tutorijal za skeniranje knjiga

8/18/2019 Tutorijal Za Skeniranje Knjiga

1/105

ABBYY FineReader – Scan TutorialsS obzirom da nigdje nisam našao (što ne znači da i ne postoje) tutorijalse za skeniranje na našem jeziku, odlučihse da ih napravim, kako bih možda nekome pomogao, a i da se broj skeniranih knjiga na našem jeziku poveća. -- - itanje ovog tutorijala samo ovako, vjerovatno će biti kon!uzno ("o može, nek napravi bolji) pa je

preporučljivo da se koristi uz rad sa programom ... s vremenom se postaje majstor.

"o nema nova#a za program $ neka ga skine sa %&'& diljem interneta (npr. http*++.phazeddl.#om+ ) $ inemojte mi sad glumit čistun#e i poštenjačine, ' čim ste skinuli ovaj tutorijal (vidi vraga, besplatno) značida želite skenirati knjige i preba#iti ih u digitalan oblik $ a to je, dragi moji / piratstvo, kršenje zakona, ilegalan

postupak, što uostalom lijepo piše na početku svake knjige izdane unazad par godina, otkad je počela erakompjutora za široke mase. & da ne govorimo o tome kako ćete te iste knjige 0ploudat na S1&' serverediljem svijeta (što 2 predstavlja nikakvu štetu za izdavače, jer je broj ljudi u nas koji se time služe zanemarivomalen) 3" $ 4demo 5

• 0pute se odnose na verziju 6, ali koriste i za verziju 7 i 8, iako je najbolja, po mom mišljenju, v.6 5 iodnose se na prosječan tzv. eb-s#anner (to su oni sa #ijenom od 9: $ ;:: eura ) potrošnja i zagrijavanje kod ?@ skenera / : A

• 0 daljnjem teBtu krati#a &C' označavati će &bbDD Cine'eader

• 3vo je =alat za strpljive= i ljude koji imaju vremena (kasnije ćete skužiti zašto sam to napisao...)

• Eutorijal je više posvećen tome da ćete knjigu konačno spremiti u F@C !ormatu, iako postoji još dostadrugih vrsta+načina da spremite knjigu, no vjerujte ovaj je najbolji (@&, znam da će ako knjiguspremimo u = BDz.@3G= dakle kao HS 3!!iz dokument, konačni !ajl imat koji megabajt manje, ali u

poreIenju sa F@C-om je sranje (gle, rimuje se) da sad ne objašnjavam zašto mislim da je F@C bolji i štase sve naknadno može napraviti sa &doberobatFro!essionalom, u svakom slučaju ko Jam brani da@20 E 4SE0 knjigu spremite 4 "&3 F@C 4 "&3 @3G 4 "&3 %K strani#u itd,itd, pa onda u

miru proučavajte rezultate ...5-)

• 0 tutorijalu će dosta biti riječi o G'3F op#iji, koja je najbolji način da dobijemo F@C dokument koji 24 sa svih strana okružen sa ;:-L: #m Kijelog prostora koji ne služi ničemu

• - 2akon što smo uspješno instalirali program, potrebno je otići na &KKMMeve eb strani#e i od tamoskinuti podršku za naš jezik, =#roatian.eBe=, te ju instalirati

• 1tio bih napomenuti da je jako važno da se služite tipkovničkim krati#ama za pozivanje odreIenihkomandi, jer 0"?&2&2H dugmadi + komandi iz sučelja &C'-a povećavamo radnu površinu, koje

uzgred budi rečeno, ovdje nikad dosta... a sve to samo zato da bi naš rad bio brži . Frimijetićete u višenavrata da !orsiram brzinu, jer ovaj je posao sam po sebi jaaaako dugotrajan i treba gledati da se ućorina brzini gdjegod se može ..

• Fo pokretanju programa, potrebno je podesiti neke op#ije*

• N4sključiti da se %izard pokreće automatski5

• N@a dobijemo što veću radnu površinu maknuti ćemo =%izardKar= i =?arge %izarsKar Kuttons=*

http://www.phazeddl.com/http://www.phazeddl.com/http://www.phazeddl.com/


2/105

•

• @alje ćemo naštimat neke stvari u > Eools > 3ptions * . . . .@a ne ulazim u detalje, naštimajte sve ovako,a kasnije,kad uIete u štos, onda eBperimentirajte ...


3/105

• 2eke knjige kad se otvore (rasklope) mogu #ijele stati na staklo skenera, dakle odjednom će bitiskenirane @J4 strani#e, te u tom slučaju 3FG4& =Split dual pages= treba biti uključena, štoznači da će nakon svakog skena program automatski podijeliti skeniranu sliku na pola i ispravno

ju zarotirati.

• &ko to iz nekog razloga ne napravi, F3SE3 u programu op#ije za '023 splitanje (podjelu,

presjek) skena , isto tako i za rota#iju ...


4/105

SLIKA 5 - 3va komanda ('&@) čije op#ije gledamo, aktivira se sa GE'?N' , a sa njome program počinje sa pretvaranjem slike (sa lijeve strane) u teBt (koji će se pojaviti na desnoj strani &C'-a)

• 3vo =1ighlight hDperlinks= (označi hiprelinkove) neka ostane, jer će nam to kasnije skrenuti pažnju na ono gdje je program uba#io hiperlinkove, najčešće eb adrese. Eako da ih možemomaknuti (remove hDperlink), maknuti zato jer program ima naviku da tri riječi spojene točki#ama

pretvara u hDperlink, npr ako je negdje u teBtu = pro!.dr.s#i Ojuro "ojotovski = on će pro!.dr.s#io!arbat+označit baš tako, pa će se u dokumentu pritiskom na to otvarat eb brozer interneteBplorer, !ire!oB ili koji vam je već glavni i tražiti da ide na adresu http*++pro!.dr.s#i+ , naravno

postoji još bezbroj glupljih primjera, ali s obzirom da ćete jako rijetko imati nešto spojeno baštako, - nije problem. (desni klik $ =remove hDperlink=)

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

SLIKA 6 $ Ghe#kSpelling aktivira se sa F7 i služi za garmatičku provjeru prethodno '&@ed(pročitanog i u teBt sa desne strane pretvorenog) teBta


5/105

• 3vdje je stvarno važno da bude baš ovako, jer će inače, &"3 je uključena op#ija =Stop at ordsnot !ound in di#tionarD= skoro svaka treća riječ biti označena za korek#iju, 'azlog je u tome što

program ima riječ koju prepoznaje, npr. =avion=, ali nema neki padež ili pridjev iste imeni#e npr.=avionski= ili =avionima=, pa će takvu riječ označiti kao sumnjivu ...

• 1tio bih dodat da nam ta komanda nije od velike koristi, jer će puno stvari u teBtu biti ispravne, &&F'&J3 nam netrebaju ili nisu u skladu sa onim što mi želimo. 1oću reći, da je umjesto=Ghe#kSpellinga= najbolja kontrola E&, - @& 3S3K23 pregledamo+pročitamo #ijeli teBt ikorigiramo ga po potrebi 0 EPE prozoru sa desne strane &C'-a. ( čuo sam da postoji tečaj

=brzog čitanja= $ koji se plaća, naravno, $ nakon nekoliko obraIenih knjiga, velika je vjerovatnostda ćete čitat =poput munje=, jer ćete htjet knjigu obradit što prije, a ne se kilaviti danima..)

• 2F' u mnogim knjigama autori nakon riječi u teBtu stavljaju brojči#u u povišenom položaju, tzv.=S0F'SG'4FE ?EE'= npr. kojotovskiLQ s time da brojči#a LQ označava broj pod kojim se nakraju knjige ili na nekim posebnim strani#ama navode neke stvari, npr. od kuda je pisa# uzeo turiječ itd, RE3 3K423 nikoga ne zanima, a pisa# je to morao staviti zbog autorskih prava onogako je izmislio tu riječ ili slično, pa ćemo mi F'4 F3H20E4H 3S3K24H pregledom #ijelogteBta tu brojči#u maknuti+izbrisati, & one SE'&24G S& @3@&E24H objašnjenjima i

beskonačnim popisima 2H3 ni skenirati (kao što rekoh, koga to i zanima, nek si kupi knjigu)čime si skraćujemo i onako ogromno vrijeme potrebno da se knjiga obradi. TTT E3 ne važi kada

ta brojči#a ima značenje riječi koje je prikazano na @20 iste strani#e npr. kojotovski; - a u dnustrani#e piše ; lik iz #rtanog !ilma .

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

– 3vdje ( >Eools > 3ptions > Save > !ormat Settings ) namještamo postavke po kojima će završnidokument biti spremljen ( GE'?NS ) re#imo u F@C !ormat, kao na slici 7 ...


6/105

DAL! " &ko već nije pokrenut =0ntitled Kat#h= što se vidi u naslovu glavnog &C' prozora, pokrenimoga sa GE'?N2 ili > Cile > 2e Kat#h

• 3dmah zatim > Cile > Save Kat#h &s.. i spremimo ga na disk koji ima više prostora, da baš nedavi %indoze na G*U , ako nemamo više diskova ili parti#ija na raspolaganju, onda nikom ništa,ostavimo po de!aultu ...

• S&@&, nakon što smo se uvjerili da je staklo na skeneru čisto (mrvi#e, pepel, dlake i sl. dat ćenam puuno posla), rasklopimo knjigu i prislonimo je na staklo5 ako sjedimo !rontalno premaskeneru, onda će knjiga SE&?23 biti prislanjana do nas i ulijevo od nas

"omandom GE'?N" pozivamo skener * ( SLIKA IS#$D ) čime se dobije prozor ili sučelje skenera,koji različito izgleda, zavisno od modela skenera*


7/105

• 2akon što smo pritisnuli rukom knjigu da sredina knjige što više legne do stakla ( ne baš divljački jako, jer se skener za te pare ne isporučuje sa rezervnim staklom..) pritisnemo F'J4%

• F'J4% je brzi pregled (to još nije pravi sken). Služi nam da nabrzinu pogledamo kako skenervidi ono što je na staklu i to u kratkom vremenu

• 2&"32 =previev-a= možemo korigirati područje predviIeno za skeniranje ( 2 skeniramo, ako je moguće #ijelu površinu, ' što je površina skeniranja veća, pro#es duže traje)

• Fodručje koje će biti skenirano (ono što će se vidjeti na skeniranoj sli#i) nalazi se omeIeno

kvadratom, isprekidanom linijom

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

>>> 3R jednom napominjem ono što piše ispod SLIK! %

• 2eke knjige kad se otvore (rasklope) mogu #ijele stati na staklo skenera, dakle odjednom će bitiskenirane @J4 strani#e, te u tom slučaju 3FG4& =Split dual pages= treba biti uključena, štoznači da će nakon svakog skena program automatski podijeliti skeniranu sliku na pola i ispravno

ju zarotirati.

• &ko to iz nekog razloga ne napravi automatski , F3SE3 u programu op#ije za '023splitanje (podjelu, presjek) skenirane slike , isto tako i za rota#iju ...

(& da ne govorim da pro#es skeniranja traje 0F3?& kraće, jer odjednom skeniramo @J4 strane ...)


8/105


9/105

• 2&"32 toga, komandom &?ENS započimamo skeniranje (ovo je sredina knjige, za test...) nakonšto završi skeniranje sučelje+prozor skenera i dalje nam ostaje pred nosom, ' smo u op#ijama(vidi sliku V) skeneru označili =S#an multiple images=, tj, da imamo za skenirati više toga a nesamo jednu stranu, tako da nas skener stalno čeka da promijenimo stranu, pritisnemo knjigu uzstaklo, i stisnemo &?ENS ili mišem na =S#an=. 0 pozadini se vidi malo što se dešava u

programskom prozoru, a možemo i kliknut po tom prozoru &C'-a ( prozor skenera se povlači u pozadinu) da prekontroliramo situa#iju.


10/105

&ko je sve 3", dobićemo dvije slike ( vidi skroz lijevu


11/105

• Fretpostavimo sada da je #ijela knjiga skenirana. FronaIimo meIu skeniranim strani#ama neku nakojoj je teBt H&P4H&?23 zastupljen. (ja ću se poslužit onima od prije)

• Fritisnemo G'3F (vidi prethodnu sliku) i naštimamo područje F3 "3H H3 @&?'@3H 4S4 SJ SE'&24G, želim reći da kada jednom naštimamo #rop prema toj strani#i,više ga netreba 'S4 (mijenjat mu veličinu) nego ga samo F3 F3E'K4 @&? stisnutimlijevim klikom selimo po slijedećim 2e#ropiranim slikama namještajući da teBt bude u sredini, itako sve do kraja knjige (to može potrajati) - - - Eako će sve strani#e biti isječene na @2&"0veličinu i !ino će se vrtiti u &@3K &G'3K&E0 ili nekom drugom F@C pregledniku

• F'33' =Grop 4mage= dobro je rastegnuti od vrha do dna ekrana, ladi lakšeg rada (sl. ;L.)


12/105

"ada je to gotovo, vratimo se na početnu+naslovnu strani#u

• )ASL$+)A STRA)I'A je priča za sebe (ništa strašno) i potrebno joj je posvetiti malo više pažnje. 3bično je nekoliko strani#a posvećeno tome da nam skrene pozornost na to ko je napisaoknjigu i kako se ona zove, & 2&H& @3J3?2& @2&. a obično ostavljam na toj strani;)Jeliki 2aslov L)ime autora Q)naslov originala ako je strani pisa# i V)koje godine je knjiga izdata.

2 ostavljam* nikakve podatke o našem izdavaču, prevoditelju, lektoru, logo izdavača, naziv biblioteke, zabrane, preporuke, kataloške oznake na#ionalne biblioteke itd.itd. (to je moj stav, a Jikako želite)

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -


13/105

@&?* Po Meni , neke stvari na naslovnoj strani#i su suvišne pa ću ih maknuti, a usput i da viditemogućnosti programa *

- . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . - . -


14/105

2akon brisanja ostaje *

Sada idemo na 3G' (opti#al #hara#ter re#ognizing) ili ='ead= komandu ( 'TRL(R ) čime će se slika salijeve strane &C'-a (=4mage %indo=) pretvoriti u teBt na desnoj strani &C'-a (=EeBt %indo=)


15/105

J4@4H3 da nema greške i prelazimo na slijedeću strani#u "likom na sliči#u br.Q u Kat#h tra#i+prozoru,to je onaj skroz lijevo ...

"ad je selektirana, njena se slika pojavi u &C'-u u =4mage %indo-u= ( vidi sljedeću sliku , ;7 )


16/105

Frije sam napomenuo kako je važno da staklo bude čisto a ovdje vidimo i zašto.

@ok je to mrlja na naslovni#i, nije neki problem, no kada se pojavi u sredini teBtualne strani#e, napraviće problem pri ='ead= ( 3G'-u ) + prepoznavanju.

ato je mrlju ponekad najbolje brisačem ukloniti iz područja teBta i strani#u ='ead= (3G') još jedamput


17/105

0 ovom slučaju najbrže je mrlju ukoniti metodom br.L opisanoj na sli#i ;6 ...

2akon što smo uspješno odstranili tu mrlju >>>

>>> 3J3 što ću dalje napraviti, vi nemorate (po želji) raditi, ali je zgodno da ukapirate neke štoseve *

EeBt sa strani#e br.Q (sl.;6) preba#iti ću na naslovnu stranu br.L + sl.;9 , a 2&"32 toga ću deletirati

nepotrebnu strani#u br.Q

(čime doprinosim smanjenju ukupnog broja strani#a u završnom dokumentu)


18/105


19/105

2&"32 toga @esnim"likom (na sliči#u br.Q u BATCH tra#i+prozoru programa) deletiram nepotrebnustrani#u pod rednim brojem Q

Frimijetite što se dešava sa rednim brojevima sliči#a u bat#h indočiću...


20/105

"ao što vidimo u skroz lijevoj (batch) tra#i sa sliči#ama njihovi redni brojevi nisu uredu .

Eako je vjerovatno na još par mjesta u knjizi gdje smo @?E4'&?4 2F3E'K2 F'&2SE'&24G koje se obično nalaze izmeIu dva poglavlja knjige.

ato ćemo napraviti renumera#iju (renumber) strani#a, tako što ćemo kliknuti @esnim klikom na sliči#u 2& J'10 te trake ( Batch traka u programu) i pozvat ='enumberFages= komandu ...


21/105

Eu ćemo upisati = ; = jer želimo sve strani#e (&ll pages) posložiti po brojevima počevši od ;

@a želimo S&H3 tu strani#u renumerirati, označili bi točkom =Sele#ted pages=

( @a želimo 2F'. renumerirati samo neke strani#e, napravimo normalno kao i u indosima kad radimoHultiple sele#t , tj. Stisnemo GE'? i držimo stisnuto, dok ?ijevim"likom biramo sliči#e u bat#hindo-u koje želimo renumerirati ...)


22/105


23/105

S&@& možemo radi kontrole Spremit + Bportirat ( GE'?NS) samo tu prvu stranu, naslovni#u, re#imo uF@C !ormat i vidjeti dali smo zadovoljni rezultatom*

S obzirom da spremamo samo tu (označenu) prvu strani#u onda obratimo pažnju da je postavka =S&JF&OS / Sele#ted pages= , & kasnije kada budemo htjeli spremit #ijelu knjigu u F@C !ormat,

preba#ićemo točki#u na =&ll pages=


24/105

. i 13F, nakon par sekundi iskočiti će naš omiljeni program (slika L9) za čitanje F@C-ova

( iskočit će odma, , zato jer smo čekirali op#iju =3pen do#ument a!ter saving)

2apomena* & početak, nemojte se bavit skeniranjem "3'4G& knjige sa Slikom u Koji.

Eo samo povećava debljinu konačnog dokumenta.

a to radim PONEKAD naknadnim uba#ivanjem slike prilagoIenih dimenzija #roppiranoj veličini skenakoja je skenirana i obraIena vanjskim programom, jer =#rop= ko za vraga obavezno odsiječe neko slovoili dio slike, a prije sam naglasio da želimo da SJ4 skenovi budu iste veličine da se bolje vrte u F@C

pregledniku te stoga ne puštam da naslovni#a bude veća od ostalih strani#a ...

...bla,bla,bla...23 to prilično nadilazi smisao ovog tutorijala, možda u nekoj budućoj verziji &dvan#edtutorijala 5-)


25/105


26/105

K$RIS)A )A#$*!)A"• "ada završimo sa skeniranjem i G'3Firanjem i 'eading-om te krećemo na "orek#iju teBta preko

EeBt prozora (a ne sa C7 $ #he#kspelling) korisno je znati da povećanje ili smanjenje EeBt ili4mage prozora brzo možemo izvršiti tako da npr kliknemo po EeBt podprozoru , stisnemo GE'? ivrtimo kotačić miša. Eime se automatski veličina povećava ili smanjuje (probajte to). Z "o ima@J& monitora spojena na jedan kompjutor, može rastegnut &C' prozor preko oba, tako da će muna jednom monitoru biti =4mage %indo= a na drugom =EeBt %indo=, čime će dobit strahovitu

preglednost i čitljivost te će moći da ubrza svoj rad najmanje za QQX u odnosu na vrijeme koje bimu bilo potrebno sa jednim monitorom.

• 4sto tako da bismo što brže radili na korek#iji teBta, stisnimo GE'?NCL (čime nestaje =4H&Oindo= ----> ista komanda ga poziva nazad) a tada još po želji sa stisnutim GE'? zavrtimokotačić miša da podesimo veličinu EeBta.

• < &ko nam baš nije jasno kod neke greške kako zapravo izgleda riječ u knjizi, ponovo pozovemo( GE'?NCL ) 4mage prozor i pogledamo A


27/105

2akon sreIivanja teBta na ovoj strani#i, stisnuću GE'?NS i spremit ovu strani#u u F@C, da viditerezultat ...


28/105

Sada -emo se upo.nat sa ne/im st0arima 0e.anim u. stranice na /o1ima se nala.i 2 ili 0i3e sli/a4

• a tu svrhu uzeti ću drugu knjigu, pošto u prethodnoj nema slika.

• 2apomena, ovo nije baš tako mala (po dimenzijama) knjiga, i kad se rasklopi, 3K strane nestanu istovremeno na staklo skenera, pa se ide =jedna po jedna strani#a= kao što ćemo vidjeti u

nastavku... F'4 E3O& 0 3FG4&H& treba maknuti =Split dual pages= jer se skan netrebadijeliti u dvije slike, s obzirom na prethodno rečeno ...

3vo mi#anje, unčekiranje, op#ije za splitanje strana na dva dijela biti će primijenjivo @423 &"3 je prozor+program skenera (njegovo sučelje) 0O&R23.

2eki puta treba čak restartat program &C', namjestiti tu op#iju ponovo po želji i onda krenuti dalje ...


29/105

2ajprije ćemo sa GE'?N2 otvoriti novi =K&EG1=, zatim =Save Kat#h &s..= spremiti ga gdje već...

2akon toga sa GE'?N" pozivamo skener, pritisli smo knjigu uz staklo i stisli =F'J4%=, zatimnamještamo s#an area ili, područje za skeniranje (ono omeIeno isprekidanim linijama) ...

• J&[23* obzirom da su slike u knjizi Grno-Kijele, ona postavka ispod =Sele#tSour#e= ostaje idalje =OraDs#ale= a ne =Golor=


30/105

2akon skena (&?ENS) , dobijemo sliku u =4mage podprozoru= koji obično ima neku svoju čudnu mjeru, pa ajmo na* J4% > 4mage %indo > KSE C4E i dobit ćemo*

ITAT! ono 3to 1e dopisano po sli/ama tetom u o1i da ne pi3em d0aput 444


31/105


32/105


33/105

• S&@& 0 SE4S20E 'TRL(R & F'F32&J&2 @& J&H F3"&[H "&"3 F'3O'&H S& 3J&"J4H E4F3J4H& S?4"& (bez jasno ograničene slike kao #rne ko#ke)

2&F'&J4E4 S'&2 ...

• Sada, da maknemo taj #irkus i preIemo na ručno učitavanje teBtualnih i slikovnih područja,najprije stisnimo GE'?N@? (ili @esni"lik na 4mage %indo i =@elete &ll blo#ks and teBt... izatim...uzmemo alatku za #rtanje Slikovnog Kloka >>> vidi sljedeću sliku ... (Q9)


34/105


35/105


36/105

2&R& greški#a je što u krati#i za =slika= ( =sl. BD= ) slovo =?= bude pročitano kao =i= ...


37/105

S&@& za ove sitni#e, a pošto znam da na strani#i nema S0F'SG'4FE ?EE'& i sličnih mari!etluka,mogu brzo riješit situa#iju sa komandom C7i kad iskoči prozor, s obzirom da ima 9 grešaka iste vrste ( = ? = je pročitano kao = i = ) samo ću zaredomuku#avati @?, malo slovo =?= i 2E' ... i to prilično brzo, tako da je sve korigirano za par sekundi#a (

brzina dolazi s vremenom, a u brzini se prave greške *p )

2&"32 toga stisnuću GE'?NS da vidim kako će to ispast u F@C !ormatu...


38/105

Jidimo da je sve u najboljem redu ... ( slika VQ )


39/105


40/105

1tio bih još skrenuti pažnju na to da sve strani#e sa istovrsnim slovima &4SE& i budu strani#e saistovrsnim slovima, a ne 2F'. imamo stranu WL na kojoj je teBt =Eimes ne 'oman= veličine =;;=, aodmah sljedeću (str.WQ) je program pročitao kao =&rial= veličine =8=, ili =Eimes 2e roman= veličine=;:= a vi to niste primijetili nego ste, sobzirom da na strani#i nije bilo grešaka, lakonski skočili nastrani#u WV ...

• 2aravno da će 2&S?3J4 ili PODNASLOVI biti veće veličine, B$LD (zadebljani), ili02@'?42@ (pod#rtani) ili na bilo koji drugi način istaknuti.

• Foželjno je uvijek koristiti =2ormalna= slova tipa &rial ili Eimes2e'oman, jer će ih eBportiranjeu F@C, ionako najvjerovatnije već ispisat nekim svojim univerzalnim stilom.. 0potreba=gzotičnih= slova razne vrste može nam samo priuštiti dodatni #irkus.


41/105

A sada malo o stranici na kojoj se nalazi SADRŽAJ ...

• Ma bitno je istaknuti da s obzirom da smo neke stranice deletirali , neke možda nismo ni skenirali (npr, popis

izvornika i literature, "zahvale" itd.) brojka stranica navedena u originalnom sadržaju ne odgovara pravom stanju.

Zato ćemo jednostavno, kada obrada bude na kraju te brojke (u e!t prozoru, gdje je otvorena stranica sa sadržajem)

ZM#$% sa brojkama koje odgovaraju pravom stanju....

– &ravo stanje sa brojkama imaćete kad zavr'ite sa kompletnom obradom, i vratite se na prvu sliicu na vrhu atch

trake i napravite "renumber pages" poev'i od "*" kako je to opisano na strani + - +* - ++ ovog dokumenta(ako to zaboravite, opet ćete upisati krive brojeve u sadržaj)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .


42/105

POSEBNI ZNAKOVI UNUTAR TEXTA

Neki puta ćemo u knjizi u textu naići na slova grčkog alfabeta, egipatske hijeroglife, matematičke formule saspecijalnim znakovima itd, itd ... koje AF sigurno neće prepoznati ba! tako, nego svakako samo ne onakokako treba.

"vo jednog primjera, #koji sam izmislio za potrebe ovog tutorijala$ %

& & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & &

– - - I KAD IH POKUŠAMO "Read" SA CTRL+R DOBIJEMO : (!#a$%& :


43/105

'ato ćemo mi uzeti ()ra* +icture lock( ilitiga alatku za crtanje -likovnog bloka ...

.....i svaki takav poseban znak uokviriti -likovnim blokom ...

A/N0% 1ao !to ćemo vidjeti na sljedećoj slici #sl.23$, NAJPRIJE 4" 010 564"708 9":9A rastegnut(text block( # '"7"N6 016 $, pa tek onda smo, UNUTAR NJE'A, uzev!i alatku ()ra* +icture lock(,uokvirili ta tri posebna znaka #nastojeći da ti crveni okviri oko znakića budu !to manji$


44/105


45/105

-A)A bi bilo po;eljno radi kontrole, stisnut 597neki puta #ali rijetko$ zna doći do errora, zavisno !ta smo zbrljali? pa je bolje da to saznamo odmah, nego da

kasnije kada se sprema cijela knjiga, proces bude naprasito prekinut na pola sa (5reate+)F error( ...

"vo, sve je 01


46/105

A/N0% @ slučaju da se kod zavr!nog procesa spremanjaexportiranja u +)F #kada smo stisli 597


47/105

idimo da smo # na sl.2G $ napravili ono !to sam spominjao maloprije, a područje sa klasičnim textom je ostalokao !to i treba, uokvireno 9ext lockom # zeleni okvir $ ...

-ada stisnimo 597


48/105

6spalo je kako i treba? N" zaboravite jo! korigirati gre!kice u textu ...

-A)A ću to spremiti u +)F format da vidite rezultat i tamo ... # 597


49/105

= . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . = . =

A -A)A, 4")AN IA76 )0)A9A1, namijenjen perfekcionistima i posebnim situacijama?

Naime, kao !to smo u slučaju (posebnih znakova( # sl.HO i 23 $ -likovne blokove #one sa crvenim okvirom$ucrtavali PREKO (9extualnog bloka( #zeleni okvir$, isto va;i i obratno, tj. +"10 -likovnih blokovaI0/"I0 ucrtavati 9extualne blokove, ako nam je to va;no, npr. 1od 8eografskih kartimapa ili !ta već...

"vo napraviću to na sljedećem primjeru # sl.22 K 2M $


50/105

U.e* a "T" a!a/#0 .a 1/a,2e /e3/0a!,4 5!*#*)a 0*#)* /e3/*)e 0,0/a "S!#*),*6 5!*#a" 7 7


51/105

Nakon !to program #597


52/105

40J ne!to, vjerovatno znate, ali nije naodmet spomenuti.

Naime često spominjana komanda 597


53/105

P P P 'a spremanje radova iz AF=a u +)F N"I0A9" imati instaliran AdobeAcrobat +0F"--60NA7 ilineki drugi profesionalni program za kreaciju +)F=ova, AF to već sadr;i u sebi? dovoljan vam je običan +)F

preglednik #vie*er$

Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q

– 9oliko za sada, ima jo! gomila sitnica i trikova, to ćete vremenom sku;it i sami, ili ja mo;da napravimadvanced verziju tutorijala.

– Nadam se da je ovo nekome pomoglo

– )alje bi stvarno bilo previ!e ama, a bogami i meni %p

= +ozdrav=


54/105

ABBYY FineReader - Scan Tutorial – Vol.2 - (Advanced)

-Pozdrav-

NAKNADNO BA!"VAN#$ "ST$ "%" &OD"F"!"RAN$ NAS%OVN$ STRAN$

– NAPOMENA, za ovo vam je potreban vanjski program za obradu slika, ako ga nemate ili neznate ilineželite da se bakćete sa takvim stvarima, ne čitajte dalje ovaj tet, ono !to ste naučili do sada je vi!e negodovoljno

– "sto tako, ako niste skinuli #vol$%# , punog naziva #A&'-(utorijal za skeniranje knjiga#, ovo vam neće bitiod neke velike koristi$

– Poslužiću se onim bat)*em #orlov dar# , nije skenirana )ijela knjiga, neko samo + strani)a, ali će poslužitisvrsi$

– Pretpostavimo da je prvobitna upotreba 'OP alatke mogla poprilično usrat naslovni)u AO smo juskenirali u A&'-u .odsjeći dio slova naslova ili bitne detalje/ 0 kao !to znamo1 Nismo tada skenirali

naslovni)u .kori)e/ knjige $$$2

– 3a ću se ovdje kao vanjskim programom za obradu slika postužiti orel-om, a vi naravno svojim, koji već jest, AdobeP*oto-ovo P*oto-ono itd

– Najprije ću otići u #bat)* 4older# #orlovdar#, gdje sam spremio bat)* .kao !to znamo, svi imagesi su tamoveć )roppirani/ i pogledati koja je veličina, izražena u pielima, )roppirani* imagesa$ 5a tu svr*u jedovoljno pokazivač mi!a dovesti iznad bilo kojeg # $("& # imagea6slike .kažem svejedno iznad kojeg

jer su 78" jednako kropirani i imaju iste mjere/$ (amo NA 98A mjesta dobijemo nabrzak in4orma)iju oveličini slike


55/105


56/105

- ove rubove najbrže ću sredit sa 'OP alatkom, iako ima jo! bar D načina na koji se to može srediti $$$


57/105

– ada je slika )roppirana, idemo na "MA@E 'E7AMP?E , čime ćemo sli)i promijeniti dimenzije, i totočno onakve kakve imaju sve ostale slike u bat)*u #orlovdar#, a znamo od prije .sl$+%/ da su to %>FG %H>C piela$

– 9a bi uspjeli uku)ati točno (E dimenzije OP"3A #Maintain Aspe)t 'atio# MO'A biti isključena I


58/105

NAON resampla na onu na!u %>FG %H>C dimenziju, možemo jo! prepravljati sliku, npr ako je o!tećena,i!arana ili slično, evo ja ću maknuti onaj kvadrat u dnu slike desno sa oznakom #9rugo izdanje# , i kad konačnoto sve zavr!imo, spremimo sliku obavezno kao # $("& # image i to re)imo .da posle ne tražimo gdje je/ u onaj

bat)* 4older #orlovdar#, pod nekim bezveznim imenom, npr #z$ti4 #


59/105

– Program A&' trebao bi biti uga!en sada kada izvodimo ovu makina)iju

7A9A pokrenimo A&' <

(amo već postoji .tetualna/ naslovna strani)a koju smo napravili u pro!lom tutorijalu, i u 4olderu #orlovdar#ona je po*ranjena pod imenom # >>>%$ti4 #

5ato ćemo mi, da bi oslobodili to mjesto, izvesti jednu renumera)iju svi* slika tako da prva slika u )ijelom bat)*u nosi broj #C#


60/105


61/105

7ada sa ('?JO ili preko 4ile Open "mage idemo otvoriti onu na!u z naslovni)u $$


62/105

ada ju A&' otvori, 9O9"3E?"(" će joj, zadnji, najvi!i redni broj , stoga će se ona nalaziti NA 9NK Batch prozora , no to će 8am odma* i biti predočeno $$$

Npr ako je knjiga dotada imala CD> strani)a, na!a novootvorena z naslovni)a imati će broj CD%

K NALEM 7?KA3K, po!to ja nisam skenirao )ijelu knjigu, nego nekoliko strani)a, za potrebe tutorijala, na!a

z$ti4 naslovni)a dobila je tako broj #F#


63/105

9A bi NA7?O8N"A izbila na prvo mjesto na!eg Batch-a, treba ju 'enumerirati, odnosno dodijeliti joj broj %

a prema onome otprije, . slika +> / znamo da imamo upražnjeno mjesto na pozi)iji % $ $ $


64/105

ada je konačno slika dobila pozi)iju broj % , imamo vi!e mogućnosti za njezino prepoznavanje

Početi ću sa najlak!om;

Kzmemo alatku #9ra Pi)ture blo)k# i "3E?K sliku .stvarno )ijelu, potrudite se da )rveni okvir rastegnete domaksimuma, jer inače zna ostati koji milimetar, !to kasnije izgleda neestetski/ u "mage prozoru uokvirimo sanjome, te stisnemo ('?J'


65/105

7tisnemo ('?J' i dobijemo ;


66/105

$

7premiću sada 7AMO P'8E dvije strani)e knjige u P9& da vidimo kako je ispalo $$


67/105


68/105

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

7A9A ću opisati jo! jedan način na koji možemo u A&'-u urediti naslovni)u, i u!tediti stotinjak kilobajta$

ao !to se vidi, naslovni)a se može podijeliti na tri dijela %$/ u kojem pi!e #arlos astaneda, C$/ gdje je slika i=$/ gdje pi!e #O'?O8 9A'#

7*odno tome dio br$% ćemo uokviriti maimalno (E( lokom .zeleni kvadrat/, br$C sa 7likovnim blokom.)rveni kvadrat/ i dio br$= opet (etlokom $$$ i to tako da se grani)e jedva primjetno preklapaju$$$

K ovom slučaju, koji mi je ba! dobrodo!ao .zbog nepravilnosti/, A&' nije bio ba! uspje!an, tj$ Napravio jesranje


69/105

K tetualnom prozoru ja ću uspjeti iza slova 8 u riječi #O'?O8# nakon #EN(E'# komande dobiti novi red iupisati riječ koja nedostaje, tj$ 'iječ #9A'# i sve će !timati kako treba,

MeQutim u bloku na vr*u, jedino mogu popraviti #'astanjeQa# u #astaneda#, i ma koliko se trudio, nemogu

doći na vr* iznad te riječi da upi!em riječ #arlos#$ .neznam za!to je to tako, no (AO 3E/

5ato ćemo se, kao i obično, poslužiti malim trikom

Najprije ćemo u "mage prozoru kliknut u onaj tetualni blok na vr*u i stisnut 9E?$ .ili desni klik 9eletelo)k/, čime ćemo se rije!iti glupo neprepoznatog tet blo)ka$

5A("M ćemo odma* iza riječi #arlos# iza slova #s#, u praznom prostoru, gdje je samo smeQa podloga, na)rtati jedan mali tetualni blok


70/105

Te De'niKli na ta novo'tvoreni Te*tBloc + Read Bloc ('l.,)

ati/ ta Te*tBloc /irne du0e ra1vue/o na veliinu cielo3 3orne3 4odrua5 3de e 4rvi 4uta 6io5ada AFR nie 4roitao te*t ao tre6a ('l.,7)


71/105

7ada možemo na miru upisati u to područje u (et prozoru, !to god treba, u ovom slučaju #arlos astaneda#,vodeći računa da po 9E&AK?(K upisivanje teta ide (imes Ne 'omanom veličine slova #%># i )rnom bojom!to ćemo morati promijeniti u npr$ #R># da bi bili !to vjerniji originalu

9esnim klikom na ta selektirana slova odaberemo #*ara)ter properties# i promijenimo boju slova u npr$ijelu

kasnije ćemo to isto . promijeniti boju u bijelo / napraviti i sa donjim tetom . #O'?O8 9A'# / tako da buduiste boje$

Prvo , Promijenimo boju teta #arlos astaneda# u npr$ ijelu . slika FH /


72/105

9rugo, sada to isto napravimo sa tetom #O'?O8 9A'#


73/105

Nakon !ta smo i to promijenili, spremimo to u P9&, da vidimo kako ispada i dali je O


74/105

7ve je O, slika je slika , a (et je (et, i kao !to vidimo dade se selektirati kao tet$

S("O bi* jo! napomenuti da bismo dobili boju teta i boju podloge ispod teta potrebno je u op)ijama zaspremanje P9&-a pod (OO?7 OP("ON7 7A8E &O'MA( 7E(("N@7 P9& označiti6čvrkati op)iju#'etain tet and ba)kground )olors# to znači da će kreirani P9& iz A&'-a zadržati boju slova i pozadine$

3o! da dodam da je razlika debljine ovako spremljene naslovni)e B D>T manja nego one kada smo )ijelustrani)u uokvirili 7likovnimlokom$ NA'A8NO nemaju sve naslovni)e ba! tako genijalno rasporeQen tet isliku $$ i ponekada ćemo ba! morati )ijeli image uokviriti 7likovnimlokom $$$


75/105

U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U U

BA!"VAN#$ 8OT8NO DR9A:"#$ NAS%OVN"!$

" ovdje ću se poslužiti istim at)*em #orlovdar# iz pret*odnog primjera

K tu svr*u u tom bat)*u 9E?E("'AO sam staru naslovni)u sa onim mačevao)ima6mačevali)ama6mačevaoči)e.dovraga, kako se kaže kad se dve žene mačevaju1/ - znači ostalo mi je prazno mjesto br$% u BATCH prozoru

Najprije ću u orel-u kreirati novu sliku

Primijetite da sam stavio one mjere od prije kako bi se podudarale sa ostalim slikama u Batchu#orlovdar#.svaka knjiga koju obradite imati će drukčije mjere/

" na taj ne image ću presanjkati6uba)iti neku sliku po želji


76/105


77/105


78/105

" kada je to gotovo, spremim sliku u 4older #orlovdar# pod imenom, npr$ #ab)$ti4 #

5atim u A&'-u &ileOpen P9&6"mage potražim sliku ab)$ti4 i otvorim ju$Ona se postavi, naravno nakraju at)* prozora, pod brojem F$Otprije znamo da sam oslobodio mjesto broj %, pa zato sada idem desnimklikom na sliki)u F u at)* prozoru, 'enumber Pages .#7ele)ted Pages# I / i dam joj broj % . ma sve je isto kaoi u pro!lom primjeru kada sam uba)ivao originalnu naslovni)u$$$/


79/105

" sada mi preostaje da na jedan od ona dva načina obilježim "mage u "mage prozoru ;

"?" da sve uokvirim 7likovnimlokom, ili, !to je ovdje zgodno, (et-7lika-(et .vr*-sredina-dno/, evonapraviću to ovom, drugom metodom .kombina)ijom teta i slike/

8idimo da je A&' otprve sve pročitao i namjestio kako treba<

7ada ću to za kontrolu i za potrebe ovog tutorijala, spremit u P9& .samo prve dve strane/, dakle ('?J7 ;


80/105


81/105

Napomena; ako ba! morate promijeniti naslovni)u, onda neka to bude ne!to !to ima veze sa naslovom knjige ;p


82/105

A sada ne!to o obradi 5A9N3E 7('AN"E, premda biste iz ovoga do sada rečenoga, već trebali pretpostavljati kako će to ići

5a ovu priliku, takoQe ću se poslužiti knjigom #orlov dar#

3edina razlika je !to ću sken izvesti direktno iz A&'-a, a ne iz orel-a, slučajno zato !to 5NAM kakva je zadnjastrani)a te knjige i da 'OP alatkom neću ni!ta izgubiti, osim malog dijela teta na dnu strani)e koji označavaizdavača knjige, A (O "S i onako izbrisao kod bilo koje knjige ;p

roppiranje WK POE(" ne sa njom, nego sa strani)om ispred, str$+, i tamo rastegnuti .ako već nije/ ono rop- područje maimalno do svi* rubova, "ME 7AM AK(OMA(7" dobio mjeru )rop-područja svi* strani)aknjige .znamo od prije da su sve )roppirane jednako/


83/105


84/105

Nakon toga, ja želim da mi ta strani)a bude druga po redu, dakle odma* iza naslovni)e$ 5nači trebati će imati broj C B a on je već zauzet$

"zve!ću mali trik sa renumera)ijom; ?ijevilik u A(S prozoru negdje na područje izmeQu dvije sliki)e,zatim .oslobodi klik/ stisnuti ('?JA čime ćemo označiti 78E strani)e, A ON9A B ponovno stisnuti ('? i, 9':EW" ('? stisnut, kliknut sliki)u % , čime ju O97E?E("'AM , a sve ostale ostaju selektirane$

5atim, desnim likom, po npr$ Prvoj od ti* selektirani* strani)a .br$C/ 'enumber Pages iskočit će mali

prozorčić i tamo umjesto 98O3E stavimo ('O3K, i izvr!imo renumera)iju$

7ada ćemo imati .ako je sve O/ strani)e %-=-R-D-+-F-H, a mjesto br$C je slobodno$ Na!a strani)a .sl$GC/ sadaima broj H .jo! uvijek je zadnja/


85/105


86/105


87/105

8idimo, u desnom dijelu slike kako je nakon rastezanja (etlo)ka, "3E?A tet strani)a u pripadajućoj boji$$

NO, POL(O 5NAM 9A 3E NA7?O8N"A K 'NO3 O3", PO@O(O8O NA 'KO8"MA 7A O3"MA WE@'AN""(" 7A O8OM 7?"OM, P'OM"3EN"(" WK O3K PO5A9"NE K 'NO $$$

9esni lik u (et indou *ara)ter Properties $$$$

ada sam to napravio, da vidim pravi rezultat, spremiti ću prve ('" strani)e u P9&

Najprije sa zadržanim ('?om , mi!em označim prve tri sliki)e u at)* prozoru, zatim

('?J7 $$$

$$$ i SOP$$ iskoči P9& $$$ ;


88/105

Pogledajmo sada prelaz izmeQu druge i treće strani)e ;


89/105

Pogledajmo za kraj, jo! i prelaz izmeQu tetualni* strani)a $$$


90/105

$$nema glupi* i nepotrebni* ogromni* bijeli* rubova $$$

E8O - da kažem6ponovim jo! i jednu jaaaako bitnu stvar, koja utiče na debljinukonačnog P9& dokumenta koji ćemo kreirati$

Otvorimo u A&'-u (ools Options 7ave &ormat 7ettingz P9& rubrika #Xualit #


91/105

jelo ovo vrijeme, a i inače, koristim opciju MEDIUM. Ona daje optimum kvalitete i debljine završnokumenta.

pcija !O" dati #e nenosno loše $like u %D& dokumentu,opcija 'I(', dati #e slike otovo neprimjetno bolje neo MEDIUM, ali #e zato E)O*M)O pove#ati debljinu +ajla

olim -as drite tu postavku na MEDIUM/u

lika moe biti mutna zato što je mutna i u knjizi, a ne zbo Medium opcije 1


92/105


93/105

leti stranica na kojoj te5t ili slika izlazi iz okvira kojim je croppirano pret4odni4 K= stranice ...


94/105

RIJE neo što izubimo =>/R> minuta na croppiranje cijele knjie, izveš#emo jedan 8*eadin8 C6*!P*, za probu,r. One stranice ?QK, da se ne bi desilo da je kvaliteta skeniranja 6E knjie tako loša da imamo milion rešaka po

ranici tako da )2 -*INEME odustanemo od čitavo posla . . .


95/105

dimo da ima svea par reški, i to je pri4vatljivo . . . moemo nastaviti rad sa cijelom knjiomDalje znate kako ide, pa #u zaključiti ovaj slučaj.

/ / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / /

ABELARNI BLOKOVI - ( Table Blocks )

eki puta #e u knjizi biti tabela sa nekim vrijednostima. 2&* #e ju najčeš#e i prepoznati kao tablicu, te #e tako biti inačena u IM2(E prozoru 0nakon 8*eadina81.

%rpaju#i po tim #elijama te table, u image prozoru AFR-a , desnim klikovima, pojavljiva#e -am se opcije kojeoete skuit i sami, pa se ja ne#u više upuštati u objašnjenja 0mou#nosti kao spajanje dviju ili više #elija u jednu,zdvajanje jedne na više #elija, proširivanje, smanjivanje i sl. 1

$ad nemam baš nijednu knjiu sa tablicom, no slučajno znam da je u pret4odnoj $itc4inovoj knjizi, $adraj

bunom pročitan kao tabela / S6O )E )2


96/105

vaj primjer je ko naručen, jer je stranicu sadraja preporučivo obraditi kao tablicu. ato jer se zna dooditi da kadaijenjamo brojeve stranica, da se iz čista mira 0ako je sve u 6e5t;lock tipu F zeleni kvadrat1 onda riječ , tj rečenica uom redu u kojem je broj koji smo promijenili F neprirodno razvuče.

$ada #u ovo spremiti kao %D&, da vidite kako #e ispasti

dimo da nema problema, isto tako primijetite da nema vidljivi4 rubova tabele.U;O-I 6abele biti #e vidljivi 23O su vidljivi i u oriinalnom dokumentu

ogledajo o!"g"#al#$ s%!a#"c$ $ AFR-$& '"d"eo da " #"je "ala !$bo'e (%abl"c$) $c!%a#$ ( sl*+, )

ato sam i rekao na početku da je 2&* tu stranicu 2;U)OM prepoznao kao tablu :


97/105

ada $ "/"sl"% #ek$ 01!a'$0 %abl"c$ ($ Co!el-$) " o%'o!"%" s%!a#"c$ $ AFR-$& /a 1o%!ebe o'og %$%o!"jala

ako vidimo, nakon C*6!P*, imamo tablicu u te5t prozoru,

da #u je spremiti u %D& da vidite rezultat, tj. Da #e se tablica sa !$bo'"a vidjeti, jer su prisutni i u oriinalu


98/105

/ / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / /

rati#u se sada na pojavu koju sam maločas spominjao, koja se javlja pri obradi stranice sa $2D*B2NEM.na se dooditi da kada mijenjamo brojeve u sadraju 9kako bi stvarni brojevi stranica, koji su se promijenili našim

letiranjima stranica F o čemu je ve# bilo riječ došli u sadraj: da se iz čista mira riječ , tj rečenica u istom redu u kojembroj koji smo promijenili F neprirodno razvuče.

obzirom da slika ovori više neo Tiljadu riječi


99/105

-O, )IS62 )I$2M MINE)N2O u 6e5t prozoru, sve nakon C6*!P* ostaje netaknuto, sada to spremim u %D&


100/105

-E NE O3

da mijenjam u 6e5t prozoru brojeve kako bi odovarali pravom poloaju stranica u dokumentu


101/105

KADA TO .PRE2I2 3 PDF **** 4LE

2D2 #u -am pokazati jedan od načina da se to poboljšabelarni blok bi moda uspio, no ja slučajno znam da ovdje ne#e, pa #u

crtati posebne te5tualne blokove za NE(*O 6E762, te za svaku $3U%I)U brojki poseban blok U slučaju potrebe, moemo extremno svakoj rečenici i svakom broju dati svoj te5tualni blok . . . 1

vo, vidi sliku ??R


102/105


103/105


104/105

IDI2O DA JE .ADA .VE OK5

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -


105/105

3O*O 2;O*2-I' NED)U -EOM2 -2B)U )2%OME)U, 2!I 23O $6E $E D*B2!I %O$62-3I IU6O*IN2!2 ;*ON ?, )E ;I 6*E;2!O ;I6I %*O;!EM2.

2IME, )%*., %*E6%O$62-IMO D2 $6E C*O%%I*2!I CINE!U 3)NI(U, O;*2DI!I NU, $%*EMI!I U %D& F 22D O)O O(*OM)I ;INE!I *U;O-I U &I)2!)OM %D&/U

O NE 26O NE* $6E MOBD2 $!U

tutorijal za skeniranje knjiga

Documents