trauma sistem - kcus.ba · trauma sistem se bazira na jedinstvenim zahtjevima populacije ......

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Institut za naučnoistraživački rad i razvoj

TRAUMA SISTEM

Prof. dr. Zoran Hadžiahmetović

Šta je Trauma sistem ?

Organizirano koordinirano djelovanje pružanja punog obima pomoći za sve povrijeđene u određenom geografskom prostoru

integrirano sa sa lokalnim javno zdravstvenim sistemom.

Prava vrijednost trauma sistema je poticanje zbrinjavanja između faza zbrinjavanja koje su ugrađene kroz postojeće resurse u postizanju

poboljšanja pacijentovog općeg stanja.

Uspjeh trauma sistema u najvećem stepenu je determiniran javno društvenom podrškom.

Trauma sistem se bazira na jedinstvenim zahtjevima populacije

postizanjem svoje uloge u ruralnoj, unutargradskoj i urbanoj sredini.

Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS

Prof.dr Zoran Hadžiahmetović

Povreda pri kojoj su

zahvaćena najmanje dva sistema ili dva različita organa, pri čemu jedna od povreda ugrožava

život povrijeđenog

POLITRAUMA

Ukupan zbir povreda

jednog sistema

(multipli prijelomi)

Povreda jednog organa

(monotrauma)

ISS > 15 + fiziološki poremećaj

TRAUMA MAIOR

Tscherne Baker et al.

American College of Surgeons' Committee on Trauma

DEFINICIJA

• Definicijom i klasifikacijom politraume po Tscherneu pokriva se oko 40% svih povreda kod

životno ugroženih pacijenata. Sa njom se propušta definiranje jake; monotraume, multiple

ekstremitetne traumu i povreda karlice koje su definirane Traumom maior.

• Odgovarajuća definicija TRAUMA MAIOR (životno ugrožen pacijent) + deterioracija 5

fizioloških faktora pokriva oko 60% žestokih povreda koje imaju identičnu prognozu i

uzrokuju identičan efekat.

Životno ugrožen pacijent

% životno ugroženih traumatiziranih pacijenata je mnogo veći nego što je utvrđeno definicijom po Tscherneu



• Svojstvene anatomske i fiziološke razlike egzistiraju među pacijentima. Kao

rezultat toga vrlo je bitna tačna procjena posljedica nakon povrede kod pacijenta.

• Moramo biti sposobni tačno procjeniti kvantitet pacijentove anatomske, fiziološke povrede i i preegzistirajućih medicinskih problema koji negativno

utiču na pacijentove fiziološke rezerve i sposobnost odgovora na pretrpljeni stres na povredu.

Posljedice = Anatomske povreda + Fiziološka povreda + Pacijentova rezerva



• Pravovremena prevencija i tretman šoka.

• Skraćenje dužine trajanja tkivne hipoperfuzije i hipoksije - prehospitalno.

• Harmonizacija prehospitalne sa hospitalnom razinom ka definitivnom zbrinjavanju.

(timski rad kroz ustrojen trauma sistem)

Globalni cilj tretmana kod životno ugroženih (politraumatiziranih) pacijenata je sniziti stopu mortaliteta, s obzirom na polimorfnu

simptomatologiju i stalnu promjenu kliničke slike.



• Udio politraume u ukupnom traumatizmu iznosi 3 – 8% , (KCUS 1,5 %) (1) ali je vodeći uzrok mortaliteta i značajno utiče na morbiditet (mortalitet na licu mjesta je od 50 do 80%).

Značaj zbrinjavanja politraumatiziranih pacijenata

Institut za naučno istraživački rad i razvoj KCUS

• Ukupni hospitalni mortalitet politraumatiziranih pacijenata u KCUS je 25,7%. (3)

• Mortalitet u prvih 6 sati iznosi 50%, u daljnja 24 sata 30%, dok je 20% posljedica

sekundarnih oštećenja i komplikacije. (Sheridan,1980)

Prehospitalni mortalitet /1977-2010/, Kleber, DGU, 2012

• Njemačka; 1972 mortalitet 46% (organizacijski problemi) 1979 mortalitet 17% (organizacijsko prestrukturiranje). (2)

(2) Marzi I. Mutschler W. Strategie der operativen Polytraumas,

Zbl.Chir.1996;1:121: 950-62

(3) Hadziahmetović Z, Masić I, Niksić D. Transformation of the system of care

of patients with multiple injuries in Bosnia and Herzegovina Med Arh.

2003;57(5-6):317-9

(1) Hadziahmetovic Z., Masic I. Survival Assessment of the Polytraumatized

Patients at Level I of Trauma Center, Materia Socio, Medica 2008 ; 20 (4): 212-15

“SCOOP AND RUN” “pokupi i žuri”

• bez serioznog predkliničkog tretmana

• preferencijalnost posebno je izražena kroz kompetentnu hirurgiju brzim

transportom u najbližu hirušku ustanovu (isključivo u situacijama jakih

izoliranih penetrantnih trunkalnih povreda-internih hemoragija -”Basic Life-

Saving Surgery”) (*)

”STAY AND PLAY”

(“STAY AND STABILIZE”) “stani i obradi”

• prethodnica definitivnog zbrinjavanja i predvidja tretman životno

ugroženih pacijenata prema ATLS protokolu uz podržavanje glavnih vitalnih

funkcija organizma; zračnog puta i ventilacije,cirkulirajućeg volumena i

normalne srčane akcije, analgezije-efektivnog kupiranja bola i straha (**)

ZNAČAJAN

za individualno

preživljavanje

(selektivan)

“RUN AND PLAY” “žuri i obradi”

fazni (etapni) način zbrinjavanja predstavlja uskladjivanje težine povrede,

brzine evakuacije /optimalni transport/, reanimacije /stabilizacije/ sa

masovnim prilivom povrijeđenih kao i njihovom definitivnom brigom

IZBOR

za masovna

zbrinjavanja

(etapni)

(*) Anglo američki model: dovodi pacijenta u bolnicu (**) Francusko-njemački model; dovodi bolnicu do pacijenta

Arnold JL.Annals of Emergency medicine,Vol 33, No 1,1999

Vanbolnički trauma servis

Kroz razvoj sistema zbrinjavanja „Scoop and Run“ i „ Stay and Play“ može

se smanjiti prehospitalna smrtnost za 10-20 %

”BIS DAT QUI CITO DAT”



Evakuaciji politraumatiziranog bez obzira na hitnost mora prethoditi:

Â Korekcija cirkulirajućeg volumena (hipovolemija).

Â Brza adekvatna analgo sedacija i oksigenacija (potrebe miokarda za kisikom nakon

traume su povećane). Povećana je i minutna ventilacija koja nastaje ubrzanjem frekvence disanja ili povećanjem respiratornog volumena što je normalni odgovor na traumu, a inicira povećanu potrebu organizma za kisikom.

Â Već u prehospitalnoj fazi počinje borba protiv komplikacija politraume kao što su: akutni respiratorni distres sindrom (ARDS), multiorgansko zatajanje (MODS), i dr.



TRAUMA SCORING SKALE

AIS: Abbreviated injury score

ISS: Injury Severity Score

AP/MAP: Anatomski Profil/Maksimum Anatomski Profil

NISS: New Injury Severity Score

TS: Trauma Score

TI: Trijažni indeks

PI: Prognostički indeks

GCS: Glasgow Coma Scale

RTS: Revised Trauma Score

CRAMS Scale

APACHE I-II-III

Trauma Indeks

TRISS: Trauma ISS

ASCOT: Severity Characterisation of Trauma

ICISS: Internacionalna Klasifikacija oboljenja- baziran na ISS

HARM: Harborview Assessment of Risk of Mortality

KLASIFIKACIJE

anatomske

fiziološke

kombinirani modeli



Trijažni Sortirajući Scor = X + Y + Z

Prehospitalna procjena i utvrđivanje prioriteta životno ugroženih pacijenata

Revid. Trauma Score Scala (RTS)

PRIORITET 1 =/< 10

PRIORITET 2 = 11

PRIORITET 3 = 12

Povrijeđeni sa RTS <11 moraju se tretirati u bolničkim /trauma/ centrima

Fiziološka skala kategorizacije povrede Izmjene koje traju za vrijeme perioda tretmana povrede

TriTriTrijažjažjažni ni ni SorSorSortirtirtirajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajuajući ći ći ći Sc Sc Scor = X= X= X + Y +Y +Y + Z Z Z Z Z Z

GCS Vrijednost Sistol.Krvni Pritisak Vrijednost Respiratorni Omjer Vrijednost

X + Y + Z X+Y+Z

13-15 4 =/> 90 4 10-29 4

9-12 3 76-89 3 >29 3

6-8 2 50-75 2 6-9 2

4-5 1 1-49 1 1-5 1

3 0 0 0 0 0



Osnov koncepta zbrinjavanja u hospitalnim uvjetima

I / Kreiranje stabilnog anatomskog okruženja u cilju prevencije progresivnog

pacijentovog fiziološkog pada.

II/ Držati se onoga što se mora u preživljavanju kod životno ugroženih pacijenata. (osiguranje airwaya, kontrola krvarenja i GI kontaminacija)

III/ Trgovati mortalitet za morbiditet. (osigurati pacijentu život , a sva hiruški nesolvirana stanja ostaviti za naknadnu reparaciju)

Hirurški nadzor nad oštećenjem “damage control surgery”

(reducira mortalitet do 50%) (4)

(4) Hans-Christoph Pape et al.

Damage Control Management in the Polytrauma Patient, Springer , 2010.



Dijagnostika i terapija politraumatiziranog provode se uporedo

AKO PRATIŠ NALAZE KOD ŽIVOTNO UGROŽENIH PACIJENATA UVIJEK SE NALAZIŠ IZA ONOGA ŠTO SE DEŠAVA

Primarni ciljevi zbrinjavanja politraumatiziranih u urgentnom - trauma centru

Utvrđivanje prioriteta u tretmanu

Procjena drugih jakih relevantnih povreda

Poboljšanje općeg stanja

Procjena/tretman životno prijetećih povreda



TRAUMA MAIOR

Povreda/e označene prema ISS =/> 15 + najmanje

jedan relevantan fiziološki poremećaj /KOMBI MODEL/

1. Bez svijesti (GCS =/< 8)

2. Hipotenzija (sKP < 90 mmHg)

3. Acidoza (BE =/< -6)

4. Koagulopatija (Quick < 50 ili PTT * =/> 50)

5. Starosna dob pacijenta

senzibilitet mortalitetnog omjera; KOMBI (31,5 %) , dok je ISS 16 + (19,2%), a 2 AIS 3+ (20,6%)

* Parcijalno Tromboplastinsko vrijeme /PTT/

Kvalifikacija povreda na osnovu AIS skora

ISS = AIS12 + AIS5 2 = 9+9=18 + hipotenzija

Injury Severity Score (ISS) – skor težine povreda ISS = AIS12 + AIS2 2 + AIS3 2

Abbreviated injury scale (AIS) – skraćena skala povrede

AIS se izračuna za sve povrede, a potom raspodjeli na šest regija tijela

Fiziološka deterioracija

Hospitalna procjena i utvrđivanje prioriteta životno ugroženih pacijenata

Anatomska /organska/ skala kategorizacije povrede lokacija, specifična lezija i relativna jačina

ISS =/> 15 +

Regija Povreda AIS AIS2

1.Glava/vrat + v. kičma Kontuzija mozga 3 9

2.Lice

(kosti,nos,usta,oči,uši) Bez povrede 0

3.Toraks (dijafragma, t.

kičma) “Flail chest” 4 16

4.Abdomen (pelvični i abdom. org., l. kičma)

1. Laceracija jetre

2. Kompletan rascjep slezene

4

5

16

25

5.Ekstremiteti i karlica

(pelvični prsten) Prijelom femura 3 9

6.Meka tkiva Bez povrede 0

Injury Severity Score (ISS) = 0 - 75 (mortalitet 100 %)

AIS score Kvalifikacija povrede

1 Laka (minorna) povreda

2 Umjerena (umjereno teška) povreda

3 Teža (srednje teška) povreda

4 Teška (ozbiljna) povreda

5 Kritična povreda

6 Smrtonosna povreda



AIS glava toraks abd. i pelvični sadržaj kičma kosti ekstremiteta, pelvis

1 glavobolja fr. jednog rebra superf.laceracija

abd.zida

ac.napetost

(bez prijeloma)

prijelom palca stopala

2 bez svijesti < 1 sata fr.2-3 rebra manja lacer.,slezene,

jetre, bubrega

min.prijelom bez

involv.medule

fr.tibia,pelvis ili patela

3 bez svijesti 1-6 sati fr.> 4 rebra ili fr.+

hemo.

veća lacer.slezene, jetre,

bubrega

rupt.diska i ošteć.n. korjenova

fr.femura; nespecifični dio

/ICD-9; 821.10/

dislokac.koljena

4 bez svijesti 6-

24sata;otv. fr.

flail chest žestoka lacer. jetre, slezene, bubrega

nekompl.sy.med.

spin.

amput. ili crush iznad

koljena

5 bez svijesti > 24 sata lac.aorte.part.trans

ekcija

ruptura bubreg, jetra,

slezena ili kolon

(otvorena)

kvadriplegija pelvični crush

Abbreviated injury scale

stepen tip povrede opis povrede ICD-9 AIS-90

I Hematom

Laceracija

Subkapsularni < 10% zahvaćenog polja

Kapsularni rascjep,< 1 cm dubine parenhima

864.01/864.11

864.2/864.12

2

2

II

Hematom

Laceracija

Subkapsular. 10-50% zahvaćenog polja. Intraparenh. < 10 cm u dijametru

Kaps. Rascjep 1-3 cm.dubine parenhima < 10 cm u dužinu

864.01/864.11

864.03/864.13

2

2

III

Hematom

Laceracija

Subkaps. > 50 % polja uz subkaps.rupturu ili parenhimni

hematom,intraparenhimni hematom 10 cm ili više

3 cm.dubine parenhima

864.04/864.14 3

3

IV Laceracija Parenhimna disrupcija 25 – 75% jetrenog lobusa ili 1-3

Couinaudova segmenta unutar jednog lobusa

864.04/864.14

4

V

Laceracija

Vaskularna

Parenhimna disrupcija > 75% jetrenog lobusa ili > 3 Couinaudova

segmenta unutar jednog lobusa

Povreda jukstahepatične vene;npr.retrohepatična vena/centralna velika hepatična vena

864.04/864.14

5

5

VI Vaskularna Avulzija jetre 864.04/864.14 5

Sistemska skala za specifične organske povrede - gradaciona skala povreda jetre-

za multiple povrede do stepena III povećati jedan stepen



Isti organ ili ista regija ne mogu se dva puta stepenovati ,npr. AIS4 2 - povreda abdomena

ICD = (864.04/864.14) = stepen IV (AIS4 = 4 2= 16) – teška povreda jetre

ICD = (864.04/864.14) = stepen V (AIS5= 5 2= 25 ) – kritična povreda jetre /dominantna povreda/

INTERPRETACIJSKE GREŠKE

Dvije regije ili organa prvo se moraju kvadrirati pa tek onda zbrojiti

ISS = AIS4 (864.04/864.14) + AIS5 (821.10) = 4+3 = 7 2 = 49 ISS = AIS4 2 + AIS52 = 42 + 32 = 16 + 9 = 25

orgagagana prvo se morororororororororororororororororajajajajajajajajajajajajajajaj

4/864.141414141414141414141414141414141414))))))))))))))))))) + + + + + + + + + + + + + + + + + + + AIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIAIS5 (821.10)

Laceracija Parenhimna disrupcija 25 – 75% jetrenog lobusa ili 1-3


Laceracija Parenhimna disrupcija > 75% jetrenog lobusa ili > 3


ISS opis jačine povrede mortalitet

1-9 Mala i pojedinačni sistem 1,02 %

10-15 Umjerena 1,9 %

16-24 Jaka 7,23 %

> 24 Vrlo jaka 35,47 %

American College of Surgeons' Committee on Trauma /ASC COT/

Frekvenca KCUS (6)

Mortalitetni rizik (5)

ISS < 9 > 65 godina

ISS 9 – 24

> 45 godina 33,8 %

66,2 %



(6) Talić A, Hadziahmetović Z. Med Arh. 2007;61(1):54-5. Protocol approach to polytraumatized patient

(5) Jacobs DG, et all. J Trauma. 2003 Feb;54(2):391-416. Practice management guidelines for geriatric trauma

UHP

OP

JIT

Faze hospitalnog zbrinjavanja

FAZA 0 Primarna i sekundarna procjena - pregled, Damage Control , Reanimacija u prehospitalnom i u urgentnom

hospitalnom prijemu (UHP)

FAZA 1 Urgentne hirurške intervencije (Abbreviated Surgery)

FAZA 2 Faza Intezivne njege u Damage control: vođenje pacijenta inicijalna 24–48 h (“from Door to Door”) FAZA 3 Sekundarna operativna reparacija svih povreda preduzima 24-36 sati od agresivnog managementa u JIT FAZA 4 Tercijarni period - operacija sa odgodom (od 3 do 10 dana)

” Treat first what kills first”

Advanced Trauma Life Support - ATLS

FAZA – 1, 3, 4

FAZA – 2

FAZA – 0



Trauma sistem

Osnovne sastavnice

1. Prehospitalna briga

2. Hospitalni sistem

3. Posthospitalna briga

Infrastrukturne sastavnice

4. Vodstvo

5. Profesionalni izvori

6. Edukacija i širenje

7. Upravljanje podacima

8. Finansije

9. Istraživački rad

10. Tehnologija bolnica

11. Spremnost i odgovor na katastrofe

(koordinacijske akltivnosti zdravstvene strukture sa

nezdravstvenim javnim službama: MUP, DVD, OS, CZ..)



Abbreviated injury scale (AIS) - 10. revizija (MKB – 10)

ISS RTS TRIS

Ciljevi

Poboljšanje kvaliteta zbrinjavanja teško povrijeđenih. Osiguranje kvaliteta zbrinjavanja.

Uvođenje protokola (algoritma) zbrinjavanja i razvoj strategije. Aktivno sudjelovanje svih ustanova koje se bave zbrinjavanjem povreda.

Trauma registar ne smije biti pod direktnom kontrolom resornog ministarstva nego

pod nadzorom struke.

Trauma registar



Total Quality Management (TQM) (trajno praćenje stanja u svakoj bolnici)

• Dokumentiranje postojećeg stanja (jedinstveni obrazac).

• Analizu date situacije.

• Primjenu strategije koja je u stanju riješiti problem.

• Implementaciju mjera za poboljšanje, te trajno praćenje stanja.

• Izrada koncepta auditorskih filtera (vrijeme od stradavanja

do dolaska u bolnicu, vrijeme zbrinjavanja u urgentnom

prijemu, primarno neprepoznate povrede ocjene ISS>3, isteklo

vrijeme do hirurških zahvata, reoperacije...) - re-audit svake 3

godine.



Trauma centri (ustroj)

• Traumatološki program. • Traumatološka služba. • Trauma tim (prisutan i interventan).

• Trauma lider (educirani hirurg iz područja traume i kritičnih stanja). • Adekvatna oprema.



Razina Trauma tim Djelokrug zbr.

TC I

*

(in loco 24 sata) UM, traumatolog, abdominalni hirurg,

anesteziolog, specijalizant opšte hirurgije + ostalo med.osoblje

(on call) neurohirurg, vaskularni, maksilofacijalni hir.,urolog

(planirana kadrovska rezerva) masovne povrede

• potpuno zbrinjavanje

• edukacija, prevencija traume

• istraživački rad

• unaprijeđenje kvaliteta rada

TC II

(in loco 24 sata) UM-ATLS

(on call) opći hirurg, anesteziolog, neurohirurg (ATLS) (dostupnost konsultacijama) široki krug subspecijalista

• reanimacija+ ograničen opseg zbrinjavanja složene povrede

TC III

(in loco 24 sata) multidisciplinarni trauma tim sposoban za

reanimatološke postupke

(on call) opći hirurg - ATLS

• premještanje na višu razinu sukladno mjerilima

sveobuhvatnog plana

TC IV

**

(in loco 24 sata) ljekar sa položenim ATLS kursom osposobljen za reanimatološke postupke

• premještanje na višu razinu sukladno mjerilima

sveobuhvatnog plana

Trauma centri (kategorizacija)

Britanski model

(TC I)* MTC- Major Trauma Center (400 trauma maior godišnje za minimalnu populaciju od 2 do 3 mil)

(TC IV)** TU – Trauma unit (pacijenti sa manjiim povredama od ISS ≤ 15 ili sa trauma maior gdje je učinjena trijažna greška ili je potrebna neposredna životno spasavajuća intervencija prije upućivanja u MTC)



Trauma hirurg

U hospitalnim uvjetima brigu i rukovođenje o povrijeđenom mora preuzeti trauma hirurg koji je nadležan za utvrđivanje stepena povrede, dijagnostičkih i terapeutskih

prioriteta, koordinaciju liječenja i donošenje konačnih odluka.

Podjela odgovornosti može dovesti do kobnih previda u tretmanu životno ugroženih pacijenata.

Periodi djelovanja su vremenski ograničeni.



“Trauma surgery is just general surgery, but faster and under blood”

Anonymus

Razvoj trauma sistema

• početne aktivnosti • legislativa za trauma zbrinjavanje

• nacionalni koordinator

• finansijska potpora države (drugo)

3-4 =2 poena

1-2 = 1 poen

drugo = 0

• Inkluzivni sistem ; zbrinjavanje na reg. razini (trauma minor i maior na regionalnom planu)

• Ekskluzivni sistem (regionalizacija samo za traumu maior)

• bez regionalizacije za trauma zbrinjavanje

2 poena

1 poen

0 poena

Tauma centara (prema US modelu)

• nekoliko sa > 50% zahvaćene populacije

• izolirani sa 25 – 50% zahvaćene populacije

• bez stvarnih trauma centara

2 poena

1 poen

0 poena

Prehospitalno zbrinjavanje trauma pacijenata integriranu u trauma sistem:

• puna integracija (centralni dispatch-otpremanje,regionalni plan, zajednički usklađeni trijažni kriteriji za traumu maior) • neke ili jedna karakteristiku koje su navedene

• neintegriran

2 poena

1 poen

0 poena

Trauma registar

• nacionalni trauma registar sa > 75 % velikih bolnica koje zbrinjavajuveliku traumu

• bolnice ili regionalne baze registrirane za različite kriterije

• bez trauma registra

2 poena

1 poen

0 poena

A Survey on Trauma Systems and Education in Europe

Ari Leppaniemi, Eur J Trauma Emerg Surg 2008:34:577-81

EU pregled trauma sistema

maximum 10 minimum 0

Bosna i Hercegovina = 0



Trauma hirurg je specijalista koji pokriva sve aspekte traume:

prehospitalnu razinu, ED reanimaciju, operativnu skrb (visceralnu,

ortopedsku i neurohiruršku), intezivnu njegu (hirurška kritična

stanja) i rehabilitaciju

ovisno koliko je kompletan u prije

spomenutim aspektima koje pokriva

(8 – 10 poena)

Trauma hirurg je specijalista koji pokriva samo aspekte koji su u

skladu treninzima i stručnim znanjem; neurohirurgija, intezivna

skrb, prehospitalna skrb i ortopedske povrede

ovisno od ukupnosti stečenih znanja navedenih polja

(5-7 poena)

Trauma hirurg koji je dobio naziv u specijalnosti koja uključuje polja kao što su: “ortopedija i traumatologija” ili “trauma i urgentna hirurgija”

ovisno koliko je veliki dio specijalnosti koju

pokriva trauma hirurg

(> 50% = 4 poena < 50% = 3 poena)

Neki aspekti trauma hirurga su uzeti u obzir kao važan dio specijalnosti unutar “opšte hirurgije”

2 poena

Manje ili više sve povrede su zbrinute od različitih specijalista;

vaskularni hirurg tretira većinu valikih vask.povreda, kardiohirurg kardiotorakalne povrede, urolog urološke povrede, ortoped kosti i

zglobove, neurohirurg povrede glave, GE ili opšti hirurg povrede abdomena

1 poen = ako je neko opterećen sa prekomjernim managementom (opšti hirurg ili anesteziolog)

0 = poena ako nema specijaliste za svaku

povredu koju pacijent ima

EU standard za utvrđivanje ravni specijalizacije za trauma providera


Ari Leppaniemi, Eur J Trauma Emerg Surg 2008:34:577-81

maximum 10 minimum 0

Bosna i Hercegovina = 0 - 1- 2





European Journal of Trauma and Emergency Surgery

December 2008, Volume 34, Issue 6, pp 577-581


Ari Leppäniemi

Ü DRUŠTVENO PREPOZNAVANJE PROBLEMA

Ü AKTIVNOSTI KANTONALNIH I ENTITETSKIH MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

Ü POSTOJANJE KROVNOG TRAUMATOLOŠKOG UDRUŽENJA

Ü REGULIRANA LEGISLATIVA

ŠTA NEDOSTAJE RAZVOJU TRAUMA SISTEMA U BIH?



TRAUMA CENTAR U KCUS ?

Klinika urgentne medicine 1995. –

TRAUMA MINOR + MAIOR Inicijalno i definitivno

zbrinjavanje

Traumatološka klinika UMC/KCUS (integralni sistem zbrinjavanja povrijeđenih)

1980. – 1995.

Kl. za ortopediju i traumatologiju (ortotrauma)

Neurohirurška klinika (neurotrauma)

Kl. abdominalnu hirurgiju (abdominalna trauma)

Kl. torakalna hirurgija (torakotrauma)

Kl.maksilofacijalna hirurgija (maksilofac.trauma)

Kl.za vaskularni hirurgiju (vaskularna trauma)

Kl.plastičnu i rekonst. (trauma šake-opekline)

Kl.za urologiju (trauma urotrakta)

Kl.za dječiju hirurgiju (dječija trauma) Kl.anesteziju i reanimaciju (intezivna njega)

ORL (oto-naso-laringo trauma)

Kl.za očne bolesti (trauma oka)

TRAUMA MAIOR

(POLITRAUMA)

Urgentni prijem

Inicijalna dg.

Transfer

KCUS NEMA RIJEŠEN INTEGRALNI SISTEM ZBRINJAVANJA POVRIJEĐENIH



Strukturno ustrojstvo i kontinuitet hirurške – dijagnostičke službe KCUS na

Klinici urgentne medicine (od 01.06.2010. godina)

Kreiranje kolona je pod ingerencijom šefova Klinika odn. direktora Disciplina

• nema relevantne kompetencije niti konsenzusa u zbrinjavanju traume maior

• ne postoji uspostavljena zvanična organizacijska verifikacija niti kadrovska potvrda • oskudna edukacija

• nema cjelodnevni kontinuitet – in loco (osim UM)

• ne postoji koordinator (trauma lider)

Hirurški tim u zbrinjavanju traume maior

Specijalista Klinika/disciplina Radni kontinuitet Ostali medicinski kadar

Urgentna medicina KUM 7,30-7,30 (24 sata) 2 med.teh.+ 1 instr.

Opšti hirurg Hirurške discipline 14,00-07,30 (17,5 sati)

Ortoped Kl. za OT 14,00-07,30 (17,5 sati) 1 gipser+ 1 med.teh.

Anesteziolog i reanim. Kl. za anest.i rean. On call 1 anestetičar

Radiolog Kl.za radiologiju 14,00-07,30 (17,5 sati) 1 rtg.teh.+ 1 red.ing.



Â Trauma je zastupljena kod 68,9% svih pacijenata u domenu hirurške kazuistike.

Â KCUS je jedina zdravstvena ustanova koja u cijelosti ostvaruje zbinjavanje svih urgencija ali sa

naglašenim institucionalnim problemom integriranog zbrinjavanju životno prijetećih povreda,

velike i masovne traume na jednom mjestu (BEZ TRAUMA CENTRA).

Â Ne postoji profilirani – certificirani trauma hirurg niti trauma tim tako da prijem, trijažu i

procjenu životne ugroženosti pavrijeđenih provodi specijalista urgentne medicine.

Â Ne postoji kontinuitet u radu hirurške službe: specijalisti opće hirurgije, ortopedije i urgentne

medicine u postojećim kolonama nisu adekvatno educirani, usmjereni niti spremni za samostalno

zbrinjavanje traumatoloških urgencija i kritičnih stanja.

ÂPotpuno je poremećen vremenski okvir u smislu brze reakcije i odgovora.

Â Odluku o dijagnostičkim i terapeutskim prioritetima donosi individualno svaki hirurg ili

anesteziolog ponaosob bez procjene općeg stanja pacijenta ili težine povrede. Često životno

ugroženi pacijenti (hemodinamski nestabilni) se transferiraju sa KUM „ka sebi“.

Â Formiranje TC i referalne trauma linije ima veliki značaj za KCUS, širok lokalni/regionalni/državni, edukativni značaj za sve sve ustanove koje mu gravitiraju a predstavljat će i prvi korak ka

uspostavljanju trauma sistema.

ZAŠTO TRAUMA CENTAR KC ?



INTEGRIRANI TRAUMA I URGENTNI CENTAR ?

1. Potpuna ekonomska opravdanost za integrirani projekat TC ukoliko se pokriva područje od

500.000 stanovnika. (7)

2. Potrebna komplementarna infrastrukture većim dijelom egzistira unutar KUM.

3. Najprihvatljivija alternativa u rješavanju problema ukupne traume u KCUS i u široj regiji.

(7) Oestern, Polytrauma management, Achen, 2012

www.polytraumacourse.com



KLINIKA

URGENTNE

MEDICINE

REANIMACIJA /1+1/

DIJAGNOSTIKA

Laboratorija, EKG, Rentgen, UZ, CT

AMBULANTE

Urgentaš, Internista, Radiolog, Neurolog, Ortoped, Opšti hirug

OPERATIVNO HIRURŠKO

OPERACIONE SALE

(2) ambulantna hirurgija

(1) ŽSH

Ambulantni pacijenti

TRANSFER – KORIDOR za DIP,CMB, ORTOPEDIJA KARDIOHIRURGIJA,

JIT, NEFROLOGIJA, DIJALIZA, STERILIZACIJA /nisu životno ugroženi/TRANSFER pacijenata van objekta KUM

– hospitalizacija /nisu životno ugroženi/

gipsaona

Prof.dr.sc.Zoran Hadžiahmetović

AMBULANTNO DIJAGNOSTIČKO

sanitarni propusnik

INTERNISTIČKO – REANIMACIJSKO

MAIOR TRAUMA - TRAUMA LINIJAnovi prostor

TRAUMA MINOR

/out-patients/

TRAUMA MAIOR

ISS > 15

DEKONTAMINACIJA

STACIONAR KUM

20+20AMBULANTNA

OPSERVACIJA /7/INTEZIVNA NJEGA

/8/

Trauma & Urgentni centar



Kadrovski i prostorni standardi trauma centara prema ACS COT

TC I TC II TC III

Reanimaciona jedinica i operaciona sala permanentno na raspolaganju X X X

Trauma hirurg u TC stalno prisutan 24

Trauma hirurg dostupan na poziv unutar 30 minuta

Anesteziolog stalno prisutan unutar TC 24

Anesteziolog na poziv prisutan unutar bolnice X

Ortoped stalno prisutan u bolnici X

Ortoped dostupan na poziv unutar 30 minuta X X

Neurohirurg u bolnici stalno prisutan 24 X

Neurohirurg dostupan na poziv unutar 30 minuta X X

Ljekar u intezivnoj njezi TC 24 sata

Opsežan trauma istraživački program

Hirurški specijalizantski program

Intezivna njega permanentno na raspolaganju

Stacionarno odjeljenje 40 kreveta

Kadrovske, prostorne potrebe i djelokruga zbrinjavanja u projekciji trauma centra KCUS

kategorija TC prostor kadrovi djelokrug zbr. kontinuitet

realno TC II

intencija TC I

intezivna njega (8)

stacionar (20+20)

6 anesteziologa i reanimatologa

6 traumatologa (certificirani)

12 medicinskih tehničara

opseg usklađen sa

kategorizacijom razine

TC II/I

inkluzivni sistem

24/7

nedostaje



• Društvena odluka i snažna zakonska potpora o uspostavi trauma sistema.

• Verifikacija, standardizacija i kategorizacija trauma centara (kantonalna, federalna, državna razina).

• Pokretanje inicijative i donošenje odluke o izradi konačnog plana za realizaciju projekta Trauma i urgentnog centra (KCUS).

• Selektiranje kadrova i provođenje njihove edukacije (KCUS).

• Realizacija prostora (KCUS).

• Uspostavljanje uzusa za cjeloživotnu edukaciju i standarde za kontrolu kvaliteta i sigurnosti rukovođenja koji trenutno ne postoje.

Implementacija trauma sistema



trauma sistem - kcus.ba · trauma sistem se bazira na jedinstvenim zahtjevima populacije ......

Documents