TURISTIČKA PONUDA

je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom

turističkom tržištu, u određeno vrijeme i po određenoj cijeni

velik broj sudionika kao nositelja ponude

privlačno, korisno i platežno prihvatljivo

u ponudu su uključeni gospodarski i društveni sudionici jedne zemlje

PRETPOSTAVKE TURISTIČKE PONUDE

atraktivnost prostora

prometna dostupnost

izgrađeni receptivni kapaciteti

promocija u turizmu

Čimbenici utjecaja na oblikovanje turističke ponude

DRUŠTVO

-Vrijednosti norme

-Društveni poredak

-Socijalna struktura

-Slobodno vrijeme

-Kuturno-povijesna baština

OKOLINA

-Klima

-Pejsaž

-Geografski položaj

-Flora & fauna

PONUDA

Smještaj

Prehrana

Prijevoz

Posredovanje

Vođenje

Ostale usluge i

proizvodi

GOSPODARSTVO

-Dostignuti stupanj gospodarskog

razvitka

-Devizne potrebe

-Razdioba resursa

-Cijene i devizni tečaj

-Radna mjesta i uvjeti proizvodnje

-Troškovi prometa

-infrastruktura

POTRAŽNJA

-Motivi, ukus

-Moda

-Visina međunarodne

turističke potražnje

DRŽAVA

-Zakonodavstvo

-Devizni, granični i carinski propisi

-Međunarodni politički i gospodarski

odnosi

PODUZEĆE –

PODUZETNIK

-Profitnost poduzetničke aktivnosti,

inovacije, spremnost za posao

- Stupanj tehnike

- Alternativno investiranje mogućnosti

- Troškovi proizvodnje

- Ponuda radne snage

ATRAKTIVNOST PROSTORA

sposobnost specifičnog elementa ili kombinacije elemenata turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije

VRSTE ATRAKTIVNOSTI

atraktivnost prirodnih resursa (klima, flora, fauna…)

atraktivnost društvenih resursa (kulturno-povijesni, zabavni…)

STUPANJ ATRAKTIVNOSTI PROSTORA OVISI O:

udaljenosti resursa od emitivnih tržišta

udaljenosti resursa od turističkih tokova

geografski položaj

klima

topografija

kultura

koncentracija ponude na tom prostoru

razina uređenosti i organiziranosti ponude

stupanj razvijenosti kapaciteta za smještaj i prehranu

POJAM TURISTIČKOG RESURSA

potencijalne turističke atrakcije

realne turističke atrakcije

TURISTIČKI RESURSI

skupni naziv za potencijalne i realne turističke atrakcije, za

turističku infrastrukturu, suprastrukturu, turističke agencije,

turističku organiziranost destinacije, turistički kadrovi

snaga privlačnosti atraktivnog resursa uvijek se mjeri brojem POSJETITELJA.

RECEPTIVNI KAPACITETI

Direktni receptivni kapaciteti

hoteli, moteli, kampovi, luke u nautičkom turizmu, barovi…

Indirektni receptivni kapaciteti

dvorci, muzeji, galerije, crkve, parkovi, pošte, banke

KARAKTERISTIKE TURISTIČKE PONUDE

dislociranost ponude od potražnje

heterogenost ponude

neelastičnost ponude

statičnost ponude

sezonski karakter ponude

1. DISLOCIRANOST PONUDE OD POTRAŽNJE

prostor na kojem se formira turistička ponuda u pravilu je dislociran od izvora potražnje

2. HETEROGENOST PONUDE

možemo definirati kao jedan mogući odgovor ponude na prisutnu heterogenost turističke potražnje

3. NEELASTIČNOST TURISTIČKE PONUDE

znači da svoj kapacitet ne može mijenjati i/ili prilagođavati trenutnoj potražnji

4. STATIČNOST TURISTIČKE PONUDE

pojam statičnosti vezujemo uz činjenicu da je turističku ponudu moguće konzumirati samo na licu mjesta, dakle tamo gdje se nudi. Ona je statična i neprenosiva.

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIČKE PONUDE

podrazumijeva da se u svim razdobljima godine ne koristi jednakim intenzitetom, niti je moguće pružiti uslugu u svako doba godine. (klimatski uvjeti…)

TURISTIČKA USLUGA PREDMET RAZMJENE U TURIZMU

POJAM TURISTIČKE USLUGE

osnovni predmet razmjene na turističkom tržištu

KARAKTERISTIKE USLUGA

Neopipljivost – nemogućnost da se usluga prije vidi, kuša, oproba

Nedjeljivost – ne može se odvojiti trenutak za pružanje i trenutak za korištenje usluga

Nepostojanost – postojanost se može pospješiti izborom kvalitetnih kadrova, poslovanje pod prepoznatljivim imenom, uvođenjem standarda, praćenjem zadovoljstva kupaca… nepostojanost podrazumijeva tko, kada i gdje pruža usluge što je kauzalno vezano uz karakteristiku mobilnosti turističke potrošnje

ČETIRI GOSPODARSKE GRANE BEZ ČIJIH USLUGA NE MOŽEMO

GOVORITI O TURISTIČKOJ PONUDI:

ugostiteljstvo

promet

turističko posredništvo

trgovina

sve navedene grane su uslužne djelatnosti, dok za posredništvo možemo

reći da je “ČISTA” turistička aktivnost

DEFINICIJA USLUGE

određena skupina pojedinačnih usluga (i proizvoda) namijenjenih

zadovoljavanju potreba turista formiranih u skupnu turističku uslugu

Turizam – sastavnica više gospodarskih grana.

POJAM TURISTIČKOG PROIZVODA

Objašnjenje s aspekta:

TURISTIČKE PONUDE

Kao ukupnost ponude jedne prostorne cjeline koja se promatra u odnosu na veću prostornu cjelinu

Turistički proizvod Hrvatske (Europa)

Turistički proizvod Istre (Hrvatska)

Turistički proizvod Opatije (Kvarner)

TURISTIČKE POTRAŽNJE

Turist – potrošač iz cijelog asortimana različitih roba i usluga sebi izabire prema svojim sklonostima, i mogućnostima različite usluge i proizvode iz prezentirane ponude i tako formira svoj vlastiti turistički proizvod. On sam kreira strukturu turističkog proizvoda sa svojim turističkim motivima odnosno potrebama.

FRAGMENTIRANOST PONUDE/POTRAŽNJE

INDIVIDUALIZACIJA PONUDE/POTRAŽNJE

TURISTIČKO TRŽIŠTE

mjesto susreta ponude i potražnje

“... je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara...”

“skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja”

Turistička

potražnja Turistička

ponuda

Turističko

tržište

TURISTIČKA PONUDA

prostorno je odvojena od turističke potražnje

TURISTIČKA DOBRA (ROBA)

materijalne stvari, usluge i prava

da je vezana uz određene lokacije

potrošači je ne mogu isprobati

ne može se uskladištiti

ROBNO TRŽIŠTE

Ponuda roba Potražnja

Ponuda novac Potražnja

TURISTIČKO TRŽIŠTE

Turistička ponuda

Turistička ponuda Turistička potražnja turist

Turistička potražnja

novac

MJESTO SUSRETA turistička potražnja turistička ponuda TURISTIČKA DESTINACIJA

VRIJEME SUSRETA dvije sezone

VANJSKI ČIMBENICI TURISTIČKE PONUDE I

POTRAŽNJE gospodarski i financijski razvitak demografske i socijalne promjene tehnološke inovacije investicije normativne pretpostavke planiranje, okoliš, sigurnost