnim prostorima Primorske Hrvatske oblikovali su se reljefni oblici u flišu i lesu.


115


1. ► Zaokruži pojmove koji pripadaju krškim reljefnim oblicima.

2.

3.

4.

► Zaokruži ime planine na kojoj se nalazi najviši vrh Hrvatske.

► Napiši ispod slika odgovarajuće reljefne oblike: POLJA U KRŠU, PLANINA, LESNE NASLAGE.

► Napiši koja su obilježja planina na području Hrvatske.

FLIŠ POLJA U KRŠU ŠPILJE LESNE ZARAVNI

VELEBIT DINARA

6. ► Ako je tvrdnja točna zaokruži TOČNO. Ako nije, zaokruži NETOČNO.

Lukina jama nalazi se na Dinari. TOČNO NETOČNO

Velebit je najduža planina Hrvatske. TOČNO NETOČNO

Dinarski prostor građen je od krških stijena. TOČNO NETOČNO


116116

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja:DINARIDI, GORJA, KOPAČKI RIT, BILOGORA, PANONSKA HRVATSKA,

PODZEMNI OBLICI, POLJA U KRŠU

RELJEF HRVATSKE

DINARSKI PROSTOR

KRŠKI RELJEF

GORA

POBRĐANIZINE

PLANINSKI LANAC

LUKINA JAMA

ŠPILJA LOKVARKA

KOZJAK

MOSOR

IMOTSKO

LIČKO

MEDVEDNICASAVA

LESNA ZARAVANMEDVEDNICA

VUKOMERIČKE GORICE ŽUMBERAČKO

GORJE


117

VODE NA ZEMLJI

Nakon ovog poglavlja moći ćeš: ● opisati kruženje vode u prirodi pomoću crteža ● usporediti zastupljenost slatke i slane vode na Zemlji ● razlikovati stanja vode u prirodi ● objasniti važnost očuvanja kakvoće vode ● navesti osnovne elemente tekućice pomoću crteža ● imenovati i pokazati na geografskoj karti veće svjetske i hrvatske rijeke ● razlikovati prirodna i umjetna jezera ● opisati načine iskorištavanja rijeka na svakodnevnim primjerima ● navesti glavna svojstva i gibanja mora ● usporediti svojstva i gibanja Jadranskog mora i svjetskog mora

● opisati načine iskorištavanja mora i podmorja.


118

VODA KRUŽI OKO NAS

Hrvatska je bogata pitkom vodom.Prema zalihama pitke vode, u Europi je na 5. mjestu, u svijetu na 42.Na slici je prikazan vodeni otisak. On označava ukupnu potrošnju pitke vode: za piće i higijenu, za industriju, prijevoz. Da bi utjecaj ljudi na vodu bio što manji, potrebno je nadzirati potrošnju vode.

► Kako ti možeš štedjeti vodu?

______________________________________

Bez vode nema života na Zemlji. Biljkama, životinjama i ljudima voda je potrebna za rast i razvoj.

Voda se na Zemlji pojavljuje u trima različitim pojavnim stanjima: u krutom kao led, u tekućem kao voda i plinovitom kao vodena para.

promjene stanja vode

led

KRUTO TEKUĆE PLINOVITO

zagrijavanjetopljenje

zaleđivanje

hlađenje

kondenzacija

vodena para

isparavanje


119

Najviše vode na Zemlji nalazimo u tekućem stanju: u oceanima, morima, rijekama i jezerima. Voda u prirodi neprestano kruži.

Kruženje vode u prirodi sastoji se od: zagrijavanja, isparavanja, kondenzacije, nastanka padalina i otjecanja vode na zemlji i pod zemljom.

kruženje vode u prirodi

Voda se u obliku padalina vraća na tlo. Voda otječe po površini i ispod površine tla i nastavlja svoje kruženje u prirodi.

Zagrijavanjem na visokoj temperaturi voda se pretvara u vodenu paru – voda isparava.

Kada se vodena para počne hladiti, pretvara se u kapljice vode. Taj proces se zove kondenzacija. Nakupine kapljica vode čine oblak.

Kad se u oblacima nalazi previše kapljica vode, one postanu teške i počinju padati – nastaju padaline.

Vodu na Zemlji dijelimo na slatku i slanu vodu.


120

Najviše slane vode nalazi se u morima.Vode na kopnu većinom pripadaju slatkoj vodi.

SLATKA VODA3 %

SLANA VODA97 %

podzemne vode, močvare,

zaleđena tla

led

rijeke i jezera

► Ima li na Zemlji više slane ili slatke vode?

______________________________________________________________

► Koliki je postotak slatke vode na Zemlji?

______________________________________________________________

► U kojem obliku se nalaze najveće količine slatke vode?

______________________________________________________________

Voda se upotrebljava u domaćinstvu za održavanje higijene, kuhanje i čišćenje. Upotrebljava se u gospodarstvu, za navodnjavanje poljoprivrednih površina, dobivanje električne energije, za industriju.

Za ljude je najvažnija voda koja se nalazi ispod Zemljine površine. Podzemne su vode čiste i upotrebljavaju se za piće.


121

► Prouči slike i napiši sve stvari koje ne pripadaju u rijeku.______________________________________________________________

► Kako je smeće dospjelo u rijeku?______________________________________________________________

Vodu treba čuvati i prema njoj se treba ponašati odgovorno.

Onečišćenju su najviše izložene površinske vode. Ispuštanje otpadnih voda iz kanalizacija i tvornica, upotreba kemikalija te velike količine otpada uzrok su velikih onečišćenja.Veliki dio površinskih zagađenja odlazi u podzemlje i onečišćuje pitku vodu. Potreba za pitkom vodom svakim je danom sve veća. Potrebno je poduzeti sve da zaštitimo kvalitetu vode na Zemlji.

👍 ZAPAMTI

● Voda se na Zemlji pojavljuje u trima različitim pojavnim stanjima: u krutom kao led, u tekućem kao voda i plinovitom kao vodena para. ● Kruženje vode u prirodi jest proces koji se sastoji od: isparavanja, kondenzacije, nastanka padalina i otjecanja vode na zemlji i pod zemljom. ● Vodu na Zemlji dijelimo na slanu i slatku vodu. ● Vode koje se nalaze u podzemlju su čiste i upotrebljavaju se za piće. ● Vodu treba čuvati i prema njoj se ponašati odgovorno.


122


1. ► Napiši ispod slika koje je pojavno stanje vode prikazano: KRUTO, TEKUĆE, PLINOVITO.

2. ► Napiši za što se upotrebljava voda u tvojoj obitelji.

3. ► Dopuni crtež riječima: ISPARAVANJE, NASTANAK OBLAKA, OTJECANJE, PADALINE.


123

5.

4.

► Napiši kako ti možeš pomoći očuvati vode u svojem zavičaju.


Na Zemlji ima više slatke vode. TOČNO NETOČNO

Najveće količine slatke vode nalaze se u obliku leda.

TOČNO NETOČNO

Voda za piće najviše dolazi iz podzemlja.

TOČNO NETOČNO


124

VODE NA KOPNU – TEKUĆICE

► Što radi dječak na slici?

_____________________________► Stoji li dječak na obali rijeke ili jezera?

_____________________________► Razmisli, je li to voda tekućica ili voda stajaćica?

_____________________________

Vode na kopnu možemo razvrstati na vode tekućice i vode stajaćice.

Tekućice su sve vode koje teku Zemljinom površinom.

Veće tekućice jesu rijeke, a manje tekućice jesu potoci.

Svaka rijeka započinje svoj tok na izvoru.

IZVOR PRITOKA

LIJEVA OBALA

DESNA OBALAUŠĆE

KORITO

Izvor je mjesto na kojem rijeka izvire. Rijeke izviru većinom u planinama ili gorama.Korito je udubljenje na površini Zemlje kojim teče voda.


125

► Dovrši rečenicu.

Izvor je mjesto ___________________________________________________

Svoje putovanje rijeka završava na ušću.

Ušće je mjesto na kojem se rijeka ulijeva u more, jezero ili drugu rijeku.

Promotri sliku.Označeno je ušće jedne rijeke u drugu.

► Napiši što je ušće.

_________________________________

_________________________________

Razina voda u koritu rijeke govori koliki je vodostaj rijeke.

Rijeke imaju svoje pritoke.

Pritoke su manje rijeke koje se ulijevaju u veću rijeku.

Rijeka sa svim svojim pritokama čini porječje.

► Potraži na karti Hrvatske rijeku Savu. Napiši imena dviju rijeka koje se ulijevaju u nju.

______________________________________________________________

gornji tok rijeke donji tok rijeke


126

Obilježja rijeke na njizinu toku se razlikuju.

U gornjem toku rijeke su brže, korita rijeka su uža, voda je hladnija. Voda svojom snagom može pokrenuti hidroelektrane.

U donjem toku rijeke su sporije, a korita su šira. Rijeke talože nakupljene materijale i stvaraju doline i riječne terase. Rijekama se plovi, a vodom se polja navodnjavaju.

GORNJI TOK

DONJI TOK

Prouči crtež i odgovori na pitanja: ► Koja dva toka rijeke razlikujemo?

______________________________________________________________

► Za što se upotrebljava rijeke u svojem gornjem toku?

______________________________________________________________

► Za što se koriste rijeke u svojem donjem toku?

______________________________________________________________

Duljina rijeke mjeri se od izvora prema ušća. Neke rijeke imaju više izvorišta, pa je teško odrediti koja je rijeka najdulja.

NAJDULJE RIJEKE

SVIJET EUROPA HRVATSKA

Nil (Afrika) Volga Sava

Amazona (Južna Amerika) Dunav Drava

Jangce (Azija) Rajna Kupa


127

NAJDULJE RIJEKE

SVIJET EUROPA HRVATSKA

Nil (Afrika) Volga Sava

Amazona (Južna Amerika) Dunav Drava

Jangce (Azija) Rajna Kupa

Prouči tablicu najduljih rijeka. Odgovori na pitanja.► Koja je rijeka najdulja na Svijetu?

______________________________________________________________

► Na kojem se kontinentu nalazi najdulja rijeka?

______________________________________________________________

► Imenuj najdulju rijeku Europe.

______________________________________________________________

Sava je najdulja hrvatska rijeka.

riječna luka Sisak na rijeci Savi

Rijeke Hrvatske ulijevaju se u dva mora: Jadransko more i Crno more. Možemo reći da rijeke pripadaju slijevu Crnog mora i slijevu Jadranskog mora.

Slijev je područje s kojega sve vode pritječu prema nekom jezeru ili moru.

Rijeke Crnomorskog slijeva jesu: Sava, Drava, Kupa, Dunav. Na rijeci Dravi izgrađene su tri hidroelektrane. Rijeka Dunav omogućuje uključivanje Hrvatske u riječni promet Europe. Kupa je najdulja rijeka koja izvire i ima ušće na teritoriju Hrvatske.

hidroelektrana Varaždin na Dravi


128

Rijeke Jadranskog slijeva jesu: Cetina, Krka, Zrmanja, Neretva i Raša. Mnoge rijeke su zaštićene kao prirodna baština i privlače turiste. Najvišu zaštitu ima rijeka Krka kao nacionalni park. Neretva je jedina rijeka značajna za plovidbu. Na rijeci Cetini sagrađena je hidroelektrana.

Neretva

Ponornice su rijeke koje nemaju stalni tok na površini već poniru i teku ispod Zemljine površine.

Najpoznatije naše ponornice jesu rijeke Gacka, Lika i Krbava.

► Promotri kartu Hrvatske. Pronađi i zaokruži nazive rijeka: Sava, Drava, Kupa, Dunav, Zrmanja, Cetina, Krka, Neretva.

S L O V E N I J AITALIJA S L O V E N I J A

H R V A T S K A

A U S T R I J A

Cres

M A Đ A R S K A

SRBIJA

CRNA GORA

BOSNA IHERCEGOVINA

J AD

RA

NSK

O M

OR

E

ITALIJA


129

👍 ZAPAMTI

● Vode na kopnu možemo razvrstati na vode tekućice i vode stajaćice. ● Tekućice su sve vode koje teku Zemljinom površinom. ● Svaka rijeka započinje svoj tok na izvoru.● Ušće je mjesto na kojem se rijeka ulijeva u more, jezero ili neku drugu rijeku. ● Rijeke hrvatske pripadaju slijevu Crnog mora i slijevu Jadranskog mora. ● Slijev je područje s kojega sve vode pritječu nekom jezeru ili moru. ● Ponornice su rijeke koje nemaju stalni tok na površini već poniru i teku ispod Zemljine površine.


1. ► Dopuni crtež riječima: IZVOR, KORITO, PRITOKA.

2.► Dopuni sliku riječima: DONJI TOK, GORNJI TOK.


130

3. ► Poveži linijom (crtom) početak i odgovarajući kraj rečenice.

Izvor je mjesto koje se ulijevaju u veću rijeku.

Ušće je mjesto na kojem se rijeka ulijeva u

na kojem rijeka izvire.

Pritoke su manje rijeke more, jezero ili neku drugu rijeku.


4. ► Rijeke Hrvatske rasporedi prema sljevovima.Dunav, Zrmanja, Cetina, Sava, Drava, Krka, Kupa, Neretva

5.

6.

► Navedi tri načina na koja se iskorištavaju rijeke.

► Poveži crtom obilježja rijeka sa pripadajućim slijevom..

Crnomorski slijev:

Jadranski slijev:

kratki tok

nisu plovne

dugačkebogate vodom

malo pritoka

plovne

CRNOMORSKI SLIJEV JADRANSKI SLIJEV


131

VODE NA KOPNU – STAJAĆICE

Kod većih padalina voda se zadržava u udubljenjima na površini. Tako nastaju lokve. ► Što radi dijete na slici?

__________________________

Stajaćice su vode na kopnu koje se zadržavaju na jednom mjestu.

U vode stajaćice ubrajaju se jezera, močvare i bare.

Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom.

Površinom najveće jezero na svijetu jest Kaspijsko jezero.Kaspijsko jezero ostatak je nekadašnjeg mora.

Satelitska snimka Kaspijskog jezera

Jezera mogu biti prirodnog i umjetnog postanka.

Kod prirodnih jezera voda je prirodnim putem ispunila udubljenje.


132

Najveće prirodno jezero u Hrvatskojjest Vransko jezero kod Biograda.Bogato je ribom i stanište je ptica močvarica. Vransko jezero zaštićeno je kao park prirode.

PP Vransko jezero

Na otoku Cresu nalazi se još jedno Vransko jezero. Iako se nalazi na otoku, pripada slatkovodnim jezerima.Voda je čista i pitka pa se upotrebljava u domaćinstvima otoka Cresa i Lošinja.

Bajkalsko jezero u Aziji, vodom je najbogatije i najdublje jezero

na svijetu.

Bajkalsko jezero zimi, (Rusija)

Jezero Ladoga je najveće ledenjačko jezero na području Europe.

Na krškom reljefu Dinaridanastala su krška jezera. Površinom su mala, ali mogu biti jako duboka. Krška jezera Crveno i Modro jezero kod Imotskog imaju veliki turističkiznačaj za taj kraj.

Modro jezero kod Imotskog


133

Umjetna jezera nastaju radom čovjeka.

Dubravsko jezero na Dravi i Peručko jezero na rijeci Cetini dva su najveća umjetna jezera u Hrvatskoj. To su akumulacijska jezera nastala izgradnjom brane i služe kao spremnici vode za potrebe hidroelektrane.

hidroelektrana i jezero Peruča

Lokvarsko jezero u Gorskom kotaru, Jarunsko jezero u Zagrebu i jezero Šoderica kod Koprivnice imaju turistički i sportsko-rekreacijski značaj.

Jezero Jarun, Zagreb

► Prisjeti se kako nazivamo reljefno najniža poplavna područja uz rijeke?

____________________


134

Močvare su natopljena područja obrasla vegetacijom trske i šaša.

Močvare su važna staništa brojnih ptica, riba i divljači.Kopački rit kod Osijeka jedna je od najvećih močvarnih nizina u Europi.

Kopački rit i Lonjsko polje jesu parkovi prirode.

Park prirode Kopački rit

Močvarno područje Lonjsko polje uvršteno je u europske ekosustave koji su ugroženi industrijskim onečišćenjima i širenjem intenzivne poljoprivrede.

Park prirode Lonjsko polje

👍 ZAPAMTI

● U vode stajaćice ubrajaju se jezera, močvare i bare.● Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom. ● Jezera mogu biti prirodnog i umjetnog postanka. ● Umjetna jezera nastaju radom čovjeka. ● Močvare su obrasle vegetacijom trske i šaša. Važna su staništa brojnih ptica, riba i divljači.● Jezera se iskorištavaju za navodnjavanje, vodoopskrbu, za rad hidroelektrana, za potrebe turizma i rekreacije.


135


1. ► Dopuni rečenicu.

2.

3.

4.

► Što su jezera?

► Navedi tri prirodna jezera u Hrvatskoj.

► Poveži crtom vodu stajaćicu i odgovarajući primjer.

5. ► Navedi tri načina na koja se iskorištavaju jezera.

MOČVARA Dubravsko jezero

UMJETNO JEZERO Vransko jezero

PRIRODNO JEZERO Kopački rit

U vode stajaćice ubrajamo: ____________, _____________ i ___________.


136

SVOJSTVA MORA

Topla mora privlače više turista. Kupanje je glavna zabava za sve koje dođu na more.► U koje doba godine većina ljudi iz Hrvatske odlazi na more? Zašto?

_________________________________

Svjetsko more je jedinstvena i povezana cjelina slane vode na Zemlji..

Pojas između mora i kopna zove se obala.

Obala mora može biti razvedena i nerazvedena.

Razvedena obala ima brojne otoke, poluotoke, zaljeve i uvale.

Obala Jadranskog mora koja pripada Hrvatskoj jedna je od najrazvedenijih obala na svijetu.

Dio Hrvatske obale Jadranskog mora

Jadransko more dio je Sredozemnog mora. Sjeverni je dio Jadranskog mora plići, dok je južniji dublji.

► Pronađi na geografskoj karti Europe Sredozemno more i Jadransko more.


137

Osnovna svojstva mora jesu: slanoća, temperatura, boja i prozirnost.

SLANOĆA MORAMorska se voda razlikuje od kopnenih voda po tome što je slana.

Slanoća ovisi o količini otopljene soli u vodi.

Sva mora nisu jednako slana, kao ni svi dijelovi istog mora. Jadransko more ima prosječnu slanoću od 38‰ (promila). Što to znači? Jedna litre morske vode iz Jadranskog mora sadrži 38 grama soli. Najmanja je slanost na mjestima gdje se u mora ulijevaju rijeke i na mjestima izvora podzemnih voda u moru. Zbog velike slanoće Jadranskog mora iz njega se vadi sol koju svakodnevno koristimo u domaćinstvu. Najstarija solana u Hrvatskoj nalazi se u Stonu, a najveća je na otoku Pagu.

solana na Pagu

TEMPERATURA MORATemperatura mora različita je u pojedinim dijelovima svijeta.

Najtoplija su mora oko ekvatora jer je tamo sunčevo zagrijavanje najveće. Oko polova mora su najhladnija.

Jadransko more ubraja se u topla mora.

U dubinama se temperatura ne spušta ispod 11 °C.Temperatura na površini mora ovisi o godišnjem dobu. Zimske su temperature Jadranskog mora 8 – 13°C, a ljetne 22 – 26 °C.


138

PROZIRNOST MORANa prozirnost mora najviše utječe količina planktona u moru. Planktoni su sitni organizmi u moru kojima se hrane ribe.

Hladna mora bogata su planktonima i ribom i zato su manje prozirna. Topla mora su siromašna planktonima a time i prozirnija.

Jadransko more je prozirno.

Prosječna prozirnost Jadranskog mora je 30 metara. To znači da našim okom možemo vidjeti do 30 m dubine mora.Na prozirnost utječu naoblaka, mirnoća mora, ali i onečišćenost mora.

BOJA MORA

► Promotri fotografije u ovoj nastavnoj cjelini. Koje je boje Jadransko more?________________________________________________________________

Jadransko more često nazivamo plavi Jadran zbog njegove plave boje. To svojstvo proizlazi iz čistoće, bogatstva života u moru i dubini vode. Razvedena obala, toplo i čisto more privlači turiste iz cijelog svijeta. Zahvaljujući moru, Hrvatska je poznata turistička država Sredozemlja.

prozirnost i boja mora

More je u prošlosti ali i danas od velike važnosti za ljude. More je povezivalo brojne obale, države i kontinente.

Hrvatska ima dugu tradiciju pomorstva i brodogradnje.

Važnije pomorske luke danas jesu Rijeka i Split.


139

Riječka luka

More je bogato živim svijetom i važan je izvor hrane.

► Što se lovi u Jadranskom moru?

________________________________________________________________

► Koja su mora bogatija ribom, topla ili hladna?

________________________________________________________________

Jadransko more nije bogato ribom. Najviše se lovi plava riba: srdele, skuša, inćun. U Jadranskom moru razvijen je uzgoj ribe i školjaka u kontroliranim uvjetima za prehranu.

uzgajalište tuna i ribarski brod kod otoka Brača


140

U podmorju Jadranskog mora pronađena su ležišta zemnog plina. I ostala mora svijeta u podmorju kriju velika bogatstva nafte i zemnog plina.

Naftna platforma u Sjevernom moru

👍 ZAPAMTI

● Svjetsko more je jedinstvena i povezana cjelina slane vode na Zemlji. ● Pojas između mora i kopna zovemo obala. Obale mora mogu biti razvedene i nerazvedene. ● Osnovna svojstva mora jesu: slanoća, temperatura, boja i prozirnost.● Slanoća ovisi o količini otopljene soli u vodi. ● Najtoplija mora nalaze se oko ekvatora jer je tamo sunčevo zagrijavanje najveće. ● Jadransko more ubraja se u topla mora. ● Hladna mora bogata su planktonima i ribom i zato su manje prozirna. ● Hrvatska ima dugu tradiciju pomorstva, brodogradnje i turizma.


1.

2.

► Što je svjetsko more?

► Zaokruži točan pojam. Hrvatska obala Jadranskog mora je:

RAZVEDENA NERAZVEDENA


141

4.

5.


► Promotri slike. Napiši na koje načine iskorištavamo bogatstvo mora.

Slanoća ovisi o količini otopljene soli u vodi.

TOČNO NETOČNO

Najtoplija mora nalaze se oko polova. TOČNO NETOČNO

Jadransko more ubraja se u topla mora. TOČNO NETOČNO

Hladna mora bogata su planktonima i ribom.

3. ► Nabroji osnovna svojstva mora.


142

GIBANJA MORA

Surfanje je vodeni sport u kojem se surfer za svoje pokretanje koristi isključivo energijom valova. Val mu omogućuje gibanje po njegovoj površini.► Navedi još dva vodena sporta.

________________________________

More se neprestano giba.

Kod gibanja mora razlikujemo: valove, morske mijene (plimu i oseku) i morske struje.

VALOVI

Valovi su površinska gibanja vode uzrokovano vjetrom.

valovi na moru

Najviše valove na Jadranu podiže vjetar jugo. Za vrijeme juga valovi mogu doseći visine do 10 metara. Nešto niže valove podiže bura. Bura je vjetar koji puše sa kopna na more i puše na mahove. Za vrijeme bure često dolazi do prekida u cestovnom prometu.


143

MORSKE MIJENEMorske mijene jesu plima i oseka.

Plima je izdizanje razine mora, a oseka je spuštanje razine mora.

Najveća izmjerena razlika između plime i oseke jest 21 metar, a izmjerena je uz obale Kanade. U Jadranskom moru razlike između plime i oseke su male: od 30 cm na južnom Jadranu do 90 cm na sjevernom Jadranu.

plima oseka

MORSKE STRUJE

Morske struje jesu stalna gibanja mora.

Razlikujemo tople i hladne morske struje.Tople morske struje dodatno zagrijavaju okolna mora, a hladne morske struje rashlađuju okolna mora. Tople morske struje obilježavamo crvenim strelicama, a hladne plavim.

Raspodjela glavnih morskih struja

Golfskastruja


144

Za Europu važna je Golfska struja.

Golfska struja jest topla morska struja koja dodatno zagrijava mora zapadne i sjeverne Europe. Zbog nje se mora sjeverne Europe ne zaleđuju.

Morske struje Jadranskog mora dio su strujanja voda u Sredozemnom moru.

Topla morska struja ulazi u Jadransko more uz istočnu (hrvatsku) obalu, a vraća se hladnija uz zapadnu (talijansku) obalu Jadranskog mora.

Zahvaljujući gibanjima mora, mora se iskorištavaju za dobivanje energije. Na obalama i u plićacima mora grade se elektrane koje pokreću morske struje i morske mijene.

turbina koje pokreću morske struje, sagrađene u plićacima Sjevernog mora uz obale Škotske

👍 ZAPAMTI

● Kod gibanja mora razlikujemo valove, morske mijene (plima i oseka) i morske struje.● Valovi su površinska gibanja vode uzrokovana vjetrom. ● Plima je izdizanje razine mora a oseka je spuštanje razine mora. ● Razlikujemo tople i hladne morske struje. ● Morske struje Jadranskog mora dio su strujanja voda u Sredozemnom moru.● Gibanje mora iskorištava se za dobivanje energije.


145

3. ► Zaokruži na karti jednu hladnu morsku struju.

Kako se zove topla morska struja koja zagrijava mora sjeverne Europe?


1.

2.

► Razvrstaj navedene pojmove u tablicu. VJETAR, PLIMA, JUGO, TOPLE I HLADNE, OSEKA, GOLFSKA

► Slika prikazuje plimu i oseku. Napiši što je oseka?

VALOVI MORSKE MIJENE MORSKE STRUJE


146146

🙂 UMNA MAPA

► Promotri umnu mapu. Napiši u prazna polja: JARUN, PLIMA I OSEKA, PROZIRNOST, SAVA, TEKUĆE, VALOVI,

VODE NA KOPNU, VODENA PARA

VODE NA ZEMLJI

MORA

SVOJSTVA MORA

BOJA MORSKE STRUJE

MORSKE MIJENE

TEMPERATURA

SLANOST

GIBANJE MORA

KRUTO

OCEANI, MORA, RIJEKE

PLINOVITO

POJAVNA STANJA VODE

LED

VRANSKO JEZERO

KRKA

STAJAĆICE TEKUĆICE


147

POJMOVNIK

AAKUMULACIJSKO JEZERO – umjetno jezero u kojemu se prikuplja voda zapotrebe vodoopskrbe ili proizvodnje električne energije.ATLAS – uvezena zbirka geografskih karata. Često uključuje fotografije, dijagrame, statističke podatke i tekstove.

CCRNOMORSKI SLIJEV – područje s kojega se sve vode ulijevaju u Crno more.

DDEPRESIJA – kopnena ili jezerska površina niža od srednje razine moraDINA – pustinjski reljefni oblik nastao radom vjetra.DOLINA – izduženo udubljenje na Zemljinoj površini, otvoreno najmanje s jedne strane. Na dnu se često nalazi vodeni tok – rijeka.

EEKVATOR ILI POLUTNIK – najveća zamišljena kružnica na površini Zemlje koja dijeli Zemlju na dvije polutke: sjevernu polutku i južnu polutku.EPICENTAR – točka na površini Zemlje najbliža hipocentru, gdje se potres najjače osjeti.EUROAZIJA – velika kopnena cjelina koja obuhvaća dva kontinenta: Europu i Aziju.EUROPSKA UNIJA – zajednica europskih država međusobno povezanihgospodarski, politički, zakonodavno i slično.

GGEOGRAFIJA – znanost koja proučava prirodne i društvene pojave i procese na Zemljinoj površini, istražuje utjecaj prirode na čovjeka ali i čovjeka na prirodu.GEOGRAFSKA KARTA – pojednostavljen i umanjen prikaz manjeg ili većeg dijela Zemljine površine prikazan na ravnoj plohi (papiru).


148

GEOGRAFSKA MREŽA – mreža koju tvore paralele i meridijani. Pomoću geografske mreže određuje se smještaj neke točke na Zemljinoj površini.GLOBUS – umanjeni model Zemlje.GOLFSKA STRUJA – topla površinska morska struja u sjevernom Atlantiku.Ispred europskih obala se grana na nekoliko krakova i ublažava klimu usjeverozapadnoj Europi.

GGPS – globalni satelitski sustav za navigaciju i orijentaciju.GRAĐA ZEMLJE – sastoji se od kore, plašta te unutarnje i vanjske jezgre.

HHIDROELEKTRANA – električna centrala u kojoj strojeve za proizvodnju električne energije pokreće snaga tekuće vode.HIPOCENTAR – mjesto nastanka potresa u unutrašnjosti ZemljeHRVATSKI GORSKI PRAG – najuži i lako prohodan dio Dinarida, koji omogućava povezivanje Panonske i Primorske Hrvatske.

IIZVOR – mjesto na površini Zemlje na kojem izbija voda temeljnica.

JJADRANSKI SLIJEV – područje s kojeg se sve vode ulijevaju u Jadransko more.

KKLIF – strma morska obala oblikovana radom valova.KOMPAS – sprava za određivanje strana svijeta na Zemljinoj površini uz pomoć magnetske igle.KONTINENT – velika kopnena masa okružena oceanima.KORITO – udubljenje na površini Zemlje kojim teče tekućicaKRŠKA POLJA – veliki površinski krški reljefni oblici, dno im je ravno a rubovi strmi.KRŠKI RELJEF – specifičan reljef koji nastaje samo na topljivim stijenama koje nagriza voda. Takve su stijene: vapnenac, gips i sol. Najčešći su


149

nadzemni oblici: škrape, kamenice, ponikve, krška polja i zaravni. Podzemni su oblici špilje i jame.

LLAVA – naziv za magmu kad izađe na Zemljinu površinu.LEDENJAČKO JEZERO – jezero nastalo u udubljenjima koja su ostala nakonkopnjenja ledenog pokrova ili nakon povlačenja ledenjaka.LES – zemlja nastala od nataloženih naslaga vrlo sitnog pijeska.LESNE ZARAVNI – najviši, najsuši i plodni dijelovi nizina, nastali taloženjem lesa.

MMAGMA – rastaljene stijene u Zemljinoj unutrašnjosti.MERIDIJANI ILI PODNEVNICI – zamišljene polukružnice (lukovi), na površini Zemlje, koji povezuju Sjeverni i Južni geografski pol.MJERILO – pokazuje odnos ucrtane veličine na karti i odgovarajuće veličine u stvarnosti. Može biti brojčano i grafičko.MOČVARE – tlo stalno natopljeno vodom i prekriveno močvarnom vegetacijom.MORE – jedinstvena masa slane vode koja povezuje izdignute dijelove kopna na Zemlji.

NNACIONALNI PARK – veće područje izuzetnih prirodnih ljepota u kojem se čuva izvorna ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjena priroda.NADMORSKA ILI APSOLUTNA VISINA – udaljenost neke visinske točke od srednje razine mora.NAPLAVNA RAVNICA (POLOJ) – nizak prostor uz rijeku koji je u vrijemevisokog vodostaja djelomično potopljen.NIZINA – ravan ili valovit dio kopna, do 200 metara nadmorske visine.NOVI SVIJET – naziv za novo otkrivene kontinente: Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija, Antarktika.

OOBALNO MORE – more što ga čine unutarnje more i teritorijalno more. Dio je državnog teritorija i unutar njega vrijedi pravni poredak određene države.


150

OCEANI – ukupne vodene mase mora na Zemlji. To su: Tihi, Atlantski, Indijski, Južni i Arktički ocean.ORIJENTACIJA – snalaženje u prostoru; određivanje našeg stajališta prema glavnim stranama svijeta.OSEKA – spuštanje razine mora pod utjecajem privlačne sile Sunca i Mjeseca.

PPARALELE ILI USPOREDNICE – zamišljene kružnice paralelne sa ekvatorom.PARK PRIRODE – prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima. U njemu su dopuštene djelatnosti kojima mu se ne ugrožavaju bitne značajke i funkcije.PLANINA – istaknuta i prostrana reljefna uzvisina, nadmorske visine više od 1 000 metara.PLIMA – izdizanje razine mora pod utjecajem privlačne sile Sunca i Mjeseca.POLJE U KRŠU – prostrano područje u kršu okruženo višim krškim oblicima.PONORNICA – stalna ili povremena tekućica u kršu kojoj je dio toka na površini, a dio ponire ispod površine zemlje.POTRES – iznenadno, kratkotrajno podrhtavanje tla s mogućim razornim posljedicama.PRIGORJE – prisojna, osunčana, južna strana padine koja ima obilježjeprijelaznog prostora između nizine i gora; uvijek privlačna za naseljavanje.PRIJEVOJ – pristupačan, niži dio na planini ili sedlasto uleknuće između dvaju gorskih sustava, pogodan za izgradnju prometnica.PUSTINJA – područje na Zemlji koje zbog vrlo male ili nikakve količine padalina karakterizira izrazita sušnost i vrlo oskudna ili nikakva vegetacija.

RRADAR – uređaj za određivanje udaljenosti i kretanja nekog objekta koji se koristi elektromagnetskim valovima. Koristi se u zračnom i pomorskom prometu te astronomiji.REGIJA – područje obilježeno nekim prirodnim ili društvenim značajkama; izdvojeno područje koje se po svojim prirodno-geografskim, društveno-gospodarskim i povijesnim obilježjima razlikuje od susjednih regija.REGIONALIZACIJA – organiziranje teritorija po regijama poštujući njihove posebnosti i interese.


151

RELJEF – sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.ROTACIJA – okretanje Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela oko njegove osi.

SSATELITI – prirodna ili umjetna tijela koja se gibaju oko planeta.STARI SVIJET – naziv za kontinente: Afrika, Europa i Azija.SVOJSTAV MORA – slanoća, temperatura, boja i prozirnost.

TTEMATSKE KARTE – geografske karte koje prikazuju samo određenu temu (sadržaj); političke karte, turističke karte, povijesne, klimatske itd.TERITORIJALNO MORE – morski prostor širok 12 nautičkih milja (22.2 km) odunutarnjeg mora prema pučini.TRANZITNI PROMET – prijevoz robe ili putnika između država preko teritorijadrugih država.

UUNUTRAŠNJE MORE – more između obale kopna i pučinske obale otokaUPRAVNA PODJELA – podjela teritorija zbog lakšeg upravljanja, podložnapromjenama

VVULKAN – uzvisina nastala nakupljanjem materijala iz unutrašnjosti Zemlje.

ŽŽAL – šljunkovita ili pjeskovita morska obala.ŽUPANIJA – upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovi povijesnih,prometnih i gospodarskih čimbenika. Na čelu županije jest župan.


udžbenik za 5. razred osnovne škole

Documents