uČenje o opĆem pojmu kaznenog djela - dobrodošli · pdf file→kompleksnost pojma...

197
UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA → određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno je pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) od kojeg ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava

Upload: dangthien

Post on 31-Jan-2018

232 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA

→ određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno je pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) od kojeg ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava

Page 2: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

OPĆI POJAM

KAZNENOG DJELA

(Teorija KP)Pozitivne i negativne

pretpostavke kažnjivosti zajedni čke

svim kaznenim djelima(Opći dio KZ)

Obilježja pojedinih kaznenih djela čija ukupnost predstavljaBIĆE KAZNENOG DJELA

(Posebni dio KZ)

Životne pojave i konkretni doga đaji

GEN

ERALIZIR

AJUĆ

A APSTRAKC

IJAGEN

ERAL

IZIR

AJU

ĆA

APST

RAK

CIJ

A

Page 3: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA :• PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLOŠKE

DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo čovjeka koje proizvodi štetne posljedice za društvo);

• pravni aspekt kaznenog djela – povreda kaznenopravne norme

• sociološki aspekt – štetne posljedice za društvo• antropološki aspekt – djelo određenog čovjeka

koje izražava njegovu ličnost, odnos sa postojećim društvom, njegovom strukturom i vrijednosnim sustavom

→ FORMALNO – MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA

→ OBJEKTIVNO – SUBJEKTIVNI POJAM KAZNENOG DJELA

Page 4: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA

→ ZAŠTO JE ODREĐENO PONAŠANJE PREDVIĐENO KAO KAZNENO DJELO?

→ poveznica sa društvenim sustavom vrijednosti i stvarnim životom

→ ZAŠTITA NAROČITO VRIJEDNIH INDIVIDUALNIH I UNIVERZALNIH PRAVNIH DOBARA OD ODREĐENIH VRSTA POVREDE I UGROŽAVANJA

→obazrivost u propisivanju kaznenih djela →FRAGMENTARNOST i SUPSIDIJARNOST KAZNENOG PRAVA → čl. 16. URH i čl. 1. KZ

Page 5: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ POJAM ZAŠTITNOG OBJEKTA → dobro ili vrijednost na čiju povredu ili ugrožavanje je usmjereno određeno kazneno djelo, sva dobra i vrijednosti koja su predmet zaštitne funkcije kaznenog prava

→ značaj zaštitnog objekta (pravnog dobra):

• za ispravno tumačenje i primjenu kaznenog prava (razjašnjenje odnosa između pojedinih kaznenih djela, procjena opasnosti djela –značajno za sud i zakonodavca;

• posebni značaj za izgradnju sustava posebnog dijela kaznenog zakonodavstva

Page 6: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

OPĆI ZAŠTITNI OBJEKTtemeljne individualne i opće vrijednosti

zaštićene Ustavom i međunarodnim pravom (čl.1.KZ)•Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ)•Život i tijelo (gl. X. KZ)•Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ)•Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ)•Osobna sloboda (gl. XIII. KZ)•Privatnost (gl. XIV. KZ)•Čast i ugled (gl. XV. KZ)•Spolna sloboda (gl. XVI. KZ)•Emocionalni i sveukupni razvojdjeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ)

•Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ)•Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ)•Okoliš (gl. XX. KZ)•Opća sigurnost (gl. XXI. KZ)•Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ)•Imovina (gl. XXIII. KZ)•Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ)•Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ)•Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl. XXVI. KZ)•Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ)•Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ)•Pravosuđe (gl. XXIX. KZ)•Javni red (gl. XXX. KZ)•Biračko pravo (gl. XXXI. KZ)•Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ)•Strane države i međunarodne organizacije(gl.XXXXIII.KZ)•Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ)

GRUPNI ZAŠTITNI OBJEKTIviše srodnih posebnih objekata

zajedničkih za određene skupine k.d.

Page 7: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA→ formalni pojam kaznenog djela predstavlja opći

pojam pod koji se može podvesti svako kazneno djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao teoretskom generalizacijom

→ do formalnog pojma kaznenog djela znanost (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna dogmatika) došla je metodom GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE

→ FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE POJMOVE

Page 8: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ KOJA SVE OPĆA OBILJEŽJA (ELEMENTI) ULAZE U STRUKTURU FORMALNOG POJMA KAZNENOG DJELA?

→ SUVREMENA TEORIJA KAZNENOG PRAVA →postoje četiri elementa koja su zajednička svim kaznenim djelima:

• RADNJA; • BIĆE KAZNENOG DJELA ;• PROTUPRAVNOST;• KRIVNJA

Page 9: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

RADNJABIĆE

KAZNENOG DJELAPROTUPRAVNOST KRIVNJA

OBJEKTIVNA OBILJEŽJA

FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA

SUBJEKTIVNO OBILJEŽJE

Page 10: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ UKRATKO O POJEDINIM ELEMENTIMA:

– RADNJA: voljno ponašanje čovjeka → isključeni su učinci prirodnih sila i životinja, kao i tjelesni pokreti čovjeka izvan njegove voljne kontrole

– BIĆE KAZNENOG DJELA: → ukupnost posebnih elemenata – obilježja kaznenog djela → posljedica prihvaćanja načela zakonitosti

– PROTUPRAVNOST: ostvarenje bića kaznenog djela (kršenje kaznenopravne norme) na način koji je društveno štetan → presumira se, ali je dopušteno dokazivati suprotno (oboriva presumpcija), stoga se protupravnost u kaznenom pravu izučava kroz RAZLOGE NJENOG ISKLJUČENJA

– KRIVNJA: subjektivni odnos počinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može uputiti prijekor → prijekor se može uputiti počinitelju koji se odlučio za nepravo, iako je obzirom na svoje osobne okolnosti mogao postupiti drukčije (izabrati pravo)

Page 11: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ iz navedenih elemenata zaključujemo da suvremena teorija kaznenog prava usvaja objektivno – subjektivnu koncepciju formalnog pojma kaznenog djela → POJAM KAZNENOG DJELA KAO JEDINSTVO OBJEKTIVNIH i SUBJEKTIVNOG ELEMENTA

→ u suvremenom kaznenom pravu javlja se i objektivni pojam kaznenog djela (odgovornost temeljem prouzrokovanja zabranjene posljedice) s posebnom kaznenopravnom funkcijom i tendencijom širenja primjene → ekološka i medijska kaznena djela, kaznena odgovornost pravnih osoba (u nekim zakonodavstvima), organizirani kriminal i neka s njime povezana pitanja, ustanova udruženog zločinačkog poduhvata (Joint Criminal Enterprise)

Page 12: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ svaki od navedenih općih elemenata je KONSTITUTIVAN → nepostojanje jednog od njih isključuje i kazneno djelo

→ VAŽNOST REDOSLIJEDA U NJIHOVOM PRAKTIČNOM UTVRĐIVANJU OPĆIH OBILJEŽJA

→ opća obilježja dijela se na niže pojmove, a oni na daljnje niže pojmove; npr. krivnja

Page 13: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

LJUDSKA RADNJA BIĆE KAZNENOG DJELA

PROTUPRAVNOST KRIVNJA

UBROJIVOST OBLICI KRIVNJESVIJEST O

PROTUPRAVNOSTI

NAMJERA NEHAJ

IZRAVNA NEIZRAVNA SVJESNI NESVJESNI

PRVOG STUPNJA DRUGOG STUPNJA

FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA

Page 14: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ ZAJEDNO ČINE SUSTAV OPĆEG DIJELA KAZNENOG PRAVA u okviru kojeg opći dio kaznenog prava obrađujemo u predavanjima i ispitnoj literaturi

Page 15: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA

RADNJA BIĆE K.D. PROTUPRAVNOST KRIVNJA

•Značenje kaznenopravnog pojma radnje

•Negativna funkcija radnje

•Pojam bića kaznenog d.

•Vrste obilježja kaznenog djela

•Podjele kaznenih djela

1. Pojam protupravnosti:• Biće kaznenog djela i protupravnost• Formalna i materijalna protupravnost

2. Općenito o razlozima isključenja protupravnosti

3. Pojedini razloziisključenja protupravnosti:

• U općem dijelu KZ• U posebnom dijelu KZ• Izvan kaznenog zakonodavstva

1. Općenito o krivnji

2. Elementi krivnje:• Ubrojivost• Namjera i nehaj• Svijest o protupravnosti

3. Zablude i njihov utjecajna krivnju

Page 16: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ ZAKONSKO DEFINIRANJE OPĆEG POJMA KAZNENOG DJELA

• Suvremeni kazneni zakoni(ci) uglavnom ne sadrže definiciju općeg pojma kaznenog djela, nego to pitanje prepuštaju teoriji kaznenog prava

• Ni hrvatski KZ NE DEFINIRA OPĆI POJAM KAZNENOG DJELA, ali iz niza zakonskih odredbi možemo zaključiti da usvaja KOMPLEKSNI FORMALNO –MATERIJALNI i OBJEKTIVNO –SUBJEKTIVNI POJAM kaznenog djela:

Page 17: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ čl. 1. KZ: "Temelj i ograni čenje kaznenopravne prisile":

• materijalni pojam kaznenog djela → opći zaštitni objekt, fragmentarnost i supsidijarnost kaznenopravne zaštite

→ čl. 20. – 32. (glava III. "KAZNENO DJELO")

• iz naziva i sadržaja navedenih odredbi zaključujemo da KZ usvaja formalni objektivno – subjektivni pojam kaznenog djela

Page 18: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ temeljem svega navedenog možemo postaviti VLASTITU DEFINICIJU OPĆEG POJMA KAZNENOG DJELA koja obuhvaća njegove materijalne, formalne, objektivne i subjektivni aspekt:

Kaznena djela su ljudske radnje kojima se povređuju ili ugrožavaju temeljne individualne i društvene vrijednosti zajamčene Ustavom i međunarodnim pravom, koje su zakonom ili međunarodnim pravom predviđene kao kaznena djela, a ostvarene su na protupravan i skrivljen način.

Page 19: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

RADNJA

→ pojam radnje kao općeg obilježja kaznenog djela

→ sva kaznena djela su VOLJNE LJUDSKE RADNJE → iz čega možemo zaključiti:

→ počinitelj (aktivni subjekt) kaznenog djela može biti samo čovjek ;

→ osobine čovjeka, njegove misli, uvjerenja, stavovi, planovi kao i sva događanja na unutarnjem planu čovjeka koja se nisu manifestirala u vanjskom svijetu nisu kaznenopravno relevantna;

Page 20: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ POJAM NEVOLJNE RADNJE ČOVJEKA

→ negativna funkcija radnje :• iz pojma radnje u kaznenopravnom smislu

isključena su sva ljudska ponašanja kod kojih je mogućnost odlučivanja o njihovom poduzimanju bila posve isključena:

Page 21: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• RADNJE POD UTJECAJEM APSOLUTNE SILE (vis absoluta)

→ osobu je na poduzimanje ili nepoduzimanje prinudila druga osoba uporabom sile kojoj se on ni na koji način nije mogao oduprijeti (npr. da puca u drugoga, da mu da otrov, da uključi eksploziv, da ne puži pomoć osobi u izravnoj životnoj opasnosti…)

Page 22: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• → drugačija situacija kod kompulzivne sile (vis compulsiva) i prijetnje (netko se drži zatvorenim dok ne potpiše krivotvorenu ispravu , razbojnik sa uperenim pištoljem traži od blagajnice da mu preda novac i ona mu ga preda)

• → ima radnje, jer mogućnost odlučivanja nije bila posve isključena, ali ne znači da će postojati i kazneno djelo zbog postojanja posebnih okolnosti pod kojima je radnja poduzeta → u našim primjerima će se morati ispitati da li su ispunjeni zakonski uvjeti za krajnju nuždu → treći nivo procjene postojanja kaznenog djela

Page 23: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

2. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju (san, narkoza, duboka ili iznenadna nesvijest)

3. tjelesni pokreti nastali uslijed slučaja(pokliznućem je drugome nanesena tjelesna ozljeda)

4. refleksni i instinktivni pokreti – reakcija na vanjske podražaje koji nisu praćeni voljom čovjeka na poduzimanje tjelesnog pokreta

→ treba ih razlikovati od impulzivnih radnji (radnji "kratkog spoja") i radnji poduzetih pod utjecajem nagona → postoji radnja u kaznenopravnom smislu, ali je pitanje postoji li krivnja (četvrti nivo procjene postojanja kaznenog djela)

Page 24: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

5. nema radnje nečinjenja ukoliko se osoba nalazila u stanju nesposobnosti za radnjuzbog apsolutne sile ili besvjesnog stanja

→ RADNJA je SUŠTINSKO opće obilježje formalnog pojma kaznenog djela, osnovno konstitutivno obilježje njegove strukture

→ mnogi je tretiraju kao viši rodni pojam GENUS PROXIMUM, dok su sva OSTALA OPĆA OBILJEŽJA njeni ATRIBUTI (atributivna obilježja) koje ona (radnja) povezuje u jedinstvenu cjelinu

Page 25: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ različite teorije i podjele radnji

→ podjela radnji po svom doprinosu u ostvarenju kaznenog djela:

• RADNJA POČINJENJA• PRIPREMNA RADNJA• SUDIONIČKA RADNJA

Page 26: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

BIĆE KAZNENOG DJELA

POJAM→ biće kaznenog djela = pojam posebnog

kaznenog djela→ skup posebnih obilježja (elemenata) koje

mora ispunjavati ljudska radnja da bi predstavljala određeno kazneno djelo opisano u dispoziciji kaznenopravne odredbe posebnog dijela

→ dakle, određeno kazneno djelo postoji kada su ostvarena sva njegova zakonska obilježja

Page 27: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA sastoji se od

OPĆIH OBILJEŽJA (OPĆIH ELEMENATA)

BIĆE KAZNENOG DJELA (pojam određenog kaznenog djela) sastoji se od

POSEBNIH OBILJEŽJA (POSEBNIH ELEMENATA)

RA

DN

JA

PR

OT

UP

RA

VN

OS

T

KR

IVN

JA

Page 28: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ npr. zakonsko biće krađe čine slijedeća obilježja: oduzimanje, tuđa pokretna stvar i namjera da se time pribavi protupravna imovinska korist → ukoliko nedostaje bilo koje od navedenih obilježja npr. stvar je oduzeta u šali → nije ostvareno zakonsko biće djela

Page 29: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

PODIJELE OBILJE ŽJA BIĆA KAZNENOG DJELA

→ svako kazneno djelo ima svoja posebna obilježja → radnja počinjenja, posljedica, uzročna veza, subjekt kaznenog djela, objekt radnje kaznenog djela, mjesto i vrijeme počinjenja…

→ obilježja se mogu podijeliti na:• DESKRIPTIVNA i NORMATIVNA• OBJEKTIVNA i SUBJEKTIVNA

Page 30: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Deskriptivna ili opisna obilje žja →općepoznati pojmovi za čije se razumijevanje ne postavljaju posebni zahtjevi (npr.. dijete, trudnica, majka)

• Normativna ili vrijednosna obilje žja →obilježja za čije je razumijevanje potrebno određeno vrednovanje, njihovo razumijevanje ovisi od pravnih, kulturoloških ili drugih normi (npr. isprava, znakovi za vrijednost, tuđa stvar, naročito niske pobude)

→ podjela je relativna jer se navedena obilježja ne javljaju uvijek u čistom obliku

Page 31: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Objektivna obilje žja → predmeti i zbivanja koja se osjetilima mogu zamjećivati

• Tipična objektivna obilježja → radnja počinjenja, posljedica, uzročna veza, subjekt kaznenog djela – počinitelj i njegova posebna svojstva, objekt radnje kaznenog djela, mjesto i vrijeme počinjenja

Page 32: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Subjektivna obilježja → odnose se na svijest i volju počinitelja kaznenog djela → subjektivna usmjerenost na povredu ili ugrožavanje zaštićenih vrijednosti

→ objektivna strana bića djela određena je subjektivnom usmjerenošću ljudske radnje (jedna te ista ljudska radnja ne mora predstavljati istu radnju i u društveno – vrijednosnom smislu npr. uzimanje tuđe pokretne stvari nema isto značenje kada je učinjeno u šali ili s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi)

• Tipična subjektivna obilježja → ciljevi ("pribavljanje protupravne imovinske koristi"npr. čl. 247., KZ, "s ciljem izbjegavanja poreza ili carine" čl. 256. KZ, "s ciljem da se krivotvorena isprava upotrijebi kao prava" čl. 278. KZ itd.);→pobude ("koristoljublje, bezobzirna osvata, mržnja" čl. 111. KZ);→ posebno znanje (npr. "znanje da se priprema kazneno djelo"čl. 301., "znanje da je počinjeno kazneno djelo" čl. 302., "saznavši da je novac lažan stavi ga u optjecaj" čl. 304.KZ, "znajući da je postao nesposoban za plaćanje" pogoduje vjerovnika iz čl. 250. KZ itd.)

Page 33: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

RADNJA POČINJENJA

POJAM → radnja koja je označena u biću određenog kaznenog djela kao radnja kojom se izvršava to kazneno djelo (ubojstvo –lišavanje života drugog, krađa – oduzimanje tuđe pokretne stvari, utaja – prisvajanje…)→ radnja počinjenja osnovni je konstitutivni element svakog posebnog kaznenog djela

Page 34: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ LEGISLATIVNE TEHNIKE U ODREĐIVANJU RADNJE POČINJENJA:

1. Navođenjem djelatnosti koje predstavljaju radnju počinjenja :

→ radnja počinjenja može biti određena jasnim navođenjem JEDNE DJELATNOSTI koja predstavlja radnju počinjenja

Page 35: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ili VIŠE DJELATNOSTI koje mogu biti postavljene alternativno, kumulativno ili je jedna djelatnost sredstvo za izvršenje druge

→ ALTERNATIVNO PROPISANE radnje počinjenja:– kod velikog broja kaznenih djela (npr. čl.136.,

216., 226., 278. itd)– praktično značenje ovakvog propisivanja radnje: – pitanje postojanja djela (poduzimanje samo

jedne od radnji je dovoljno) i – stjecaja (kada je poduzeto više ili čak sve

alternativno navedene radnje postoji samo jedno kazneno djelo, ali će se okolnost da je djelo počinjeno sa više alternativnih oblika uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne)

Page 36: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ KUMULATIVNO PROPISANE radnje počinjenja (DVOAKTNA ili VIŠEDJELATNA K.D.)

• rijetko se koristi• zakon navodi dvije ili više radnji koje se

moraju poduzeti da bi postojalo k.d. (npr. čl. 123. KZ)

• praktično značenje ovakvog propisivanja radnje:

• za postojanje djela potrebno je ostvariti sve kumulativno propisane radnje

• poduzimanje samo jedne od radnji nije dovoljno za pokušaj tih djela

Page 37: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ JEDNA (PRETHODNA) DJELATNOST SREDSTVO ZA IZVRŠENJE DRUGE -radnja počinjenja sastoji se od dvije djelatnosti koje se smatraju jedinstvenom radnjom počinjenja (npr. čl. 230. KZ)

• praktično značenje ovakvog propisivanja radnje → poduzimanje prethodne djelatnosti predstavlja pokušaj kaznenog djela (npr. pištolj uperen u blagajnika s ciljem oduzimanja novca iz blagajne predstavlja pokušaj razbojništva)

Page 38: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ ZAKON TAKSATIVNO NAVODI SAMO NEKE OD DJELATNOSTI, DOK SU OSTALE OBUGVAĆENE GENERALNOM KLAUZULOM ("na drugi način", "na sličan način", npr. 140. KZ)

→ ODREĐEN JE SAMO VIŠI POJAM RADNJE koji obuhvaća niz srodnih djelatnosti (npr- čl. 344. "pomaganje neprijatelju")

→ zakonom je POSTAVLJEN ODREĐENI KVALITET RADNJE (npr. čl. 226. "teško kršenje prometnih propisa", čl. 139. "ozbiljno prijeti")

Page 39: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→pobliže je određeno SREDSTVO ILI NAČIN POČINJENJA RADNJE (čl. 215."požarom, poplavom, eksplozivom, otrovom ili otrovnim plinom…") , MJESTO ILI VRIJEME POČINJENJA RADNJE (npr. kod kaznenih djela protiv RH "za vrijeme rata ili oružanog sukoba", čl. 223. "u civilnom zrakoplovu u letu")

Page 40: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ kaznena djela kod kojih se RADNJA ODNOSI NA TRAJNIJU DJELATNOST(čl. 211. "obavlja eksploataciju rudnog blaga", čl. 204. "tko lovi divljač", čl. 313. "tko se neovlašteno bavi")

• praktično značenje ovako postavljene radnje počinjenja → ako je RADNJA POČINJENJA PONOVLJENA VIŠE PUTA U KONTINUITETU koji predstavlja jedinstvenu cjelinu POSTOJI SAMO JEDNO KAZNENO DJELO, ali djelo će postojati I AKO JE PODUZETA JEDNOKRATNA RADNJA

Page 41: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Istim izrazom određena je i radnja i posljedica→ POSLJEDIČNE RADNJE→radnjom počinjenja smatra se svaka djelatnost kojom se može prouzročiti zabranjena posljedica (npr. kaznena djela ubojstva, prouzročenja smrti iz nehaja, tjelesne ozljede)

Page 42: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

NEČINJENJE KAO VRSTA RADNJE POČINJENJA – KAZNENA DJELA

NEČINJENJA→ činjenje i nečinjenje kao dva osnovna

načina počinjenja kaznenih djela - čl. 20. st. 1. KZ

→ KAZNENA DJELA ČINJENJA (delictacomissiva):

• počiniteljevo ponašanje suprotno je prohibitivnim normama (norme koje zabranjuju određeno ponašanje)

• k.d. činjenja najbrojnija su u kaznenom zakonodavstvu

Page 43: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ KAZNENA DJELA NEČINJENJA (delicta omissiva ):

• kršenje imperativnih normi, počinitelj propušta poduzeti radnju koju od njega zahtijeva pravni poredak

• odgovornost za nečinjenje nije odgovornost za samu pasivnost, mirovanje, nego za kršenje normi koje od čovjeka zahtijevaju da ne ostane pasivan, već da poduzme određene aktivne radnje

• iako su k.d. nečinjenja po svom društvenom značaju ista kao i djela činjenja, ona imaju svoje specifičnosti pa se na njih ne može automatski prenositi sve što vrijedi za kaznena djela činjenja

Page 44: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

KAZNENA DJELA NEČINJENJA

PRAVA NEPRAVA

ZAKONSKI REGULIRANA

ZAKONSKI NEREGULIRANA

PODJELA KAZNENIH DJELA NE ČINJENJA

Page 45: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

PRAVA KAZNENA DJELA NE ČNJENJA

• INKRIMINIRANA JE SAMA RADNJA NEČINJENJA, povreda dužnosti na činjenje

• iako i ova djela imaju funkciju sprječavanja štetnih posljedica POSLJEDICA NIJE ELEMENT NJIHOVOG BIĆA → dovršena su nepoduzimanjem radnje koju imperativna norma nalaže

• počinitelja se kažnjava jer pokazuje da ne uvažava načela općeljudske solidarnosti

• MOŽE IH POČINITI SVATKO (delicta communia) tko se nađe u situaciji da može pružiti pomoć u situacijama kada postoje smrtne opasnosti, nesreće ili opće opasnosti

• Primjer: nepružanje pomoći – čl. 123.st.1.KZ

Page 46: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

NEPRAVA KAZNENA DJELA NE ČNJENJA

→ OD PRAVIH SE RAZLIKUJU:• smisao im je da se dužnom radnjom SPRIJEČI

NASTUP

• POSLJEDICE koja je ELEMENT NJIHOVOG BIĆA (posljedica je unesena u njihovo biće)

• MOŽE IH POČINITI SAMO OSOBA KOJA JE PRAVNO OBVEZNA spriječiti nastup posljedice (GARANT) →(delicta propria)

• između nečinjenja i posljedice mora postojati UZROČNA VEZA

Page 47: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

ZAKONSKI REGULIRANA NKDN

→IMAJU SVOJA POSEBNA ZAKONSKA BIĆA

u kojima je određeno:

• U ČEMU SE SASTOJI NJIHOVA RADNJA koja može biti postavljena kao:�isključivo nečinjenje (npr. čl. 206., 215.st.2. kz)�alternativno se navodi činjenje i nečinjenje (čl. 248.

kz)

• u čemu se sastoji POSLJEDICA• tko je GARANT

Page 48: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

ZAKONSKI NEREGULIRANA NKDN

→ NEMAJU SVOJE POSEBNO ZAKONSKO BIĆE, odnosno nemaju svoju vlastitu egzistenciju u vidu posebne inkriminacije

→ POSTOJE U OKVIRU KAZNENIH DJELA ČINJENJA i kao i ta djela sastoje se u povredi ili ugrožavanju istog zaštićenog dobra

→ radi se o kaznenim djelima koja su legislativnokonstruirana kao kaznena djela činjenja koja POD ODREĐENIM UVJETIMA U SVOJE ZAKONSKO BIĆE UKLJUČUJU I NEČINJENJE

Page 49: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ KOJI SU TO UVJETI? GDJE SU PREDVIĐENI? ŠTO JE NJIMA REGULIRANO?

→ kod zakonski nereguliranih NKDN NORMU POSEBNOG DIJELA ZAKONA DOPUNJAVAMO OPĆOM ODREDBOM (čl. 20. st. 2. KZ) i pravilima o izvorima garantnih obveza nastalih u teoriji i praksičl. 20 st.2.:"Tko propusti spriječiti nastupanje

zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat će za nečinjenje ako je pravno obvezan * spriječiti nastupanje takve posljedice i ako je propu štanje po djelovanju i zna čenju jednako po činjenju tog djela činjenjem * *."* GARANTNA OBVEZA* * KLAUZULA JEDNAKE VRIJEDNOSTI

Page 50: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

IZVORI GARANTNIH OBVEZA

Moderna teorija kaznenog prava izvore dužnosti na činjenje dijeli u dvije grupe:1. dužnost zaštite nekog pravnog dobra2. dužnost nadzora nad izvorima opasnosti

1. Dužnost zaštite nekog pravnog dobra → dijeli se u tri podskupine:

– dužnost zaštite na temelju prirodne povezanosti → članovi uže obitelji dužni su otkloniti jedan od drugog opasnost za život i tijelo i kada ne žive zajedno: roditelji prema Obiteljskom zakonu skrbe o životu i zdravlju svoje djece, bračni drugovi

– dužnost zaštite na temelju uske životne zajednice → npr. izvanbračna zajednica ili zajednica nastala pri nekom opasnom pothvatu /planinarske ekspedicije/

– dužnost zaštite na temelju dobrovoljnog preuzimanja neke obveze → pravnim poslom, ugovorom ili radnim odnosom (npr. skretničar je obvezan poduzeti sve radnje nužne za pravilno mimoilaženje vlakova, pa ako je zaspao, premda ništa nije poduzeo, odgovarat će za nastupjelu posljedicu)

Page 51: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

2. Dužnost nadzora nad izvorima opasnosti → dijeli se u tri podskupine:

– dužnost na temelju prethodne opasne radnje ili prethodnog činjenja → npr. kirurg koji je započeo operaciju dužan ju je i završiti, u protivnom odgovara za posljedicu koja je zbog prekidanja operacije nastupila ili mladić je dužan spriječiti smrt djevojke kojoj je dao heroin)

– dužnost nadzora nad izvorima opasnosti koji su u vlasti počinitelja → npr. vlasnik motornog vozila mora voditi brigu o tehničkoj ispravnosti vozila te odgovara za posljedice prometne nesreće zbog neispravnosti vozila

– dužnost nadzora nad trećim osobama koje predstavljaju opasnost → položaj autoriteta u odnosu na djecu /roditelj koji ne spriječi svoje dijete u razbijanju izloga odgovarat će za oštećenje tuđe stvari/ ili nadređene vojne, službene i odgovorne osobe da spriječe kaznena djela podre đenih

Page 52: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

KLAUZULA JEDNAKE VRIJEDNOSTI:• za postojanje nepravog k.d. ne činjenjem:

nije dovoljno postojanje garantne obveze nego se traži da je ”propuštanje po djelovanju i značenju jednako počinjenju tog djela činjenjem”

• da li se svako kazneno djelo činjenja mo že počiniti ne činjenjem? →klauzula jednake vrijednosti primjenjiva je samo kada se radi o kaznenim djelima s jednostavnijom formulacijom i posljedi čnim radnjama

Page 53: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• → sposobnost za radnju: za postojanje k.d. nečinjenjem nužna je opća sposobnost za radnju /tko je u nesvijesti nije u stanju pružiti pomoć, svezani čuvar ne može spriječiti krađu/ i individualna sposobnost za radnju /neplivač ne može spasiti utopljenika, ali može zvati u pomoć/

→ između nečinjenja i nastupjele posljedice mora postojati uzročna veza→ da li je propuštena radnja mogla otkloniti nastupanje posljedice koja je nastupila u konkretnom slučaju

Page 54: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Blaže kažnjavanje za neprava k.d. nečinjenjem: KZ je u čl. 20. st. 3. propisao da se počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može blaže kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem

→ blaže kažnjavanje uvijek je fakultativno→ odnosi se samo na neprava kaznena djela

nečinjenja – prvenstveno zakonski neregulirana, ali i zakonski regulirana kod kojih se radnja počinjenja navodi alternativno kao činjenje ili nečinjenje

Page 55: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

POSLJEDICA

→ radnja kaznenog djela uvjiek proizvodi određenu posljedici za zaštićeno pravno dobro u vidu njegove poverde ili ugrožavanja → počiniteljevo ponašanje se manifestiralu u vanjskom svijetu kao povreda ili opasnost za zaštićeno pravno dobro (zaštitni objekt) →POSLJEDICA U ŠIREM SMISLU →ima je svako kazneno djelo

→ pravno dobro (zaštitni objekt) povređuje se ili ugrožava putem napada na OBJEKT RADNJE → vidljiva materijalizacija zaštitnog objekta (pravnog dobra koje se štiti kaznenim djelom) neposredni predmet ili objekt koji je kaznenim djelom povrijeđen ili ugrožennpr. kod ubojstva je objekt radnje konkretni čovjek, dok je zaštitni objekt pravo svakog čovjeka na život

→ POJAM POSLJEDICE U UŽEM, KAZNENOPRAVNOM SMISLU ("zabranjena posljedica") → promjene i stanja u vanjskom svijetu koje su U BIĆU KAZNENOG DJELA PREDVIĐENE KAO NJEGOV KONSTITUTIVNI ELEMENT → nemaju je sva kaznena djela

Page 56: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ PODJELE KAZNENIH DJELA OBZIROM NA POSLJEDICU

→ Obzirom na način postavljanja posljedice u biću kaznenog djela → materijalna i formalna kaznena djela

→ Obzirom na oblike manifestiranja posljedice (u čemu se sastoji posljedica) → kaznena djela povrede i ugro žavanja

Page 57: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

MATERIJALNA i FORMALNA KAZNENA DJELA→ Materijalna (posljedi čna) kaznena djela u biću kaznenog

djela zahtijeva se nastupanje određene promjene u vanjskom svijetu koja se manifestira na objektu radnje (nekoj stvari ili čovjeku)

→ Kao promjena u vanjskom svijetu može biti fizički uočljiva na objektu radnje (npr. uništena stvar, nanesena tjelesna ozljeda), ili se manifestirati kao promjena u psihičkoj sferi čovjeka (npr. uvreda)

→ Za njihovo postojanje nije dovoljno da je počinjena radnja, nego su dovršena tek nastupanjem posljedice → utvrđivanje uzročne veze između radnje i posljedice

→ Načini postavljanja, opisivanja posljedice → posljedica može biti precizno postavljena u biću kaznenog djela (npr. ubojstvo), a nekada ona nepisano obilježje koje treba utvrđivati tumačenjem bića odrewđenog kaznenog djela (npr. krađa)

Page 58: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Formalna (djelatnosna ) kaznena djela nemaju posljedicu kao konstitutivno obilježje bića kaznenog djela → dovršena su poduzimanjem radnje – iscrpljuju se u samoj djelatnosti počinitelja (npr. čl. 177.(stavci (1) i (2), 183., 184., 305. KZ)

→ U osnovu njihove društvene štetnosti je sama radnja, ona je dovoljan razlog za kažnjavanje

→ Kriminalnopolitičko opravdanje njihovog postojanja → preventivna zaštita određenog pravnog dobra

Page 59: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

KAZNENA DJELA POVREDE i KAZNENA DJELA UGROŽAVANJA

→ Podjela obzirom na to kako se posljedica manifestira na zaštićenom dobru odnosno objektu radnje

→ Kaznena djela povrede → za postojanje ovih djela u dovršenom obliku potrebno je da je došlo do uništenja ili oštećenja objekta radnje (npr. Ubojstvo, tjelesne ozljede, uništenje tuđe stvari itd.) → Spadaju u materijalna kaznena djela

→ Kaznena djela ugrožavanja → posljedica se sastoji u stvaranju stanja opasnosti – stanja u kojem postoji bliža ili udaljenija mogućnost nastupanja posljedice u vidu povrede objekta radnje

→ Mogu se javiti u obliku konkretne opasnosti koja stvarno postoji ili u obliku apstraktne opasnosti - stanje u kojem postoji mogućnost nastupanja stvarne (konkretne) opasnosti

→ Dijele se na kaznena djela konkretnog ugrožavanja i kaznena djela apstraktnog ugrožavanja

Page 60: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Kriminalnopolitičko opravdanje njihovog postojanja: jačanje opće sigurnosti i svijesti ljudi u odnosu na njihove obveze da prilagode svoje ponašanje bitno izmijenjenim društvenim uvjetima

→ Predviđaju se uglavnom kada su u pitanju opasne djelatnosti ili rukovanje s naročito opasnim sredstvima

→ Malobrojna su u kaznenim zakonodavstvima s tendencijom porasta

→ Obzirnost u njihovom propisivanju obzirom na načelo ograničenja kaznenopravne prisile!

Page 61: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Dijele se na kaznena djela konkretnog ugrožavanja i kaznena djela apstraktnog ugrožavanja

→ Kaznena djela konkretnog ugrožavanja - posljedica u vidu konkretne opasnosti element je bića kaznenog djela

→ najčešće su označena formulacijom " i time/tako izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega" (npr. čl. 215., 180. KZ)

→ Dovršena su tek kada je nastupila opasnost opisana u biću k.d. → materijalna kaznena djela

→ Razgraničenje k.d. konkretne opasnosti i k.d. povrede: o k.d. konkretne opasnosti radit će se ako počinitelj radnju počinjenja poduzima sa sviješću i voljom koja je ograničena na ugrožavanje→ suprotno, ako je radnja poduzeta s ciljem povrede zaštićenog dobra pa do povrede nije došlo, neće se raditi o kaznenom djelu ugrožavanja, nego o pokušaju kaznenog djela povrede

• npr. tko krši propise o sigurnosti prometa s namjerom da usmrti drugoga neće odgovarati za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu (čl. 227. st.1. KZ), nego za pokušaj ubojstva (čl. 110. KZ)

Page 62: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Kaznena djela apstraktnog ugro žavanja –opasnost nije element kaznenog djela nego je spriječavanje njenog nastanka razlog zbog kojeg se radnja inkriminira kao kazneno djelo

→ formalna kaznena djela, jer se iscrpljuju poduzimanjem radnje

• primjeri: čl. 195., 196., 218. KZ

Page 63: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

POČINITELJ KAZNENOG DJELA→ počinitelj je osoba koja sama (neposredni

počinitelj), posredstvom druge osobe (posredni počinitelj) ili zajedno s drugom/im osobom/a počiinikazneno djelo (supočinitelj)

→ tko može biti počinitelj (aktivni subjekt) određenog kaznenog djela → određeno je u biću kaznenog djela

→ podjela kaznenih djela obzirom na svojstvo počinitelja: opća, posebna (prava i neprava) i vlastoru čna kaznena djela

→ podjela je značajna i za institut sudioništva (pitanje prenosivih i neprenosivih okolnosti → čl. 39. st. (2))

Page 64: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→OPĆA K.D. (delicta communia) → može ih počiniti svatko (ubojstvo), opis počinitelja u dispoziciji počinje odnosnom zamjenicom "tko"→ većina kaznenih djela

→POSEBNA K.D. (delicta propria)→ može ih počiniti samo osoba s određenim svojstvom koje je posebno istaknuto u zakonskom opisu

• Prava posebna k. d. → svojstvo počinitelja je konstitutivno obilježje (utječe na samo postojanje k.d.), kazeno djelo može počiniti jedino osoba sa svojstvom navedenim u zakonu (npr. čl. 12. st. (2), čl. 181., 293.)

• Neprava posebna k.d. može ga počiniti svatko, ali temeljno djelo dobiva teži oblik ako ga je počinila osoba s posebnim svojstvom → svojstvo počinitelja je kvalifikatorno obilježje

• (npr. čl. 178. st.(3) - povreda privatnosti djeteta počinjena od strane službene osobe ili u obavljanju profesionalne djelatnosti, 259. st. (3) itd.)

Page 65: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→Vlastoru čna kaznena djela (delicta manu propria)

→Počinitelj mora osobno sudjelovati u radnji počinjenja, mora ih počiniti sam (djelo ne može biti počinjeno zajedno s drugim ili preko drugog →isključeno je posredno počiniteljstvo i supočiniteljstvo)

→Nepravo vlastoručnog kaznenog djela uključuje:• poseban odnos između počinitelja i žrtve (npr.

rodoskvrnuće (čl. 179.KZ))• počinjenje djela isključivo radi zadovoljavanja

strogo osobnih interesa, potreba ili nagona (k.d. protiv spolne slobode)

Page 66: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Prema radnji počinjenja

Prema visini propisane kazne

Da li je održavanje protupravnogstanja element bića k.d.

Prema svojstvu počinitelja

Prema broju pravnih dobara koja štite

Prema posljedici

Materijalna i formalna Povrede i ugrožavanja

Jednoaktna i višeaktna Činjenjem i ne činjenjem

Temeljna, kvalificirana, privilegirana

PODJELE KAZNENIH DJELA

Trajna i kaznena djela stanja

Jednostavna i složena

Opća, posebna i vlastoru čna

Page 67: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TEMELJNA, KVALIFICIRANA I PRIVILEGIRANA KAZNENA DJELA

• konstitutivna obilje žja → temeljno k.d. →ubojstvo iz čl. 110 KZ

• kvalifikatorna obilje žja → kvalificirano /teže/ k.d. → propisana teža kazna nego za temeljno k.d. → teško ubojstvo iz čl. 111. KZ

• privilegiraju ća obilje žja → privilegirano /lakše/ k.d. → propisana blaža kazna nego za temeljno k.d. → usmrćenje čl. 112. KZ)

Page 68: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TRAJNA KAZNENA DJELA I KAZNENA DJELA STANJA

Trajna k.d.→ u svoje biće uključuju trajanje ili održavanje

protupravnog stanja nastalog radnjom počinjenja(protupravno oduzimanje slobode)

→stvoreno protupravno stanje i njegovo daljnje održavanje obuhvaćeni su bićem kaznenog djela

→postoje sve dok traje proizvedeno protupravno stanje

Page 69: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

K.D. stanja→ trajanje protupravnog stanja stvorenog radnjom počinjenja nije

element kaznenog djela (dvobračnost, krađa, ubojstvo, itd.)→ biće kaznenog jdela stanja ograničava se na samo stvaranje

protupravnog stanja→ dovršena su onog trenutka kada je usljed radnje stvoreno

protupravno stanje → Praktično značenje podjele: računanje zastarnih rokova, trajanje

prava na nužnu obranu, do kada mogu pristupiti sudioniciJEDNOSTAVNA I SLO ŽENA KAZNENA DJELA

→ Jednostavna k.d. → Zaštićuju samo jedno pravno dobro (ubojstvo)

→ Složena k.d. → Zaštićuju dva ili više pravnih dobara (razbojništvo)

Page 70: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

UZROČNOST

→ kauzalitet ili uzročnost je objektivna veza između radnje čovjeka i posljedice koja je nastupila upravo zbog te radnje

→ uzročna veza jedno je od obilježja bića kaznenog djela, najčešće nepisano

→ o uzročnosti raspravljamo samo kod onih kaznenih djela koja u svom biću imaju posljedicu → materijalna k.d. i neprava k.d. nečinjenjem

Page 71: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ prouzrokovanje posljedice ne znači i da je počinjeno kazneno djelo; potrebno je utvrditi i preostale elemente (protupravnost i krivnju)

→ uzročnu vezu ne treba miješati s krivnjom kao subjektivnim odnosom počinitelja prema djelu →uzročnost je pojam objektivne prirode i prethodi krivnji → ako nema uzročne veze neće se ni raspravljati o krivnji

→ u većini slučajeva u praksi utvrđivanje uzročnosti nije sporno i u najvećem broju slučajeva na temelju iskustvenih znanja gotovo uvijek se može utvrditi je li neko ljudsko ponašanje uzrok neke posljedice ili nije

Page 72: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ mogući su slučajevi u kojima se pojavljuju problemi npr. vozač je izazvao prometnu nesreću u kojoj je povrijeđen drugi vozačkoji je potom u bolnici zbog pogrešnog liječenja umro, ili osoba A tjelesno ozljedi osobu B, a zbog ozljede dođe do infekcije, komplikacija i smrti,

→ dva aspekta kaznenopravne uzročnosti

Page 73: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Kako je do određenogdogađaja došlo?

Procesno pitanje utvrđivanja pravno relevantnih činjenica

Da li se nastupjela posljedica može objektivno pripisati počinitelju

Kao njegovo djelo?

Materijalno pitanje

FUNKCIONALNI MODEL KAZNENOPRAVNE UZRO ČNOSTI

FAKTIČKA UZROČNOST UZROČNOST U ATRIBUTIVNOM SMISLU

Page 74: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ faktička uzročnost: primjena iskustvenih i prirodnoznanstvenih pravila pri utvrđivanju činjenica nekog prošlog događaja

→ atributivna funkcija uzročnosti (objektivno uračunavanje): da li se određena promjena u vanjskom svijetu može pripisati određenoj osobi, odnosno koje su okolnosti u uzročnom nizu pravno značajne i mogu se uračunati počinitelju → uvijek zahtijeva vrednovanje (vrijednosne, normativne sudove)

Page 75: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ uzrok u faktičkom smislu ne podudara se sa uzrokom u atributivnom smislu → uzrok u faktičkom smislu nikada nije osoba, nego prirodni proces

→u okviru kaznenog materijalnog prava raspravlja se o atributivnom (normativnom) aspektu uzročnosti

→teorije o uzročnosti – načelne smjernice kaznenopravne dogmatike koje pomažu sudovima u spornim slučajevima

Page 76: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TEMELJNE POSTAVKE TEORIJA O UZROČNOSTI

TEORIJA EKVIVALENCIJE :Uzročne su sve ljudske radnje koje suna bilo koji način utjecale na nastanak

posljedice

TEORIJA ADEKVATNOSTI :

Promjena u vanjskom svijetu mora bititipična posljedica neke radnje

TEORIJA OBJEKTIVNOG URA ČUNAVANJAPočinitelju se može objektivno uračunati

samo ona radnja kojom je:1. Stvorena opasnost za objekt radnje;2. Upravo se ta opasnost realizirala uposljedici koja je obilježje tog kaznenog

djela

Page 77: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TEORIJA EKVIVALENCIJE→ teorija jednake vrijednosti svih uzroka, uzročne su sve

ljudske radnje koje su na bilo koji način utjecale na nastanak posljedice

→ formula condicio sine qua non: hipotetički postupak eliminacije poduzete ili dodavanja propuštene radnje →radnja je uzrok ako bez nje (činjenje), odnosno da je poduzeta (nečinjenje) posljedica ne bi nastupila

→ prednost: omogućuje lako rješavanje u slučajevima:• kada je istodobno s ljudskom radnjom koja je u pitanju u

uzročnom lancu istodobno djelovala i neka druga okolnost ili ljudska radnja (vozač automobila vozeći nepropisno teško tjelesno ozlijedi pješaka koji je i sam kršio prometne propise);

• kada su nastupu posljedice doprinijeli i neki drugi čimbenici koji su djelovali naknadno →

Page 78: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ naknadno djelovanje neke druge okolnosti (udarac šakom u bradu žrtve koji je doveo do njenog pada, udarca glavom o beton, nagnječenja mozga i smrti od upale pluća nakon jednodnevnog boravka u bolnici u uzročnoj je vezi ne samo s tjelesnom ozljedom žrtve koju je izravno pouzročio, nego i njenom smrću);

→ naknadno djelovanje neke treće osobe (davanje automobila na vožnju osobi koja uopće ne zna voziti – uzrok je i radnja osobe koja je upravljala vozilom i osobe koja je dala automobil);

→ naknadno djelovanje same žrtve (okolnost da je žrtva na vlastiti zahtjev napustila bolničko liječenje ne prekida uzročnu vezu između prometne nesreće u kojoj je žrtva zadobila tjelesne ozljede i smrtne posljedice)

Page 79: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ iznimka od načela da naknadni uzroci ne potiru prethodne→ prekid uzro čne veze : kada je neki događaj, radnja treće osobe ili same žrtve po svojoj kvaliteti takva da na pravno relevantan način prekida prirodni kauzalitet i uspostavlja novi uzročni lanac koji je posve nezavisan od prethodne radnje (npr. žrtva pokušaja ubojstva umire u bolnici zbog požara koji je zahvatio zgradu bolnice)

→ nedostaci teorije ekvivalencije:• besmisleno širenje uzročnosti na udaljene

radnje obuhvaćajući posve netipične (slučajne) uzroke;

Page 80: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• formula condicio sine qua non neopravdano isključuje uzročnost u slučajevima:– kumulativnog kauzaliteta (kada je posljedica

uzrokovana s više istodobnih radnji od kojih je svaka, sama za sebe dovoljna da dovede do posljedice)

– hipoteti čkog kauzaliteta ( slučajevi u kojima bi posljedica, da je počinitelj nije uzrokovao, svejedno nastala zbog drugog uzroka – npr. da čuvar u koncentracijskom logoru nije ubio zatvorenika, to bi učinio netko drugi);

• ne pomaže u objašnjavanju kako je do određenog događaja došlo u slučajevima gdje faktička, prirodna uzročnost nije poznata

Page 81: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ zaklju čno o teoriji ekvivalencije : iako u okviru ove teorije postoje određena pravila kojima se nastoje ograničiti njeni neželjeni dometi teorija ekvivalencije ne pomaže utvrđenju ni jednog od aspekata uzročnosti

→ utvrđenju faktičke uzročnosti ne doprinosi jer ne pomaže u objašnjavanju kako je do određenog događaja došlo, dok atributivnojne pridonosi jer ne daje nikakve kriterije objektivnog uračunavanja

Page 82: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TEORIJA ADEKVATNOSTI→ uzrok su samo one ljudske radnje koje su

iskustveno prikladne da dovedu do određene posljedice

→ s kojeg gledišta valja ocjenjivati adekvatnost određene radnje (ex ante ili ex post; iz aspekta počinitelja ili trećega?)

→ prevladalo je stajalište da se adekvatnost procjenjuje iz perspektive objektivnog promatrača prije počinjenja djela, pri čemu ne treba ispustiti iz vida i posebno znanje počinitelja

Page 83: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ primjer: kad netko baci kamen na hemofiličara i lakše ga ozlijedi, a žrtva umre zbog iskrvarenja, uračunat će mu se samo posljedica koju je izravno prouzročio (tjelesna ozljeda), ali ne i smrt, jer prema općem životnom iskustvu lakše ozljeđivanje ne dovodi do smrti (općeljudsko iskustvo), osim ako je počinitelj znao da je žrtva hemofiličar i u čemu se ta bolest sastoji (posebno znanje počinitelja)

→ teorija adekvatnosti doprinosi atributivnoj funkciji uzročnosti jer:– selektira uzroke;– određuje ih temeljem vrednovanja;– kao kriterij uzima prosječnog čovjeka (objektivna

procjena)

Page 84: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

TEORIJA OBJEKTIVNOG URAČUNAVANJA

→ kaznenopravna uzročnost ne iscrpljuje se u naturalistički shvaćenoj uzročnosti; kazneno pravo ne zadovoljava se faktičkim aspektom uzročnosti, nego postavlja i normativno pitanje može li se neka posljedica objektivno pripisati počinitelju kao njegovo djelo

Page 85: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Dva temeljna uvjeta za objektivno uračunavanje posljedice počinitelju:

1. Da je radnjom stvorena protupravna opasnost za objekt radnje (počinitelj je prekoračio granice dopuštenog rizika);

2. Da se radnjom stvorena protupravna opasnost ostvarila u posljedici koju zakon predviđa kao obilježje kaznenog djela

→ Teorijsko učenje o objektivnom uračunavanju svodi se na određivanje konkretnih konstelacija u kojima je isključeno objektivno uračunavanje posljedice

Page 86: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ U kojim se slučajevima posljedica neće objektivno uračunati počinitelju?

1. Kada radnjom počinitelja nije stvorena protupravna opasnost za objekt radnje;

2. Kada je počinitelj stvorio pravno relevantnu opasnost za objekt radnje, ali se u posljedici realizirala neka druga opasnost.

Ad (1.) Kada se smatra da radnjom nije stvorena protupravna opasnost za objekt radnje?

– Udaljene i pravno irelevantne radnje;– Ako se poduzimanjem radnje smanjuje rizik povrede ili

ugrožavanja zaštićenog pravnog dobra (skretanje putanje kamena koji je netko drugi bacio prema žrtvinoj glavi zbog čega kamen pada žrtvi na nogu i ozljeđuje ju);

– Ako rizik ostaje jednak ili se na pravno relevantan način ne povećava (izlijevanje manje količine vode u plimni val koji je probio branu)

Page 87: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Ad(2.) U kojim slu čajevima smatramo da se u posljedici realizirala opasnost razli čita od one koju je počinitelj stvorio protupravnom radnjom?

2.1. Isključenje objektivnog uračunavanja u slučajevima "propisnog alternativnog ponašanja"

→ posljedica se neće objektivno uračunati počinitelju iako je radnjom stvorio ili relevantno povećano opasnost za objekt radnje, ako sudac sa sigurnoš ću može izvesti zaklju čak da bi do posljedice došlo i u slu čaju propisnog ponašanja

→ npr. vozaču se neće uračunati smrt pješaka ako bi do pregaženjasigurno došlo i da je vozač vozio dopuštenom brzinom; počiniteljima se neće uračunati smrt teško drogirane žrtve ako sa sigurnošću možemo utvrditi da bi žrtva potražila pomoć u obližnjoj bolnici i tako izbjegla smrt da nije bila pretučena;

Page 88: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ dio teoreti čara (npr. Roxin) smatra da je za uračunavanje dovoljno da je po činitelj povredom pravila propisnog ponašanja samo povisio pravno relevantni rizik , dakle i u slučajevima kada nije posve sigurno da bi se propisnim ponašanjem izbjegla zabranjena posljedica

→ praktične implikacije → potpuno drugačije rješavanje prethodno navedenih primjera:vozaču će se smrtna posljedica uračunati unatoččinjenici da postoji znatna mogućnost da ni propisna vožnja ne bi sačuvala žrtvin život; počiniteljima koji su pretukli teško drogiranog oštećenika uračunat će se smrtna posljedica jer je udaranje nogom u vitalne dijelove tijela značajno povisilo rizik od smrti, a ne može se isključiti mogućnost da bi žrtva ostala živa

Page 89: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

2.2. Isključenje objektivnog uračunavanja u slučajevima kada je posljedica izvan zaštitnog područja povrijeđene norme;

→ počinitelj postupa u suprotnosti s nekom pravnom normom i prouzroči posljedicu, ali ne onu čijem sprječavanju povrijeđena pravna norma služi

→ npr. vozač koji na suvozačkom mjestu prevozi pijanog suputnika povrijedio je pravnu normu koja zabranjuje prevoženje pijanih osoba na prednjem sjedalu, ali mu se neće uračunati smrt pijanog suvozača koji je u vožnji ispao iz automobila jer nedostaje kaznenopravno relevantna uzročna veza između kršenja propisa o sigurnosti prometa i nastupjele posljedice → smrt suvozača izvan je zaštitnog područja povrijeđene norme o sigurnosti prometa jer je svrha njenog donošenja da se onemogući ometanje vozača od strane pijanih suputnika

Page 90: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

UZROČNOST KOD NEPRAVIH KAZNENIH DJELA NEČINJENJEM

→ nečinjenje u vrijednosnom smislu može imati iste efekte kao i činjenje

→ može li nečinjenje uopće nešto uzrokovati ("ex nihilo nihilfit")

→ uzročnost kod NKDN je moguća i sastoji se u propustu garanta da se jedan uzročni lanac skrene s njegovog redovnog toka, što dovodi do zabranjene posljedice

→ garant se kažnjava zato što nije spriječio nastup posljedice → garantima je povjerena zaštita određenih dobara, pri čemu su svi drugi takvu zaštitu očekuju, pa ukoliko garant zbog svoje pasivnosti ne učini nešto što je bio dužan, nužno je uspostavljanje odgovornosti za neispunjenje garantnih dužnosti

Page 91: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ nečinjenje i posljedica su u uzročnoj vezi onda kada bi dužno činjenje otkonilo posljedicu →hipotetički postupak dodavanja propuštene radnje

→ nečinjenje je uzrok posljedice ako je gotovo sigurno da bi poduzeta radnja otklonila posljedicu

→ visoki stupanj vjerojatnosti koji graniči sa sigurnošću → ako takve vjerojatnosti nema primjenjuje se načelo in dubio pro reo (npr. "Ako gostioničar propusti odgovoriti pijanog gosta od vožnje, pa ovaj sleti s ceste i ubije se, nije vjerojatno da bi takvo odgovaranje utjecalo na gosta pa se smrt gosta ne može staviti na teret gostioničaru. ")

Page 92: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

ULOGA TEORIJA O UZROČNOSTI U OKVIRU MODELA KAZNENOPRAVNE UZROČNOSTI

FAKTIČKA UZROČNOST

Što se dogodilo?

TEORIJA EKVIVALENCIJE

UZROČNOST U ATRIBUTIVNOM SMISLU

Da li se nastupjela posljedica može objektivno pripisati

počiniteljuKao njegovo djelo?

TEORIJA ADEKVATNOSTI

TEORIJA OBJEKTIVNOG URAČUNAVANJA

Page 93: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

PROTUPRAVNOST I RAZLOZI ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI

1. Pojam protupravnosti:→odnos bića kaznenog djela i protupravnosti→teorija o negativnim obilježjima bića

kaznenog djela→ formalna i materijalna protupravnost

Page 94: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

FORMALNAPovreda pravne norme

= Ostvarenje bića kaznenogdjela

MATERIJALNAPovreda pravne norme

na društveno štetannačin

PROTUPRAVNOST

Page 95: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo
Page 96: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ O podjeli razloga isključenja protupravnostiprema izvorima nastanka:a) razlozi isključenja protupravnosti predviđeni u općem dijelu KZ → nužna obrana i krajnja nu žda, : teorijski su mogući kod bilo kojeg k.d. (opći instituti), ali u praksi su najčešće sužena na neka k.d., npr. nužna obrana je najčešća kod k.d. protiv života i tijela

Page 97: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

b) tzv. posebni razlozi isključenja protupravnosti koji su predviđeni kod pojedinih kaznenih djela u posebnom dijelu kaznenog zakona (npr. neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne iz 145. st. 2..;neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela iz 301.st. 3.; neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela iz čl. 302. st. 4.)

c) svi ostali razlozi isključenja protupravnosti koji nisu predviđeni kaznenim zakonom nego se spominju u posebnim zakonima ili u teoriji (npr. pristanak oštećenika, povrede pri sportskim takmičenjima, radnje u ratu i vršenje roditeljskog prava)

• prve dvije grupe kojima se dozvoljava ponašanje koje odgovara opisu djela sadržane su u posebnoj vrsti normi - permisivnim (ili dozvolbenim) normama →isklju čuju protupravnost i time postojanje kaznenog djela

Page 98: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Nužna obrana• obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili

drugoga odbije istodobni ili izravno predstoje ći protupravni napad (osoba A nožem napadne osobu B, a osoba B, braneći se, teško tjelesno ozlijedi napadača) – ponašanje osobe B, iako odgovara biću k.d. teške tjelesne ozljede, neće se smatrati kaznenim djelom

• kaznenopravno relevantna je samo ona obrana koja u sebi sadrži obilježja nekog kaznenog djela, odgovara biću nekog kaznenog djela → temeljna pretpostavka postojanja instituta nužne obrane

• KZ permisivnom normom isključuje protupravnost samoobrane ili nužne pomo ći kao temeljnog prava čovjeka priznatog još od rimskog prava

• ne može se svaka obrana smatrati nužnom, pa zakonodavac postavlja uvjete u čl. 21. koji se moraju ispuniti da bi se smatralo da ne postoji kazneno djelo

Page 99: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• osnovni elementi nužne obrane: napad i obrana - moraju imati određene značajke da bi bili pravno relevantni

• Napad: svako ponašanje čovjeka kojim se neposredno ugrožava ili povrjeđuje neko pravom zaštićeno dobro, može biti usmjeren protiv bilo kojeg zaštićenog dobra druge osobe -isključivo ljudsko ponašanje (činjenje ili nečinjenje), napadač je uvijek čovjek. Kakav napad mora biti?

• napad mora biti protupravan: ako je objektivno protivan pravnom propisu - protupravno djelo (ne mora biti i kazneno djelo). Ako se radi o pravom dozvoljenom napadu (npr. uhićenje koje policija vrši temeljem zakonskih ovlasti), osoba nema pravo na nužnu obranu jer nedostaje protupravni napad

• napad mora biti stvaran: ako zaista postoji, nije dovoljno da onaj koji se brani samo misli da napad postoji. Ako netko pogrešno drži da postoji napad (npr. netko se želi našaliti i glumeći napad preplaši svoga poznanika u mraku, a ovaj, pogrešno misleći da napad postoji, teško tjelesno ozlijedi tobožnjeg napadača), postupa u tzv. putativnoj nužnoj obrani - ne postoji nužna obrana, jer nema napada, pa postoji kazneno djelo, a krivnja počinitelja prosuđuje se prema pravilima o zabludi

Page 100: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Obrana: odbijanje napada od sebe (samoobrana) ili drugoga (nužna pomoć) → usmjerena je protiv napadača odnosno bilo kojeg dobra napadača i onoga čime se on koristi pri napadu.

• mora biti istodobna s napadom → ako se poduzima u slučaju da napad izravno predstoji i sve dok napad traje .

→ Izravno predstoji → svakog trenutka može se očekivati početak aktualnog napada (npr. netko traži i podiže kamen da bi drugoga ozlijedio), pa se već u tom momentu može poduzeti obrana.

→ napad traje, dok postoji opasnost za napadnuto zaštićeno dobro i ako povreda već nije u potpunosti nanesena. Napad više ne traje ako se napadač udaljava ili bježi, pa se djelovanje protiv njega u tom momentu ne može smatrati nužnom obranom → ekstenzivni eksces. Iznimno, samo ako se radi o kradljivcu koji bježi s ukradenim stvarima, obrana je moguća sve dok on ne ostvari cilj prisvajanja stvari (npr. spremi stvar na sigurno mjesto)

Page 101: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Istodobnosti nema kod budu ćih napada: nije dopuštena nužna obrana protiv prijetećih, ali udaljenih, neizravnih napada → tzv. zaštitne mjere ili mehanička sredstva zaštite koje poduzima neka osoba s ciljem sprječavanja eventualnih budućih napada, dakle onih koji se tek mogu očekivati (npr. netko postavi žicu s električnom strujom u voćnjak, otruje grožđe ili postavi eksplozivnu napravu) → nema istodobnosti napada i obrane jer napad nije aktualan s obzirom da nije ni izravno prijeteći niti traje → mogu biti dozvoljene ako ispunjavaju strogo određene uvjete: da djeluju tek u momentu napada, da ne ugrožavaju treće nedužne osobe i da su razmjerne napadu

Page 102: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• obrana mora biti prijeko potrebna:

→ činjenično pitanje koje se procjenjuje obzirom na okolnosti konkretnog slučaja

→ prijeko potrebna je ona obrana kod koje postoji razmjer između upravo takve konkretne obrane i konkretnog napada →Sasvim načelno: obrana koja u konkretnoj situaciji osigurava efikasno odbijanje napada s najracionalnijom mjerom ugrožavanja ili povrede napadačevog dobra

→ ne traži se od napadnutog da bježi ili na drugi način ukloni napadaču

Page 103: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ kriterij prosuđivanja razmjernosti je jačina napada , pa obrana može biti onoliko jaka koliko je jak protupravni napad: procjenjujući intenziteta napada i obrane sud će uzeti u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti konkretnog slučaja

→ nije odlučna razmjernost vrijednosti dobara, ne zahtijeva se ekvivalentnost dobara, pa se obranom može povrijediti i dobro veće vrijednosti od onoga koje je napadom bilo ugroženo (npr. napad je bio usmjeren na teško tjelesno ozljeđivanje a napadnuti je usmrtio napadača)

→ ali ne smije postojati veliki nesrazmjer u smislu da se obranom povrjeđuje nesrazmjerno vrednije dobro (npr. kradljivca voća se usmrćuje), jer bi u takvom slučaju obrana pod svaku cijenu bila asocijalna i protivna funkciji samoga instituta nužne obrane

Page 104: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ slučajevi u kojima se postavljaju stroža mjerila i ograničenja u procjeni da li je obrana bila prijeko potrebna:

1) Napad osobe koja nije kriva ili je njena krivnja osjetno smanjena (duševno bolesni, djeca, teško pijane osobe, osobe u zabludi…);

2) Napadnuti je garant napadaču;3) Napadač je skrivio napad →ne smije se

raditi o insceniranoj nužnoj obrani;4) Beznačajni napad

Page 105: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Prekora čenje nužne obrane: slučaj u kojem je obrana intenzivnija od one koja bi bila dostatna za odbijanje istodobnog protupravnog napada - ispunjeni su svi uvjeti za postojanje nužne obrane osim jednog - ne postoji odgovarajući razmjer, poduzeta obrambena radnja nije bila prijeko potrebna - napadnuti je prešao dozvoljenu granicu prijeko potrebne obrane, poduzeo je intenzivniju ili jaču obranu → intenzivni eksces koji predstavlja kazneno djelo počinjeno u prekoračenju nužne obrane.

• kako se ipak radilo o situaciji postojanja istodobnog protupravnog napada, zakon takvog počinitelja privilegira, pa sudu daje ovlaštenje da počinitelja kaznenog djela počinjenog u prekoračenju nužne obrane blaže kazni: prekoračenje nužne obrane je fakultativan razlog za ublažavanje kazne (čl.21.st.(3))

• ako je do prekoračenja došlo uslijed ispri čive jake prepasti prouzro čene napadom isključena je krivnja(čl.21.st.(4))

Page 106: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Krajnja nu žda

→ postoji opasnost za neka pravom zaštićena dobra, a koja opasnost se može otkloniti samo povredom nekih drugih pravom zaštićenih dobara (da bi spasio jedno pravno dobro počinitelj povrjeđuje drugo pravno dobro koje uživa kaznenopravnu zaštitu)

→ školski primjer: slučaj dvojice alpinista koji, uslijed odrona, vise na konopu koji po svojoj debljini može samo kraće vrijeme podnijeti teret obojice → da bi se spasio, gornji alpinist reže konopac ispod sebe.

Page 107: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

ponašanje spašenog alpiniste sadrži u sebi sva obilježja kaznenog djela ubojstva, dok su životi obojice jednako zaštićeni pravnim poretkom

→ krajnja nužda sadrži vrlo različite situacije: od tzv. egzistencijalne krajnje nužde (spašavanje života žrtvovanjem života drugoga) do spašavanja materijalnoga dobra žrtvovanjem nekog drugog dobra. Zajedničko svim situacijama je da akt otklanjanja opasnosti tj. akt spašavanja predstavlja ostvarenje zakonskog bića nekog kaznenog djela. Ako u takvoj situaciji postoje svi zakonski uvjeti za krajnju nuždu, to ostvarenje bića djela nije protupravno

→ krajnja nužda je kolizija dvaju prava, zbog čega se za njeno postojanje traži više pretpostavki nego za nužnu obranu →supsidijarnost krajnje nužde "opasnost se nije mogla otkloniti na drugi način"→ dužnost ukloniti se opasnosti

→ dva osnovna elementa k.n.: opasnost i otklanjanje opasnosti

Page 108: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ HKZ dvije vrste krajnje nužde → diferencirajuće teorije →za dvije vrste krajnje nužde predviđeni su različiti pravni učinci: krajnja nužda kao razlog isključenja protupravnosti (opravdavajuća) i kao razlog za isključenje krivnje (ispričavajuća)

→ opravdavajuća k.n.: djelo se smatra društveno korisnim i kao takvo se odobrava→isključenje protupravnosti ako je u otklanjanju opasnosti učinjeno zlo manje od zla koje je prijetilo

→ispričavajuća k.n.: djelo se ne odobrava, ali se počinitelju ne upućuje prijekor→ djelo se tolerira kao izraz ljudske slabosti uzimajući u obzir da je jedno pravno dobro ipak spašeno

→ pravo na nužnu obranu protiv radnje u krajnjoj nuždi →isključeno je kod opravdavajuće (nije protupravna radnja), ali ne i kod ispričavajuće (radnja je neskrivljena, ali ostaje protupravna)

Page 109: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

PRETPOSTAVKE KRAJNJE NU ŽDE ZAJEDNIČKE ZA OBJE VRSTE

→ Opasnost :• Izvanredna situacija u kojoj se, prema općem iskustvu,

svakog trenutka može očekivati povreda pravnog dobra →isključene su opasnosti kojima je izloženo stanovništvo ili jedan njegov dio

• stupanj opasnosti: prema općem životnom iskustvu se može očekivati nastup štete (konkretna opasnost)

• izvori opasnosti →neodlučno iz kojeg izvora potiče: prirodna sila ili pojava, tuđa stvar, prirodni procesi..

• svi izvori osim radnje čovjeka koja predstavlja protupravni napad koji se odbija povredom napadačevih dobara (nužna obrana)

Page 110: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Napadčovjeka

Obrana

Povredom pravnih dobara napadača →NUŽNA OBRANA

Povredom pravnih dobara treće osobe

KRAJNJA NUŽDA

Page 111: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• pravna dobra koja se štite k.n. → načelno su sva pravna dobra prikladna za zaštitu

• kome prijeti opasnost → počinitelju ("od sebe") ili nekome drugome ("od drugoga")

• istodobnost opasnosti i njenog otklanjanja: kada bi kasnije otklanjanje štete bilo nemoguće ili povezano s velikim rizikom → mogućnost otklanjanja trajne opasnosti –opasnosti koja traje dulje vremena i svakog se trenutka može očekivati nastupanje štete

• kod počinitelja mora postojati volja za spašavanjem pravnog dobra ("…radi toga da…") opasnost mora biti stvarna: da zaista realno i objektivno postoji. Ako osoba, pogrešno držeći da se nalazi u opasnosti, otkljanjatobožnju opasnost, nalazi se u tzv. putativnoj krajnjoj nuždi

Page 112: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Otklanjanje opasnosti• supsidijarnost krajnje nužde → dozvoljena je samo onda

kada se opasnost nije mogla na drugi način otkloniti: radnja mora biti prikladna za otklanjanje opasnosti i mora biti najblaži način njenog otklanjanja → način, sredstvo koje tuđe pravno dobro povrjeđuje u najmanjoj mjeri → pa i bijeg, odnosno uklanjanje opasnosti (kolizija dvaju prava)

• pazi se na razmjere zla koje je prijetilo i zla koje je u otklanjanju opasnosti učinjeno: opravdavajuća k.n. učinjeno je manje zlo od onog koje je prijetilo,

• ispričavajuća k.n. učinjeno zlo nije nerazmjerno teže od onog koje je prijetilo

• pri ocjeni težine zla uzimaju se u obzir različita mjerila→ vrijednost povrijeđenog i spašenog polazni je, ali ne i jedini kriterij

Page 113: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Posebni uvjeti i pravni u činci za krajnju nu ždu kao razlog isklju čenja protupravnosti

(opravdavaju ća krajnja nu žda) → čl. 22.st.1. KZ

→ u otklanjanju opasnosti mora biti učinjeno zlo manje od zla koje je prijetilo

→ pravni učinci:

• donosi se oslobađajuća presuda → nema kaznenog djela jer nema protupravnosti

• protiv radnje poduzete u ovoj vrsti krajnje nužde nije dopuštena nužna obrana jer takva radnja nije protupravna

Page 114: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Posebni uvjeti i pravni u činci za krajnju nu ždu kao razlog isklju čenja krivnje

(ispri čavajuća krajnja nu žda) → čl. 22.st.2.KZ

→ opasnost mora biti neskrivljena → onaj tko je namjerno ili iz nehaja stvorio opasnost nema pravo spašavati se na račun drugih

→ čl. 22.st.2. – druga rečenica: predviđena je mogućnost ublažavanja kazne počinitelju i kada se od njega moglo zahtijevati izlaganje opasnosti.

→ dužnost izlaganja opasnosti → privilegiju otklanjanja opasnosti od vlastitih pravnih dobara pozivajući se na krajnju nuždu nemaju osobe koje zbog obavljanja određenog zanimanja (vatrogasci, liječnici, zaštitari) prethodnog opasnog činjenja i sl. imaju dužnost izložiti se opasnosti

Page 115: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→Krajnja nužda kao razlog isključenja krivnje neće se priznati osobi koja je dužna izlagati se opasnosti, npr. vatrogasac je dužan izložiti se riziku i spasiti dijete iz goruće kuće pa će odgovarati za ubojstvo nečinjenjem ako to ne učini. Odbije li vatrogasac spasiti dijete iz goruće kuće, iako pokušaj spašavanja ne bi za njega značio sigurnu smrt, odgovarat će za ubojstvo nečinjenjem ali uz mogućnost ublažavanja kazne.

→No krajnja nužda će mu se priznati ako bi spašavanje djeteta za njega predstavljalo sigurnu smrt (tada se od njega ne može zahtijevati izlaganje opasnosti), jer i osoba koja je dužna izlagati se opasnosti ima pravo počiniti zlo manje od onoga koje je prijetilo, npr. vatrogasac ima pravo uništiti tuđu stvar da bi spriječio širenje požara)

Page 116: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• → u KZ/11 institut krajnje nužde reguliran je znatno blaže u odnosu na KZ/97:

• → za opravdavajuću krajnju nuždu više se ne traži neskrivljenost opasnosti → posljedica načela pretežnog interesa na kojem počiva opravdavajuća k.n.: veći interes očuvanja pravnog dobra koje se spašava (u odnosu na interes dobra koje se žrtvuje) nije prestao postojati zato što je počinitelj skrivio opasnost

• → kod ispričavajuće krajnje nužde omjer zala je postavljen povoljnije za počinitelja: KZ/11 traži da zlo koje je učinjeno "nije nerazmjerno teže" od zla koje je prijetilo, dok je KZ/97 zahtijevao da "zlo koje je učinjeno bude jednako zlu koje je prijetilo" → uzima se u obzir jaki psihički pritisak pod kojim se počinitelj nalazi u situacijama kada otklanja opasnost

• → pravni učinak ispričavajuće k.n. prema KZ/11 jest isključenje krivnje, što znači da je isključeno i kazneno djelo te se donosi oslobađajuća presuda, dok je prema KZ/97 ispričavajuća k.n. bila tek razlogom za obligatorno oslobođenje od kazne, što znači da je kazneno djelo postojalo te se donosila osuđujuća presuda

Page 117: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Razlike izme đu nužne obrane i krajnje nužde :

→ uzrok opasnosti : kod n. o. radi se o opasnosti koja prijeti uslijed napada neke osobe, dok kod k. n. izvor opasnosti može biti bilo tko ili što

→ smjer djelovanja po činitelja : kod n. o. počinitelj djeluje protiv uzroka opasnosti, protiv napadača, dok kod k. n. počinitelj povrijeđuje dobro neke treće osobe

→ k. n. je supsidijarne prirode: dozvoljena je samo onda kada za počinitelja ne postoji drugi izlaz ili na čin da otkloni opasnost (već mogućnost bijega koja nije iskorištena ukazuje na to da nužda nije bila krajnja) - potrebno je učiniti sve da se izbjegne povreda nekog dobra makar pobjeći ili zvati pomoć - radi se o vrlo rigoroznoj ocjeni situacije nužnosti žrtvovanja tuđeg dobra

→ potreban razmjer u potpunosti se razlikuje: kod k. n. procjenjuju se vrijednosti ugroženog dobra i dobra koje je povrijeđeno, dok vrijednost dobara kod n. o. nije odlučna

→ n. o. je sukob (kolizija) prava i neprava (pravo na obranu od protupravnog napada), dok je k. n. sukob dvaju prava (pravo na otklon opasnosti i pravo treće osobe da njeno dobro ne bude žrtvovano) - dva uvjeta za k. n. stroža nego za n. o.

Page 118: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

KRIVNJAMaterija:

→ Načelo krivnje.

→ Pojam i elementi krivnje.

→ Ubrojivost. Utvr đivanje neubrojivosti. Smanjenaubrojivost. Samoskrivljena neubrojivost.

→ Oblici krivnje: namjera i nehaj. Odgovornost za kaznena djela kvalificirana težom posljedicom.

→ Svijest o protupravnosti→ Ispri čavaju ći razlozi

→ Zabluda i vrste zabluda: zabluda o bi ću kaznenog djela, zabluda o okolnostima koje isklju čuju

protupravnost, zabluda o protupravnosti , putativnaispri čiva krajnja nužda

Page 119: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Značenja pojma krivnje u kaznenom pravu :

1. Krivnja u procesnom smislu2. Krivnja u materijalnom smislu:→ jedno od temeljnih načela (čl.4.KZ)→ jedno od općih obilježja formalnog pojma

kaznenog djela (krivnja kao temelj kazne) čl. 23.KZ

→ krivnja kao mjera kazne (čl.47.KZ)

Page 120: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

NAČELO KRIVNJE• čl. 4. KZ: načelo krivnje → “Nitko ne može biti kažnjen ako

nije kriv za počinjeno kazneno djelo.” temeljno načelo kaznenog prava: načelo nulla poena sine culpa . →preoblikovano sukladno dualističkom sustavu kaznenopravnih sankcija, kod kojih je krivnja temelj kazne (nulla poena sine culpa), ali ne i sigurnosnih mjera

• prihvaćanje sustava subjektivne odgovornosti → nema kažnjivosti bez krivnje → ne postoji iznimka od ovog načela, sud uvijek u kaznenom postupku mora utvrditi krivnju koja se ne pretpostavlja, naprotiv, pretpostavlja se nedužnost → teret dokazivanja krivnje leži na optužbi

• nije dovoljno da je netko svojom radnjom prouzročio zabranjenu posljedicu, mora biti i kriv → prijekor se može uputiti samo onoj osobi koja je imala i određeni psihički stav prema počinjenom djelu

Page 121: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

POJAM I SASTOJCI KRIVNJE

→unutarnja psihička veza koja povezuje počinitelja i njegovo djelo

→Od kojih se elemenata sastoji pojam krivnje?

→Teorije krivnje:1. Psihološke: elementi krivnje su namjera i nehaj, a

ubrojivost njena pretpostavka (viši rodni pojam kaznene odgovornosti)

2. Čisto normativne: krivnja je osobni prijekor počinitelju što je nije propustio protupravnu radnju, iako je to mogao→”prekorljivostoblikovanja volje” →krivnja je svedena na subjektivno mjerilo nehaja

Page 122: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

3. Psihološko – normativne : krivnja je unutarnji stav počinitelja prema počinjenom djelu zbog kojeg mu se može uputiti prijekor→elementi krivnje: ubrojivost, namjera i nehaj, svijest o protupravnosti i nepostojanje ispričavajućihrazloga

Page 123: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• → KZ prihvaća psiholo ško -normativnu koncepciju krivnje koja povezuje određeni psihološki sadržaj s normativnim sadržajem krivnje.

• čl. 23. KZ propisuje sastojke krivnje: “Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.”

Page 124: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo
Page 125: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→Četiri elementa krivnje:1. Ubrojivost, 2. Namjera ili nehaj, 3. Svijest o zabranjenosti djela,4. Nepostojanje ispri čavajućih razloga

→ nužno je utvrđenje postojanja svakog od ova tri elementa, ako nedostaje jedan od njih, nema krivnje → konstitutivna obilje žja krivnje

Page 126: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Ubrojivost → normalno psihičko stanje počinitelja ili stanje duševnog zdravlja počinitelja u vrijeme po činjenja djela →počinitelj mora normalno funkcionirati u području svoje svijesti i volje da bi mogao postupati skrivljeno

• Namjera i nehaj → oblici ili stupnjevi krivnje koji predstavljaju psihičke kategorije svijesti i volje: dvije sastavnice psihičkog života čovjeka koje se mogu stupnjevati, pomoću kojih se i određuje psihički odnos počinitelja prema počinjenom djelu →oblici krivnje su psihološki element sadržaja krivnje.

• Svijest o zabranjenosti djela → normativni element sadržaja krivnje jer počinitelj mora biti svjestan nedopuštenosti svoga djela, mora biti svjestan da je svojim ponašanjem prekršio normu

• Nepostojanje ispri čavaju ćih razloga (prekoračenje nužne obrane (čl. 21. st. 4. KZ), ispričavajuća krajnja nužda (čl. 22. st. 2. KZ) i postupanje po zapovijedi nadređenog (čl. 380. KZ). →normativno obilježje krivnje

Page 127: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Ubrojivost i utvrđivanje neubrojivosti

• Pojam ubrojivosti proizlazi iz pretpostavke da se počinitelju može uputiti prijekor samo ako mu se njegov postupak kojim ostvaruje neko kazneno djelo može osobno ubrojiti ili uračunati : nužno je da čovjek posjeduje sposobnosti i mogućnosti ispravnog djelovanja

• Ubrojivost je psihi čko svojstvo ili psihi čki status počinitelja u vrijeme po činjenja djela (in tempore criminis)

• Duševno zdrava osoba ima sposobnost ispravnog rasuđivanja (intelektualnu sposobnost ) i sposobnost vladanja svojom voljom(voluntativna ili voljna sposobnost )

Page 128: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• mora se najprije utvrditi postoji li sposobnost za krivnju odnosno, sposobnost određenog počinitelja za određene psihičke procese preko kojih se izražava njegov odnos prema kaznenom djelu kao događaju iz vanjskog svijeta,

• U kaznenopravnom smislu ubrojivost obuhvaća svojstvo duševno zdravog čovjeka da shvati kriminalni značaj svog ponašanja i vlada svojom voljom na način da prilagodi svoje ponašanje zahtjevima pravnog poretka

• Čovjek je svjesno i slobodno biće, pa se polazi od toga da je većina ljudi duševno zdrava odnosno da ima ispravan duševni aparat u smislu pravilnog odvijanja svih psihičkih funkcija → ubrojivost se javlja kao pravilo, a neubrojivost iznimka, ubrojivost se pretpostavlja, dok se neubrojivost uvijek mora u slučaju sumnje utvrđivati

Page 129: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• KZ u čl. 24. st. 2. određuje pojam neubrojivosti→ daje uputu sudu kako će utvrditi neubrojivost ako posumnja u duševno zdravlje počinitelja: “Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.”

• tri metode utvrđivanja neubrojivosti: biološka, psihološka i mješovita metoda

Page 130: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Biološka ili etiološka metoda → utvrđenje postojanja abnormalnog, patološkog stanja: osoba je neubrojiva ako je u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela kod nje postojala neka duševna bolest, privremeni duševni poremećaj ili nedovoljni duševni razvitak, bez obzira je li takvo patološko stanje kao uzrok utjecalo na psihičke (intelektualne i voljne mogućnosti) funkcije počinitelja → utvrđenje postojanja patološkog stanja npr. duševne bolesti automatski dovodi do neubrojivosti

• Psihološka metoda → utvrđenje postojanja psihičkih smetnji: osoba je neubrojiva ako u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije mogla shvatiti značenje svoga djela ili vladati svojom voljom, bez obzira da li postoji patološko stanje koje je prouzročilo tu nemogućnost

Page 131: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Mješovita ili biolo ško -psiholo ška metoda utvrđenja neubrojivosti → utvrđenje postojanja kako patološkog stanja tako i psihičkih smetnji: potrebno je najprije utvrditi postojanje određene bolesti ili poremećaja kao uzroka neubrojivosti , te da je taj uzrok doveo do posljedica tj. do nemogućnosti shvaćanja značaja svoga djela ili vladanja svojom voljom

• KZ usvaja mješovitu ili biološko-psihološku metodu utvrđenja neubrojivosti u čl. 40. st. 2.: navode se kako uzroci tako i posljedice neubrojivosti → neubrojiva je ona osoba koja je imala psihi čke smetnje zbog postojanja određenih patolo ških stanja

Page 132: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Uzroci neubrojivosti ili biološka, patolo ška stanja su: 1. duševna bolest, ili2. privremena du ševna poreme ćenost, ili3. nedovoljni du ševni razvitak ili 4. neka druga te ža duševna smetnja

• patološki poremećaji zakonski su određeni alternativno što znači da je dovoljno utvrditi postojanje jednog od njih

Page 133: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Duševna bolest ili psihoza : oboljenje centralnog nervnog sustava (posebno mozga) koje dovodi do poremećaja pojedinih ili većine psihičkih funkcija u području inteligencije, osjećaja, volje i dr. Dijele se na organske →manifestiraju se fizičkim promjenama na mozgu (npr.povrede mozga, senilna demencija ili progresivna paraliza), funkcionalne → ne mogu se utvrditi organski uzroci, ali kod kojih nastaju promjene u psihi ličnosti (npr. shizofrenija, paranoja, ili manično-depresivna psihoza), trajne (neizlječive) i privremene(izlječive) koje mogu biti povremene (npr.delirium tremens) ili periodične (npr.manično-depresivna psihoza koja se pojavljuje u ciklusima ili intervalno)

Page 134: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Privremena du ševna poreme ćenost: prolazno duševno stanje privremenog ili kratkotrajnog poremećaja psihičkih funkcija svijesti i volje → poremećaj traje dok traje učinak izazivača takvog stanja npr. razna trovanja (alkoholom, narkoticima, kemijskim sredstvima i sl.), potres mozga, uzroci nepatološke prirode (stanje hipnoze, stanje sna, mjesečarstvo, dugotrajna iscrpljenost ili premorenost) ili afektna stanja visokog stupnja (bijes, strah, mržnja, šok i sl.) → ne ostavlja psihičke posljedice kao što je slučaj kod privremenih duševnih bolesti

Page 135: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Nedovoljni du ševni razvitak ili oligofrenija : nerazvijenost psihičkog aparata ili zakržljalost centralnog nervnog sustava uzrokovana ili nasljednim faktorima, infektivnim oboljenjima tijekom trudnoće, poroda ili ranog djetinjstva, ili dugotrajnom socijalnom izolacijom → debilnost, imbecilnost, idiotizam, kretenizam i sl.

• Druge teže du ševne smetnje: uveden zbog postojanja duševnih smetnji koje mogu utjecati na psihičke funkcije rasuđivanja i odlučivanja, a nisu ni duševne bolesti, ni privremeni poremećaji, ni nedovoljni duševni razvitak (npr. psihopatije, teže neuroze, poremećaji nagona i sl.)

Page 136: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Posljedice neubrojivosti: posljedica postojanja određenog patološkog stanja (duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili druge teže

duševne smetnje) je psihi čka smetnja →osoba nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svoga djela ili nije mogla upravljati svojom voljom - određeno patološko stanje isključilo je mogućnost rasuđivanja ili mogućnost odlučivanja (nemogućnost rasuđivanja u pravilu povlači za sobom i nemogućnost odlučivanja)

Page 137: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• dva pravila kojih se sud mora pridržavati kod utvrđenja neubrojivosti:

• pravilo in tempore criminis → (ne)ubrojivost se ocjenjuje prema vremenu počinjenja protupravne radnje tj. je li osoba u vrijeme kad je radila ili bila dužna raditi mogla shvatiti značenje svoga postupanja i vladati svojom voljom. Pri tome je bitno utvrditi o kojem se uzroku neubrojivosti radi, jer ako se npr. radi o manično-depresivnoj psihozi počinitelj, premda je duševno bolestan, može djelo počiniti u vrijeme tzv. slobodnog intervala (lucida intervala kada nije ni u stanju manije, ali ni depresije), pa je ubrojiv. Prethodni poremećaj nije relevantan za krivnju, dok kasniji duševni poremećaj može biti procesna smetnja za vođenje kaznenog postupka;

• pravilo in concreto → (ne)ubrojivost se utvrđuje u odnosu na konkretno kazneno djelo, jer je moguće da ista osoba u odnosu na neko kazneno djelo koje je počinila bude ubrojiva, a u odnosu na drugo neubrojiva (npr. počinitelj koji je epileptičar ili piroman)

Page 138: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• S obzirom da je ocjena ubrojivosti i njenoga stupnja pravno pitanje na koje treba odgovoriti sud, ali to ne može bez pomoći psihijatra, Zakon o kaznenom postupku propisuje da sud mora odrediti psihijatrijsko vještačenje ako se pojavi sumnja da je isključena ili smanjena ubrojivost okrivljenika.

• Sud ne posjeduje potrebna medicinska znanja, pa mu za utvrđivanje neubrojivosti u kaznenom postupku pomažu vještaci medicinske struke (forenzički ili sudski psihijatri) koji u svom nalazumoraju utvrditi postojanje patolo škog stanja kao mogućeg uzroka, dok u mišljenju daju zaključak je li kod počinitelja postojala sposobnost rasuđivanja i odlu čivanja .

• Premda vještak daje stručnu ekspertizu, važno je naglasiti da konačnu odluku o ubrojivosti odnosno neubrojivosti počinitelja donosi sud

Page 139: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Kaznenopravni u činak neubrojivosti: prema čl. 24. st.1. KZ-a neubrojiva osoba nije kriva i ne može se kazniti, ali joj se mogu izreći neke sigurnosne mjere koje se sastoje u onemogućavanju potencijalno opasnih socijalnih kontakata i djelatnosti (čl. 24. st.4.) → u skladu sa načelom krivnje (čl.4.KZ) prema kojem je krivnja pretpostavka kazne (koja se temelji na prijekoru), ali ne i sigurnosnih mjera (koje se temelje na opasnom stanju)

• Ako je za osobu koja je ostvarila protupravnu radnju sud u kaznenom postupku utvrdio da je bila neubrojiva, u odnosu na nju mogu se primijeniti samo odredbe Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama(odredbe o tzv. prinudnoj hospitalizaciji ili prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu ako je neubrojiva osoba zbog teže duševne smetnje opasna po sebe ili druge)

Page 140: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama (549 – 555 ZKP)

• Ako se pojavi sumnja u isključenu ili smanjenu ubrojivost okrivljenika ili njegovu raspravnu nesposobnost zbog duševnih smetnji državni odvjetnik će tijekom istrage prikupiti dokaze i činjenice potrebne radi utvrđenja je li okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv i jesu li ispunjeni uvjeti za određivanje prisilnog smještaja okrivljenika prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama te je li raspravno sposoban

• Ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, državni odvjetnik će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

Page 141: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Postupak prisilnog smještaja neubrojivih osoba prema Zakon u o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (glava VII, čl. 44. – 53.

ZZODS)

O prvoj prisilnoj hospitalizaciji osobe koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo odlučuje posebnim rješenjem kazneni sud pod uvjetima :1) da neubrojiva osoba ima teže duševne smetnje

2) Da je opasna za okolinu (ako postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi zbog duševnih smetnji mogla ponovno počiniti kazneno djelo za koje je zaprijećena kazna u trajanju od najmanje tri godine)

• Kazneni sud će svoju presudu i ostalu potrebnu dokumentaciju dostaviti sudu nadležnom za postupak prisilnog smještaja, •A nadležni će sud dokumentaciju bez odgode dostavitiMinistarstvu zdravlja, koje će u roku od tri dana od primitkadokumentacije donijeti odluku o izboru psihijatrijske ustanove u kojoj će se provoditi prisilni smještaj neubrojive osobe

Page 142: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Odluku će ministarstvo dostaviti sudu nadležnom zapostupak prisilnog smještaja, a nadležni sud će u roku od tri dana donijeti rješenje o upućivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu radi provođenja prisilnog smještaja.

• Na prijedlog psihijatrijske ustanove sud može produljiti prisilni smještaj na rok od godinu dana, produljenje smještaja može se ponavljati, ali je njegovo ukupno trajanje ograničeno maksimumom kazne zaprijećene za djelo čija je obilježja neubrojiva osoba ostvarila

• O produljenju prisilnog smještaja, uvjetnom otpustu ili otpustuneubrojive osobe odlučuje sud nakon provedene rasprave

• Prisilni smještaj prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (ZZODS) nije kaznenopravna sankcija i ne smije se miješati sa sigurnosnom mjerom obveznog psihijatrijskog liječenja iz čl.68.KZ (iako su sadržajno vrlo slične) koja se primjenjuje prema bitno smanjeno ubrojivom počinitelju

Page 143: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Smanjena ubrojivost

• Neubrojivost se ne može stupnjevati, ali ubrojivost može → prihvaćeno stajalište prema kojemu smanjena ubrojivost nije samostalna treća kategorija tzv. “polovična ubrojivost”, a niti prijelazni oblik između ubrojivosti i neubrojivosti → pretpostavlja pozitivno utvrđenje ubrojivosti u odnosu na konkretno kazneno djelo: u novije vrijeme smatra se podvrstom ubrojivosti koja može dovesti do smanjenja krivnje, jer se radi o osobi koja je, premda otežano, ipak mogla shvatiti značenje svojeg ponašanja i vladati svojom voljom

• stanje počinitelja u vrijeme počinjenja djela kod kojeg su njegove mogućnosti shvaćanja svojih postupaka ili mogućnosti vladanja svojom voljom bile smanjene uslijed duševne bolesti, duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje, pa se stoga razlikovanje između neubrojivih i smanjeno ubrojivih temelji na kvantiteti

• smanjeno ubrojiva osoba je ubrojiva, premda su njene intelektualne i voluntativne mogućnosti zbog defektnog biopsihološkog stanja takve da joj je otežano ponašanje sukladno društvenim i pravnim pravilima. Smanjena ubrojivost ne zahtijeva, kao što to traži neubrojivost, da počinitelj nije mogao uopće shvatiti značenje svojega djela. Njemu je samo otežana spoznaja o djelu.

Page 144: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• S. u. dovodi do manjeg stupnja krivnje, smanjuje krivnju u smislu da je počinitelj podoban za krivnju, ali uz manji stupanj sposobnosti koje su pretpostavka za nju.

• I kod utvrđivanja smanjene ubrojivosti primjenjuje se metoda propisana za utvrđenje neubrojivosti u čl. 24. st. 2. KZ :sud najprije mora utvrditi postojanje jednog od četiri moguća biološka temelja, pa potom utvrditi da je zbog toga počiniteljeva mogućnost spoznaje značenja određenog djela ili mogućnost vladanja svojom voljom bila otežana. Sud mora donijeti odluku o stupnju djelovanja patoloških stanja na počiniteljeve sposobnosti rasuđivanja i odlučivanja iz kojega će proizaći i ocjena suda je li ubrojivost bila smanjena u toj mjeri da počinitelj zaslužuje i blaži prijekor

Page 145: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Kaznenopravni u činci bitno smanjene ubrojivosti: smanjeno ubrojiv počinitelj je ubrojiv i zbog toga kriv. Ubrojiv počinitelj, iako je njegova ubrojivost bila i sasvim neznatna, zaslužuje prijekor - manji stupanj krivnje zahtijeva i manju kaznu, pa smanjena ubrojivost predstavlja fakultativan razlog za ublažavanje kazne (čl.26.KZ)

• Pored kažnjavanja, a pod uvjetom da postoji opasnost da razlozi za bitno smanjenu ubrojivost mogu i u budućnosti poticajno djelovati na počinjenje težeg kaznenog djela,sud može počinitelju izreći i sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lije čenja (čl. 68. KZ). Ova sigurnosna mjera ne može biti samostalna kaznenopravna sankcija, već se uvijek primjenjuje uz kaznu zatvora, te se tada radi o liječenju u zatvorenoj ustanovi, ili uz novčanu kaznu, uvjetnu osudu i rad za opće dobro kod kojih se mjera izvršava na slobodi.

Page 146: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Samoskrivljena neubrojivost

• Od pravila prema kojemu osoba koja je bila neubrojiva u vrijeme poduzimanja protupravne radnje nije kriva, te se ne može kazniti niti joj se može izreći kazna postoji jedan

• izuzetak: čl. 25. KZ-a :“Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.”

Page 147: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Primjer: vozač koji mora upravljati kamionom, premda svjestan da u pijanom stanju može nepropisnom vožnjomizazvati prometnu nesreću, opije se i prouzroči nesreću u kojoj smrtno nastrada pješak: u vrijeme počinjenja izazivanja prometne nesreće vozačkamiona je bio neubrojiv, ali mu se može uputiti prijekor jer je on ostvario uzrok posljedice (sam se, svojom krivnjom, doveo u stanje neubrojivosti), a posljedicu je ostvario skrivljeno (tzv. prethodna krivnja) - počinitelj koristi samoga sebe kao sredstvo ili instrument počinjenja kaznenog djela

Page 148: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Pravna figura samoskrivljene neubrojivosti omogućuje punu kažnjivost počinitelja ako su kumulativno ispunjeni sljedeći zakonski uvjeti:

1. da se svojom krivnjom doveo u stanje neubrojivosti(stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom) uporabom alkohola, droga ili drugim sredstvima (privremena duševna poremećenost kao uzrok neubrojivosti);

2. da je počinitelj bio ubrojiv u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje , te

3. ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je kod njega postojao nehaj , a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje

Page 149: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Navedene pretpostavke pokazuju da se kod samoskrivljene neubrojivosti utvrđivanje ubrojivosti i krivnje pomiče unatrag u prethodni stadij, ne u vrijeme počinjenja kaznenog djela nego u vrijeme kad se počinitelj započeo dovoditi u stanje neubrojivosti. Prema tome, samoskrivljena neubrojivost je iznimka od pravila in tempore criminis koje se inače primjenjuje u svezi utvrđivanja (ne)ubrojivosti. Kaznenopravni učinak samoskrivljeneneubrojivosti je postojanje krivnje takvog počinitelja, a time i kažnjivosti

Page 150: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo
Page 151: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Oblici krivnje• dva osnovna oblika krivnje kao psihičkog

odnosa počinitelja prema svome djelu: namjera i nehaj .

• To su ujedno i stupnjevi krivnje, pa je namjera teži, a nehaj lakši oblik (stupanj) krivnje. Također, namjera je redovni , a nehaj izniman oblik krivnje, jer se za namjeru uvijek kažnjava, dok se za nehaj kažnjava samo ako je to izričito predviđeno zakonom→čl. 27. st.(1) KZ:” Kažnjivo je postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo. Postupanje iz nehaja kažnjivo je samo kad je to zakonom izričito propisano.”

Page 152: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• vrlo je značajno pravilno utvrditi s kojim oblikom krivnje počinitelj postupa, jer

• o stupnju krivnje ovisi zaslužuje li uopće počinitelj prijekor u obliku kazne (ako je djelo namjerno počinjeno uvijek se kažnjava, dok se za nehajno počinjenje ne kažnjava uvijek),

• kao i težina osude (za namjerno počinjenje djela predviđena je teža kazna nego za nehajno počinjenje istoga djela).

• Utvrđivanje počiniteljevih unutarnjih psihičkih procesa vrši se na temelju vanjskih okolnosti

Page 153: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Namjera (dolus) (čl. 28.)ima svoja dva oblika koja se razlikuju prema stupnju svijesti i volje:

→izravna namjera (dolus directus) kad je počinitelj svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ih ostvariti ili je siguran u njihovo ostvarenje (čl. 28. st. 2.),

→ te neizravna namjera (dolus eventualis) kad je počinitelj bio svjestan da može ostvariti obilježja k.d. pa na to pristaje (čl. 28. st. 3.)

• Namjera sadrži dva elementa podobna za stupnjevanje: svijest i volju.

→Svijest je intelektualna sastavnica koja mora obuhvaćati sve okolnosti iz zakonskog opisa kaznenog djela (radnju, posljedicu, uzročnu vezu i druge okolnosti počinjenja).

Page 154: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→U sadržaju svijesti ne postoji razlika između izravne i neizravne namjere, jer počinitelj mora uvijek biti svjestan svih obilježja bića djela.

→Ali, svijest se može stupnjevati, jer može se biti više ili manje siguran u izvjesnost ostvarenja obilježja kaznenog djela ili ta činjenica može biti i potpuno neizvjesna.

• Element volje pokazuje htijenje ili suglašavanje počinitelja s ostvarenjem obilježja djela, pa se također može stupnjevati ovisno o tome da li počinitelj hoće ili je indiferentan prema ostvarenju bića k.k.

→Ovo razlikovanje stupnjeva intelektualnih i voluntativnih sastavnica krivnje poslužilo je zakonodavcu da razlikuje i dvije vrste namjere.

Page 155: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Izravna namjera

• Zakonska definicija (čl. 28.st.2.KZ): “Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje.”

• Novi KZ razlikuje izravnu namjeru prvog stupnja (htijenje) i drugog stupnja (sigurno znanje)

Izravna namjera prvog stupnja

→ naglašena je voluntativna sastavnica• U kojim slučajevima smatramo da počinitelj hoće ostvarenje bića k.d.

(postupa s izravnom namjerom prvog stupnja)?→Kada je ostvarenje obilježja kaznenog djela (zabranjene posljedice)

cilj po činiteljeve radnje (npr. zamahnuo je u pravcu druge osobe, jer je njegov cilj da toj osobi zada udarac);

→Kada ostvarenje obilježja kaznenog djela nije cilj počiniteljeve radnje, ali je nužno sredstvo za ostvarenje odre đenog cilja (npr. želi se domoći nasljedstva i, premda ne želi smrt ostavitelja, usmrćuje ga jer je to jedini način da se domogne nasljedstva).

Page 156: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Izravna namjera drugog stupnja

→ naglašena je intelektualna sastavnica• Kada smatramo da je počinitelj siguran u

ostvarenje obilježja kaznenog djela?→ ako je počinitelj siguran da će

poduzimanjem radnje sigurno ostvariti obilježja kaznenog djela

• Standard “sigurnog znanja”: vjerojatnost koja graniči sa sigurnošću

Page 157: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Neizravna namjera

• postoji kad je počinitelj “svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje” (čl. 28. st. 3. KZ)

• Element svijesti je određen na način da je počinitelj bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja možeostvariti obilježja k.d., odnosno počinitelj nije siguran, nego ostvarenje bića k.d. predviđa kao moguće

• Element volje kod neizravne namjere prisutan je kao pristajanje počinitelja na djelo, on se usuglašava ili je manje ili više indiferentan glede njegovog ostvarenja:

• pristajanje postoji kad počinitelj ishod zbivanja kojeg je sam pokrenuo prepušta slučaju (npr. počinitelj u namjeri da usmrti neku osobu ispaljuje nekoliko hitaca kojima je ne samo usmrtio osobu prema kojoj je usmjerio radnju nego je usmrtio i neku drugu osobu čiju smrt nije htio, ali je bio svjestan mogućnosti nastupanja i te druge posljedice, pa je na nju pristao)

Page 158: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Posebne vrste namjere

• U teoriji kaznenog prava poznate su i druge vrste namjere od kojih treba objasniti sljedeće:

• dolus praemeditatus (predumišljaj) je vrsta namjere koja nastaje određeno vrijeme prije počinjenja djela i označava namjeru kod koje počinitelj nakon zrelog razmišljanja stvara odluku o počinjenju djela. Ovaj dolus u pravilu nije relevantan, jer ga zakonodavac nigdje ne uvažava kao težu okolnost, a može utjecati, ali i ne mora na odmjeravanje kazne;

• dolus repentinus (trenutna namjera) nastaje neposredno prije počinjenja djela, trenutno, na mah ili sponatano (najčešće u afektu), a zakonodavac ga uzima kao privilegirajuće obilježje kod npr. ubojstva na mah koje takvo ubojstvo čini lakšim oblikom od temeljnog djela ubojstva.

• dolus antecedens (prethodna namjera) postoji prije počinjenja kaznenog djela i nije relevantna jer se nije realizirala u radnji počinjenja;

• dolus subsequens (naknadna namjera) se sastoji u naknadnom odobravanju kaznenog djela ili suglašavanju počinitelja s posljedicom, te ne utječe na kvalifikaciju djela, ali se može uzeti u obzir kao okolnost značajnu za odmjeravanje kazne;

• dolus generalis ili indeterminatus je neodređena namjera kad posljedica nije zamišljena u konkretnom već u općem obliku,

• dolus specialis ili determinatus je namjera usmjerena na određenu posljedicu u konkretnom obliku odnosno onu koja postoji kod tzv. namjernih delikata.

Page 159: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Nehaj (culpa)

• lakši oblik krivnje za kojeg je, ako je predviđena kažnjivost, propisana blaža kazna (blaža vrsta ili manji posebni minimum odnosno maksimum kazne).

• Članak 29. KZ-a predviđa dvije vrste nehaja: svjesni nehaj i nesvjesni nehaj:

• Svjesni nehaj (luxuria) postoji kad je počinitelj” svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.”(čl. 29.st.2.KZ)

→ Intelektualni element: svijest počinitelja o mogućnosti ostvarenja obilježja k.d. (predviđanje posljedice kao moguće)

→Voljni element: negativno određen→ počiniteljevo olako držanje da do ostvarenja obilježja k.d. ili da će on to moći spriječiti

Page 160: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• npr. vozač se odluči na pretjecanje drugog vozila, te iako je svjestan da može naići vozilo iz suprotnog pravca, smatra da ono neće naići ili da će izbjeći nesreću ako se to dogodi). Svjesni nehaj ne sadrži volju (htijenje ni pristajanje) nego neopreznost ili samopouzdanje počinitelja.

• neizravna namjera i svjesni nehaj podudaraju se u elementu svijesti (svijest o mogućnosti ostvarenja obilježja kaznenog djela) a razlikuju u elementu volje koji kod svjesnog nehaja ne postoji dok kod neizravne namjere postoji kao pristajanje na djelo

• Kako utvrditi da li počinitelj pristaje na djelo ili samo lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti? Razgraničenje neizravne namjere i svjesnog nehaja vrlo je važno jer se za namjerno počinjenje djela uvijekodgovara dok se za nehajni oblik istoga djela odgovara samo ako zakon izričito predviđa kažnjivost - za namjerni oblik djela kažnjava se i težom kaznom

Page 161: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• U teoriji kaznenog prava postoji tzv. Frankovaformula : hipotetsko pitanje kako bi se počinitelj ponašao da je ostvarenje obilježja k.d. Predvidio kao sigurno , odnosno da li bi poduzeo radnju da je bio siguran da će nastupiti posljedica? Ako bi se suzdržao od poduzimanja radnje postoji svjesni nehaj, a ako bi ipak poduzeo radnju postoji njegovo pristajanje i neizravna namjera. U praksi sud za ispravan odgovor na ovo pitanje mora uzeti u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a ako ne može sa sigurnošću zaključiti da postoji pristanak počinitelja, uzima se (u skladu s načelom “in dubio pro reo) da postoji svjesni nehaj.

Page 162: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Nesvjesni nehaj (negligentia) je najblaži oblik krivnje i postoji kad počinitelj nije bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti (čl. 29.st.3.KZ)

• Značajka je nesvjesnog nehaja da nema ni elementa svijesti ni volje, već se radi o nemarnosti, neopreznosti ili nepažnji počinitelja.

• Nesvjesni nehaj ne sadrži ni intelektualnu ni voljnu komponentu jer počinitelj nije svjestan niti mogućnosti počinjenja djela, a nema ni voljni odnos prema ostvarenju obilježja kaznenog djela

• Međutim, takvom se počinitelju upućuje prijekor zbog nedostatka dužne pažnje i zbog toga jer je mogao biti svjestan.

Page 163: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Za postojanje ovog oblika krivnje zahtijeva se kumulativno da je počinitelj bio dužan i mogao biti svjestan.

• Dužnost se procjenjuje objektivnim kriterijima ili okolnostima (utvrđenim standardima pažnje čovjeka koji vrši određenu djelatnost), a mogućnost subjektivnim kriterijima (osobnim psiho-fizičkim svojstvima konkretnog počinitelja).

• Nesvjesni nehaj povezan je sa svim djelatnostima uvećanog rizika (npr. postupanja u prometu, industriji, zdravstvu, zaštiti okoliša) u kojima se stvaraju i kriteriji ili standardi za ocjenu dužne pažnje (od prosječne do profesionalne pažnje odnosno pažnje uvećanog stupnja).

Page 164: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Krivnja za kaznena djela kvalificirana težom posljedicom

• Zakonska konstrukcija bića kaznenog djela koje postoji kada je iz jednog temeljnog djela proizašla teža zakonom predviđena posljedica za koju zakon propisuje težu kaznu -kazneno djelo teške tjelesne ozljede koja je imala za posljedicu smrt ozlijeđene osobe (čl. 120. KZ-a)

• Temeljno ili osnovno djelo je teška tjelesna ozljeda, dok je smrt ozlijeđene osobe teža posljedica prouzročena tim djelom (teška tjelesna ozljeda kvalificirana smrću)

• I u ovakvoj konstrukciji kvalificiranog oblika kaznenog djela zakon zahtijeva utvrđivanje krivnje ne samo u odnosu na osnovno djelo nego i u odnosu na težu posljedicu koja je prouzročena osnovnim djelom, a za koju zakon propisuje težu kaznu

Page 165: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• osnovno kazneno djelo može biti počinjeno s namjerom, ali i nehajno, dok u odnosu na težu posljedicu kod počinitelja mora postojati nehaj (čl. 27. st. 2. KZ-a: “Teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog djela može se izreći kad je počinitelj glede te posljedice postupao barem s nehajem.”).

• Kad počinitelj postupa nehajno u odnosu na težu posljedicu prouzročenu njegovim namjernim ili nehajnim osnovnim djelom?

• Onda kada je ili predvidio odnosno bio svjestan da može nastupiti teža posljedica, ali je lakomisleno smatrao da neće nastupiti ili da će je moći spriječiti (svjesni nehaj), ili kad pri činjenju osnovnog djela nije bio svjestan da može nastupiti teža posljedica, ali je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti (nesvjesni nehaj).

Page 166: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Prema načelu krivnje, ako se nastupjelateža posljedica ne može pripisati nehaju počinitelja, on će odgovarati samo za osnovno kazneno djelo.

• U znanosti kaznenog prava kombinacija u kojoj počinitelj postupa s namjerom u odnosu na osnovno kazneno djelo, a nehajno u odnosu na prouzročenu težu posljedicu (namjera + nehaj) naziva se preterintencionalno kazneno djelo .

Page 167: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Svijest o protupravnosti

• krivnja je prijekor ili ocjena o nevrijednosti djela čovjeka kao socijalnog bića –

• tko je prihvatio elementarna društvena pravila zajedničkog života zna i elementarne zabrane i naredbe kao socijalne norme

• zreo i duševno zdrav čovjek sposoban je da u najvećem broju životnih situacija zna što smije i što ne smije uraditi odnosno ima svijest o dopuštenosti ili nedopuštenosti nekog njegovog postupka

Page 168: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Kako je krivnja kao prijekor ili vrijednosna ocjena čovjekova ponašanja normativni pojam (ocjena subjektivne strane čovjekova ponašanja sa stajališta zahtjeva pravnoga poretka) nužno je utvrditi je li počinitelj u konkretnom slučaju znao ili mogao znati da se ne ponaša onako kako društveni i pravni poredak zahtijeva.

• Kod većine zakonskih opisa kaznenih djela (npr. silovanja, ubojstva, krađe i dr.) počinitelj je svjestan da radi nešto nedopušteno.

Page 169: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Međutim, danas u uvjetima u kojima je kazneno pravo “pokrilo” gotovo sva područja društvenog života, moguće je da počinitelj zaista nije znao niti je mogao znati da radi nešto nedopušteno.

• Stoga je bilo potrebno napustiti fikciju da svi građani poznaju sve pravne norme, te kao element krivnje izdvojiti poseban i samostalni element - svijest o protupravnosti djela.

• Prema tome, nema krivnje ako počinitelj nije znao niti je mogao znati da ono što radi nije dopušteno odnosno ako je postupao u dobroj vjeri (bona fide) da ne čini nikakvo zlo

Page 170: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Sadržaj svijesti o protupravnosti: potrebno je da je počinitelj svjestan socijalnog značenja svoga djela, zahtjeva se njegova svijest o društveno štetnom činu koji je stoga nedopušten.

• Dakle ne traži se svijest o protupravnosti u formalnom smislu, poznavanje kaznenog zakona, nego počinitelj mora biti svjestan protupravnosti u materijalnom smislu odnosno kako društvo ocjenjuje njegovo djelo.

• Pri tome nije dovoljna svijest o nemoralnosti djela odnosno ocjena o povredi moralnih normi (premda se kaznenopravna ocjena djela najčešće poklapa s moralnom ocjenom).

Page 171: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Pri utvrđivanju ovog elementa krivnje sudska praksa u većini slučajeva ne bi trebala imati nikakvih poteškoća, jer tko zna da usmrćuje drugoga ili da oduzima tuđu stvar istovremeno zna da radi nešto što ne smije raditi (iako ne mora znati propise koji to zabranjuju).

• Kod najvećeg broja “klasičnih” kaznenih djela (onih koja su prema općoj svijesti i savjesti štetna i opasna za temelje zajedničkog života) može se pretpostaviti počiniteljeva svijest o protupravnosti djela bez posebnog utvrđivanja, ali ako se pojavi sumnja da počinitelj nije bio svjestan protupravnosti svoga djela, sud mora dokazati postojanje svijesti.

Page 172: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Nepostojanje ispričavajućih razloga

→ negativni element krivnje→ normativni element→ ispričavajući razlozi:

– u općem dijelu KZ: prekoračenje nužne obrane zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom (čl. 21.st.4.KZ) i ispričiva krajnja nužda (čl. 22.st.2.KZ)

– u posebnom dijelu: postupanje po zapovijedi nadređenog pod uvjetima iz čl.380.KZ

Page 173: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda• Zabluda (error) – pogrešna svijest o nekoj okolnosti

u svezi počinjenja kaznenog djela – nesklad između svijesti počinitelja i stvarnosti

• zabluda utječe na krivnju počinitelja kao njegov psihički odnos prema djelu – u nekim će slučajevima zabluda počinitelja isključiti ili umanjiti prijekor

• KZ u člancima 30., 31.,32. i 22.st.3. propisuje četiri vrste zabluda koje utječu na krivnju počinitelja:

– zabluda o biću kaznenog djela– zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost– zabluda o protupravnosti– zabluda kod krajnje nužde kao ispričavajućeg

razloga (putativna ispričiva krajnja nužda)

Page 174: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda o biću kaznenog djela

(čl. 30. KZ)• Zabluda o biću kaznenog djela – zabluda o nekoj

okolnosti koja predstavlja obilježje kaznenog djela• Činjenična zabluda (error facti) – počinitelj ima

pogrešno znanje ili svijest o nekoj stvarnoj ili pravnoj okolnosti koja je obilježje bića kaznenog djela (npr. počinitelj uzima kaput koji je potpuno isti kao njegov, ali je tuđi, a s obzirom da on to ne zna, ima pogrešnu svijest o okolnosti objekta djela, koja okolnost predstavlja temeljno obilježje bića kaznenog djela krađe: “Tko tuđu pokretnu stvar oduzme…” ili počinitelj puca u čovjeka misleći da je to kip ili životinja)

Page 175: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Kod ove zablude počinitelj ustvari ne zna što radi, pa zato ne zna ni da to što radi ne smije raditi.

• O ovoj zabludi može se raditi kada postoji pogrešna svijest o bilo kojoj okolnosti koja je obilježje kaznenog djela (radnji, objektu radnje, uzročnoj vezi, posljedici, mjestu i vremenu počinjenja itd.)

• U teoriji i praksi kaznenog prava postoje unutar ove vrste zablude posebni oblici koji mogu imati različit učinak: – zabluda o objektu (error in objecto)

– zabluda o osobi (error in persona) i– zabluda o uzročnoj vezi (aberratio ictus)

Page 176: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda o objektu

• Kod zablude o objektu (error in objecto) počinitelj ima pogrešnu svijest o svojstvu objekta na kojem čini kazneno djelo (npr. misleći da usmrćuje životinju usmrti čovjeka, misleći da krade stvar velike vrijednosti ukrade bezvrijednu stvar)

• Pogrešna svijest počinitelja o svojstvu objekta na kojem poduzima radnju biti će pravno relevantna (utjecat će na kaznenopravni položaj počinitelja u smislu pravne oznake djela ili stupnja krivnje ) ukoliko je svojstvo objekta obilježje kaznenog djela→Ako je počinitelj usmrtio čovjeka, a toga nije bio svjestan (mislio je da se radi o životinji) on se vara u pogledu obilježja k.d. ubojstva “drugi” (objekt radnje – “drugi” u smislu živog čovjeka), dakle nalazi se u zabludi o biću kaznenog djela ubojstva

Page 177: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→ Ako je počinitelj umjesto stvari velike vrijednosti ukrade bezvrijednu stvar ne radi se o relevantnoj zabludi o biću kaznenog djela krađe, jer vrijednost stvari nije obilježje temeljnog oblika krađei počinitelj će biti kažnjen za kazneno djelo krađe jer postoji njegova namjera da protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar i kada je bio u zabludi o vrijednosti stvari

Zabluda o osobi (error in persona)

– posebni oblik zablude o objektu kod koje počinitelj čini kazneno djelo prema jednoj osobi a misli da je to druga osoba.

• U pravilu nije pravno relevantna jer identitet žrtve u pravilu, nije obilježje kaznenog djela (kaznenim djelom ubojstva štiti se pravo na život svakog čovjeka)

• Biti će relevantna (utjecat će na pravnu oznaku djela ili stupanj krivnje počinitelja

– ako je identitet žrtve oblježje kaznenog djela (npr. čl. 346. –prisila prema najvišim državnim dužnosnicima RH);

Page 178: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda o uzročnoj vezi (aberratio ictus)

• nepodudaranje između zamišljene i realizirane uzročne veze u kojem je došlo do odstupanja. Ako se radi o nebitnom odstupanju od zamišljene uzročne veze (npr. počinitelj puca žrtvi u glavu, ali ga pogodi u grudi, a smrt isto nastupi), takva zabluda nije pravno relevantna, počinitelj će odgovarati za kazneno djelo ubojstva jer je posljedica bila obuhvaćena njegovom namjerom.

Page 179: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Međutim, ako je odstupanje bitno (aberratioictus - skretanje pogotka ili pogrešan udar) npr. u slučaju kad počinitelj puca u osobu A., promaši, te pogodi i usmrti osobu B., takva zabluda biti će relevantna – počinitelj će odgovarati za dva kaznena djela počinjena u idealnom stjecaju (jednom radnjom počinjeno je više kaznenih djela): pokušaj ubojstva osobe A. i prouzročenjesmrti iz nehaja osobe B.

Page 180: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Kaznenopravni u činak zablude o bi ću kaznenog djela

• “Ne postupa s namjerom tko u vrijeme počinjenja djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obilježja.“ ( čl. 30. st. 1.KZ)→ zabluda o biću uvijek isklju čuje namjeru

• zabluda je negativna strana ili negacija namjere jer namjera pretpostavlja svijest o svim obilježjima kaznenog djela, pa počinitelj koji tu svijest nema ne može odgovarati za namjerno počinjenje kaznenog djela

• u zabludi je samo onaj počinitelj koji nema nikakvu ili ima pogrešnu predodžbu o nekom obilježju kaznenog djela

• Ako počinitelj nije siguran postoji li neko obilježje kaznenog djela (npr. nije siguran da li je kaput koji uzima s vješalice njegov ili tuđi, ali ga svejedno uzima dopuštajući mogućnost da uzima tuđu stvar) onda se počinitelj ne nalazi u zabludi o biću kaznenog djela nego postupa s neizravnom namjerom

Page 181: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• “Ako je zabluda iz stavka 1. ovoga članka bila otklonjiva, počinitelj će se kazniti za nehaj kad zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje i za nehaj.” (čl. 30. st. 2. KZ)

• Citirani stavak regulira pravni učinak otklonjive ili skrivljene zablude o biću kaznenog djela → počinitelj će se kazniti za nehajni oblikkaznenog djela čija je obilježja ostvario ako su ispunjena dva uvjeta (čl. 30. st. 2. KZ) :1) ako je u zabludi bio iz nehaja (tj. ako je bio u skrivljenoj ili

otklonjivoj zabludi)2) ako zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje za nehaj

• Kada je počinitelj u zabludi iz nehaja (skrivljenoj, otklonjivoj zabludi) ?– Počinitelj se nalazi u skrivljenoj zabludi ako je BIO DUŽAN I

MOGAO biti svjestan obilježja glede kojega je imao pogrešnu svijest, odnosno u zabludi se našao vlastitom krivnjom –iz nehaja

– Primjer: lovac ubije drugog lovca misleći da puca na divlju svinju bez da je prethodno provjerio u što puca – njegova zabluda je skrivljena jer je povrijedio dužnu pažnju koja se od njega traži kao lovca→ odgovarat će za kazneno djelo prouzročenja smrti iz nehaja (čl. 113. KZ)

Page 182: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Što je sa počiniteljem koji se nalazio u neskrivljenoj ,neotklonjivoj zabludi o biću kaznenog djela?

• Nije kriv za kazneno djelo čija je obilježja ostvario → logičko tumačenje odredbi čl. 30.st.2. i čl. 23. KZ)

Page 183: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda o okolnostima koje isključuju

protupravnost (čl.31.KZ)

• Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost postoji kada počinitelj pogrešno smatra da postoji neka okolnost, koja kad bi doista postojala, činila bi njegovo djelo dopuštenim. Počinitelj je svjestan svih obilježja kaznenog djela, ali pogrešno drži da postoji okolnost koja je činjenična pretpostavka za isključenje protupravnosti

• Primjeri za ovu vrstu zablude su tzv. putativnanužna obrana i putativna opravdavajuća krajnja nužda

Page 184: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Kod putativne nužne obrane počinitelj je u zabludi o postojanju protupravnog napada koji bi, da stvarno postoji, njemu dozvoljavao poduzimanje obrane. Dakle, radi se o pogrešno zamišljenoj nužnoj obrani

• Kod putativne opravdavajuće krajnje nužde počinitelj pogrešno smatra da postoji opasnost, pa je otklanja povredom zaštićenog dobra i pri tome učini zlo koje je manje od zla koje je, po njegovom mišljenju, prijetilo

Page 185: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Kaznenopravni u činak zablude o okolnostima koje isklju čuju protupravnost

• “Neće se kazniti za namjerno počinjenje djela tko je u vrijeme njegova počinjenja pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno. “(čl. 31.st.1.KZ) → ZOIP ne isključuje namjeru jer počinitelj koji postupa u nužnoj obrani, i kad je bila pogrešno zamišljena, ipak postupa s namjerom da se brani, ali se zbog posebnih okolnosti pod kojima je namjera stvorena počinitelja ne kažnjava za namjerno ostvarenje bića kaznenog djela, nego će se

• Kazniti za nehajni oblik djela, ako je njegova zabluda bila otklonjiva i ako je nehajni oblik djela čija je obilježja počiinteljostvario uopće kažnjiv (čl. 31. st. 2. KZ)

• u slučaju kad je zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost bila neotklonjiva ili neskrivljena nema krivnje, jer počinitelj ne postupa ni sa nehajem → logičko tumačenje odredbi čl. 30.st.2. i čl. 23. KZ

Page 186: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Zabluda o protupravnosti (čl. 32.KZ)

• Zabluda o protupravnosti djela (error iuris) – zabluda o zabranjenosti djela odnosno zabluda o pravnom značenju djela: počinitelj ima svijest o svim okolnostima djela, ali pogrešno drži da je njegovo djelo dozvoljeno – on zna što radi, ali smatra da je to dopušteno odnosno da nije zabranjeno

• Klasičan oblik ove zablude postoji kad počinitelj ne zna da je njegovo ponašanje inkriminirano tj. predviđeno kao kazneno djelo – npr. počinitelj zlostavlja životinju ne znajući da time čini kazneno djelo mučenje životinje predviđeno čl. 205. KZ-a– taj oblik zablude o protupravnosti djela naziva se i direktnom ili izravnom zabludom o protupravnosti

Page 187: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Drugi oblik zablude o protupravnosti djela nazivase i indirektnom ili neizravnom zabludom o protupravnosti: kad počinitelj pogrešno smatra da je na temelju neke stvarno postojeće okolnosti njegovo djelo dozvoljeno

• npr. vojnik u ratu usmrćuje ratnog zarobljenika po naređenju svoga zapovjednika jer drži da okolnost postojanja naređenja isključuje protupravnost njegovog djela, a ta okolnost nema takvo značenje ili počinitelj uzme tuđu stvar koja je vlasništvo njegova dužnika misleći da na to kao vjerovnik ima pravo, ili smatra da je eutanazija dopuštena zbog pristanka oštećenika

• zabluda o protupravnosti djela postoji i kad počinitelj ne zna propise kojima se dopunjuje tzv. blanketno biće kaznenog djela.

Page 188: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Pravni učinak zablude o protupravnosti• usvajanje psihološko-normativne koncepcije krivnje (svijest

o protupravnosti je sastavni element krivnje) i napuštanje pravila ignorantia iuris nocet (neznanje prava škodi) određuje njen učinak

• ako počinitelj u vrijeme počinjenja djela nije znao da je njegovo djelo protupravno, a to nije bio dužan niti je mogao znati (čl.32.st.1.)→ neskrivljena ili neotklonjiva zabluda (zabluda o protupravnosti iz opravdanih razloga) isklju čuje krivnju

• Ako je počiniteljeva zabluda bila skrivljena ili otklonjiva (zabluda iz nehaja) počinitelj se može blaže kazniti (čl. 32. st. 2. KZ) → fakultativni razlog za ubla žavanje kazne , pa počinitelja koji je postupao u zabludi o zabranjenosti svoga djela u koju se zabludu doveo svojom krivnjom (nehajno) sud može blaže kazniti

Page 189: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Zabluda o protupravnosti je rijetka u sudskoj praksi – shvaćanje da nepoznavanje zakona ne ispričava ukorijenjeno je u svijesti sudaca

• Zabluda o protupravnosti je rijetka kod delicta per se (lat. kaznena djela po sebi) npr. djela protiv života i tijela ili protiv imovine

• Češća je kod delicta mere prohibita (lat. čisto zabranjena kaznena djela) tj. kaznenih djela kod kojih se protupravnost može spoznati samo na temelju određenih propisa

Page 190: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Putativna ispričiva krajnja nužda (čl. 32. st. 3. KZ)

• Počinitelj je u zabludi u pogledu postojanja opasnosti kao obilježja krajnje nužde, pa u otklanjanju pogrešno zamišljene opasnosti ostvarenjem obilježja nekog kaznenog djela učini zlo koje nije nerazmjerno veće od zla koje je po počiniteljevoj zamisli prijetilo→netko daje lažni iskaz zbog upućene mu prijetnje koja objektivno nije ozbiljna, ali ju je počinitelj ozbiljno shvatio

Page 191: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Pravni učinak • Počinitelj će se kazniti za nehajni oblik djela, ako je

njegova zabluda bila otklonjiva i ako je nehajni oblik djela čija je obilježja počintelj ostvario uopće kažnjiv (čl. 32. st. 3. KZ)

• u slučaju kad je zabluda o postojanju situacije ispričive krajnje nužde bila neotklonjiva ili neskrivljena nema krivnje, jer počinitelj ne postupa ni sa nehajem → logičko tumačenje odredbi čl. 30.st.2. i čl. 23. KZ

Page 192: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

POSEBNE PRETPOSTAVKE KA ŽNJIVOSTI

• Dodatne pretpostavke koje se, u određenim slučajevima moraju ispuniti da bi postojalo kazneno djelo u formalnom smislu

• Ne smatraju se općim obilježjima formalnog pojma kaznenog djela, jer ne postoje kod svih k.d., nisu zajedničke svim kaznenim djelima

• Pozitivne (njihovo postojanje uvjet je postojanja kaznenog djela) → OBJEKTIVNI UVJETI KAŽNJIVOSTI i

• Negativne (njihovo nepostojanje uvjet je postojanja kaznenog djela) → BEZNAČAJNO DJELO

Page 193: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

OBJEKTIVNI UVJETI KAŽNJIVOSTI• Pozitivne pretpostavke kažnjivosti koje ne

pripadaju ni objektivnom (nisu elementi bića kaznenog djela) ni subjektivnom (nisu obuhvaćeni ni namjerom ni nehajem počinitelja) korpusu djela

1. PRAVI OUK → ponašanje kojim je ostvareno biće kaznenog djela kažnjivo je samo ako je ostvaren i objektivni uvjet kažnjivosti (neko ponašanje je i bez OUK kazneno djelo, ali je ispunjenje OUK uvjet da bi djelo bilo kažnjivo): npr. čl. 249. st. 6. KZ → za povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju postojat će “samo ako je počinitelj obustavio svoja plaćanja ili je protiv njega ili osobe koju je zastupao otvoren stečajni postupak.”

Page 194: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

2. NEPRAVI OUK : neko ponašanje ne bi bilo kazneno djelo da nema objektivnog uvjeta kažnjivosti → OUK utemeljuje kažnjivost: npr. čl. 122. KZ → da bi postojalo kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi nije dovoljno da je počinitelj samo sudjelovao u tučnjavi, nego i da je ispunjen OUK – da se radilo o tučnjavi koja je za posljedicu imala smrt ili tešku tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba → za sudjelovanje u tučnjavi odgovarat će i onaj sudionik koji nije mogao predvidjeti takav ishod tučnjave

Page 195: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

Negativna pretpostavka kažnjivosti –BEZNAČAJNO DJELO ( čl. 33.KZ)

• “Nema kaznenog djela, iako su ostvarena njegova obilježja, ako je stupanj počiniteljeve krivnje nizak, djelo nije imalo posljedice ili su posljedice neznatne i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.” (čl.33.KZ)

• Sve tri navedene pretpostavke moraju kumulativno nastupiti da bi se radilo o beznačajnom djelu

• Prigovori upućeni institutu beznačajnog djela:→ stvara teškoće kako na teorijskom planu (kako opravdati nepostojanje kaznenog djela ako su ostvarenanjegova obilježja, a ne postoji nijedan razlog isključenja protupravnosti), → i u praksi (rastezljivost njegovih pretpostavki dovela je do velike neujednačenosti u primjeni).

Page 196: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

• Nizak stupanj krivnje (subjektivna pretpostavka): primjerice slučaj granične krivnje vozača i visok doprinos žrtve kojoj je nanesena teška tjelesna ozljeda bez naknadnih posljedica, u igri na ulici razbije se staklo samoposluge...

• Djelo bez posljedica ili su posljedice neznatne(objektivna pretpostavka): pojam posljedice →misli se na štetnu posljedicu, odnosno onu koja u stvarnosti predstavlja neku štetu (činjenice koje se odnose na jačinu ugrožavanja ili povredu zaštićenog dobra; težinu posljedica iz bića kaznenog djela; visinu, opseg i narav štete)

Page 197: UČENJE O OPĆEM POJMU KAZNENOG DJELA - Dobrodošli · PDF file→KOMPLEKSNOST POJMA KAZNENOG DJELA: • PRAVNE I SOCIOLOŠKO – ANTROPOLO ŠKE DETERMINANTE KAZNENOG DJELA (djelo

→Uvijek se polazi od utvrđene visine štete i njenog značenja za pravni poredak i žrtvu

• Ne postoji potreba kažnjavanja počinitelja→kriminalno - politički razlozi su takvi da se

ne poduzimaju represivne mjere prema počinitelju iako je svojim postupkom ostvario obilježja kaznenog djela