trgovacko by sjift

Click here to load reader

Post on 16-Jan-2016

18 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Trgovačko pravo

TRANSCRIPT

ZOO

Sijft

www.nasciturus.com

ZOOI. OSNOVNA NAELACilj i sadraj zakona

Ureuju osnove obveznih odnosa (opi dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio).

Sloboda ureivanja obveznih odnosa

Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva.

Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu

Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su.

Naelo savjesnosti i potenja

U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja.

Dunost suradnje

Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.

Zabrana zlouporabe prava

Zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono propisom ustanovljeno ili priznato.

Naelo jednake vrijednosti inidaba

Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice.

Zabrana prouzroenja tete

Svatko je duan suzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta.

Dunost ispunjenja obveze

Sudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava

Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina). Duan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka).

Duan je u ostvarivanju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika.

Dispozitivni karakter odredaba Zakona

Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukije nego to je ovim Zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi to drugo.

Primjena obiaja i prakse

U obveznim odnosima meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili. Primjenjuju se i trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu.

Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu.U obveznim odnosima meu ostalim sudionicima primjenjuju se obiaji kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana.

Postupanje u skladu sa statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima

Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima. Ali ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, drutvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukije odreeno.

Primjena pojedinih odredaba na trgovake ugovore i druge pravne poslove

Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno.

Trgovaki ugovori su ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.

Odredbe koje se odnose na ugovore na odgovarajui se nain primjenjuju i na druge pravne poslove.

Zatita prava

Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno ovlatena ga je tititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu. Tko bi samovlasno pribavljao ili titio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoraivi time granice nune obrane ili druge zakonom doputene samopomoi, odgovoran je za to.Glava III. NASTANAK OBVEZA

Obveze nastaju na osnovi: a) pravnih poslova, b) prouzroenjem tete, c) stjecanjem bez osnove,d) poslovodstvom bez naloga, e) javnim obeanjem nagrade i f) izdavanjem vrijednosnih papira.

Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.

Glava IV. VRSTE OBVEZAOdjeljak 1. NOVANE OBVEZENaelo monetarnog nominalizma

Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.

Valuta obveze

Doputena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti. U tom sluaju, ako strane nisu ugovorile drugi teaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja.

Ako novana obveza protivno zakonu glasi na plaanje u zlatu ili stranoj valuti, njezino se ispunjenje moe zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaanja. Odredbe o kamatama primjenjuju se na novanu obvezu neovisno o valuti u kojoj je izraena.

Indeksna klauzula

Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe.

Klizna skala

U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete doputeno je ugovoriti da e cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu.

Plaanje prije roka

Dunik novane obveze moe je ispuniti prije roka. Nitetna je odredba ugovora kojom se dunik odrie toga prava. U sluaju ispunjenja novane obveze prije roka dunik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlaten ugovorom.

Odsjek 2. UGOVORNE KAMATEStopa ugovornih kamata

Stopa ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, uveane za polovinu te stope.

Ako su kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope.

Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa.

Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih drutava.

Kamate na kamate

Nitetna je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamate, kad dospiju za isplatu, poeti tei kamate ako ne budu isplaene. Ali se moe, unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa, ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme. Odredba ne odnosi se na pologe kod banaka i drugih financijskih institucija.

Kamate u nenovanim obvezama

Odredbe o ugovornim kamatama na odgovarajui nain vrijede i za ostale obveze kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu.Odsjek 3. ZATEZNE KAMATEKad se duguju

Dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava odreuje se, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena(9+8), a u ostalim odnosima za pet postotnih poena(9+5).Uz ogranienje, kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukiju stopu zateznih kamata. Ali nitetna je ova odredba ugovora ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana.

Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata nitetna uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviene stope zateznih kamata.

Ako je, stopa ugovornih kamata via od stope zateznih kamata, one teku i poslije dunikova zakanjenja. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

HNB duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u Narodnim novinama.

Pravo na potpunu naknadu

Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio kakvu tetu zbog dunikova zakanjenja. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio zbog dunikova zakanjenja vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete.

Kamate na kamate

Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Odjeljak 2. OBVEZE S VIE INIDABAOdsjek 1. ALTERNATIVNE OBVEZEPravo izbora

Ako neka obveza ima dvije ili vie inidaba, ali je dunik duan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku, i obveza prestaje kad on ispuni inidbu koju je izabrao.

Neopozivost i uinak izbora

Izbor je uinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o tome to je izabrala, i od toga trenutka izbor se vie ne moe mijenjati. Uinjenim izborom uzima se da je obveza od poetka bila jednostavna i da je njezin objekt od poetka bila izabrana inidba.

Trajanje prava izbora

Dunik ima pravo izbora sve dok u ovrnom postupku jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelomino predana vjerovniku po njegovu izboru. Ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne oituje o izboru u roku odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da uini izbor i za to mu odrediti primjeren rok poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika.

Izbor povjeren treoj osobi

Ako izbor treba uiniti neka trea osoba, a ona to ne uini, svaka strana moe zahtijevati da izbor obavi sud.

Ogranienje na preostalu inidbu

Ako je jedna inidba postala nemogua zbog nekog dogaaja za koji ne odgovara nijedna strana, obveza se ograniuje na preostalu inidbu.

Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne strane

Kad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran dunik, obveza se ograniuje na preostalu inidbu u sluaju da pravo izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on moe po svojem izboru zahtijevati preostalu inidbu ili naknadu tete.

Kad je jedna inidba postala nemogua zbog dogaaja za koji je odgovoran vjerovnik, dunikova obveza prestaje, ali u sluaju da duniku pripada pravo izbora, on moe zahtijevati naknadu tete i ispuniti svoju obvezu preostalom inidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on moe dati naknadu tete i zahtijevati preostalu inidbu.

Odsjek 2. FAKULTATIVNE OBVEZE I FAKULTATIVNE TRABINEI. FAKULTATIVNE OBVEZE

Ovlatenje dunika

Dunik ija obveza ima jednu inidbu, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe, moe se koristiti tom mogunou sve dok vjerovnik u ovrnom postupku ne primi potpuno ili djelomino ispunjenje inidbe.

Ovlatenja vjerovnika

Vjerovnik u fakultativnoj obvezi moe zahtijevati od dunika samo dugovanu inidbu, ali ne i drugu inidbu kojom dunik, ako hoe, moe takoer ispuniti svoju obvezu. Kad dugovana inidba postane nemogua zbog dogaaja za koji dunik odgovara, vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obveze ispunjenjem onoga na to je ovlaten umjesto dugovane inidbe.

II. FAKULTATIVNE TRABINE

Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da vjerovnik moe umjesto dugovane inidbe zahtijevati od dunika neku drugu odreenu inidbu, dunik je duan ispuniti mu tu inidbu, ako vjerovnik to zahtijeva. U ostalom, za fakultativne trabine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama posla, odgovarajua pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama.

Odjeljak 3. OBVEZE S VIE DUNIKA I VJEROVNIKAOdsjek 1. DJELJIVE OBVEZEDijeljenje duga i trabine

Obveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela inidba, i ako ono tom podjelom ne gubi nita od svoje vrijednosti, inae obveza je nedjeljiva.

Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima vie dunika, dug se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije odreena drukija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio duga.

Kad u nekoj djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, trabina se dijeli meu njima na jednake dijelove, ako nije to drugo odreeno i svaki vjerovnik moe zahtijevati samo svoj dio trabine.

Predmnjeva solidarnosti

Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovakim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost.

Odsjek 2. SOLIDARNE OBVEZEI. SOLIDARNOST DUNIKA

Sadraj solidarnosti dunika

Svaki dunik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik moe zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dunik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dunici oslobaaju. Od vie solidarnih dunika svaki moe dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uope s razliitim odstupanjima.

Prijeboj

Svaki se solidarni dunik moe pozvati na prijeboj koji je uinio njegov sudunik.

Trabinu koja pripada solidarnom duniku ne mogu prebijati ostali sudunici.

Otpust duga

Otpust duga uinjen sporazumno s jednim solidarnim dunikom oslobaa obveze i ostale dunike.

Ali ako je otpust imao za svrhu osloboditi obveze samo dunika s kojim je uinjen, solidarna obveza smanjuje se za dio duga koji prema meusobnim odnosima dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak duga.

Obnova

Obnovom koju je vjerovnik uinio s jednim solidarnim dunikom oslobaaju se i ostali dunici. Ako su vjerovnik i dunik obnovu ograniili na dio obveze koji dolazi na ovoga, obveza ostalih ne prestaje nego se samo smanjuje za taj dio.

Nagodba

Nagodba to ju je sklopio jedan od solidarnih dunika s vjerovnikom nema uinak prema ostalim dunicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, ako ona nije ograniena na dunika s kojim je sklopljena.

Sjedinjenje

Kad se u jednoj osobi sjedini svojstvo vjerovnika i svojstvo dunika iste solidarne obveze, obveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pad

Zakanjenje vjerovnika

Kad vjerovnik doe u zakanjenje prema jednom solidarnom duniku, on je u zakanjenju i prema ostalim solidarnim dunicima.

Zakanjenje jednog dunika i priznanje duga

Zakanjenje jednoga solidarnog dunika nema uinak prema ostalim dunicima.

Isto vrijedi i kad jedan od solidarnih dunika prizna dug.

Zastoj i prekid zastare; odricanje od zastare

Ako zastara ne tee ili je prekinuta prema jednom duniku, ona tee za ostale solidarne dunike i moe se navriti, ali dunik prema kojem obveza nije zastarjela i koji ju je morao ispuniti ima pravo zahtijevati od ostalih dunika prema kojima je obveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio duga.

Odricanje od navrene zastare nema uinak prema ostalim dunicima.

Pravo ispunitelja na naknadu

Dunik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudunika da mu naknadi dio duga koji pada na njega. Pri tome nije od utjecaja okolnost to je vjerovnik nekog od sudunika oslobodio duga ili mu je dug smanjio. Dio koji pada na dunika od kojega se ne moe dobiti naknada dijeli se razmjerno na sve dunike.

Podjela na jednake dijelove i iznimka

Ako nije to drugo ugovoreno ili inae ne proizlazi iz pravnih odnosa sudionika u poslu, na svakog dunika dolazi jednak dio duga. Ali ako je solidarna obveza osnovana u iskljuivom interesu jednoga solidarnog dunika, on je duan naknaditi cijeli iznos duga suduniku koji je namirio vjerovnika.

II. SOLIDARNOST VJEROVNIKASolidarnost se ne predmnijeva

Kad na vjerovnikovoj strani ima vie osoba, one su solidarne samo kad je solidarnost ugovorena ili zakonom odreena.

Sadraj solidarnosti

Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ispunjenje cijele obveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obveza prestaje i prema ostalim vjerovnicima. Dunik moe ispuniti obvezu vjerovniku kojega sam izabere, sve dok neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje.

Prijeboj

Dunik moe svoj dug prebiti s trabinom koju ima prema vjerovniku koji mu zahtijeva ispunjenje.

Otpust duga i obnova

Otpustom duga i obnovom izmeu dunika i jednog vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za onoliko koliko iznosi dio te trabine vjerovnika.

Nagodba

Nagodba to ju je sklopio jedan od solidarnih vjerovnika s dunikom nema uinak prema ostalim vjerovnicima, ali oni imaju pravo prihvatiti tu nagodbu, osim kad se ona odnosi samo na dio vjerovnika s kojim je sklopljena.

Sjedinjenje

Kad se u osobi jednoga solidarnog vjerovnika sjedini i svojstvo dunika, svaki od ostalih solidarnih vjerovnika moe od njega zahtijevati ispunjenje samo svog dijela trabine.

Zakanjenje

Kad dunik doe u zakanjenje prema jednom solidarnom vjerovniku, on je u zakanjenju i prema ostalim vjerovnicima. Zakanjenje jednoga solidarnog vjerovnika djeluje i prema ostalim vjerovnicima.

Priznanje duga

Priznanje duga uinjeno jednom vjerovniku koristi svim vjerovnicima.

Zastara

Ako jedan vjerovnik prekine zastaru ili ako prema njemu ne tee zastara, to ne koristi ostalim vjerovnicima i prema njima zastara tee i dalje. Odricanje od zastare uinjeno prema jednom vjerovniku koristi i ostalim vjerovnicima.

Odnosi izmeu vjerovnika nakon ispunjenja

Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. Ako iz odnosa meu vjerovnicima ne proistjee to drugo, svakom solidarnom vjerovniku pripada jednak dio.

Odsjek 3. NEDJELJIVE OBVEZENa nedjeljive obveze u kojima ima vie dunika na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o solidarnim obvezama. Kad u nedjeljivoj obvezi ima vie vjerovnika meu kojima nije ni ugovorena ni zakonom odreena solidarnost, jedan vjerovnik moe zahtijevati da dunik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlaten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inae svaki vjerovnik moe zahtijevati od dunika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je poloi sudu ili javnom biljeniku.

Glava V. UINCI OBVEZAOdjeljak 1. Ope pravilo

Na temelju obveze vjerovnik je ovlaten zahtijevati od dunika njezino ispunjenje, a dunik je duan u cijelosti ispuniti je. Za ispunjenje obveze dunik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Odjeljak 4. VJEROVNIKOVA PRAVA U POSEBNIM SLUAJEVIMAKad se inidba sastoji u davanju stvari odreenih po rodu

Kad se inidba sastoji u davanju stvari odreenih po rodu, a dunik doe u zakanjenje, vjerovnik, poto je prethodno o tome obavijestio dunika, moe po svom izboru pribaviti stvar istoga roda i zahtijevati od dunika naknadu cijene i naknadu tete ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete.

Kad se inidba sastoji u injenju

Kad se inidba sastoji u injenju, a dunik tu inidbu nije na vrijeme ispunio, vjerovnik moe, obavijestivi o tome prethodno dunika, sam o troku dunika uraditi ono to je dunik bio duan uraditi, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog zakanjenja, a i naknadu druge tete koju trpi zbog takva naina ispunjenja.

Kad se inidba sastoji u proputanju

Kad se inidba sastoji u proputanju, vjerovnik ima pravo na naknadu tete samim tim to je dunik postupio protivno svojoj obvezi. Ako je neto sagraeno protivno obvezi, vjerovnik moe zahtijevati da se to ukloni o troku dunika i da mu dunik naknadi tetu koju je pretrpio u vezi s graenjem i uklanjanjem. Sud moe, kad misli da je to oito korisnije, uzimajui u obzir javni interes i opravdani interes vjerovnika, odluiti da se ne rui ono to je sagraeno ve da se vjerovniku naknadi teta u novcu.

Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog

Ako dunik ne ispuni svoju obvezu u roku koji mu je odreen pravomonom odlukom, vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon isteka toga roka nee primiti ispunjenje nego e zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja. Nakon isteka naknadnog roka vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete zbog neispunjenja.

Glava VI. PROMJENE U OBVEZNOM ODNOSUOdjeljak 1. PROMJENE NA STRANI SUBJEKATA

Odsjek 8. UPUTA (ASIGNACIJA)I. POJAM UGOVORA

Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlauje drugu osobu, upuenika (asignata), da za njezin raun ispuni neto odreenoj treoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlauje da to ispunjenje primi u svoje ime.

II. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUENIKA

Prihvat od strane upuenika

Primatelj upute stjee pravo zahtijevati od upuenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvaa uputu. Prihvat upute ne moe se opozvati.

Prigovori upuenika

Prihvatom upute nastaje izmeu primatelja i upuenika obvezni odnos nezavisan od odnosa izmeu uputitelja i upuenika, a i odnosa izmeu uputitelja i primatelja upute. Upuenik koji je prihvatio uputu moe isticati primatelju upute samo prigovore koji se tiu valjanosti prihvata, prigovore koji se temelje na sadraju prihvata ili na sadraju same upute, te prigovore koje ima osobno prema njemu.

Prijenos upute

Primatelj moe uputu prenijeti na drugog i prije prihvata od upuenika, a ovaj je moe prenijeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da ona nije prenosiva. Ako je upuenik izjavio primatelju upute da prihvaa uputu, prihvat ima uinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopce prenesena. Ako je upuenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaa, on ne moe pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno.

Zastara

Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za godinu dana. Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastara poinje tei kad upuenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego to je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana.

III. ODNOS PRIMATELJA UPUTE I UPUTITELJAAko je primatelj upute vjerovnik uputitelja

Vjerovnik nije duan pristati na uputu koju mu je uinio dunik radi ispunjenja svoje obveze, ali je duan o svom odbijanju odmah obavijestiti dunika, inae e mu odgovarati za tetu. Vjerovnik koji je pristao na uputu duan je pozvati upuenika da je ispuni.

Uputa nije ispunjenje

Kad je vjerovnik pristao na uputu uinjenu od njegova dunika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prihvatom od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane upuenika. Vjerovnik koji je pristao na uputu uinjenu od njegova dunika moe zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upuenika u vrijeme odreeno u uputi.

Dunost primatelja upute da obavijesti uputitelja

Ako upuenik ne prihvati uputu ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primatelj upute ili izjavi unaprijed da je nee ispuniti, primatelj upute je duan obavijestiti odmah uputitelja o tome, inae mu odgovara za tetu.

Odustanak od prihvaene upute

Primatelj upute koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne eli koristiti uputom moe od nje odustati, ak i ako je ve izjavio da je prihvaa, ali je o tome duan bez odgaanja obavijestiti uputitelja.

Opoziv ovlatenja danog primatelju upute

Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uope ako je uputu izdao u njegovu interesu.

IV. ODNOS UPUTITELJA I UPUENIKAAko je upuenik dunik uputitelja

Upuenik nije duan prihvatiti uputu, ak i ako je dunik uputitelja, osim ako se na to obvezao. Ali kad je uputa izdana na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik je duan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obveze prema uputitelju. Ispunjenjem upute izdane na temelju upuenikova duga uputitelju, upuenik se u istoj mjeri oslobaa svog duga prema uputitelju.

Opoziv ovlatenja danog upueniku

Uputitelj moe opozvati ovlatenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaa uputu ili je ne ispuni. On je moe opozvati i kad je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrijeala neka njegova obveza prema primatelju upute. Otvaranje steaja nad imovinom uputitelja povlai po samom zakonu opoziv upute, osim sluaja kad je upuenik prihvatio uputu prije otvaranja steaja, a i kad u asu prihvaanja nije znao niti je morao znati za steaj.

V. SMRT I LIENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTISmrt, odnosno prestanak pravne osobe uputitelja, primatelja upute ili upuenika, a i lienje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema utjecaja na uputu.

VI. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA DONOSITELJA

Pisana uputa moe biti izdana na donositelja.

U tom sluaju svaki imatelj papira ima prema upueniku poloaj primatelja upute.

Odnosi koji uputom nastaju izmeu primatelja upute i uputitelja nastaju u ovom sluaju samo izmeu svakog pojedinog imatelja papira i osobe koja mu je papir ustupila.

VII. UPUTA U OBLIKU PAPIRA NA IME I PO NAREDBI

Pisana uputa koja glasi na novac, na vrijednosne papire ili na zamjenljive stvari moe biti izdana na ime i s odredbom po naredbi.

Odjeljak 2. PROMJENE SADRAJA

Odsjek 2. NAGODBAPojam

Ugovorom o nagodbi osobe izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obveze. Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno.

U emu se sastoje uzajamna poputanja

Poputanje se moe sastojati, meu ostalim, u djelominom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane ili u odricanju od nekoga svog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obveze; u smanjenju kamatne stope; u produljenju roka; u pristajanju na djelomine otplate; u davanju prava na odustatninu. Poputanje moe biti uvjetno. Kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane, onda to nije nagodba, te ne podlijee pravilima o nagodbi.

Sposobnost

Za sklapanje ugovora o nagodbi potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je sadraj nagodbe.

Sadraj

Sadraj nagodbe moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati. Valjana je nagodba o imovinskim posljedicama kaznenog djela. Ne mogu biti sadrajem nagodbe sporovi koji se tiu statusnih odnosa.

Primjena odredaba o dvostranoobveznim ugovorima

Za ugovor o nagodbi vrijede ope odredbe o dvostranoobveznim ugovorima, ako za taj ugovor nije to drugo predvieno. Kad pod nazivom nagodbe ugovaratelji sklope neki drugi pravni posao, na njihove se odnose ne primjenjuju odredbe zakona koje vrijede za nagodbu, ve one koje vrijede za stvarno sklop ljeni posao.

Prekomjerno oteenje

Zbog prekomjernog oteenja ne moe se zahtijevati ponitaj nagodbe.

Uinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima

Ako je nagodbom uinjena obnova obveze, jamac se oslobaa odgovornosti za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko trei. Jamac i trei koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova odgovornost moe biti smanjena nagodbom, ali ne i poveana, osim ako su se suglasili s nagodbom. Kad dunik nagodbom prizna spornu trabinu, jamac i zalogodavac zadravaju pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dunik nagodbom odrekao.

Nagodba o nevaljanom pravnom posluValjana je nagodba o pravnom poslu iji je ponitaj mogla traiti jedna strana, ako je ona u asu sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. Nitetna je nagodba o nitetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za nitetnost i htjeli je nagodbom otkloniti.

Nitetnost nagodbe

Nagodba je nitetna ako je zasnovana na pogrenom vjerovanju obaju ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti. Isto vrijedi i kad se pogreno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na injenice. Odricanje od ove nitetnosti nema pravnog uinka i ono to je dano na ime ispunjenja obveza iz takve nagodbe moe se traiti natrag.

Nitetnost jedne odredbe nagodbe

Odredbe nagodbe ine cjelinu, te ako je jedna odredba nitetna, cijela nagodba je nitetna, osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od neovisnih dijelova.

Glava VII. PRESTANAK OBVEZAOdjeljak 1. OPE PRAVILO

Obveza prestaje suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava.

Odjeljak 2. ISPUNJENJE

Odsjek 1. OPA PRAVILA O ISPUNJENJUI. TKO MOE ISPUNITI I TROKOVI ISPUNJENJA

Ispunjenje od strane dunika ili tree osobe

Obvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba.

Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju.Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od tree osobe ako je dunik s tim suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno. Vjerovnik moe primiti ispunjenje od tree osobe bez dunikova znanja, pa i u sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obvezu. Ali ako mu je dunik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne moe primiti ispunjenje od tree osobe.

Ispunjenje poslovno nesposobnog

I poslovno nesposobni dunik moe pravovaljano ispuniti obvezu, ako je njezino postojanje nesumnjivo i ako je dospjela. Ali se moe osporavati ispunjenje ako je takva osoba isplatila zastarjeli dug ili dug koji potjee iz igre ili oklade.

Trokovi ispunjenja

Trokove ispunjenja snosi dunik, ako ih nije prouzroio vjerovnik.

II. KOME SE MOE ISPUNITI OBVEZA

Ovlatena osoba

Obveza se mora ispuniti vjerovniku ili osobi odreenoj zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu vjerovnika i dunika ili onoj koju odredi vjerovnik. Ispunjenje je pravovaljano i kad je uinjeno treoj osobi, ako ga je vjerovnik naknadno odobrio ili ako se njime koristio.

Ispunjenje poslovno nesposobnom vjerovniku

Obveza ispunjena poslovno nesposobnom vjerovniku oslobaa dunika samo ako je to bilo korisno za vjerovnika ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega. Poslovno nesposoban vjerovnik moe odobriti, poto postane poslovno sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.

III. PREDMET ISPUNJENJASadraj obveze

Ispunjenje se sastoji u izvrenju onoga to ini sadraj obveze, te niti ga dunik moe ispuniti neim drugim, niti vjerovnik moe zahtijevati neto drugo. Nema pravovaljanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti ono to mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar.

Zamjena ispunjenja

Obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dunikom primi neto drugo umjesto onoga to mu se duguje. U tom sluaju dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari dane umjesto onoga to je dugovao. Ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dunika za materijalne ili pravne nedostatke stvari moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jamca, ispunjenje prvotne trabine i naknadu tete.

Predaja radi prodaje

Ako je dunik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu, a ostatak mu preda, obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa.

Djelomino ispunjenje

Vjerovnik nije duan primiti djelomino ispunjenje, osim ako narav obveze drukije ne nalae.

Ali je vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije.

Obveza davanja stvari odreenih po rodu

Ako su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe.

Ali ako mu je bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue kakvoe.

IV. URAUNAVANJE ISPUNJENJARed uraunavanja

Kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza, pa ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda e se, ako o tome ne postoji sporazum vjerovnika i dunika, uraunavanje obaviti onim redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja. Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje. Ako je vie obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije. Ako su u svemu naprijed reenom obveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istodobno nastale, ono to je dano na ime ispunjenja rasporeuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima.

Uraunavanje kamata i trokova

Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i napokon glavnica.

V. VRIJEME ISPUNJENJAOdreivanje roka

Dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien ugovorom. Ako rok ispunjenja nije predvien ugovorom, dunik je duan ispuniti obvezu u roku koji je predvien zakonom. Ako rok nije odreen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje.

Novana obveza kod trgovakih ugovora

Ako trgovakim ugovorom ili ugovorom izmeu trgovca i osobe javnog prava nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, dunik je duan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana koji poinje tei:

od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu,

od dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu,

od dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka.

Nitetna je odredba ugovora kojom je ugovoren dui rok za ispunjenje novane obveze, ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenim rokom ispunjenja, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu vjerovnika.

Prilikom ocjene je li odredba o roku ispunjenja novane obveze nitetna, uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predvienog roka ispunjenja.

Pravo na ispunjenje prije roka

Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti vjerovnika o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme.

U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o tome bez odgaanja obavijesti dunika.

Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao obeano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje, te kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovu interesu.

Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani

Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili dunika, druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje.

Plaanje putem banke ili potom

Ako se plaa posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi raun vjerovnika, smatrat e se, ako ugovorne strane nisu drukije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri raunu vjerovnika iznos naznaen u nalogu. Ako je ugovoreno plaanje potom, smatra se da su se strane suglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik namirio svoju obvezu prema vjerovniku, a ako takav nain plaanja nije ugovoren, dug je namiren kad vjerovnik primi novanu doznaku. Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom uplatnicom na odreeni raun, smatra se da su se strane suglasile da je isplata obavljena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist oznaenog rauna.

VI. MJESTO ISPUNJENJAOpa pravila

Dunik je duan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po cilju posla, naravi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu u kojem je dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, svoje boravite. Ali ako dunik ima vie jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba obaviti radnje nune za ispunjenje obveze, ako je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti poznata.

Mjesto ispunjenja novanih obveza

Novane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite. Ako se plaa virmanom, novane obveze ispunjavaju se u sjeditu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva.

Ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga poveani trokovi ispunjenja, to poveanje pada na teret vjerovnika.

VII. PRIZNANICAIzdavanje

Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino, ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik o tome izda priznanicu o svom troku. Dunik koji je novanu obvezu isplatio preko banke ili pote moe zahtijevati da mu vjerovnik izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog. Ako vjerovnik odbije izdati priznanicu, dunik moe poloiti kod suda objekt svoje obveze.

Predmnjeve

Ako je izdana priznanica o isplaenoj glavnici, predmnijeva se da su isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo. Isto tako, ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih trabina koje se povremeno obraunavaju, kao to su, primjerice, ona koja nastaju utrokom elektrine energije ili vode, ili uporabom telefona, ima priznanicu da je isplatio kasnije dospjelu trabinu, predmnijeva se da je isplatio i ona koja su prije dospjela.

VIII. VRAANJE OBVEZNICEKad potpuno ispuni obvezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu. Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dunik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom. Dunik koji je ispunio obvezu samo djelomino ima pravo zahtijevati da se to ispunjenje zabiljei na obveznici.

Odsjek 2. ZAKANJENJEI. ZAKANJENJE DUNIKA

Kad dunik dolazi u zakanjenje

Dunik dolazi u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje. Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili zapoinjanjem nekog postupka iji je cilj da se postigne ispunjenje obveze.

II. ZAKANJENJE VJEROVNIKAKad vjerovnik dolazi u zakanjenje

Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. Dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. Ne dolazi u zakanjenje ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije mogao ispuniti svoju obvezu.

Uinci vjerovnikova zakanjenjaDolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate. Vjerovnik u zakanjenju duan je naknaditi duniku tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara, a i trokove oko daljnjeg uvanja stvari.

Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARIPolaganjeKad je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik, ili gdje se nalazi, ili kad je vjerovnik poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dunik moe za vjerovnika poloiti dugovanu stvar kod suda ili kod za to zakonom ovlatene osobe. Isto pravo pripada i treim osobama koje imaju pravni interes da obveza bude ispunjena. O polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i za njegovo boravite.Mjesto polaganja

Dugovana stvar se polae kod stvarno nadlenog suda ili kod zakonom ovlatene osobe u mjestu ispunjenja, osim ako razlozi ekonominosti ili narav posla zahtijevaju da se polaganje obavi u mjestu gdje se stvar nalazi. Svaki drugi stvarno nadlean sud, odnosno zakonom ovlatena osoba mora primiti stvar u polog, a dunik je duan dati naknadu vjerovniku, ako je ovaj polaganjem kod drugog suda, odnosno druge zakonom ovlatene osobe pretrpio tetu.

Predaja na uvanje drugoj osobi

Kad je objekt obveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom pologu, dunik moe zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj e predati stvar da je uva o troku i za raun vjerovnika. U sluaju obveze iz trgovakog ugovora, predaja takve stvari javnom skladitu na uvanje za raun vjerovnika ima uinak polaganja kod suda. O predaji na uvanje dunik je duan obavijestiti vjerovnika.

Uzimanje poloene stvari natrag

Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar. O uzimanju stvari dunik je duan obavijestiti vjerovnika.

Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik u pisanom obliku izjavi sudu, odnosno zakonom ovlatenoj osobi da se odrie toga prava, kad vjerovnik izjavi da prima poloenu stvar, a i kad bude utvreno pravomonom odlukom da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja.

Uinak polaganja

Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obveze u trenutku polaganja. Ako je dunik bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje. Od trenutka kad je stvar poloena rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika. Od dana polaganja prestaju tei kamate. Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatra se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sudunici i jamci ostaju u obvezi.

Trokovi polaganja

Trokove pravovaljanog i neopozvanog polaganja snosi vjerovnik ako prelaze trokove ispunjenja to ih je duan snositi dunik.

Prodaja umjesto polaganja stvari

Ako stvar nije prikladna za uvanje ili ako su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nerazmjerni s njezinom vrijednou, dunik je moe prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu vjerovnika, a postignuti iznos, nakon odbitka trokova prodaje, poloiti kod suda ili za to zakonom ovlatene osobe. Ako stvar ima tekuu cijenu ili ako je male vrijednosti u usporedbi s trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke. Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan prodati je bez odgaanja na najpogodniji nain. U svakom sluaju dunik je duan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj prodaji kad god je to mogue, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlatene osobe.

Predaja stvari vjerovniku

Sud e predati vjerovniku poloenu stvar pod uvjetima to ih je dunik postavio.

Prodaja radi pokria trokova uvanja

Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e u izvanparninom postupku, na zahtjev uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. Od iznosa dobivenog prodajom odbit e se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a ostatak, za vjerovnika, poloit e se kod suda ili kod zakonom ovlatene osobe.

Odjeljak 3. OSTALI NAINI PRESTANKA OBVEZAOdsjek 1. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)Ope pretpostavke

Dunik moe prebiti trabinu s protutrabinom vjerovnika, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoe i ako su obje dospjele.

Izjava o prijeboju

Prijeboj ne nastaje im se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju. Nakon izjave o prijeboju smatra se da je uinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

Odsutnost uzajamnosti

Dunik ne moe prebiti ono to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik duguje njegovu jamcu. Ali jamac moe prebiti dunikove obveze prema vjerovniku s dunikovom trabinom prema vjerovniku. Tko je dao svoju stvar u zalog za tuu obvezu, moe zahtijevati od vjerovnika da mu vrati zaloenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj.

Zastarjela trabina

Dug se moe prebiti sa zastarjelom trabinom samo ako ona jo nije bila zastarjela u asu kad su se stekle pretpostavke prijeboja. Ako su pretpostavke prijeboja nastale poto je jedna od trabina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dunik zastarjele trabine istakao prigovor zastare.

Prijeboj s ustupljenom trabinom

Dunik ustupljene trabine moe prebiti primatelju one svoje trabine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju. On mu moe prebiti i one svoje trabine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu kad je obavijeten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene trabine ili u isto vrijeme. Dunik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne moe mu vie prebiti nikakve svoje trabine prema ustupitelju. Ako je ustupljena trabina upisana u javne knjige, dunik moe uiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova trabina upisana kod ustupljene trabine ili ako je primatelj obavijeten prilikom ustupanja o postojanju te trabine.

Sluajevi kad je prijeboj iskljuen

Ne moe prestati prijebojem:

1) trabina koja se ne moe zaplijeniti,

2) trabina stvari ili vrijednosti koje su duniku bile dane na uvanje ili posudbu, ili koje je dunik uzeo bespravno ili ih bespravno zadrao,

3) trabina nastala namjernim prouzroenjem tete,

4) trabina naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti,

5) trabina koja potjee iz zakonske obveze uzdravanja.

Zabrana na trabinu druge strane

Dunik ne moe obaviti prijeboj ako je njegova trabina dospjela tek poto je netko trei stavio zabranu na vjerovnikovu trabinu prema njemu.

Uraunavanje prijebojem

Kad izmeu dviju osoba postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj e se obaviti po pravilima koja vrijede za uraunavanje ispunjenja.

Odsjek 2. OTPUST DUGASporazum

Obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Za pravovaljanost toga sporazuma nije potrebno da bude sklopljen u obliku u kojem je sklopljen posao iz kojega je obveza nastala.

Odricanje od sredstava osiguranja

Vraanje zaloga i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo osigurano ispunjenje obveze ne znai vjerovnikovo odricanje od prava zahtijevati njezino ispunjenje.

Otpust duga jamcu

Otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika, a otpust duga glavnom duniku oslobaa jamca.

Kad ima vie jamaca, pa vjerovnik oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u obvezi, ali se njihova obveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jamca.

Opi otpust dugova

Opi otpust dugova gasi sve vjerovnikove trabine prema duniku, osim onih za koje vjerovnik nije znao da postoje u trenutku otpusta.

Odsjek 3. SJEDINJENJEObveza prestaje sjedinjenjem kad jedna te ista osoba postane i vjerovnik i dunik. Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dunika ne prestaje. Obveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis brisanja.

Odsjek 4. NEMOGUNOST ISPUNJENJAPrestanak obveze

Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti zbog kojih dunik ne odgovara. Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost.

Kad su objekt obveze stvari odreene po rodu

Ako su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara. Ali kad su objekt obveze stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadne cijela ta masa.

Ustupanje prava prema treemu odgovornom za nemogunost ispunjenja

Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obveze zbog nemogunosti ispunjenja duan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema treoj osobi zbog nastale nemogunosti.

Odsjek 5. PROTEK VREMENA, OTKAZRok u trajnom obveznom odnosu

Trajni obvezni odnos s odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, osim kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodreeno vrijeme, ako ne bude pravodobno otkazan.

Otkaz trajnoga obveznog odnosa

Ako trajanje obveznog odnosa nije odreeno, svaka ga strana moe okonati otkazom. Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme. Otkazani obvezni odnos prestaje kad istekne otkazni rok odreen ugovorom, a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje nakon isteka roka odreenog zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka. Strane mogu ugovoriti da e njihov obvezni odnos prestati samom dostavom otkaza, ako za odreeni sluaj zakon ne nareuje to drugo. Vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika ono to je dospjelo prije nego to je obveza prestala protekom roka ili otkazom.

Odsjek 6. SMRTSmru dunika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika.

Dio drugi POSEBNI DIO

Glava VIII. UGOVORNI OBVEZNI ODNOSI

Odsjek 1. SKLAPANJE UGOVORAI. SUGLASNOST VOLJA

Kad je ugovor sklopljen

Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Obvezno sklapanje i obvezni sadraj ugovora

Ako je netko po zakonu obvezan sklopiti ugovor, zainteresirana osoba moe zahtijevati da se takav ugovor bez odgaanja sklopi. Odredbe propisa kojima se, djelomino ili u cijelosti, odreuje sadraj ugovora sastavni su dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredbi koje nisu u skladu s njima.

Izjava volje

Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Moe se izjaviti i pomou razliitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti uinjena slobodno i ozbiljno.

Suglasnost i odobrenje

Kad je za sklapanje nekog ugovora potrebna privola tree osobe, ta privola moe biti dana prije sklapanja ugovora, kao suglasnost, ili poslije njegova sklapanja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo.Suglasnost, odnosno odobrenje moraju biti dani u obliku propisanom za ugovore za ije se sklapanje daju.

Pregovori

Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. Suprotno je naelu savjesnosti i potenja, izmeu ostalog, ako strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor.

Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije uiniti dostupnim treima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen ili nije. Odgovornost za povredu obveze moe se sastojati u naknadi time prouzroene tete i predaje oteeniku koristi koju je tetnik tom povredom ostvario. Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove.Vrijeme i mjesto sklapanja ugovoraUgovor je sklopljen u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu.

Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite, odnosno prebivalite u trenutku davanja ponude.

Ponuda

Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora.Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne toke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne toke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit e sud vodei rauna o voenim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovaratelja i obiajima.

Opa ponuda

Prijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke ugovora ijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.

Izlaganje robe

Izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.

Slanje kataloga i oglasa

Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti teoglasidani u tisku, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem ili na koji drugi nain ne smatraju se ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukije ne proizlazi iz takvih izjava volje.

Ali e poiljatelj takvih poziva odgovarati za tetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu.

Uinak ponude

Ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da odri ponudu iskljuio ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla. Ponuda se moe povui samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.

Dokad ponuda obvezuje

Ponuda u kojoj je odreen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka toga roka.

Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti.

Ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude tee od dana kad je pismo predano poti.

Ponuda uinjena odsutnoj osobi u kojoj nije odreen rok za prihvat obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponueniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju.

Oblik ponude

Ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo ako je uinjena u tom obliku. Isto vrijedi i za prihvat ponude.

Ponuda neovlatene osobe

Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlatena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on slui u svom poslovanju; ako je potpisana na uobiajeni nain; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba.

Isto vrijedi za prihvat ponude.

Potvrda ponude uinjene telefonom ili brzojavom

Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak pisane potvrde ne utjee na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu. Odredbe vrijede i za prihvat ponude.

Prihvat ponude

Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu.

Ponuda je prihvaena i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvatu. Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije izjave o prihvatu ili istodobno s njom.

Prihvat neposredne ponude

Ponuda uinjena nazonoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaena bez odgaanja, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponueniku pripada stanoviti rok za razmiljanje. Ponuda uinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom nazonoj osobi. Ponuda uinjena telefaksom ne smatra se ponudom uinjenom nazonoj osobi.

Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni

Ako ponuenik izjavi da prihvaa ponudu i istodobno predloi da se ona u neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijanjem ponuditelju.

utnja ponuenika

utnja ponuenika ne znai prihvat ponude.

Nema uinak odredba u ponudi da e se utnja ponuenika ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.) smatrati prihvatom. Ali kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio. Isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem duna je izvriti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila. Ako ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponueniku.

Zakanjeli prihvat i zakanjela izjava o prihvatu

Zakanjeli prihvat smatra se novom ponudom.

Ali ako je izjava o prihvatu koja je uinjena pravodobno stigla ponuditelju nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen.

Ipak ugovor u takvu sluaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije prvog idueg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvat ponude, poalje obavijest ponueniku da se zbog zakanjenja ne smatra vezanim tom ponudom.

Smrt ili nesposobnost jedne strane

Ponuda ne gubi uinak ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njezina prihvata, osim ako suprotno proizlazi iz namjere strana, obiaja ili pravne naravi posla.

Predugovor

Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Propisi o obliku glavnog ugovora vae i za predugovor ako je propisani oblik pretpostavka valjanosti ugovora.

Predugovor obvezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora. Na zahtjev zainteresirane strane sud e narediti strani koja odbija sklopiti glavni ugovor da to uini u roku koji e joj odrediti.

Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.

II. INIDBA

Kakva mora biti inidba

Objekt ugovorne obveze je inidba koja se moe sastojati u davanju, injenju, proputanju ili trpljenju. inidba mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva.

Nitetnost ugovora zbog inidbe

Kad je inidba nemogua, nedoputena, neodreena ili neodrediva, ugovor je nitetan.

Ali ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom ili rokom valjan je ako je prije ispunjenja uvjeta, odnosno isteka roka inidba postala mogua, doputena, odreena ili odrediva.

Kad je inidba nedoputena

inidba je nedoputena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva.

Kad je inidba odrediva

inidba je odrediva ako ugovor sadri podatke s pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treoj osobi da ju odredi. Ako ta trea osoba nee ili ne moe odrediti inidbu, ugovor je nitetan.

III. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA

Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost. Ali ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti bez uinka. Besplatni ugovor nema pravni uinak i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.

Odredba o nedoputenosti inidbe primjenjuje se i na pobude za sklapanje ugovora.

VI. OBLIK UGOVORANeobvezatnost oblika

Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora. Ali su pravovaljane kasnije usmene dopune o sporednim tokama o kojima u ugovoru nije nita reeno ako to nije protivno cilju radi kojega je oblik propisan. Pravovaljane su i kasnije usmene pogodbe kojima se umanjuju ili olakavaju obveze jedne ili druge strane ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.

Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora

Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. Strana koja zahtijeva pisanu potvrdu ugovora dostavit e drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto ga potpie.

Ako pozvana strana u roku od osam dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana.

Raskid ugovora kojima je oblik propisan

Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj radi kojega je oblik propisan zahtijeva da se ugovor raskine u istom obliku.

Ugovoreni oblik

Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i valjanosti njihova ugovora. Ugovor za ije je sklapanje ugovoren poseban oblik moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. Ako su ugovorne strane predvidjele odreeni oblik samo da osiguraju dokaz svoga ugovora ili da postignu to drugo, ugovor je sklopljen kad je postignuta suglasnost o njegovu sadraju, a za ugovaratelje je u isto vrijeme nastala obveza da ugovoru dadu predvieni oblik.

Posljedice nepotivanja obvezatnosti oblika

Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni uinak, osim ako iz cilja propisa kojim je odreen oblik ne proizlazi to drugo. Ugovor koji nije sklopljen u ugovorenom obliku nema pravni uinak ako su strane valjanost ugovora uvjetovale posebnim oblikom.

Predmnjeva potpunosti isprave

Ako je ugovor sklopljen u posebnom obliku, bilo na temelju zakona, bilo voljom ugovornih strana, vrijedi samo ono to je u tom obliku izraeno. Ipak bit e valjane istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protiv ne cilju zbog kojega je oblik propisan. Pravovaljane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu ugovornih strana.

Sastavljanje isprave

Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je sklopljen kad ispravu potpiu ugovorne strane. Ugovaratelj koji ne zna ili ne moe pisati stavit e na ispravu rukoznak ovjeren od javnog biljenika. Za sklapanje ugovora dovoljno je da obje strane potpiu istu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. Zahtjev pisanog oblika ispunjen je ako strane razmijene pisma ili se sporazume pomou drugog sredstva koje omoguuje da se sa sigurnou utvrde sadraj i identitet davatelja izjave.

Sklapanje ugovora elektronikim putem

Ugovor je sklopljen elektronikim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda uinjena elektronikim putem smatra se ponudom nazonoj osobi, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektronikog potpisa prilikom sklapanja ugovora ureuje se posebnim propisima.

Osnaenje ugovora kojem nedostaje potreban oblik

Ugovor za ije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatra se valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan oito ne proizlazi to drugo.

VII. OPI UVJETI UGOVORA

Pojam i obvezatnost

Opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Opi uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove. U sluaju neslaganja opih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje. Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain. Opi uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.

Nitetnost pojedinih odredaba

Nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela. Prilikom ocjene nitetnosti odreene odredbe opih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt inidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta ugovora povezana. Odredba se ne primjenjuje se na one odredbe opih uvjeta ugovora iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadraj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uoljive.

XI. KAPARA I ODUSTATNINA

1. KaparaVraanje i uraunavanje kapare

Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije to drugo ugovoreno. U sluaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze. Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem dvostruke kapare.

Neispunjenje ugovora

Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom. Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana moe, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje dvostruke kapare.

U svakom sluaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zaka njenja. Sud moe, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.

Djelomino ispunjenje ugovora

U sluaju djelominog ispunjenja obveze vjerovnik ne moe zadrati kaparu, nego moe zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu tete zbog zakanjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelomino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana.

2. OdustatninaPojam i uinci

Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. Kad strana u iju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da e dati odustatninu, ona vie ne moe zahtijevati ispunjenje ugovora. Strana ovlatena da odustane duna je dati odustatninu istodobno s izjavom o odustajanju. Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlatena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njezine obveze. To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od druge strane.

Kapara kao odustatnina

Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana moe odustati od ugovora. U tom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu.

Odsjek 3. TUMAENJE UGOVORAPrimjena odredaba i tumaenje spornih odredbi

Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja pojedinih izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obveznog prava utvrenim ovim Zakonom.

Nejasne odredbe u posebnim sluajevima

U sluaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadraju, ili kad je ugovor na drugi nain pripremila i predloila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumait e se u korist druge strane. Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumaiti u smislu koji je manje tegotan za dunika, a u naplatnom u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih inidaba.

Izvansudsko tumaenje ugovora

Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesuglasnosti glede smisla i domaaja ugovornih odredaba, netko trei tumaiti ugovor. U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim tijelom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako trea osoba odbije dati tumaenje ugovora.

Odsjek 4. NEVALJANOST UGOVORAI. NITETNI UGOVORI

Nitetnost

Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo. Ako je sklapanje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor je valjan ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosit e odgovarajue posljedice.

Posljedice nitetnosti

U sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne odreuje. Ugovaratelj koji je kriv za sklapanje nitetnog ugovora odgovoran je svome suugovaratelju za tetu koju trpi zbog nitetnosti ugovora ako ovaj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka nitetnosti.

Djelomina nitetnost

Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai nitetnost ugovora ako on moe opstati bez nitetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. Ali e ugovor ostati valjan ak i ako je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora u sluaju kad je nitetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje.

Konverzija

Kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora.

Naknadni nestanak uzroka nitetnosti

Nitetan ugovor ne postaje valjan kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Ali ako je uzrok nitetnosti bila zabrana manjeg znaenja, a ugovor u cijelosti ispunjen, nitetnost se ne moe isticati.

Isticanje nitetnosti

Na nitetnost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svaka zainteresirana osoba.

Pravo zahtijevati utvrenje nitetnosti ima i dravni odvjetnik.

Neogranieno isticanje nitetnosti

Pravo na isticanje nitetnosti ne gasi se.

Zelenaki ugovor

Nitetan je ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili za nekog treega korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. Na zelenaki ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama nitetnosti i o djelominoj nitetnosti ugovora. Ako oteena strana zahtijeva da se njezina obveza smanji na pravian iznos, sud e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. Oteena strana moe podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora.

II. POBOJNI UGOVORIKad je ugovor pobojan

Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom odreeno.

Ponitaj ugovora

Ugovorna strana u ijem je interesu pobojnost ustanovljena moe zahtijevati da se ugovor poniti.

Ali suugovaratelj te strane moe od nje zatraiti da se u odreenom roku, ali ne kraem od trideset dana, oituje ostaje li pri ugovoru ili ne, jer e se u protivnom uzeti da je ugovor poniten. Ako se pozvana strana u ostavljenom roku ne oituje ili izjavi da ne ostaje pri ugovoru, uzet e se da je ugovor poniten.

Posljedice ponitaja

Ako je na temelju ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se vratiti, a ako to nije mogue, ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti odgovoran je svom suugovaratelju za tetu koju trpi zbog ponitaja ugovora ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti ugovora.

Vraanje i naknada u sluaju ponitaja ugovora ogranieno poslovno sposobne osobe

U sluaju ponitaja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jednog ugovaratelja suugovaratelj takve osobe moe zahtijevati vraanje samo onoga dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, a i onoga to je namjerno uniteno ili otueno.

Odgovornost ogranieno poslovno sposobne osobe

Ogranieno poslovno sposobna osoba odgovara za tetu nastalu ponitajem ugovora ako je lukavstvom uvjerila svog suugovaratelja da je poslovno sposobna.

Prestanak prava na ponitaj

Pravo zahtijevati ponitaj pobojnog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prisile. To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana sklapanja ugovora.

Odsjek 5. UINCI UGOVORAI. OPI UINCI UGOVORA

1. Stvaranje obveza za ugovarateljeUinci ugovora meu ugovarateljima i njihovim pravnim sljednicimaUgovor stvara prava i obveze za ugovorne strane. Ugovor ima uinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz naravi samog ugovora. Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist tree osobe.

2. Ugovaranje u korist treegaNeposredno pravo treega

Kad netko ugovori u svoje ime trabinu u korist treega, trei stjee vlastito i neposredno pravo prema duniku ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti posla. Ugovaratelj ima pravo zahtijevati da dunik ispuni prema treemu ono to je ugovoreno u korist te tree osobe.

Opoziv koristi

Ugovaratelj koristi za treega moe je opozvati ili izmijeniti sve dok trei ne izjavi da prihvaa ono to je ugovoreno u njegovu korist. Ako je ugovoreno da e dunik ispuniti ono na to se obvezao u korist treega tek nakon smrti ugovaratelja, ovaj moe sve dotle, pa i svojom oporukom, opozvati korist ugovorenu za treega ako iz samog ugovora ili iz okolnosti ne proizlazi to drugo.

Prigovori dunika prema treemu

Dunik moe isticati treemu sve prigovore koje ima prema ugovaratelju po osnovi ugovora kojim je ugovorena korist za treega.

Odbijanje treega

Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega ili je ugovaratelj opozove, korist pripada ugovaratelju ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla.

3. Ugovaranje na teret treegaObeanje radnje tree osobe

Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili propustiti, treega ne obvezuje, a obeavatelj odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei ne pristaje obvezati se ili ispuniti odreenu radnju. Obeavatelj nee odgovarati ako je drugom obeao da e se samo zauzeti kod treega da se ovaj obvee neto uiniti ili propustiti, a u tome nije uspio i pored svega potrebnog zalaganja.

4. Pravo na popravljanje teteIspunjenje obveze i posljedice neispunjenja

Vjerovnik u obveznom odnosu ovlaten je od dunika zahtijevati ispunjenje obveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi. Kad dunik ne ispuni obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem, vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga pretrpio. Za tetu zbog zakanjenja s ispunjenjem odgovara i dunik kojemu je vjerovnik dao primjeren naknadni rok za ispunjenje. Dunik odgovara i za djelominu ili potpunu nemogunost ispunjenja, iako tu nemogunost nije skrivio, ako je nastupila nakon njegova dolaska u zakanjenje, za koje odgovara. Ali se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je objekt inidbe sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio.

Osloboenje dunika od odgovornosti

Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.

Ugovorno proirenje odgovornostiUgovorom se moe proiriti odgovornost dunika i za sluajeve za koje on inae ne odgovara. Ali se ispunjenje takve ugovorne odredbe ne moe zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti s naelom savjesnosti i potenja.

Ogranienje i iskljuenje odgovornosti

Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti ni ograniiti.

Ali sud moe na zahtjev zainteresirane ugovorne strane ponititi i ugovornu odredbu o iskljuenju i ogranienju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum proizaao iz monopolskog poloaja dunika ili uope iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana. Pravovaljana je odredba ugovora kojom se odreuje najvii iznos naknade, ako tako odreeni iznos nije u oitom nerazmjeru sa tetom i ako za odreeni sluaj nije to drugo zakonom odreeno. U sluaju ogranienja visine naknade vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu ako je nemogunost ispunjenja obveze prouzroena namjerno ili krajnjom nepanjom dunika.

Obujam naknade

Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete, koje je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. Ako je pri povredi obveze pored tete nastao za vjerovnika i neki dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj mjeri. Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je poduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade. Odredbe ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na neispunjenje obveza koje nisu nastale iz ugovora, ako za pojedine od njih nije ovim Zakonom neto drugo predvieno.

Smanjenje naknade

Kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku tete ili njezinoj visini ili oteanju dunikova poloaja, naknada se smanjuje razmjerno.

Odgovornost zbog proputanja obavijesti

Ugovorna strana koja je duna obavijestiti drugu stranu o injenicama to su od utjecaja na njihov meusobni odnos odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena.

Primjena odredaba o izvanugovornoj teti

Ako odredbama ovoga odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naknadi izvanugovorne tete.

5. Ugovorna kaznaOpa pravila

Vjerovnik i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti vjerovniku odreeni novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni. Ako to drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik kasni s ispunjenjem. Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze.

Nain odreivanja

Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki dan zakanjenja, ili na koji drugi nain. Ona mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega je nastala obveza na ije se ispunjenje odnosi.

Pravna sudbina sporazuma

Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. Sporazum gubi pravni uinak ako je do neispunjenja, neurednog ispunjenja ili zakanjenja dolo iz uzroka za koji dunik ne odgovara.

Vjerovnikova prava

Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obveze, vjerovnik moe zahtijevati ili ispunjenje obveze ili ugovornu kaznu. On gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatraio isplatu ugovorne kazne. Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera ugovaratelja kad su kaznu ugovorili. Kad je kazna ugovorena za sluaj zakanjenja, odnosno neurednog ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati i ispunjenje obveze i ugovornu kaznu. Vjerovnik ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakanjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgaanja priopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu.

Smanjenje ugovorne kazne

Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta obveze.

Ugovorna kazna i naknada teteVjerovnik ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premauje visinu tete koju je pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu tetu. Ako je teta koju je vjerovnik pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete.

Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna

Ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za sluaj zakanjenja s ispunjenjem zakonom odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, osim ako je to zakonom doputeno.

II. UINCI DVOSTRANOOBVEZNIH UGOVORA1. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenjaKod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.

Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duan je tititi drugu stranu od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno.

Na navedene odgovornosti prenositelja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke, ako za pojedine ugovore nije to drugo propisano.

2. Prigovor neispunjenja ugovoraPravilo istodobnog ispunjenja

U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. Ali ako u sudskom postupku jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud e joj narediti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju.

Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno

Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je neizvjesno hoe li ona moi ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu moe odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da e je ispuniti. To vrijedi i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti je morao znati. U tim sluajevima strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor.

3. Raskid ugovora zbog neispunjenjaPrava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu

U dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predvienim u iduim lancima, raskinuti ugovor jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete.

Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora

Kad je ispunjenje obveze u odreenom roku bitan sastojak ugovora, pa dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Ali vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, moe izjaviti da raskida ugovor. Ova pravila vae kako u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po naravi posla.

Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora

Kad ispunjenje obveze u odreenom roku nije bitan sastojak ugovora, dunik zadrava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje. Ali ako vjerovnik eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje. Ako dunik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u sluaju kad je rok bitan sastojak ugovora.

Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka

Vjerovnik moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku.

Raskid ugovora prije isteka roka

Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete.

Raskid ugovora s uzastopnim obvezama

Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor glede svih buduih obveza, ako je iz danih okolnosti oito da ni one nee biti ispunjene.

Ona moe raskinuti ugovor ne samo glede buduih obveza nego i glede ve ispunjenih, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju. Dunik moe odrati ugovor ako dade odgovarajue osiguranje.

Dunost obavjeivanja

Vjerovnik koji zbog neispunjenja dunikove obveze raskida ugovor duan je to priopiti duniku be