trgovacko pravo

Click here to load reader

Post on 25-Jun-2015

2.429 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

TRGOVAKO PRAVO

1. POJAM TRGOVAKOG PRAVA Trgovako pravo predstavlja skup pravnih pravila kojima se reguliraju poloaj poduzea i privrednopravni poslovi. Trgovako se ugovorno pravo bavi pravnim odnosima u trgovakom prometu roba i usluga kao i meunarodno trgovako ugovorno pravo. Ugovorno trgovako pravo je skup pravila kojima se ureuju trgovaki pravni odnosi. Privredno pravo obuhvaa propise kojima se ureuju odnosi poduzea prema dravi ili jo ire propise kojima se obuhvaa dravna intervencija u privrednom ivotu. 2. PREDMET I METODE TRGOVAKOG PRAVA Trgovako pravo obuhvaa statusna pitanja poduzea i privredne ugovore. Da bi se odredio predmet trgovakog ugovornog prava potrebno je uzeti u obzir: 1. pravila koja iskljuivo spadaju u trgovako ugovorno pravo 2. propise koji se moraju uzeti u obzir kao pratei za funkcioniranje trgovakih ugovora 3. regulaciju ponaanja koja potjee od poslovne zajednice. Polazei od tih kategorija, trgovako ugovorno pravo je: 1. ugovorno pravo u uem smislu 2. specijalizirana podruja (mjenino pravo, ekovno pravo, pravo vrijednosnih papira, autorsko pravo) 3. autonomna pravila poslovne zajednice. Trgovako ugovorno pravo je preteito dispozitivno pravo; ono se primjenjuje kada ugovorne strane nisu predvidjele neto drugo. Trgovako pravo obuhvaa pravne norme kojima je reguliran pravni poloaj (status) poduzea koja se pojavljuju kao subjekt (sudionici) u trgovakom prometu kao i pravne norme namijenjene reguliranju odnosa izmeu tih poduzea i organa zajednice i norme koje slue reguliranju meusobnih odnosa izmeu samo ovih poduzea do kojih dolazi u njihovom poslovanju. Postoje tri grupe ovih normi kojima se regulira: 1. pravni status poduzea unutarnja organizacija organa upravljanja 2. meusobno pravni odnosi izmeu trgovakih poduzea i drutvene zajednice 3. meusobni pravni odnosi samih trgovakih poduzea na tritu. Razlikujemo subjektivno i objektivno odreivanje predmeta trgovakog prava. Subjektivno odreivanje predmeta nitko tko nije trajno, obrtimice nazoan u obavljanju trgovake djelatnosti nee doi u prigodu da se na njega primjenjuju norme trgovakog prava. Objektivno odreivanje trgovakog prava ide u pravcu oznaenja kao sedes materiae pravnog odnosa na koji e se primijeniti to isto prave, a ne osobe koje bi se imale u tome odnosu pojaviti. esto se koriste kombinirane metode jer je nemogue primijeniti samo jednu metodu. 3. ODNOS TRGOVAKOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVA 1

Trgovako pravo ne predstavlja zatvorenu cjelinu. Trgovako se pravo odvaja od graanskog prava kao specijalizirano pravo pa ga stoga graansko pravo dopunjuje. Trgovako pravo se razlikuje od graanskog prava po svojim specifinostima u dva pravca: 1. ili je neki institut graanskog prava pretrpio modifikaciju u trgovakom pravu 2. ili trgovako pravo poznaje specifine institute nepoznate graanskom pravu. Trgovako ugovorno pravo sve vie mora uzeti u obzir propise javnog prava koji ograniavaju slobodu ugovaranja. Dravna kontrola se odvija u okviru upravnog prava, gdje je autonomija volje ograniena. Ogranienja proizlaze iz prinudnih propisa, odnosno pravila javnog poretka. Karakteristika je suvremenog trgovakog prava meusobno proimanje javnim pravom. Valjana primjena pravila trgovako ugovornog prava pretpostavlja neophodna znanja iz ekonomskih znanosti. Trgovako pravo ima slinosti i s prometnim pravom. Dugo vremena prometno pravo bilo je sastavni dio trgovakog prava, pa se trgovako pravo u odnosu na prometno pravo pojavljuje kao ope pravo u odnosu na specijalno. Trgovako i radno pravo imaju svoje dodirne toke. Obje te pravne grane izuavaju pravne norme o organima upravljanja u trgovakim poduzeima. Razlika je to se trgovakom pitanje organa upravljanja regulira samo u sklopu pravila o unutarnjoj organizaciji, a u radnom se razmatra odnos svih organa prema samim radnicima u sklopu pravila o meusobnim odnosima radnika. Postoji povezanost izmeu trgovako i krivinog prava, kao i ekonomske politike, jer obje znanstvene discipline imaju za predmet izuavanje pitanja koja su u svezi s naim gospodarstvom, gospodarskom djelatnou poduzea i ulogom organa zajednice i gospodarstvu. 4. MJESTO TRGOVAKOG PRAVA U SUSTAVU PRAVNIH ZNANOSTI Trgovako ugovorno pravo spada u podruja mikroekonomskih odnosa. Trgovako ugovorno pravo spada u podruje privatnog prava. Trgovako je ugovorno pravo dio trgovakog prava koje se bavi trgovakim transakcijama. Drugi dio trgovakog prava ini pravo kojim se ureuju statusni odnosi osoba trgovakog prava; dakle pravni poloaj trgovakih poduzea (osnutak, promjene, prestanak). 5. RAZVITAK TRGOVAKOG PRAVA - OPENITO Trgovina je bila razvijena jo u Babilonu, Asiriji, Feniciji, a 1958. pr.n.e. godine u Hamurabijevu zakoniku uz opepravne norme mjesto su zauzele i one koje se odnose na trgovinu i trgovce. (kupoprodaja, kreditni poslovi, ugovor o prijevozu, zajmu, kamatama i st.) Trgovako pravo kao zasebno pravo nastalo je u Italiji, Francuskoj, Njemakoj, panjolskoj u Srednjem vijeku 16. i 17. st. Uzronici nastanka zasebnog trgovakog prava su: - jedinstveno znaenje prava velikih luka i sajmova - opa suglasnost u obiajnima meunarodnog pomorskog prijevoza - posebna sudbenostr trgovakih sudova - djelatnost javnih biljenika (notara). 2

Razvitak moderne proizvodnje, svestranija i raznovrsnija trgovina skopana s novim posebno prekomorskim tritima, to su pretpostavke iz kojih se onda pojavilo i razvilo zasebno trgovako pravo.

6. RAZVITAK HRVATSKOG TRGOVAKOG PRAVA Prva kodifikacija trgovakog prava javila se 1840 godine putem zakonskih lanaka(VI i VII) 1851.ban Jelai izdaje privremeni naputak kojim se ureuju trgovaki poslovi i Hrvatskoj i Slavoniji. U Vojnoj krajini se primjenjivao austrijski Trgovaki zakon iz 1862. g. 1875. g. preuzete su odredbe njemakog i austrijskog prava u Hrvatski trgovaki zakon, dok je u Dalmaciji na snazi Zakon o drutvima s ogranienim jamstvom. U Bosni je pak donesen 1883. godine Trgovaki zakon Bosne i Hercegovine. Nastankom socijalistike Jugoslavije dolazi do novog naziva te grane prava - privredno pravo i Osnovnog zakona o privatnim trgovakim radnjama 1948. godine. Raspadom bive Jugoslavije Sabor RH preuzeo je dio saveznih zakona u svoj pravni sustav kao i Zakon o obveznim odnosima, o poduzeima i sl. da bi RH 1993. godine donijela Zakon o trgovakim drutvima. 7. SUVREMENA KRETANJA U TRGOVAKOM PRAVU U Europskoj Uniji se razlikuje primarno i sekundarno pravo ili pisano i nepisano. U nepisano pravo se svrstavaju opa pravna naela ili obiajno pravo. U tom novom razdoblju ne umanjujui ulogu zakona i drugih akata tijela dravne vlasti biti uglavnom rije o moguim pravcima razvitka sudske (arbitrane) prakse, pravne doktrine i autonomnog trgovakog prava kao pravnih vrela ovog tisuljea. 8. UNCITRAL Rezolucijom Generalne skuptine UN od 17.12.1966. odlueno je da se osnuje komisija UN za pravo meunarodne trgovine (UNCITRAL), sa svrhom unapreenja i unifikacije meunarodnog trgovakog prava. Komisija e raditi na koordinaciji rada organizacija, unapreivat e postojee meunarodne sporazume i teiti irenju model-zakona i jednoobraznih zakona, pripremati nove meunarodne konvencije i poticati kodifkaciju i ire usvajanje meunarodnih trgovakih termina, klauzula, obiaja i prakse, unapreivati jednoobraznu interpretaciju i primjenu meunarodnih sporazuma i jednoobraznih zakona na podruju prava meunarodne trgovine.

9. PRAVNI IZVORI TRGOVAKOG PRAVA 3

Izvore prava moemo gledati u materijalnom i formalnom smislu. Kada je rije o trgovakom pravu onda govorimo o pravnim pravilima koji reguliraju materiju trgovakog prava. Izvori prava u formalnom smislu su oblici u kojima se javljaju pravni izvori (zakon, autonomni pravni izvori, arbitrana praksa, pravna znanost, opi uvjeti poslovanja). Izvori prava u materijalnom smislu smatraju se uvjetima ivota koji vladaju u odreenom drutvu (npr. nekad su se spominjali dravni ugovori). - pravna vrela pojam iz kojeg doznajemo gdje i kakve pravne norme pronalazimo. Formalni: zakoni: Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o obveznim odnosima, Ovrni i steajni zakon, Zakon o sudskom registru, Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, Obrtni zakon, podzakonski akti: uredbe, pravilnici, odluke, rjeenja, naputci.

10. ZAKONI I DRUGE OPE PRAVNE NORME Zakonom se smatraju svi opi akti donoeni od zakonskih i drugih tijela. Ustav je temeljni zakon. Svi zakoni moraju biti objavljeni u Narodnim novinama i u pravilu tek nakon osam dana od dana objave stupa na snagu. Zakoni koji nisu u skladu s ustavom nazivamo protuustavni zakoni. Podzakonski akti su rjeenja, odluke, zapisnici i sl. Prava norma je najnii dio pravnog sustava i ispod nje nema nita. Sastoji se od tri dijela i to: 1. hipoteza to je pretpostavka na koje odnose e se primijeniti ta pravna norma. Ona odreuje oekivano, pravno ili zabranjeno ponaanje, neizostavni je dio pravne norme 2. dispozicija govori kakvo se ponaanje zabranjuje ili odobrava da bi se pravna norma mogla u ivotu primijeniti. Ona odreuje volju donositelja pravne norme da se u tom pravnom odnosu pojavi upravo odreeno ponaanje. 3. sankcija govori o posljedicama za onoga to pravu normu ne bude potovao Mogu biti: opa, posebna, pojedinana pravna norma. OPA je ona kojom njen donositelj alje poruku i izvjeuje sve subjekte na odreenom podruju gdje se ta pravna norma treba primijeniti. Npr. Ustav RH upuen je svim fizikim i pravnim osobama. One su apstraktne. POSEBNA je ona koja je upuena samo jednom djelu zakonskih subjekata, odnosno samo jednom djelu stanovnitva u odreenim situacijama (npr. Zakon o noenju oruja smo na one koji nose oruje. POJEDINANA su one koje se tie samo tono odreene osobe (npr. priznavanje oinstva).

11. AUTONOMNO PRAVO 4

To su takve norme koje stvaraju subjekti prava samostalno, ali u okvirima doputenim zakonom. Nastaju neovisno o djelovanju zakonodavca ili drugih dravnih tijela. Znaajka je u tome to ona ne mogu obuhvatiti dio pravnih norma koje uvrtavamo u stroge pravne norme. 12. OBIAJI I UZANCE Obiaji su nepisana pravila pa se njihovo postojanje mora dokazivati (imaju svoj odraz u poslovanju, pa su to poslovni obiaji, imamo: vodoravne obiaje koji vrijede za sve struke i okomiti koji vrijede samo za jednu struku.). Osim u usmenom, mogu se javiti i u pismenom obliku. To su jednoobrazna pravila koja sastavlja i revidira meunarodna trgovaka komora MTK, ICC, ICCI u Parizu meunarodna organizacija gospodarstvenika. Uzance su pisani, sakupljeni i od nadlenog tijela objavljeni obiaji. 13. OPI UVJETI POSLOVANJA Opi uvjeti poslova su formulari, tiskanice, obrasci kojima se slui danas vie od 80% radnih ljudi, oni ubrzavaju, pojednostavljuju i ine ravnopravniji dogovor ugovornih strana. Pojavljuju se kao arhezijski ugovor, tipski, opi uvjeti poslova u uem smislu, klauzule i termini, incoterms) 14. KLAUZULE I TERMINI Klauzule termini su najee odreene kratice, saetak, neke vrste ifrirane odredbe o pojedinim situacijama o poslovanju. One mogu biti rezultat djelovanja odreenog gospodarskog subjekta ili skupine subjekata u odreenoj struci. 15. SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA Sudsku i arbitranu praksu, najlake je objasniti injenicom kako sudbena (arbitrana) tijela u jednakim ili slinim sluajevima donose svoje odluke ponavljajui pravno tumaenje konkretnih pravnih normi na nain da to ine stalni, relativno dulje ili krae vrijeme. U obavljaju te dunosti sudovi i arbitrae ne samo tumae pravne propise i ostale pravne norme, oni istovremeno i primjenjuju sve te norme na konkretan sluaj. Stabilnost propisa i kontinuitet sudske prakse podloga su pravne sigurnosti. Sud je onaj koji po pravilu odreuje smisao pravnih normi kao njihov posljednji tuma. Subjektivnom metodom trai se znakovitost koju je normi htio dati njezin tvorac. Objektivno tumaenje ne istrauje volju tvorca po onome to je zakonodavac htio rei, ve ono to je stvarno rekao. Nedostatak je sudske prakse to djeluje retroaktivno. Sudskog praksi se ne moe dati ona znakovitost, koju ona ima u zemljama gdje postoji precedentno pravo. Odluke viih sudova formalno ne obvezuju nie sudove, ali stvarno je neizbjeno da nii sudovi o njima vode rauna iz razliitih razloga. 16. PRAVNA ZNANOST (doktrina) 5

Pravna znanost predstavlja posredni neizravan izvor prava, jer se sudovi i druga dravna tijela ne mogu studijama, raspravama i lancima sluiti na nain da svoje odluke temelje na njima i da se pozivaju na njih, ali e zasigurno posluiti kao podrka i oslonac svakome tko primjenjuje odreenu pravnu normu. Treba znati pronai pravni izvor i dobro ga primijeniti. Metode u pravnoj znanosti su slijedee: 1. kritike studije i potom iznoenje zakonodavcu moguih rjeenja u obliku vlastitih prijedloga 2. kritiki prikazi koji idu u pravcu stvaranja sudske i arbitrane prakse 17. SUBJEKTI TRGOVAKOG PRAVA - openito Pravni subjekti su ljudi koji u drutvenim odnosima imaju pravne obveze i pravna ovlatenja prema pravnim objektima. Pravni subjekt je prvenstveno ovjek i brojne drutvene organizacije koje imaju posebna ovlatenja i obveze. 1. Fizika osoba ovjek pojedinac 2. Pravna osoba organizacija kao pravni subjekt. To je tvorevina u kojoj se pojavljuje vie fizikih osoba i imovine. Fizika osoba nastaje roenjem i prestaje smru. Pravna osoba nastaje upisom u registar pravnih osoba. Tada moe stei pravnu, poslovnu i kaznenu sposobnost istovremeno, ali i ne mora. Pravna osoba postaje pravni subjekt i davanjem koncesije od drave ime ona pokazuje interes i privlai kapital, a prestaje ispisom iz registra, propau imovine i na dr. nain. Poduzee podrazumijevamo gospodarske subjekte koji se bave proizvodnjom robe i usluga. To je dio nekog trgovakog drutva, gospodarskog subjekta koji predstavlja veu ili manju cjelinu, ali se ne moe zasebno javiti u pravnom prometu. Trgovaka drutva kao subjekti trgovakog drutva su gospodarski subjekti koje poznaje Zakon o trgovakim drutvima i zajedno s trgovcem pojedincem ine trgovake subjekte trgovakog prava u Hrvatskoj. Trgovako drutvo je pravna osoba. 18. POJAM TRGOVCA I TRGOVAKOG DRUTVA Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti i to proizvodnjom prometa roba i pruanja usluga na tritu. Trgovako drutvo definiramo kao pravnu osobu koja nastaje ugovorom izmeu dvije ili vie pravnih ili fizikih osoba, koje udruene vlastitim kapitalom i radom posluju pod istom tvrtkom radi sjecanja odbiti. 19. PRAVNA OSOBNOST DRUTVA I TRGOVCA - pojedinca Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u sudski registar, svrha toga je da moe u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, odnosno biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari. ZTD razlikuje dvije vrste: drutvena osoba (j.t.d. i k.d.) te drutva kapitala (d.d. i do.o.) 1. Drutvena osoba teite je na osobama fizikim ili pravnim koje ine dotino drutvo. 6

2. U drutvima kapitala nije vano tko su lanovi, bitno je da se javlja kapital u vrijednosti ne manjoj od one koju propisuje zakon: - J.T.D. javno trgovako drutvo - K.D. komanditno drutvo - D.D. dioniko drutvo - D.O.O. drutvo s ogranienom odgovornou. Prije upisa u sudski registar, kada lanovi sklope drutveni ugovor, donose statut ili potpisuju izjavu o osnivanju. Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. Svojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u trgovaki registar, a prestaje brisanjem iz nje. Pravnu osobnost moe stei ako godinji prihod prelazi 2 milijuna kuna, a mora traiti ako godinji prihod prelazi 15 milijuna kuna. 20. DRUTVO I PODUZEE Poduzee je imovinska i radna cjelina, trajni gospodarski pothvat, ali nikako pravna osoba ni trgovac pojedinac, dok su drutva i trgovac pojedinac nositelji prava i obveza, porezni su obveznici, poinitelji kaznenih djela i sl. 21. PREDDRUTVO Preddrutvo nastaje sklapanjem drutvenog ugovora, usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivaa trgovakog drutva. Upisom trgovakog drutva u sudski registar preddrutvo prestaje, a steena prava i preuzete obveze u ime trgovakog drutva su prava i obveze trgovakog drutva. 22. TVRTKA Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.. Mora sadravati oznaku predmeta poslovanja (skup svih djelatnosti koje obavlja odreeno trgovakog drutvo i koje se upisuje u sudski registar), prema naelu istinitosti mora dati toan opis kako bi se u svakom trenutku mogla razlikovati od tvrtke svakog drugog trgovakog drutva upisanog kod istog registarskog suda. Mora biti pisana na hrvatskom jeziku, ali uz odobrenje nadlenost tijela moe imati i prijevod i na stranom jeziku. Mora imati naznaku sjedita kako bi se znalo kojem registarskom sudu pripada. Odreuje se izjavom o osnivanju drutva odnosno statutom, uz naznaku kojom se poblie obiljeava, a ime mora sadravati i naznaku predmeta poslovanja. Trgovako drutvo moe svoje sjedite promijeniti. Ako to ini unutar RH, potrebno je samo u temeljnom aktu (statut) donijeti odluku o promjeni sjedita. 23. PREDMET POSLOVANJA 7

Predmet poslovanja je skup svih doputenih djelatnosti koje obavlja to drutvo i koje je upisano u sudski registar. Odreuje se temeljnim aktom drutva (ako nije u skladu s moralom). 24. SJEDITE DRUTVA To je mjesto u kojem je uprava i iz kojeg se rukovodi poslovnom djelatnou. Odreivanjem sjedita odreuje se u koji e se trgovaki sud upisati. Po sjeditu se odreuju domai i strani subjekti. Moe biti samo jedno sjedite, a ako se obavljaju poslovi na vie mjesta ona se osnivaju podrunice. Sjedite drutva moe se mijenjati i prenositi ali se moraju podmiriti sve obveze. 25. PODRUNICA Podrunica je poslovna jedinica odvojena od sjedita drutva, s odreenom samostalnou u obavljanju poslova iz predmeta poslova. Podrunice moe osnovati trgovako drutvo i trgovac pojedinac odlukom o osnivanju, koju mora ovjeriti javni biljenik, registriraju se u sudski registar i to u mjestu sjedita gdje se nalazi. Organizacijskim oblikom podrunica je dio pravne osobe, s tim da moe imati relativnu samostalnost poslovanja. 26. i 27. ZASTUPANJE TRGOVAKIH DRUTAVA I OSOBE OVLATENE ZASTUPATI TRGOVAKA DRUTVA Razlikujemo zastupnike po zakon , a te ovlasti imaju osobe koje su upisuju u trgovaki registar, gdje pohranjuju i svoje ovlatene potpise. One mogu zastupati drutvo u obavljanju radnji u pravnom prometu, sklapati ugovore i zastupati drutvo u postupcima pred sudom. Zastupnici po punomoi - zastupnik trgovakog drutva daje punomo drugoj osobi, ali samo u granicama ovlasti zastupnika upisanim u sudski registar. Punomonik po zaposlenju osoba ija je dunost kao radnika trgovakog drutva da obavlja poslove sklapanja odreenih ugovora, odnosno poduzimanje odreenih radnji. 28. OVLASTI OSOBA OVLATENIH ZASTUPATI TRGOVAKA DRUTVA Ovlasti mogu biti utemeljene na: 1. zakonu nije potreban poseban zakonski akt i to su lanovi uprave drutva, 2. aktu ovlatenog tijela (najee sud) npr. steajni upravitelj koji je jedina osoba ovlatena zastupati temeljem odluke steajnog vijea ovlatenog suda (trgovakog drutva) 3. punomoi to mogu biti prokura, trgovaka punomo, punomo trgovakom putniku, punomo po zaposlenju. 29. PROKURA

8

Prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni Zakonom o trgovakim drutvima. Daje se u pisanom obliku, a moe je dati pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ovog Zakona. Davanje prokure mora se predvidjeti u statutu drutva, ona moe biti pojedinana i skupna. U skupnoj prokuri poslovi su pravovaljani samo ako su suglasni svi prokuristi zajedno. Prokurist je fizika osoba koja nije u radnom odnosu kod odreene pravne osobe, ali radi po njenim nalozima. On moe sklopiti ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakog drutva i zastupati ga pred upravnim i drugim dravnim tijelima. Prokura trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni Zakonom o trgovakim drutvima. 30. ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUTVA Odgovornost obuhvaa svaku obvezu drutva. lan drutva odgovara bez obzira na pravni temelj obveze drutva tj. zbog neispunjavanja ugovora, za kazne, za porez koji druguje drutvu. 31. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO (J.T.D.) Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. lanovi drutva mogu biti sve pravne i fizike osobe. 32. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA J.T.D. Pravni odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom. Odredbe Zakona o trgovakim drutvima primjenjuju se samo ukoliko lanovi svoje odnose ne urede drugaijim drutvenim ugovorom. Pravo i obveza svakog lana jest voditi poslove drutva i postupati s panjom koju posveuju vlastitim poslovima. Udio u dobiti lanova razmjeran je udjelima uloga u drutvu. 33. PRAVNI ODNOSI LANOVA J.T.D. PREMA TREIMA Za obveze drutva prema treim, svaki lan odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim lanovima drutva, a tu istu obavezu ima i novi lan koji pristupi drutvu bez obzira kad su nastale obaveze prema treim. 34. PRESTANAK J.T.D. I ISTUPANJE LANOVA IZ DRUTVA Razlozi sa prestanak su: istek vremena za koje je osnovano odluka lanova drutva 9

1. 2.

pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit 4. steaj drutva 5. smrt lana 6. steaj nad nekim od lanova drutva 7. otkaz lana 8. pravomona odluka suda. Svaki ovaj razlog, osim steaja ne dovode automatski do prestanka poslovanja javnog drutva, to znai da svi lanovi postaju likvidatori.3.

35. LIKVIDACIJA Nakon nastanka razloga za prestanak drutva provodi se likvidacija, ako lanovi ne dogovore drugaiji nain obrauna i podjele ili se nad drutvom ne otvori steaj. Likvidacijom svi lanovi drutva postaju likvidatori i oni provode likvidaciju, ako odlukom lanova ili drutvenim ugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi ili druge osobe. Oni utvruju vrijednost JTD iz koje podmiruju obveze drutva, a ako neto preostane to dijele meusobno ali tek to proe godina dana od treeg poziva vjerovnicima da prijave svoja potraivanja. U sluaju da vrijednog drutva nije dovoljna za podmirenje svih dugova oni se podmiruju iz imovine lanova. Po okonanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za brisanje drutva iz sudskog registra kada drutvo prestaje postojati. 36. KOMANDITNO DRUTVO (K.D.) To je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor). Drutvenim ugovorom moraju se odrediti lanovi ili lan koji imaju poloaj komplementara, te lan i njegovi komanditori, kao i pred upisa u sudski registar, i visini uloga svakog od njih. 37. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA K. D. Funkcije upravljanja obnaaju komplementari, to za posljedicu ima iskljuenje komanditora iz upravljanja poslovima drutva. U takvoj situaciji komanditor se moe utemeljeno usprotiviti samo onim odlukama, postupcima ili radnjama komplementara koje izlaze izvan okvira redovitog poslovanja drutva. Odnosi lanova su dispozitivni to znai da se doputa mogunost drugaijeg ureenja odnosa lanova glede upravljanja.

38. PRAVNI ODNOSI LANOVA K. D. PREMA TREIM 10

Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo, iznimno moe se odlukom svih dati prokura i trgovaka punomo. Odgovornost komanditora ograniena je do visine njegova uloga, a komplementari odgovaraju jednako kao i lanovi J. T. D. cjelokupnom imovinom. Novi lan odgovara u skladu s odredbama Zakona o trg. dru. i za one obveze koje je drutvo preuzele prije njegovoga pristupa drutvu. 39. TAJNO DRUTVO Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku poduzetnika. Ulog tajnog lana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog moe biti u novcu, stvarima i pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu. Tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog lana. 40. TRGOVAC POJEDINAC To je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. 41. LANSKA PRAVA U DRUTVIMA OSOBA Prava lanova su prvenstveno u raspodjeli dobiti ovisno o udjelima u drutvu odnosno drutvenim ugovorima ako ih ima. Ta prava mogu biti: a) pravo na upravljanje pravo glasa, odluivanja, zastupanja nadzora i pravo voenja poslova, b) imovinska prava pravo na raspodjelu dobiti, pravo raspolaganja udjela, pravo prvokupa i prvenstva. 42. POJAM I NASTANAK DIONIKOG DRUTVA (D.D.) Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojem lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. D.D. moe imati i samo jednog dioniara. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva i oni su osnivai koji usvajaju statut. Statut je temeljeni akt d.d. Temeljni kapital podijeljen je na dionice koje glase na nominalni iznos. Naknadno na burzi taj iznos (cijena) se mijenja. ZTD propisuje minimalni iznos temeljnog kapitala 15.000 . Osnivanje d.d. moe biti: 1. simultano osnivai skupljaju sve dionice pri osnivanju 2. sukcesivno (postupno) osniva upuuje poziv zainteresiranima da u odreenom vremenu otkupe dionice. 11

1. Prilikom simultanog osnivanja jedan ili vie lanova potpisujui statut, istovremeno otkupljuju sve dionice i potpisuju izjavu o osnivanju, d.d. je osnovano i onda kada dioniari upiu dionice za cjelokupni iznos temeljnog kapitala, ali kada kod ovlatene banke uplate barem iznosa. Nakon uplata, usvaja se statut, ZTD propisuje minimum njegova sadraja: - ime tvrtke i sjedite - predmet poslovanja - iznos temeljnog kapitala - rod dionica - nominalni iznos dionica - naznaka da li se izdaje na ime ili nositelja - broj lanova uprave i nadzornog organa ako ga drutvo ima - nain i oblik objave priopenja drutva - ime i prebivalite, odnosno tvrtka svakog osnivaa - izjava osnivaa da prihvaa Statut D.d. se moe osnovati na odreeno i neodreeno vrijeme, to treba naznaiti u statutu jer je presumcija da je osnovano na neodreeno vrijeme. Svi podaci o d.d. moraju se objaviti u NN i u nekom od sredstava javnog priopavanja. Revizija je postupak koji moraju osigurati osnivai (revizori osnivanja), ali i dioniari mogu odluiti da se izvri nova revizija ili trae to od suda ako su osnivai istovremeno lanovi uprave i nadzornog odbora. 2. Prilikom sukcesivnog osnivanja osnivai osnivaju statut i uplauju dio temeljnog kapitala kroz dionice, a za ostatak upuuju javni poziv zainteresiranima da upiu dionice. Upisnica knjiga u koju se upisuju budui dioniari. Dionice se ne smiju podijeliti onim upisnicima za koje neki od osnivaa znaju da nisu sposobni platiti upisane dionice. Da bi se okonao postupak osnivanja, saziva se osnivaka skuptina na kojoj javni biljenik utvruje da li joj prisustvuje broj osoba koje daje kvorum. Statutom se predvia broj dioniara (tj. dionica) koji daje kvorum. 43. POJAM I VRSTE DIONICA Dionica je vrijednosni obvezno pravni papir koji ukazuje na obvezu ali ima i korporacijska svojstva, to znai da daje i pravo sudjelovanja u upravljanju i imovinskoj koristi. Dionica moe glasiti i na ime i na donosioca. Prenoenje dionice na donosioca vri se jednostavnom prodajom. Kod dionica je tono naznaeno tko je imalac dionice, a njezin prijenos oznauje se na poleini dionice. Vrste dionica su: 1. redovna 2. povlatena Imatelj redovne dionice ima pravo glasa na glavnoj skuptini dionikog drutva, ostvaruje pravo na isplatu dividenda koja je jedini oblik sudjelovanja u dobiti dionikog drutva, ostvaruje pravo na isplatu steajne odnosno likvidacijske mase drutva. Imatelj povlatene dionice ostvaruje pravo na neka povlatena prava, kao to su pravo prvenstva pri isplati dijela iz likvidacijske mase. Povlatene dionice mogu biti: 12

kumulativne zbirne povlatene dionice koje daju svakom imatelju pravo naplate svih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi redovnih dionica 2. participativne povlatene dionice koje daju pravo imatelju da istovremeno naplati ono to mu je proizalo iz povlatene dionice, a i ono to e moi ostvariti imatelj redovne dionice. Prema redoslijedu izdavanja razlikujemo: 1. osnivake dionice (dionice prve emisije), imatelji osnivakih dionica imaju pravo prvenstva kupovine dionica idue emisije; 2. dionice iduih emisija O obzirom o nainu prijenosa i oznaci primatelja dionice dijelimo na : 1. na ime prenosi se indosiranjem 2. na donositelja predajom, tradicijom. Sastavni dijelovi dionice su : 1. oznaka da je dionica 2. oznaka o vrsi i rodu dionice 3. tvrtka i sjedite izdavatelja dionice 4. tvrtka ili ime i prezime osobe na koju glasi dionica, ako se radi o dionici na ime, a ko ne naznaka da se radi o dionici na donosioca. Svaka dionica sastoji se od: 1. plata koji sadri injenice o dionici 2. kuponskog arka koji se sastoji od kupona koji se koriste za ostvarivanje prava na dividendu. 3. talona slui kao dokaz da smo imatelj dionice i da moemo doi u posjed novih kupona kad potroimo kuponski arak Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skuptina ili osnivai drutva u skladu sa statutom.1.

44. OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA Temeljni akt o osnivanju dionikog drutva je statut. Osnivanje moe biti: 1. simultano osnivatelji usvajaju i potpisuju statut, preuzimaju sve dionice i cjeli temeljni kapital 2. sukcesivno - u obliku javno biljenikog akta, usvajaju statut, preuzimaju dio dionica i upuuju javni poziv zainteresiranima za upis dionica 45. PRAVNI ODNOSI IZMEU D.D. I DIONIARA Pravni odnosi ureeni su prisilnim propisima. Postoje tri osnovna naela: 1. naelo jednakog poloaja dioniara to znai da dioniari u jednakim uvjetima imaju jednak poloaj u drutvu 2. naelo povjerenja znai savjesnost dioniara prema drutvu i prema ostalim dioniarima 3. naelo jednakosti znai da visina udjela u temeljnom kapitalu, znai razliit poloaj tj. za jednak doprinos jednaka prava.

13

46. ORGANI (USTROJ) DIONIKOG DRUTVA Organi dionikog drutva su: - uprava nadzorni odbor glavna skuptina Uprava mora je imati svako dioniko drutvo, sastoji se od jedne ili vie poslovno sposobnih fizikih osoba iji je broj odreen statutom, ako se sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Kanjene osobe ne mogu biti lanovi uprave. Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost, zastupa drutvo, lanove uprave imenuje Nadzorni odbor na vrijeme od 5 godina. Uprava ima zadau i obvezu pripremati glavnu skuptinu, odluke i druge akte i provoditi u dijela ono to odluuje glavna skuptina. Nadzorni odbor je obavezan organ dionikom drutvu, ima najmanje tri lana, i takoer moraju biti fizike osobe, 1/3 lanova predlau zaposlenici. lan odbora ne moe biti i lan uprave istog dionikog drutva. Statutom se moe odrediti i vei broj ali mora biti neparan, lanove bira glavna skuptina drutva na 4 godine, Glavna skuptina je onaj organ gdje svi dioniari na glavnoj skuptini ostvaruju svoja prava veza za rad dionikog drutva, nadzorni organi i uprava duni su sudjelovati pri radu skuptine, ali bez prava glasa. Nadlenosti glavne skuptine je odluivanje o godinjim financijskim izvjeima, upotrebi dobiti, imenovanju i razrjeenju lanova uprave i nadzornog odbora . 47. STATUT DIONIKOG DRUTVA Statut je temeljni akt dionikog drutva. Statut usvajaju i potpisuju osnivatelji kod simultanog osnivanja 48. POVEANJE I SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA Odluka o poveanju temeljnog kapitala drutva ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skuptini pri donoenju odluke. Ako su izdane dionice vie rodova za odluku je potrebno suglasje svih rodova dionica. Poveanje temeljnog kapitala drutva ulozima mogue je samo izdavanjem novih dionica. U drutvu koje je izdalo dionice bez nominalnog iznosa mora se poveati ukupan broj tih dionica u omjeru poveanja temeljnog kapitala i temeljenog kapitala prije poveanja. Svaki dioniar ima pravo upisa najmanje onog dijela novih dionica koji odgovara njegovom udjelu u dotadanjem temeljnom kapitalu drutva. Odluka o poveanju kapitala mora se podnijeti sudu radi upisa u trgovaki registar. Glavna skuptina moe odluiti da se temeljni kapital povea pretvorbom kapitalne dobiti, rezervi i zadrane dobiti u temeljni kapital (nakon rauna dobiti i gubitka). Za donoenje odluke o smanjenju temeljnog kapitala drutva potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje glasova temeljnog kapitala drutva zastupljenog na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke. U drutvima koje je izdalo dionice s nominalnim iznosom temeljni se kapital smanjuje smanjenjem nominalnog iznosa dionica. Ako bi iznos smanjenja temeljnog kapitala koji otpada 14

na svaku dionicu doveo do toga da bi nominalni iznos dionice bio nii od doputenog najnieg takvog iznosa pa ga se vie ne bi moglo smanjiti smanjenje se provodi spajanjem dionica. U odluci o smanjenju temeljnog kapitala mora se odrediti nain njegova smanjena, i ta odluka mora se podnijeti sudu radi upisa u sudski registar. Temeljni kapital smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju u sudski registar. 49. DRUTVO S OGRANIENOG ODGOVORNOU (D.O.O.) D.O.O. je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Ulozi ne moraju biti jednaki. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Osnovati drutvo moe jedna ili vie osoba. 50. OSNIVANJE D.O.O. Drutvo je osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivai. Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenikog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni biljenik. Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju mora sadravati: ime, prezime, odnosno tvrtku, sjedite, predmet poslovanja, ukupni iznos temeljnog kapitala, te iznos svakog pojedinanog temeljnog uloga osnivaa, odredbu o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme, prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga,. Temeljni kapital mora biti izraen u kunama i najnii iznos je 20.000,00 kuna. Nakon dobivenog rjeenja otvara se iro-raun u nekoj od institucija platnog prometa. 51. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA I D. O. O Svaki lan je duan u skladu s drutvenim ugovorom i odlukama organa drutva uplatiti dio temeljnog kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog). Drutvo ne moe pojedinim lanovima odgoditi, olakati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog. lan drutva koji pravodobno ne uplati ulog, duan je drutvu platiti zakonske zatezne kamate. Svaki lan drutva koji je u zakanjenju s uplatom uloga, biti e upozoren da e ako ne uplati temeljni ulog biti iskljuen iz drutva. Istupanjem i iskljuenjem lana prestaje njegovo lanstvo i sva prava koja iz toga proizlaze. 52. USTROJ (ORGANI, TIJELA) D.O.O. Tijela d.o.o. su: uprava Nadzorni odbor skuptina Uprava jedan ili vie direktora, vodi poslove drutva u skladu s drutvenim ugovorom, odlukama lanova drutva i obveznim uputama skuptine i nadzornog odbora ako ga drutvo ima. lan uprave je poslovno sposobna fizika osoba. Uprava zastupa drutvo. Ako uprava ima vie lanova drutvenim ugovorom se moe odrediti da drutvo zastupa jedan lan zajedno s 15

prokuristom. lanovi drutva imenuju upravu drutva, skuptina ih imenuje i opoziva. Nebitno je li dotina osoba dioniar ili lan drutva. Nadzorni odbor drutvenim ugovorom odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor. Mora ga imati ako je prosjean broj zaposlenih u prethodnoj godini iznosio 300, ako je to propisano zakonom ili ako je temeljni kapital drutva vei od 600.000,00 kuna i ono ima vie od 50 lanova. Ima najmanje tri lana (broj mora biti neparan) koji se biraju iz lanova drutva na skuptini na zahtjev lanova drutva iji ulog ini 1/3 temeljenog kapitala zastupljenog na skuptini. Skuptina najvei organ drutva, na sjednicama skuptine lanovi drutva donose odluke za koje su ovlateni zakonom i drutvenim ugovorom, skuptinu saziva Uprava, odrava se u sjeditu drutva, mora se sazvati berem jednom godinje, skuptina odluuje o financijskim izvjeima, imenovanju i opozivu lanova uprave, izboru i opozivu lanova Nadzornog odbora, podjeli i povlaenju poslovnih udjela zahtjevu za uplatama temeljnih uloga, davanju prokure, izmjeni drutvenog ugovora, 53. DRUTVENI UGOVORI D.O.O. Drutveni ugovor je interni ugovor u trgovakim drutvima, kojim lanovi drutva ureuju meusobne odnose, moe se izmijeniti samo odlukom lanova drutva, odluka mora biti u obliku javnobiljenikog akta, privatne isprave koju potvrdi javni biljenik ili javnobiljenikog zapisnika. Odluka nema uinka dok se ne upie u sudski registar i donosi se veinom od najmanje od danih glasova. 54. PRESTANAK D.D. I D.O.O. D.D. prestaje: - istek vremena odreenog u statutu - odluka glavne skuptine - pravomona odluka registarskog suda - pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom - odluka steajnog vijea - provoenje steajnog postupka - ukidanje drutva D.O.O. prestaje postojati: - Istek vremena odreenog u drutvenom ugovoru - odluka lanova - pripajanje drutva drugome drutvu i spajanje s drugim drutvom - odluka steajnog vijea - odluka registarskog suda - provoenje steajnog postupka - ukidanje drutva - pravomona presuda suda

16

55. LANSKA PRAVA U DRUTVIMA KAPITALA U drutvima kapitala postoje odreena lanska prava i to: 1) Pravo na upravljanje s utjecajem na osnivanje i prestanak pravo sudjelovati u osnivanju svaki dioniar koji prihvaa drutveni ugovor ima to pravo pravo glasa ima svaki dioniar koji ima redovitu dionicu pravo odluivanja konkretizacija prava glasa u drutvu nije nuno da lan sudjeluje u radu skuptine, ali kada doe ima pravo glasa pravo voditi poslove pripast e samo onim lanovima koji su fizike osobe i koje imaju potpunu poslovnu sposobnost, s uvjetom da ga se izabere za lana uprave pravo zastupati drutvo vee se za lanstvo u upravi, odnosno samo onaj koji je u upravi pravo otkazati ugovor pravo sudjelovati u poslovima likvidacije lanovi uprave, ali moe se od strane skuptine imenovati likvidator 2) Imovinska prava pravo na dobit sva drutva postoje radi dobiti temeljno imovinsko pravo zajameno je pravo na nadoknadu trokova i tete drutvo nadoknauje tetu ako je ima pravo raspolagati udjelima indosiranje pravo prvenstva kod poveanja temeljnog kapitala pravo sudjelovanja u podjeli steajne mase u likvidaciji kod pravne osobe koja prestaje postojati 3) Posebna prava pravo obavijetenosti kroz razliite oblike obavjeivanja to se dogaa u drutvu pravo manjine pravo na vee udjele ili vea prava udjela pravo pobijati odluke drutva LANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA U

a) b) c) d) e) f) g)

a) b) c) d) e)

a) b) c) d)

56. PRAVNI POLOAJ DRUTVIMA KAPITALA

Upravu i nadzorni odbor u drutvima kapitala ine njihovi lanovi. Bez sudjelovanja lanova u ovim tijelima ni oni ne bi mogli obnaati svoje zakonom, statutom odnosno drutvenim ugovorom predviene funkcije. Svaki pravni poloaj donosi i odreene ovlasti, prava i pogodnosti. Ovlasti Temeljenu ovlast za lanove uprave predstavlja voenje poslova drutva, to lanovi uprave vode na vlastitu odgovornost. Opseg i sadraj ovlasti voenja poslova doista je toliko nepredvidiv i ovisan o konkretnim uvjetima rada, predmetu poslova i okolnostima koje diktira domae ili meunarodno trite. Nadzorni odbor ima ovlasti da obavlja glavnu kontrolu, nadzornu funkciju u drutvu. Oni u biti obavljaju nadziranje voenja poslova drutva. 17

Prava lanovi uprave na prvom mjestu imaju pravo na plau, pravo na sudjelovanje u dobiti drutva, pravo na naknadu izdataka (trokovi prijevoza i sl.), ima pravo biti nazoan na sjednici nadzornog odbora i glavne skuptine itd..... lanovi nadzornog odbora imaju pravo na nagradu za rad, pravo sazvati glavnu skuptinu drutva, pravo podnijeti tubu protiv drutva kojom zahtjeva nitavost odluke skuptine i na kraju imaju pravo na informiranost ....... Pogodnosti lanovi uprave dobivanje kredita, upotreba kreditnih kartica na troak drutva ali u odobrenim okvirima, naknadu izdataka (upotreba vlastitog auta i sl.), mobitel, raunalo ili pogodnosti ivotnog osiguranja, ..... lanovi nadzornog odbora dobivanje kredita od strane drutva, naknadu izdataka, (upotreba vlastitog auta i sl.), mobitel, ivotno osiguranje, upotreba kreditnih kartica i sl..... (.. POJAM I ZNAAJKE DRUTAVA KAPITALA Drutvo kapitala su dionika drutva D.D. i drutva ograniene odgovornosti D.O.O. To su drutva gdje se u prvom planu nalazi kapital drutva, a ne individualnost njegovih lanova. U pravilu u takav tip drutva lanovi unose samo dio imovine, ne rade u njemu i ne odgovaraju za njegove obveze. ) 57. POVEZANA DRUTVA Povezana drutva su pravno samostalna drutva koja u meusobnom odnosu mogu stajati ako: 1. drutvo koje u drugome drutvu ima veinski udio ili veinsko pravo u odluivanju 2. ovisno i vladajue drutvo 3. drutvo koncerna 4. drutvo s uzajamnim udjelima 5. drutva povezana poduzetnikim ugovorom 58. PREOBLIKOVANJE DRUTVA Svako drutvo moe na temelju odluke organa drutva i u skladu s odredbama ZTD promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao drutvo drugoga oblika. Drutvo ne moe promijeniti oblik prije nego to proteknu dvije godine od njegova upisa u sudski registar ili od upisa u taj registar posljednje promjene oblika drutva prilikom promjene oblika ne provodi se likvidacija drutva, oblik ne moe promijeniti drutvo nad kojim je otvoren steaj. 59. INOZEMNA ULAGANJA Inozemni ulaga je svaka prava osoba ije je registrirano sjedite izvan RH i svaka fizika osoba koja je strani dravljanin, izbjeglica ili apatrid, ako stie udio ili dionice u drutvu ili u njega ulae na ugovornoj osnovi.

18

60. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUENJE GIU je pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihov poslova te da bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit. Predmet poslovanja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju lanovi udruenja. 61. SUDSKI REGISTAR To je javna knjiga u koju se upisuju podaci o pravnim osobama prvenstveno trgovakim drutvima ali i ustanovama, zadrugama, gospodarskim interesnim udruenjima, trgovcima pojedincima, te podrunicama inozemnih trgovakim drutva, te promjene tih podataka. Vode ga trgovaki sudovi, upis se obavlja na temelju odluke registarskog suca i na temelju prijave za upis, a po slubenoj dunosti samo kada je to predvieno zakonom. Prijava mora sadravati ime, predmet poslovanja i sjedite, prijava mora imati javnobiljeniki oblik, i uz nju prilaze se ugovor i statut koji je temelj osnivanja odreenog pravnog subjekta. Potpisuju se svi lanovi drutva osoba (svi lanovi uprave i nadzorni odbor). Upisom u sudski registar stjee se pravna sposobnost pravne osobe, a takoer i fizike osobe, Temeljna naela na kojima se temelji upis u sudski registar: 1. naelo istinitosti 2. naelo zakonitosti 3. naelo javnosti sudski registar je javna je isprava 4. naelo prvenstva upisuju se oni zahtjevi koji su prije podneseni. 62. POJAM I NAELA STEAJA Steaj to je posebni sudski postupak koji se provodi nad imovinom steajnog dunika ukoliko se uvidi postojanje steajnog razloga, a to su najee nesposobnost za plaanje i prezaduenost s ciljem namirenja veeg ili manjeg broja steajnih vjerovnika. Naela: 1. naelo univerzalnosti iz cjelokupne imovine dunika trait e se naplata njegovih dugova 2. naelo ravnopravnosti svi vjerovnici su u istoj poziciji prema steajnom duniku 3. naelo steajne mase sva imovina dunika e se pretvoriti u novac koji ini steajnu masu 4. naelo abandona - naelo ustupanja stvari umjesto novca 5. naelo zakonitosti u postupku mogu sudjelovati samo osobe kojima to pravo daje zakon i to je postupak u kome se imaju potivati odredbe zakona koje su stroge naravi 6. naelo steajnih organa moraju se pojaviti oni organi koji pripadaju sudovima (steajno vijee, steajni sudac i odbor vjerovnika i steajni upravitelj)

19

63. TIJELA STEAJNOG POSTUPKA Tijela steajnog postupka: 1. steajno vijee - (3 sudca od kojih je 1 predsjednik vijea) 2. steajni sudac - (lan steajnog vijee, ne predsjednik) 3. steajni upravitelj - (stupa na mjesto uprave, direktora) 4. odbor vjerovnika - ( 5 lanova i pomae u voenju steajnog postupka) 64. TIJEK STEAJNOG POSTUPKA Steajni postupak moe pokrenuti sam dunik koji se obraa trgovakom sudu, vjerovnici, FINA ili neki drugi organ ovlaten za to. Predlagatelj je duan uiniti vjerojatnim postojanje obveze za pokretanje postupka. Kada je uslijedio prijedlog steajnog postupka susreemo se s prethodim postupku tj. sa I. faza postupka utvruje se stvarno injenino stanje pri emu veliku ulogu ima steajno vijee koje odluuje da li e se voditi steajni postupak, u prethodnom postupku mogue je ograniiti prava ovlatenih osoba dunika a pri tome se misli na zabranu podizanja novih kredita ili poveanje plae, a sve radi zatite vjerovnika zakazuje se roite, na koje se poziva dunik, predlaga i FINA i tada se moe predloiti sklapanje prisilne nagodbe, a ako se to ne uini onda se na temelju priloene dokumentacije ide na II. fazu postupka otvara se steajni postupak, a odluku o tome donosi steajno vijee, odluka se mora objaviti na oglasnoj ploi suda i od tog trenutka nastupaju pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, po otvaranju steajnog postupka saznaje se da li je steajni dunik dugovao jednom ili vie vjerovnika, (ta potraivanja moraju biti starija od 60 dana od dana otvaranja SP da bi se mogla pobijati) pravo pobijanja imaju steajni upravitelj i oni vjerovnici koji se smatraju pogoenima, tuba se podnosi u roku od 6 mjeseci od dana otvaranja steajnog postupka vjerovnici su duni nakon otvarana SP u roku od 30 dana poslati prijavu potraivanja u kojoj se navodi tko je vjerovnik, pravna osnova i iznos potraivanja te broj iro-rauna na koji ele da im se doznai iznos iz SP, kada protekne ovaj rok zakazuje se roite za priznanje potraivanja na kome se ispituju potraivanja i na koje se oglasom pozivaju dunik, vjerovnici i steajni upravitelj, na rok roitu utvruju se postojanje potraivanja za koje sudski upravitelj kae da nisu sporna ili ih ne osporava prisutni vjerovnici, ako se pojave osporena potraivanja sud upuuje vjerovnike da se u posebnom postupku pokrene postupak pred sudom ili nekim drugim organom, vjerovnici moraju u roku od 8 dana podnijeti tubu za utvrenje njihovog potraivanja. 20

-

-

III. faza postupka to je postupak unovenja imovine dunika, to znai da se sva imovina koja ini steajnu masu nastoji pretvoriti u novac kada steajni upravitelj ocjeni da je sakupljeno dovoljno novca iz imovine steajnog dunika predlae steajnom vijeu da se ide na postupak GLAVNE DIOBE IV. faza postupka steajno vijee izrauje nacrt i s njim upoznaje vjerovnike na roitu za glavu diobu, na tom roitu mogue je stavljati primjedbe u pogledu kojih se steajno vijee mora izjasniti odmah ili u roku od 8 dana, glavnom diobom utvruje se postotak isplate vjerovnika koji su svrstani 2 isplatna reda 1. potraivanja koja su prihod od dravnog prorauna RH ili fondova koji se namiruju iz plaa djelatnika 2. svi ostali vjerovnici kada je odluka o glavnoj diobi pravomona steajni upravitelj je duan u roku od 15 dana doznaiti sredstva vjerovnicima na iro-raun kada su sredstva potroena steajni upravitelj predlae steajnom vijeu da se zakljui SP, donosi se rjeenje koje se objavljuje u Narodnim novinama i dostavlja se Sudu ili kojem drugom tijelu koje vodi upisnik dunika pravne osobe brisanjem iz upisnika dunik prestaje postojati i steajni dunik obrtnik brie se iz obrtnog upisnika. S time je Steajni postupak zakljuen.

-

-

65. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka nastupaju poetkom dana koji je oglasom o otvaranju steajnog postupka istaknut na oglasnoj ploi suda: Pravne posljedice su: 1. prestaju sve ovlasti dotadanjih organa upravljanja i zastupanja a na njihovo mjesto dolazi steajni upravitelj koji suglasno onome to utvrdi sa steajnim sucem obavlja njihove poslove 2. gase se rauni na kojima su do tada bila novana sredstva dunika, a otvara se novi raun na koji se prenosi sve ono to je bilo na dotadanjim raunima i ono to e se kasnije pojaviti kao imovina koja e ui u steajnu masu 3. od toga dana formira se steajna masa koja obuhvaa svu imovinu dunika 4. radni odnosi zaposlenih prestaju trajati, a za sve radnike vrijedi jedinstveni otkazni rok od 30 dana 5. na prijedlog steajnog upravitelja moe se zasnovati radni odnos s odreenim brojem zaposlenih ako su oni potrebni radi dovrenja zapoetih poslova, otklanjanja tete ili pomou u poslovima koje treba obaviti steajni upravitelj 6. u imenu tvrtke dunika dodaje se izraz u steaju 7. kamate prema duniku prestaju tei danom otvaranja steajnog postupka 8. ako se radi o postupku izvrenja ili osiguranja nad imovinom steajnog dunika ti se postupci obustavljaju 9. ako se radi o povremenim davanjima ona se pretvaraju u jednokratno 10. ako se susreu dugovanja i potraivanja 21

66. STEAJNI VJEROVNICI To su osobni vjerovnici dunika koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju imovinsko-pravnu trabinu prema njemu. Prema svojim trabinama razvrstavaju se u isplatne redove. Vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiri tek poto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda. Steajni vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno veliini svojih trabina. 67. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI DUNIKA Pravne radnje poduzete prije otvaranja SP kojima se remeti ujednaeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji poloaj, steajni upravitelj u ime steajnog dunika i steajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama Zakona o steaju. Pobijanje pravnih radnji odnosi se na sluajeve: - kada je neka radnja poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, daje ili omoguava steajnom vjerovniku, namirenje na nain i u vrijeme kada se u skladu sa sadrajem njegova prava, moe pobijati ako u vrijeme kada je poduzeta ta radnja dunik bio nesposoban za plaanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost; - ili kada je neka radnja poduzeta nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i daje ili omoguava steajnom vjerovniku, namirenje na nain i u vrijeme su skladu sa sadrajem njegova prava, moe se pobijati ako u vrijeme kada je poduzeta ta radnja dunik znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka; a smatra se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka. A za osobu koja je bila bliska sa dunikom u vrijeme poduzimanja radnji pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje postupka. 68. NAMIRENJE STEAJNIH VJEROVNIKA Steajni vjerovnici prijavu svojih trabina podnose steajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilau isprave iz kojih trabina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. Prema svojim trabinama steajni vjerovnici svrstavaju se u isplatne redove. Vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu se namiri tek poto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog reda. S namirenjem steajnih vjerovnika moe se zapoeti tek nakon opeg ispitnog roita. Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava. Steajni vjerovnici niih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelominih dioba. Diobe obavlja steajni upravitelj. Prije diobe steajni upravitelj e sastaviti popis trabina koje se uzimaju u obzir pri diobi i taj popis se izlae u pisarnici steajnog suda na uvid sudionicima. Upravitelj je duan javno objaviti zbroj trabina i iznos koji e se raspodijeliti vjerovnicima. 22

Trabine vieg isplatnog reda su: - trabine po osnovi poreza te ostale koje ine prihod dravnog prorauna, trabine fondova koje se izdvajaju iz prihoda zaposlenika dunika, nastale od dana otvaranja steajnog postupka - trabine zaposlenika utvrene Zakonom o radu - sve ostale prema duniku Trabine nieg isplatnog reda su: - kamate na trabine steajnih vjerovnika od otvaranja steajnog postupka - trokovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanje u ste. postupku - novane kazne - trabine za besplatnu inidbu dunika - trabine za povrat zajma kojim se nadomjeta kapital drutva. 69. PREUSTROJ U STEAJU Nakon otvaranja steajnog postupka moe se provesti preustroj dunika na temelju steajnog plana. Preustroj se moe provesti na sljedee naine: - ostaviti duniku svu ili do imovine radi nastavljanja poslova - prenijeti dio ili svu imovinu na jednu ili vie postojeih osoba - dunika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili vie osoba - prodati svu ili dio imovine - raspodijeliti svu ili dio imovine izmeu vjerovnika - obveze dunika pretvoriti u kredit - preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dunika. Ako nakon podmirenja svih obveza prema svima jo ostane dovoljno sredstava koja su dovoljna za pokretanje novog proizvodnog procesa, moe se pokrenuti zdravo poslovanje pa ak i zaposliti nove radnike. 70. ZAKLJUENJE STEAJNOG POSTUPKA Odmah nakon okonana zavrne diobe steajno vrijeme e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. Rjeenje i osnova zakljuenja postupka moraju se objaviti. Oglas se objavljuje u NN. Rjeenje se dostavlja sudu radi brisanja dunika iz sudskog upisnika i brisanjem steajni dunik prestaje postojati. 71. POJAM TRGOVAKIH UGOVORA Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju stranaka. Za sklapanja valjanog ugovora potrebni su: 1. stranke (fizike ili pravne osobe koje imaju pravnu i poslovnu sposobnost) 2. volja sudionika 23

3. 4. 5.

inidba osnova ugovora oblik (forma) (svaki ugovor mora imati odreen sadraj koji je izraen u nekom obliku)

Ugovor ima dva oblika i to: zakonsku formu najee u pismenom obliku 2. ugovornu formu stranke se same sporazumijevaju da posebna forma bude uvjet njegove pravovaljanosti Sadraj ugovora: 1. bitni elementi: elementi bez koji ugovor ne moe valjati, to su predmet, tj. roba i cijena. 2. prirodni elementi: elementi koji se sami po sebi podrazumijevaju 3. uzgredni elementi: oni koji e se pojaviti samo onda kad ugovorne strane to izrijekom navedu Vrste ugovora: 1. jednostrano i dvostrano obvezni 2. naplatni i besplatni 3. konsenzualni i realni 4. glavni i sporedni 5. kauzalni i apstraktni 6. aletorni i ekvivalentni1.

72. SKLAPANJE UGOVORA Ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi se ugovor sklopio jedan od buduih stranaka mora dati ponudu za njegovo sklapanje. Izmeu prisutnih strana ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada ponueni prihvati ponudu ponuditelja za sklapanje ugovora. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen u pravilu odreenoj osobi koji mora sadravati sve bitne sastojke ugovora. Ponuda obvezuje ponuditelja do roka koji je sam postavio za njeno prihvaanje. Ponuda uinjena odustnoj osobi bez oznake roka za prihvaanje obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. Ponuda je jednostran pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja. Ugovor je sklopljen i onda ako su ga stranke sklopile putem telefona. Meu odsutnih stranaka ugovor se sklapa putem pisma ili telegrama i sl. Ugovor je sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu. Trenutak sklapanja (perfekcija ugovora) znakovit je, to je trenutak kada je nastao ugovor i meusobne obveze. Izmeu nazonih stranaka ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad ponueni prihvati ponudu ponuditelja za sklapanje ugovora. Smatra se da je ponuda pirhvaena makar nema izriite izjave o prihvaanju i onda kad ponueni poalje stvari ili plati cijenu. Meu nazonima ugovor je sklopljen u mjestu gdje su se stranke nalazile u asu perfekcije ugovora. Meu odsutnima stra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem ponuditelj ima svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu. Oitovanje volje moe biti izraeno rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem. 24

Glede perfekcije ugovora u sluaju kad su stranke u stalnoj poslovnoj vezi, a ponuda odnosno nalog nisu odbijeni, a nema ni izriitog prihvata, ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuda odnosno nalog stignu ponuenom. 73. SKLAPANJE UGOVORA PRIMJENOM OPIH UVJETA POSLOVANJA Opi uvjeti poslovanja mijenjaju se iz dana u dan. Unaprijed regulirani ugovori su: adhezijski ugovori nastaju prihvaanjem svih uvjeta uvrtenih u ugovoru standardizirani ili tipski ugovori ubrzavaju poslovanje pa se esto koriste u robnom prometu a karakterizira ih mogunost promijene pojedinih stavki u ugovoru, ono to je promijenjeno ima prednost pred onim to je napisano opi uvjeti poslovanja u uem smislu - kroz ovakve ugovore se sklapa najvei dio transakcija, a to popis moguih klauzula gdje e sve ili neke biti sastavni dio ugovora

1. 2.

3.

74. POJAM UGOVORA O PRODAJI U RH ugovor o prodaji reguliran je Zakonom o obveznim odnosima, a u meunarodnim pravu bekom konvencijom UN-a o meunarodnoj prodaji. Ugovorom o prodaji prodavatelj se obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje prodavatelju platiti cijenu. Glavni elementi ugovora o prodaji su: 1. stvar ili roba koja se prodaje prodavatelju nad stvarima koje prodaje mora imati pravo vlasnitva 2. cijena koja se mora platiti novani iznos koji se plaa kao protuusluga za isporuku prodane robe, cijena mora biti odreena u fiksnom iznosu Ugovor o prodaji je neformalan, usmeni ali danas se radi i o pisanom obliku (informatika). Roba se isporuuje na mjestu gdje se roba dri zavisno od dogovora. 75. VRSTE UGOVORA O PRODAJI-

-

Vrste ugovora o prodaji su slijedee: ugovor o prodaji s pravom prvokupa prodavatelj unio odredbu prema kojoj kupac kada odlui prodati kupljenu robu treem, prvo je mora ponuditi prodavatelju pod istim uvjetima pod kojima to namjerava prodati treoj osobi, vrijedi 5 g., kupnja na probu ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba kako bi utvrdio odgovara li njegovim eljama i da se zatim izjasni ostaje li pri ugovoru ili ne, prodaja na kunom pragu kupnja po uzorku ili modelu prodavatelj prodaje onu vrstu robe kakvu su zajedno dogovili prema uzorku prodaja sa specifikacijom kupac zadrava pravo naknadno javiti pojedinosti koje su bitne za pojedinu stvar prodaja sa zadravanjem prava vlasnitva prodavatelj zadrava pravo vlasnitva dok se ne plati posljednji obrok cijene stvari prodaja s obronim otplatama cijene ugovorena prodaja im je plaena prva rata. 25

76. OBVEZE PRODAVATELJA Prodaja je dvostrano obvezni i naplatni ugovor iz ega proizlazi da prodavatelj sklapanjem ugovora preuzima obvezu predaje robe, obveza prodavatelja su jo i predati robu na ugovoreno mjesto koje ako nije ugovoreno biva u mjestu u kojem prodavatelj ima prebivalite. Obveza prodavatelja je i predati stvar na vrijeme predvieno ugovorom a ako vrijeme nije ugovoreno onda je to u razumnom roku. Prodavatelj odgovara za nedostatke u kvalitetu, kvantiteti i itd. 77. OBVEZE KUPCA Zakonska je obveza kupca iz ugovora o prodaji da isplati cijenu i preuzme kupljenu stvar. Cijena se plaa u vrijeme i na mjestu predvienom u ugovoru. Kupac je duan primljenu stvar na uobiajen nain pregledati ili je dati na pregled im je to mogue i o vidljivim nedostatcima duan je obavijestiti prodavatelja odmah kod ugovora ili u roku od 8 dana. 78. PRIJELAZ RIZIKA I SNOENJE TROKOVA Prodavatelj snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari do predaje stvari kupcu, a nakon toga rizik prelazi na kupca. 79. INCOTERMS KLAUZULE Slubena pravila Meunarodne trgovinske komore za tumaenje trgovinskih termina u svjetskoj su upotrebi vie od 60 godina. Incoterms je skup pojmova koji se odnose na kupoprodaju, plaanje i osiguranje u meunarodnoj razmjeni. Ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano voenje meunarodne trgovine, njihovu autentinost priznaju i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te njihovo ukljuivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi ICC (meunarodna trgovinska komora) izdala je novu Incoterms 2000, ija upotreba je poela od 01. sijenja 2000. godine. Kroz 4 skupine i 13 klauzula primjenjuje se pitanje snoenja trokova s prodavatelja na kupca. U svakoj klauzuli pod tokom A 10 toaka prodavatelja, pod tokom B 10 toaka kupca. 80. GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONIRANJE STVARI 26

To je zajednika garancija prodavatelja i proizvoaa da e u odreenom roku kupljena stvar funkcionirati. Garancija se prihvaa samo ako doe do kvara pod normalnim uvjetima. Zato se za proizvod trajne vrijednosti mora priloiti uputa kako se s njime rukuje i garantni list kojim se daje jamstvo za ispravno funkcioniranje proizvoda u garantnom roku u kojem se eventualne greke i nedostaci uklanjaju ukoliko su nastali pri normalnoj upotrebi. U toku garancijskog roka kupac moe traiti popravak i zamjenu stvari koja je neispravna o troku prodavatelja koji ukljuuje i prijevoz. 81. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE U trenutku isporuke mora se isporuiti kupljena ili prodana stvar u odreenoj kvaliteti kako je dogovoreno, ako ovo izostane imamo nedostatke odnosno kupac ih ima a oni mogu biti vidljivi i nevidljivi. Odgovornost za pravne nedostatke je situacija kada netko trei na kupljenoj stvari eli stei neko pravo. Materijalni nedostatci: razlikujemo nedostatke u kvaliteti i koliini, to se tie kvalitete mogu biti vidljivi nedostaci oni se uoavaju odmah, a to se tie koliine sve odredbe koje se odnose na kakvou jednako se odnose i na koliinu uz iznimku, ako kupac dobije manju koliinu od ugovorene ne moe raskinuti cijeli ugovor ve samo za taj dio, a ako dobije vie robe i u razumnom roku ne izjavi da to ne eli smatra se da e pod istim uvjetima platiti viak Pravni nedostatci: evikcija je pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od nekog treeg, a do nje dolazi uslijed nekog prava treeg na neku stvar. Kada se pokae da neka trea osoba polae pravo na stvar kupac je duan obavijestiti prodavatelja i pozvati ga da u razumno vrijeme oslobodi stvar od prava treeg, a proputanje kupca da obavijesti prodavatelja ne dovodi do prestanka odgovornosti prodavatelja, ali umanjuje poziciju kupca. 82. i 83. ZAKANJENJE PRODAVATELJA I ZAKANJENJE KUPCA Ako kupac zakasni s isplatnom prodajne cijene moe se produiti rok isporuke. Dolaskom kupca u zakanjenje ne prestaje prodavateljeva obveza da mu preda stvar koju mu je prodao. Ako kupac zakasni s obavijesti prodavatelju o nedostacima na stvari gubi pravo na naknadu direktne tete. 84. PRAVO ZALOGA I ZADRAJA Ugovorom o zalogu obvezuje se dunik ili netko trei (zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimcu) da mu preda neku potrebnu stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva da bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njezine vrijednosti, ako mu potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti, a vjerovnik se obvezuje da primljenu stvar uva i nakon prestanka svoj potraivanja vrati neoteenu zalogodavcu. 27

Zalogoprimac stjee zalono pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predana.

85. UGOVOR O POSREDOVANJU To je ugovor u kojem se posrednik obvezuje da e dovesti u vezu svog klijenta s treom osobom radi sklapanja trgovakih poslova. Uloga posrednika je u tome da dovede svog nalogodavatelja u kontakt s potencijalnim partnerima za sklapanje odreenih ugovora. Naziva se jo i meetarski posao, to je osobit pravni posao pogotovo na tritima gdje pojedini sudionici nemaju vlastitog iskustva. Posrednik u svoje ime i na svoj raun dovodi u vezu svog nalogodavca sa kupcima i zato od nalogodavca dobiva nagradu. 86. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Posrednik istupa za svoje ime i za svoj raun. Obveze posrednika su: - da postupa s pozornou dobrog gospodara - izvjetavati nalogodavca o promjenama na tritu - voditi posredniki dnevnik - uvanje poslovne tajne - uvati uzorke - izdavati posredniki list Nalogodavac je duan posredniku ako je ugovor sklopljen s treom osobom posredstvom posrednika isplatiti posebnu naknadu, makar ona i nije ugovorena, isplatiti izravne trokove posredniku. 87. POSREDNIKI DNEVNIK I IZVADAK IZ POSREDNIKOG DNEVNIKA (POSREDNIKI LIST) Posrednik u privredi duan je u posebnu knjigu (posredniki list) ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane. 88. POJAM I VRSTE UGOVORA O TRGOVAKOM ZASTUPANJU To je ugovor kojim se posreduje izmeu zastupnika i nalogodavatelja, gdje nalogodavatelj daje ovlatenje za sklapanje ugovora s treim osobama u ime i za raun nalogodavatelja koji ima obavezu za svaki sklopljeni ugovor isplatiti obvezu zastupniku. U ovom ugovoru nalogodavatelj se obvezuje plaati proviziju. Zastupnik moe zastupati nalogodavatelja ako je dobio: - generalno (ope) ovlatenje poduzima samo poslove koji dolaze u redovno poslove - posebno ovlatenje poduzima i poslove koji ne spadaju u redovno poslovanje 28

Vrste ugovora: s obzirom na podruje: - u unutarnjoj trgovini - u vanjskoj trgovini s obzirom iskljuenja konkurenta: - generalni zastupnik predstavlja zastupanog na odreenom podruju i smatra se osobnim predstavnikom zastupanog, - obini zastupnik samo sklapa ugovor s treom osobom - del crede zastupnik stalno prisutan na jednom podruju - putujui zastupnik putuje, odrava prezentacije po mjestima. 89. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveze zastupnika: tititi interes i prava nalogodavca uvanje poslovne tajne po okonanju posla predati sva prava i stvari nalogodavcu da vodi rauna s kakvim osobama sklapa ugovor da na istom prostoru istu vrstu posla ne vodi za drugog Obveze nalogodavatelja: staviti na raspolaganje sve podatke da bi zastupnik mogao ispuniti svoje obveze obavjetavati o promjenama koje mogu biti od znaenja za ulogu zastupnika (uvjeti plaanja, minimalna cijena i sl.) isplata naknade koju je zastupnik zasluio

1. 2. 3. 4. 5.

1. 2. 3.

90. POJAM I VRSTE UGOVORA O KOMISIJI To je pravni posao gdje se komisionar obvezuje da e u svoje ime, a za raun druge ugovorene osobe (komitenta) sklopiti jedan ili vie poslova i za to ostvariti naknadu. on ima pravo na naknadu i kada to ugovorom nije spomenuto. Kod komisije postoje tri ugovorna odnosa: 1. odnos komisionara i komitenta putem naloga 2. odnos komisionara i tree osobe 3. odnos komitenta i tree osobe Vrste pravnih poslova koje sklapa komitent: 1. prodajni komisionar prodaje po nalogu komitenta 2. kupovni komisionar kupuje po nalogu komitenta 3. DTAR DE CREDERE jamstvo komisionara komitentu da e trea osoba ispuniti ugovor ili e je on ispuniti 29

91. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveze komisionara: uvanje i osiguranje robe nalogodavatelja odgovoran je za sluajno oteenje stvari ako ih nije osigurao postupanje po nalozima sklapanje ugovora s treim osobama obveza i zatita interesa nalogodavatelja prema prijevozniku, carini itd. izvjetavanje o promjenama na tritu uvanje poslovne tajne voenje knjiga polaganje rauna bez nepotrebne odgode Obveze komitenta (nalogodavatelj): suradnja s komisionarom kako bi mogao obaviti radnje to ih je preuzeo ugovorom o komisiji isplatiti naknade ili provizije, trokove isplata naknade, trokova i kamata od dana nastanka trokova

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

1. 2. 3.

92. POJAM I VRSTE UGOVORA O OTPREMI (PEDICIJI) Otpremnik (pediter) se obvezuje u svoje ime i na raun komitenta sklopiti ugovor o prijevozu, obaviti otpremu robe i obaviti ostale uobiajene radnje, dok se komitent obvezuje isplatiti odreenu naknadu. Ovdje se radi o organiziranoj djelatnosti koje se povezuju s udaljenou i izostankom ugovorenih strana. pediter se brine o robi, ispravama i sl. bez da vidi nalogodavatelja. Osnovna podjela pedicije: prema mjestu - unutarnja deava se na podruju jedne drave - meunarodna deava se na podruju vie drava prema opsegu - nepotpuna pedicija - faza prijevoza nije u njegovoj nadlenosti -potpuna pedicija pediter preuzima na sebe otpremnike radnje i prijevoz robe - zbirna pedicija javnim prijevoznim sredstvima obavlja usluge vie nalogodavaca - fiksa pedicija razlikuje se od potpune po tome to se pediter obvezuje za jednu unaprijed odreen proviziju za koju e obavljati sve poslove bez naknade promjene od bilo koje strane

93. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveze peditera su: upozorenje komitenta na nedostatak usluga (pogrena ambalaa i dl.) 30

1.

upozorenje na neadekvatno pakiranje 3. uvanje interesa komitenta (uvanje robe, otklanjanje uzorka i razloga nastanka tete) 4. postupanje po nalozima: limitativni nalozi demonstrativni nalozi fakultativni nalozi Otpremnik se mora drati uputa o pravcu puta, o sredstvima i nainu prijevoza, te o svakom odstupanju od naloga duan je odmah bez odgaanja obavijestiti nalogodavatelja. U sluaju da otpremnik odstupi od dobivenih naloga odgovara za tetu nastalu uslijed vie sile. Nalog za otpremu stvari preko granice sadri za otpremnika i obvezu da provede potrebne carinske radnje i da isplati carinske pristojbe za raun nalogodavatelja. Prijem robe kod zbirne otpreme pediter prima svaku robu ako ona udovoljava propisima a kod pojedinane otpreme pediter ne mora primati svaku robu za prijevoz Polaganje rauna analogna je odredbama ugovora o komisiji.2.

1. 2. 3.

Obveze komitenta: plaanje provizije bez obzira da li je ona ugovorena ili nije naknada trokova moe se zahtijevati predujam od naredbodavatelja pa ako do toga ne doe pediter moe i odbiti posao obavijestiti o opasnim stvarima i dragocjenostima Odgovornost peditera: ne odgovara za neuredno ispunjenje obveze tree osobe ne odgovara za pogrean izbor tree osobe ako ugovori svoj posao kod drugog peditera tada odgovara za treu osobu tj. za tog peditera

1. 2. 3.

94. UGOVOR O USKLADITENJU Ugovorom o uskladitenju regulira se primitak, uvanje robe ostavodavca koji za to plaa na naknadu. Ovim ugovorom se obvezuje skladitar da primi i uva odreenu robu te poduzima odreene radnje u svrhu ouvanja robe, te da istu robu preda na zahtjev tree osobe, a trea osoba se obvezuje za sve platiti ugovorenu naknadu. Bitni sastojci ugovora o uskladitenju su ugovorne strane, roba i naknada. 95. SKLADINICA I SKLADINI LIST Skladinica je vrijednosni papir koji se sastoji od zalonice i priznanice, a sadre slijedee podatke: naziv odnosno ime i zanimanje ostavodavca, njegovo sjedite odnosno prebivalite,naziv i sjedite skladitara, datum i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o tome do kojeg iznosa je roba osiguranja te ostale podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njezine vrijednosti. Moraju se pozivati jedna na drugu.

- Priznanica dio kojim se moe prenijeti vlasnitvo tj. pravo raspolaganja na robi. - Zalonica dio skladinice kojim se prenosi zalono pravo na skladinoj robi.

31

96. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveze i odgovornosti skladitara skladitar odgovara za tetu na robi osim kao je uzrokovana uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti ili je uzrokovana krivnjom ostavodavca ili prirodnim svojstvo robe te neispravnom ambalaom duan je upozoriti ostavodavca na manje ili prirodna svojstva robe odnosno na neispravnu ambalau im je nedostatke opazio ako bi se na robi dogaale navedene promjene skladitar je duan ako to na njegov poziv ne bi mogao uiniti ostavodavac, robu prodati bez odgaanja na najpogodniji nain obvezan je poduzimati sve radnje radi ouvanja prava ostavodavca prema prijevozniku koji mu je predao robu za raun ostavodavca u oteenom ili manjivom stanju duan je osigurati robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno naknada tete koju je duan platiti zbog propasti, umanjenja ili oteenja roba od primitka do predaje ne moe prijei stvarnu vrijednost robe osim ako je tetu uzrokovao krajnjom nepanjom ne smije pomijeati primljene stvari sa stvarima iste vrste i kakvoe osim ako je na to pristao ostavodavac duan je dopustiti ovlatenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke od nje ima pravo na naknadu za uvanje robe i za trokove koji su bili potrebni za uvanje robe za svoja potraivanja ima zalono pravo na robi skladitar je ovlaten za robu primljenu na uskladitenje izdati skladinicu na zahtjev ostavodavca Obveze ostavodavca: platiti naknadu za ostavljenu robu upozoriti skladitara o kakvoj se robi radi, obavijestiti ga o nedostacima na robi odmah prilikom preuzimanja robe ili u roku od 8 dana od preuzimanja robe

1.

2. 3. 4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

1. 2.

97. POJAM I VRSTE UGOVORA O OSIGURANJU Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, udruuje odreeni rizik u zajednici osiguranja osnosno zajednici rizika (osiguratelj), a zajednica se obvezuje, da ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili treoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Primjenom razliitih kriterija, postoje slijedee vrste ugovora o osiguranju: 1. ugovori kojima se osiguravatelj obvezuje naknaditi tetu i ugovori u kojima se osiguravatelj obvezuje isplatiti odreenu svotu novca 2. zakonsko i ugovorno osiguranje 3. osobno, imovinsko i osiguranje od odgovornosti 4. premijsko osiguranje i uzajamno osiguranje 5. pomorsko, kopneno i zrano 6. ugovor u korist treena 32

7. somano osiguranje 8. ugovor o reosiguranju 9. suoosiguranje 10. Polica osiguranja dokument koji osiguravatelj izdaje osiguraniku kao dokaz o zakljuenom ugovoru i onim sastojcima ugovora koji su u njoj navedeni. Vrste polica: kasko police, kargo police, vremenske police, pomorske, kopnene. 98. OSIGURLJIV INTERES Osiguranje imovine moe zakljuiti svaka osoba koja ima interes da se ne dogodi osigurani sluaj. Pravo iz osiguranja mogu imati samo osobe koje su u asu nastanka tete imale materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi. 99. BITNI ELEMENTI (SASTOJNICE) UGOVORA O OSIGURANJU Elementi ugovora o osiguranju odnosno police i liste pokria su: ugovorne strane; osigurana stvar odnosno osoba; rizik obuhvaen osiguranjem; trajanje osiguranja i vrijeme pokria; svota osiguranja ili da li je neogranieno; premija ili doprinos; datum izdavanja police i potpisi ugovornih strana. Opi i posebni uvjeti ine sastavni dio ugovora o osiguranju. 100. SUBJEKTI UGOVORA O OSIGURANJU Subjekti ugovora o osiguranju su: osiguratelj (dioniko drutvo za osiguranje, drutvo za uzajamno osiguranje, vlastito drutvo za osiguranje, javno drutvo za osiguranje i podrunice stranih drutava za osiguranje) i ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik osiguranja. 101. OBVEZE UGOVORNIH STRANA -

Obveze osiguratelja su slijedee: isplatiti naknadu ili svotu odreenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku (14 dana) primiti premiju od svake osobe koja ima pravni interes da premija bude plaena Obveze ugovaratelja: platiti premiju osiguranja prijaviti prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika a koje su mu poznate obavjetavati osiguratelja o okolnostima koje mogu biti znaajne za ocjenu rizika i o poveanju rizika.

-

33

102. UGOVOR O KONTROLI ROBE I USLUGA Ugovor o kontroli robe jedne ugovorne strana (vrilac kontrole) se obvezuje da struno i nepristrano obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a druga strana (naruilac kontrole) se obvezuje da za izvrenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu. Kontrola se sastoji od utvrivanja identiteta, kvalitete, kvantiteta i drugih svojstava robe. 103. ODGOVORNOST KONTROLNE ORGANIZACIJE Kako su pri ispunjavanju ugovornih obveza vritelja kontrole potrebna posebna znanja, tehnika sredstva, posebne tehnologije itd. razvile su se i u nas i svijetu specijalizirane organizacije koje se bave kontrolom robe. Zbog zahtjeva specijaliziranih strunih znanja i nepristranosti, drave odreuju posebne uvjete koje moraju zadovoljiti tijela ili organizacije za obavljanje kontrole robe openito ili za obavljanje kontrole samo odreenih stvari, ili stvari namijenjenih za odreenu svrhu, a esto i same imenuju tijela ili organizacije za obavljanje tih poslova. 104. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Vrilac kontrole je duan: 11. izvriti kontrolu robe u opsegu i na nain utvren ugovorom, a ako ugovorom nije odreeno obaviti kontrolu na nain koji odgovara prirodi stvari, postupajui s pozornou urednog strunjaka, - s obzirom na opseg kontrola moe biti: potpuna ispituje se svaki komad robe i svaka jedinica proizvoda djelomina ili kontrola na preskok ispitivanje uzoraka. - uvati robu i osigurati je od zamjene (uzorci 6 mjeseci) - o svim znaajnim okolnostima u toku kontrole i uvanja robe pravodobno obavijestiti naruioca kontrole 12. obveza izdavanja certifikata pisana isprava kojom se kao istiniti posvjedouje stanje robe ili kao istinitom oznauje neka okolnost. 13. uvati robu i osigurati je od zamjene (uzorci 6 mjeseci) 14. o svim znaajnim okolnostima u toku kontrole i uvanja robe pravodobno obavijestiti naruioca kontrole Nakon obavljene kontrole kontrolna organizacija ima obvezu sastaviti raun neoekivanih i neuobiajenih trokova u svezi s kontrolom robe. Obveze naruitelja kontrole: 4. obveza plaanja naknade za uinjene usluge naruitelj kontrole duan je vritelju kontrole platiti ugovorenu ili uobiajenu naknadu za obavljenu kontrolu i uvanje robe, kao i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su uinjeni za raun naruioca kontrole 34

5.

omoguivanje pristupa robi koja se kontrolira

105. POJAM I VRSTE UGOVORA O ZAKUPU Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac da preda odreenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obvezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti zakupljenu stvar. Bitni sastojci ugovora o zakupu: suglasnost o predmetu ugovora, zakupnini, vremenu trajanju ugovora. To je neformani, konsenzualni ugovor jer je za valjanost njegova sklapanja dovoljan sporazum stranaka o bitnim sastojcima. On je naplatni ugovor, jer ako bi se dala pokretna stvar na upotrebu bez naplate, bio bi to posudbeni ugovor. Zakupodavac mora biti vlasnik stvari ili ovlatenik koji moe na drugoga prenijeti izvrenje svoga prava. U zakup se daju pokretnine, nekretnine, a izuzeto i neko pravo. Vrste zakupa: zakup poljoprivrednog zemljita, poslovnih prostorija, broda, stana. 106. UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadravati bitne sastojke ugovora, a to su predmet zakupa i zakupnina. Osnovno je pravo zakupca koristiti se poslovnim prostorom, a obveza mu je platiti zakupninu. Prestaje istekom roka, otkazom i odustankom. 107. OBVEZE UGOVORNIH STRANA -

-

Zakupodavac je duan: predati zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripacima odravati stvar u ispravnom stanju za trajanje zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari ako je tvrdio da nema nikakvih nedostataka. Obveze zakupca : upotrebljavati stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domain plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom duan je uvati zakupljenu stvar i nakon prestanka zakupa vratiti ju neoteenu

108. POJAM I VRSTE UGOVORA O TURISTIKIM USLUGAMA Turizam je skup odnosa koji nastaju privremenom ili dobrovoljnom odsutnou neke osobe/turista iz mjesta stalnog boravka i putovanja u drugo mjesto, ali ne zbog obavljanja neke slube ili sline djelatnosti. Turizam u mnogim zemljama jedan je od bitnih faktora privreivanja naroito u pogledu stjecanja deviza. U svijetu ne postoji jedinstveni sustav pravnih normi koje reguliraju odnose u turizmu. 35

Ugovori iz oblasti turizma su: 1. ugovor o organiziranju turistikog putovanja 2. posredniki ugovor o putovanju 3. ugovor o alotmanu 4. ugovor o ugostiteljskoj ostavi 5. ugovor o rezervaciji 6. ugovor o najmu ugostiteljskog objekta. 109. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveza turistike agencije jesu: obavjetavanje ugostitelja o toku popune smjetajnog kapaciteta pridravati se ugovornih cijena cijenu danih ugostiteljskih usluga plaa ugostitelju turistika agencija Obveze ugostitelja su : staviti na koritenja ugovorne smjetajne kapacitete jednako postupanje kako sa osobama koje uputi turistika agencija kao i onima koje same sklope ugovor o ugostiteljskim uslugama ne smije mijenjati ugovorene cijene kao o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje 6 mjeseci unaprijed duan je turistikoj agenciji platiti proviziju na promet ostvaren na temelju ugovora o alotmanu. 110. UGOVOR O ALOTMANU Ugostitelj se obvezuje staviti na raspolaganje turistikoj agenciji odreen broj leajeva u odreenom objektu, pruiti ugostiteljske usluge osobama, koje uputi agencija i platiti joj odreenu proviziju. Turistika agencija se obvezuje da e nastojati popuniti njegove kapacitete, odnosno obavijestiti ga u odreenom rok da to ne moe uiniti, te da e platiti ugovorenu cijenu za pruene usluge. 111. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Organizator: pruiti putniku usluge predviene ugovorom nadoknaditi tetu putniku u sluaju nepotpunog izvrenja ugovora uvati kao tajnu podatke o putniku dati putniku sve obavijesti o cijenama, voznim redovima, vezama i sl. brinuti o pravima i interesu putnika u skladu sa dobrim poslovnim obiajem. Putnik: platiti organizatoru cijenu po ugovoru voditi brigu osobno o svojim stvarima, prtljazi, ispravama i sl. 36

1. 2. 3. 4. 5.

1. 2.

3.

povremeno dostaviti organizatoru sve podatke za organiziranje putovanja.

112. POSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANJIMA Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obvezuje da, u ime i za raun putnika, sklopi bilo ugovor o organiziranju putovanja bilo ugovor o izvrenju jedne ili vie posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje da za to plati naknadu. 113. OBVEZE UGOVORNIH STRANA-

Posrednik je duan: izdati potvrdu o putovanju (adresa organizatora putovanja i posrednika uz ostale podatke oputovanju)

postupati po uputama koje mu je dao putnik pravodobno (ako su u skladu s ugovorom iuobiajenim nainom poslovanja posrednika)

-

izabrati treu osobu koja treba obaviti usluge predviene ugovorom

114. UGOVOR O ORGANIZIRANJU PUTOVANJA Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prijevoza, boravka i dr. usluga koje su s njima vezane , a putnik se obvezuje platiti jednu ukupnu (paualnu) cijenu. 115. OBVEZE UGOVORNIH STRANA Obveza organizatora putovanja je: - zatiti prava i interese putnika usluge koje imaju sadraj; - obavjetavanje (o cijenama, uvjetima prijevoza, boravku, smjetaju i dr.) - uvanja tajni (o putniku i njegovoj prtljazi) Odgovara za : - tetu koju uzrokuje putniku zbog potpunog ili djelominog neizvrenja obveza vezanih za organiziranje putovanja - za tetu nanesenu putniku kada sam obavlja pojedine usluge (prijevoz ili smjetaj) - i onda kada je pojedinu uslugu povjerio treim osobama.-

-

Obveze putnika: platiti ugovorenu cijenu u vrijeme utvreno ugovorom dati sve podatke potrebe za organiziranje putovanja on, njegove isprave i prtljaga moraju ispunjavati uvjete predviene pojedinim propisima odgovara za tetu koju je nanio organizatoru putovanja. 37

116. UGOSTITELJSKA OSTAVA Ugostitelj (ostavoprimatelj) se obvezuje da primi pokretnu stvar od gosta (ostavodavatelj) koju je ovaj donio sa sobom u ugostiteljski objekt da je uva i da je vrati kada ovaj to bude traio. Ugostiteljske organizacije i drugi ugostitelji smatraju se po samom zakonu ostavoprimatelji u pogledu stvari koje su gosti donijeli. 117. POJAM I PREDMET BANKARSKIH POSLOVA Vano je razlikovati bankovne ugovore o bankovnih poslova jer su to dvije kategorije,. Osnovno je da je svaki bankovni ugovor ujedno i bankovni posao ako ga sklapa banka, dok bankovni posao (npr. obavljanje platnog prometa i sl.) nije bankovni ugovor. Znaajka bankovnih ugovora je da je njihov predmet promet novca i vrijednosnih papira i obavljanje odreenih usluga u vezi s platnim prometom. 118. SUBJEKTI BANKARSKIH POSLOVA U bankovnim poslovima jedna strana je uvijek banka, a samo izuzetno neka druga organizacija koja je izriito ovlatena za obavljanje odreenih bankovnih poslova. To su dvostruko obvezni ugovori u kojima se obje strane vjerovnik i dunik, gdje pravo ne jednoj strani predstavlja obvezu na drugoj strani. Bankovni ugovori su formalni jer se za njihovu pravovaljanost zahtijeva zakonska forma. 119. VRSTE BANKARSKIH POSLOVA Bankarski poslovi mogu biti: aktivni banka je vjerovnik pasivni banka je dunik, i ona je u obvezi prema svome klijentu neutralni ovdje se banka ne pojavljuje kao vjerovnik ni kao dunik, ve te poslove radi za svoje klijente i nikad besplatno.

1. 2. 3.

120. AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI U aktivnim bankarskim poslovima banka se javlja kao vjerovnik. Dakle kroz aktivne bakarske poslove banka daje kredite, te se tu javlja kao vjerovnik. Aktivni bankarski poslovi su: 1. lombardni to su poslovi davanja kredita gdje se kao instrument vraanja kredita slubi pokretna imovina, u pokretnu imovinu spadaju vrijednosni papiri, umjetnika dijela, plemenite kovine, zlato i sl. 38

2. 3. 4.

diskontni su kupovina nedospjelih potraivanja, diskontna ili eskontna stopa je razlika izmeu iznosa kojeg treba platiti i kojeg je banka platila kontokoretni su poslovi vezani za poslovanje putem tekueg rauna (dozvoljen minus) hipotekarni poslovi su poslovi odobravajuih hipotekarnih odgovarajuih kredita, kod njega kao instrument osiguranja vraanja kredita slui nepokretna imovina, a ti krediti su obino na veliko iznose i na dug rok.

121. PASIVNI BANKARSKI POSLOVI U pasivnim bankarskim poslovima banka je javlja kao dunik, kroz pasivne poslove banka posuuje novac od stanovnitva, poduzea. U pasivne bankarske poslove ubrajamo: 1. uloge na tednju tu podrazumijevamo depozitne poslove, a to su poslovi kad banka prima novac na pohranu, a iz njih daje kredit. Primljeni novac banka se obvezuje uvati ga, te ga vratiti u predvienom roku. Iz primljenog novca banka odobrava kredit, na taj primljeni novac banka daje kamatu, ta kamata je manja nego u aktivnim bankarskim poslovima 2. iralne poslove su bankarski poslovi u kojima banka prima novac od poduzea i za ta poduzea obavlja transakciju prebacivanja novca sa jednog iro rauna na drugi (pomou virmana), u iro prometu nema gotovinskih isplata nego se transakcije vre prebacivanjem novca sa jednog na drugi raun. 3. izdavanje vrijednosnih papira i obveznica banka u biti prikuplja novac za aktivne bankarske poslovne obveznice i zalonice koje izdaje banka, jednim imenom zovemo abligacijama. Obveznice su jako siguran vrijednosni papir zato to ih izdaje drava i rijetko se desi da drava propadne, obveznice su vrijednosni papiri sa obeanjem vraanja u odreenom razdoblju uz pripadajuu kamatu, zalonice su isto kao i obveznice s tom razlikom to ih izdaje banka 4. novanine poslove predstavljaju poslove izdavanje novca koji slui kao zakonsko sredstvo plaanja. 122. NEUTRALNI BANKARSKI POSLOVI Kod neutralnih bankarskih poslova banka se javlja kao posrednik ili kao jamac. Za obavljanje ovakvih poslova banka naplauje proviziju. U neutralne bankarske poslove ubrajamo: 1. obavljanje usluga platnog prometa podrazumijevaju se sva plaanja koje vre fizika i privatna lica u zemlji, privatno lice je poduzee, a fiziko lice smo mi 2. uvanje vrijednosnih papira 3. mjenjaki poslovi spadaju u grupe najstarijih bankarskih poslova, to su poslovi gdje banke mijenjaju novac i to tako to prilikom zamjene naplauju proviziju 4. poslove kupovanja i prodavanja vrijednosnih papira za ime treih osoba banka preuzima za sebe funkciju posrednika pri prodaji vrijednosnih papira koje je izdalo poduzee ili drava 5. davanje razliitih vrsta jamstva 6. otvaranje akreditiva 39

7.

davanje kreditnih pisama to su ovlatenja poduzetniku da u nekoj drugoj banci moe podignuti novac.

123. UGOVORI O KREDITU Ugovorom o kreditu banka se obvezuje - odobrava korisniku kredita staviti na raspolaganje odreen iznos novanih sredstava na odreeno ili neodreeno vrijeme, a korisnik se obvezuje banci platiti ugovorenu kamatu i dobiveni novani iznos vratiti u vrijeme i na nain utvren ugovorom. Ugovor o kreditu prestaje otkazom davatelja kredita ili odustankom od ugovora korisnika kredita. Bitni sastojci ugovora o kreditu 1. iznos kredita 2. uvjet davanja kredita 3. uvjet vraanja kredita Podjela kredita namjenski (sa unaprijed utvrenom namjenom) i nenamjenski kratkoroni (do 2 god.), srednjoroni (od 2 do 5 god.) i dugoroni (od 5 do dalje god.) domai i inozemni gospodarski i potroaki krediti uz osiguranje vraanja a) stvarno realno pojaanje (npr. hipoteka) b) osobno pojaanje (garanciju daje trea osoba)

1. 2. 3. 4. 5.

124. LOMBARD I RELOMBARD Ugovor o lombardu je u osnovi jedna vrsta zajma (kredita) koji banka daje svom klijentu (duniku). Kod lombarda je dunik obvezan banci predati kao osiguranje odreene pokretne stvari na kojima banka stjee pravo zaloga. Najee se kod lombarda zalau vrijednosti papiri, dragocjenosti u umjetniki predmeti, ali se mogu zalagati i predmeti svakodnevne upotrebe. Ako je dunik trgovakog poduzee, ugovor o lombardu se najee zakljuuje na bazi zalaganje robe koja je deponirana u nekom javnom skladitu. Prema ZOO ugovor o lombardu mora uvijek biti zakljuen u pismenoj formi i mora sadravati bitne elemente odreene zakonom. Kao relombard smatra se jedna posebna vrsta ugovora o lombardu. Kod leombarda se kao ugovorne stranke pojavljuju dvije bankarske organizacije. Ako je jedna banka na bazi ugovora o lombardu primila od svog dunika u zalog odreene pokretne stvari, moe se dogoditi da su toj banci potrebna novana sredstva. U tom sluaju banka moe ovakve pokretne stvari ponovno lombardirati (relombardirati) kod druge banke (najee centralne odnosno emisijske) i na taj nain stvoriti sebi potrebna novana sredstva. Za relombard je karakteristino da su rokovi vraanja dobivenog zaj