Udahni, okusi, doživi...

Naša Brodsko – posavska županijapoznata je kao odredište kulturnog,

aktivnog, avanturističkog i gastro turizma!

Razne kulturne i zabavne manifestacije širom županije, brojni OPG-ovi sdomaćim proizvodima, vrhunski

restorani i netaknuta priroda su pravi recept za odmor duha i tijela.

Od siječnja do prosinca, od urbanog do ruralnog, udahnite čistu prirodu

prekrasne ravnice, okusite najljepše re-cepte čija tajna se prenosi generacijama, doživite jedinstvenu avanturu koju može

pružiti samo podnebljeBrodsko – posavske županije.

SADRŽAJ

ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJAGajnaBara DvorinaPašnjak IvaPrašnikRibnjaci JelasMuški Bunar

LOV I RIBOLOV

CIKLOTURIZAMRuta Bačin Dol - Brezovo polje - Bačin DolRuta Strmac - Cernička šagovinaRuta Put OrljaveRuta Obronci Dilj GoreRuta Slavonska Ravnica

GASTRONOMIJAPredjelaGlavna jelaRiba Deserti

IMPRESSUM

Urednik:Ružica Vidaković, univ.spec.oec

Izdavač:Turistička zajednicaBrodsko-posavske županije

Tisak:TDA Brod d.o.o. 2019.

Recezenti:Ena Kokanović, mag. cult. (gastronomija)Željko Vlaisavljević, mag.ing.agr. (priroda i lov)Krešimir Herceg dipl. oec. (cikloturizam)

Fotografije:Slavonija Bike, Natura Slavonica, Kreativna Koka, Princeps j.d.o.o.

Prijelom:Alen Vrlazić, Princeps j.d.o.o.

Autori tekstova:Alen Vrlazić, Princeps j.d.o.o.(cikloturizam, priroda i lov)Ena Kokanović, Kreativna KokaMonika Tadić, Kreativna Koka (gastronomija)

Posebna zahvala: Kuća dida Tunje,Salaš Savus, Ranč RamarinTiraž:1500 kom

ZAŠTIĆENA PODRUČJALOV

BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

Gajna

Bara DvorinaPosebni ornitološki rezervat Bara Dvorina, smjestio se na površini od 726 ha, između savskog nasipa i Save, u blizini Klakara.Tipično je poplavno područje, koje služi kao mrijestilište riba. U udubinama se i starim rukavcima zadržava voda preko cijele go-dine. Na vodenim površinama nalazimo lopoče i lokvanje. Rubovi bara su obrasli ro-gozom, trskom i vrbom. Stanište je mnogih ptičjih vrsta poput ćubastog gnjurca, divljih pataka, crne liske, bjelobradih čigri...

Značajni krajobraz Gajna je tipični slavon-ski, prisavski, poplavni pašnjak površine oko 400 ha. Smješten je u blizini Oprisava-ca, između rijeke Save i savskog nasipa koji ga okružuje u 2,5 km dugom luku. Ovo se područje, bitno gnijezdilište ptica imrijestilište riba u poplavnom razdoblju, održava ispašom. Zato će vas na ovom lokalitetu dočekati stada slavonsko sri-jemskog podolskog goveda, ovaca cigaja i posavskog konja te crne slavonske svinje koje čuvaju psi hrvatski ovčari.

Prašnik

Značajni krajobraz Pašnjak Iva se nalazi podno naselja Gorice u depresiji omeđenoj sa tri strane šumom a sa sjeverne strane povišenim brežuljkom. Ovo područje, kao i Gajnu , plavi rijeka Sava stoga je važno hra-nilište močvarnih ptica. Karakteristično je po velikom broju posavskih konja na ispaši. Konji su u vlasništvu lokalnih uzgajivača a prizor ovih plemenitih životinja u kasu će vas u trenutku prenijeti u neka davna vremena.

Posebni se rezervat šumske vegetacije Prašnik prostire na 54 ha, u blizini nasel-ja Novi Varoš, kod Okučana. Jedan je od najstarijih ostataka nekad opće poznatih slavonskih hrastovih šuma u poplavnom području između Save i Drave. U ovom malom preostalom dijelu slavonske prašume dah će vam oduzeti gorostasna stabla visine do 40 m, prsnog promjera 2 m i starosti 250-300 godina.

Pašnjak Iva

Jelas

Muški BunarPosebni rezervat šumske vegetacije Muški Bunar, površine 38 ha se nalazi na planini Psunj na nadmorskoj visini između 700 i 800m. Ovo je mješana šuma hrasta kitnja-ka i bukve, stara 150-300 godina. Rezervat je kao primjer starih hrastovih sastojina vrlo značajan, te predstavlja veliku znan-stvenu vrijednost za komparativna šu-marska istraživanja. Ujedno je i turistička atrakcija, podsjetnik na drevnu slavonsku prašumu.

Posebni ornitološki rezervat Jelas ribnjaci, prostire se na 132 ha (od ukupno 1600 ha ribnjaka). Zaštićen je radi očuvanja mješo-vitih kolonija čaplji i žličarki. Na njemu zimuju i velika jata ždralova i gusaka. Ovaj rezervat i cijeli ribnjak su dio značajnog krajobraza Jelas polje, površine 20 000 ha u kojem su prisutne brojne ptičje vrste ali i šuma Migalovci sa velikom populacijom jelena. Ovo je idealno mjesto za svakog ljubitelja promatranja ptica.

U našoj županiji lovstvo ima dugu tradiciju. Postoje brojna zajednička i državna otvore-na lovišta s bogatim fondovima divljači. Sitna dlakava i pernata divljač je prisutna u sko-ro svakom lovištu ( fazan obični, patka divlja-gluhara, liska, prepelice, zec obični, lisica i čagalj). Nekoliko je značajnijih lovišta u kojima se može loviti krupna divljač. U središnjem dijelu županije, bliže rijeci Savi, smješteno je državno otvoreno lovište “Radinje”, s pre-divnim lovačkim domom, u kojemu se mogu loviti jelen obični, srna obična i svinja divlja. U državnom otvorenom lovištu “Sjeverni Dilj”, na obroncima istoimene gore, uz navedenu divljač, pronaći će te i jelena lopatara. Uz ostalu krupnu divljač, posebno iznenađenje, mu-flon, očekuje vas u državnom otvorenom lovištu “Psunj” na obroncima Psunja. Na samom zapadu županije nalazi se površinom najveće državno otvoreno lovište, “Međustrugovi”, smješteno između rukavaca kanala Struga, u kojem svoje stanište uz krupnu divljač ima i sitna i dlakava divljač. Kod nekih lovoovlaštenika moguće je organizirati i lov pticama gra-bljivicama što je dio tradicije lova u našoj županiji. Uz sva ova lovišta se nalaze i smještajni objekti. U županiji koja ima veliki broj prirodnih tokova; veliku rijeku Savu, male rijeke Orljavu, Glogovicu, i Mrsunju i brojna jezera, kanale, bare i ciglarske jame, teško je izdvojiti posebne lokalitete za sportski ribolov. Ipak uz samu rijeku Savu, moramo spomenuti veliki ribnjak Jelas i akumulacijska jezera Petnju, Ljeskove vode i Štuku te brojne male ribnjake.

Lov i ribolov

Brodsko posavska županija jesmještena u uskom pojasu između planine Psunj i Dilj gore na sjeveru i rijeke Save na jugu. Ta geografska raznovrsnost, kao i premreženost

mnogim slaboprometnimcestama, omogučila je uređenje

brojnih biciklističkih staza. Rute su napravljene vodeći se idejom da uz

svaku postoje kulturno povijesni spomenici, prirodne zanimljivosti ili

ugostiteljski objekti.

STRMAC – BREZOVO POLJE – ŽAKINA LIVADA – C. ŠAGOVINA

Zahtjevna ruta za bicikliranje, duga 27 kilometara. Putem se prolazi kroz Brezovo polje, najvišu točku Psunja i najviši vrh u Slavoniji. Na vrhu se nalazi zidani geodetski toranj i TV odašiljač. Na spome-nutoj ruti naići ćete na nekoliko odličnih prirodnih vidikovaca.

BAČIN DOL – GRAČANICA – BAČIN DOL

11 kilometara duga ruta iz Nove Gradiške, do poznatog izletišta Strmac podno Psunja. Ruta nije pretjerano zahtjevna i pogodna je za cijelu obitelj.Tijekom ljetnih mjeseci, na Strmcu se možete rash-laditi u otvorenom bazenu, obnoviti zalihu vode na nekom od izvora te uz put posjetiti utvrduGračanica.

PUT ORLJAVE

Srednje zahtjevna ruta, duga 42 kilometra, koja prolazi vinorodnim stupničkim brdima s kojih se pruža predivan pogled na Posavinu. Put dijelom prati rijeku Orljavu, sve do rijeke Save. Prije sela Slavonski Kobaš, na ruti se nalazi zanimljiva star-odrevna crkva Majke Božje u narodu poznata pod imenom Kloštar.

OBRONCI DILJ GORE

16 kilometara duga ruta na južnim obroncima Dilj gore. Staza je djelom asfaltirana i dijelom maka- damska. Prolazi kroz šume bukve i graba. U blizini se nalazi akumulacijsko jezero Petnja i izvor pitke vode, te šumski kanjon Pljuskara a špiljom i tri slapa na potoku.

RUTA GARČIN

Ruta, duga 48 km, prolazi brdskim krajem koje obiluj voćnjacima, vinogradima i slavonskim šuma-ma. Na ruti se nalazi i jedan od najviših vrhova Dilj Gore - Čardak. Početna točka je Ranč Ramarin koji, uz gastro ponudu, nudi i smještajne kapacitete, te kamp naselje.

SLAVONSKA RAVNICA

Ovo je ravničarska cestovna ruta, duljine 53 km, koja je prilagođena za svakog vozača. Rutom se direktno prolazi pored Prirodnog rezervata Gajna, malog jezera Bara Bebrinica, Bare Dvorina, privat-nog Zoološkog vrta obitelji Milec, te OPG-a Kuća Dida Tunje gdje se možete i okrijepiti uz slavonske delicije...

Za slavonskim stolom sigurno nećete ostati gladni. Možete birati između domaće sarme,

čobanca, nadaleko poznatog fiša ili pak šarana na rašljama! Uživat ćete u slavonskim delici-

jama na pomno složenim platama, odlično spremljenoj divljači iz slavonskih šuma i krep-

kim, unikatnim juhama! Zasladit će vas domaće tačke i neodoljiva štrudla od jabuka, a okrijepit’

će vas vrhunska vina i domaće pivo i gin… Pitate se, što čini slavonsku kuhinju tako posebnom?

Tajna je u Slavoncima. Ta tajna se prenosi s koljena na koljeno kroz recepte a ti

recepti su puni ljubavi… Ljubavi prema slavon-skoj ravnici, njenim plodovima i posebnoj

tradiciji. Posebna da posebnija ne može biti…

PredjelaDomaći kulin, šunka i kulinača su ono što krasipravi slavonski pladanj. Suho meso je dio slavonske tradicije od pamtivijeka i gotovo svako slavonskodomaćinstvo ima svoje recepte koji se prenose s koljena na koljeno. Uz tegurmanske zalogaje, često se na stolu može pronaći i pašteta od čvaraka koja odlično ide uz domaći kruh, svježe pečen u vanjskoj peći. Aperitiv je, naravno, nezaobilazna domaća rakija – što starija, to bolja!

Domaća pašteta od čvaraka(200 g čvaraka, 1 češanj češnjaka, sol i papar)

Čvarke stavite u blender. Dodajte sol i papar po ukusu i blendajte dok ne dobijete glatku smjesu. Dodajte nas-jeckani češnjak i promiješajte.Ohladite prije posluživanja.

Recepti za kulenovu seku i kulen se razlikuju od kuće do kuće.Svaki recept se prilagođava ukusu a zajednički sastojak, osim kvalitetnog mesa, je kvalitetna mljevena paprika.

Osim rakije, u Slavoniji se uživa u izuzetnim vinima.Vina Kraljić ponosno pred-stavljaju svoju obitelj s vrhun-skim vinima u čijoj proizvodnjisudjeluje cijela obitelj Kraljić!

Glavna jelaBogatstvo slavonskogstola mjeri se veseljem i zajedništvom okupljenim oko stola. Hrana koja se sprema uvijek se daje cijelim srcem, Slavonac će dati najboljikulen i najstariju rakiju i pjevati sa svojim gostima dok se grla ne osuše. U pripremi hrane jasno najbolje su stare bake i majke koje znaju tajne dobre domaće kuhinje i te tajne nesebično prenose na nove generacije. Od pečenke i janjetine, pa sve do sarme, filovane paprike i čobanca! Sve to, s puno ljubavi i uz do-bru kapljicu vina ili piva.

Domaća kobasica(10 kg svinjskog mesa od plećke, 2,5 kg leđne slanine, 125 g mljevene paprike, 125 g češnjaka, 225 g soli, Svinjska crijeva za kobasice, Ljute paprike po želji)

Meso i češnjak sameljite. Ručno umi-ješajte sol i papriku u meso pazeći da se dobro rasporedi. Mesom punite crijeva. Kobasice možete odmah peći ili ih pro-sušiti i jesti kao narezak.

Već godinama OPG Vučković se bavi proizvodnjom vrhunskih vina...

U Oriovcu možete nabaviti graševinu te cabernet sauvignon Vučković.

U pitomom posavskom selu Sičice, rodilo se prvo craft pivo naše županije! Bošnjak pivo je danas najpoznatije pivo naših prostora a kušati ga možete i u Sičicama, u prvoj kušaoni piva u Hrvatskoj.

RibaSlavonija se može pohvaliti odličnim ribljim specijalitetima. Riba se sprema najčešće petkom te za vrijeme blagdanskog posta. Za pripremu fiša i šarana na rašljama potrebno je znanje i vještina. Diljem Slavonije organiziraju se natjecanja u pripremi ovih jela. Fiš paprikaš je specijal-itet specifičan za područje Slavonije i Baranje. Iako se čini kao jednostavan recept, znalci u pripremi fiša slažu se kako je potrebno mnogo pokušaja kako bi došli do željenog okusa. Uz fiš se služe domaći rezanci. Odlično ide uz bijelo vino.

Šaran na rašljama začinjava se solju i paprikom po želji te se peče iznad otvorene vatre što mu daje posebnu aromu. Riba se lagano peče do 2 sata a zatim se posluži uz krumpir salatu i graševinu. Ovako pripremljen šaran je iznimno bogatog okusa i primamljivog mirisa.

Uz ribu mora ići vrhunsko vino a naše podneblje nudi još jednog sjajnog proizvođača vina “Čaldarević”. Možete birati između graševine i chardonnaya.

DesertiRecepti za slastice se prenose s koljena na koljeno. U svaki recept je utkano jako puno ljubavi i većina slastica se radi „od oka“. Šape, štolerice, mađarica, breskvice, krancle... sve su to slavonski klasici koji krase svaki blagdanski stol. Koliko postoji slavonskih recepata za slastice, toliko postoji i recepata za razne pekmeze i džemove koji se koriste u slasticama. Uz slatko paše i slatko voćno vino a u modernije vrijeme se popije i gin, osobito onaj iz našeg podneblja.

Breskvice su najukusnija dekoracija slatkih pladnjeva u Slavoniji. Niti jedna svadba ne može proći bez ovih slatkih zalogaja a svojim orašastim okusom zadovolji i najzahtjevnije nepce.

Domaće vino od kupine i višnje OPG-a Zubić, uz to što utažava želju za dobrom čašicom, ima i ljekovita svojstva!

Posebnost ovog slavonskog gina je u tome što primarni alkohol dobiju destilacijom piva! Pomno odabrani začinima se aromatizira i uz malo poznate Bošnjak magije, nastaje vrhunski GIN MB72!

Turistička zajednica Brodsko-posavske županijePetra Krešimira IV 1, Slavonski Brod

Tel: +385 (0) 35 408 393Fax: +385 (0) 408 392

info@tzbpz.hrwww.tzbpz.hr