tranzicija prema niskougljičnom razvoju republike hrvatske

1Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

2 Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Impressum

Zagreb, Hrvatska 2013. ISBN broj: 978-953-7429-44-7

NAKLADNIK: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

UREDNICA: Sandra Vlašić

AUTORI (abecednim redom):

Višnja Grgasović,

Vladimir Jelavić,

Zoran Kordić,

Robert Pašičko,

Davor Vešligaj

LEKTURA: Vicko Krampus

AUTORI FOTOGRAFIJA: Inia Herenčić, Marina Kelava, Robert Pašičko, Ivan Radić

VIZUALNO RJEŠENJE: Inia Herenčić

DIZAJN I pRIpREmA : Predrag Rapaić Rappa

TISKARA: Tiskara Zelina d.d.

NAKLADA: 400

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mreža UN-a za razvoj, organizacija koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 177 država, pomažući im da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se države oslanjaju na mrežu stručnjaka iz UNDP-a i široki raspon naših partnera.

Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor.

U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

Tiskano na recikliranom papiru


Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

TranzIcIja prema nIskougljIčnom razvoju republIke HrvaTske

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak


okvIr za sTraTegIju nIskougljIčnog razvoja HrvaTske – preDgovor

Kao i mnoge druge države Hrvatska nastoji pronaći obrazac za rast kojim će se njezini građani zaposliti. Budući da je gospodarski oporavak i dalje neznatan, a nezaposlenost visoka, mnoga od najnaprednijih svjetskih gospodarstava dolaze u iskušenje smanjiti izdatke vezane za zaštitu okoliša te gledati na onečišćenje kao na neizbježnu cijenu gospodarskog razvoja. Mjere izrađene za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima radi suzbijanja klimatskih promjena, smatraju se nedovoljno značajnim.

Ovaj je pristup pogrešan što nastojimo dokazati ovom publikacijom. Zapravo nije potrebno raditi ustupak između gospodarskog rasta i zaštite okoliša, a “zeleni” modeli rasta mogu ne samo pružiti bolji standard života za građane, već i osigurati bolju budućnost za prirodni okoliš. Svjetski su vođe ponovno izrazili globalnu podršku ovom pristupu na konferenciji o održivom razvoju “Rio+20”, održanoj u lipnju 2012. godine pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda (UN).

Kako bi ova globalna obveza postala dio nacionalne prakse Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je kao partner Ministarstva zaštite okoliša i prirode sudjelovao u izradi okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja (LEDS) za Hrvatsku. LEDS je strategija razvoja s ciljem razdvajanja gospodarskog rasta od iscrpljenja ograničenih prirodnih resursa. I dok je naglasak na smanjenju emisija stakleničkih plinova, dalekosežniji je cilj izraditi planove za razvoj koji uzimaju u obzir međusobnu ovisnost ljudi i prirode. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, pripremljen

uz podršku UNDP-a, iskoristit će se kao podloga za razvoj Strategije niskougljičnog razvoja, s određenim sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.Izrada LEDS-a obveza je Hrvatske, ne samo kao države članice Europske unije (EU), koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020. godine, već i kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. No na LEDS treba gledati više kao na priliku nego na obvezu. Kao što je prikazano u ovom izvješću, Hrvatska ima potencijal za pružanje primjera ostatku svijeta svojim smionim kretanjem u smjeru niskougljičnog razvoja. Rad UNDP-a pokazuje da Hrvatska posjeduje sve preduvjete za postanak globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i “zelenih radnih mjesta” u turizmu i poljoprivredi. Hrvatska već može uživati koristi od onoga što UNDP naziva “trostruka dobit”: zelena rješenja koja promiču razvoj i društvenu jednakost te istovremeno rješavaju neodloživa okolišna pitanja. U ovoj publikaciji je navedeno deset takvih “trostrukih dobiti”.

Niskougljični razvoj je dio rješenja za najvažniji gospodarski problem u Hrvatskoj: nezaposlenost. Istraživanje UNDP-a pokazuje da bi usklađena usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80 000 novih “zelenih radnih mjesta” i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene. Nedostatak sredstava nije opravdanje jer Hrvatska u ovom trenutku troši 5-6 posto BDP-a na


Louisa Vinton

Stalna predstavnica u Hrvatskoj

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Mihael Zmajlović

Ministar

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

poticaje za uvoz fosilnih goriva. Ova bi se sredstva mogla preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska obiluje.

Prijetnje s kojima smo suočeni stvarne su, no isto vrijedi i za prilike. Stari modeli rasta, temeljeni na visokoj razini ugljika, nisu više djelotvorni te prijete uništavanjem svijeta za buduće naraštaje. Stoga se skok prema zelenoj budućnosti čini kao jedina opcija koje se treba držati. LEDS je namijenjen za pretvaranje ove ambicije u konkretan plan puta za Hrvatsku pa bi ovim putem željeli zahvaliti više od 200 stručnjaka koji su podijelili svoja razmišljanja na sedam sektorskih radionica i tri nacionalna savjetovanja, održana od siječnja 2012. kako bi oblikovali okvir za strategiju.

Ove pripremne aktivnosti ukazale su na važnost cjelovitog, međusektorskog pristupa. Niskougljični razvoj ne može biti rezultat napora samo stručnjaka za pitanja zaštite okoliša; njegov uspjeh ovisi o širokom sudjelovanju te upućenoj i entuzijastičnoj javnosti. S nestrpljenjem očekujemo djelovanje, pod vodstvom ministarstva, kod predstavljanja važnosti niskougljičnog razvoja najširoj mogućoj publici te zajednički rad sa svim zainteresiranim dionicima na osiguravanju kako LEDS ne bi ostao samo slovo na papiru, već da služi kao praktična mapa puta za zeleniju budućnost.


sadržaj

Impressum 2

Predgovor 4

Sadržaj 6

Sažetak Okvira strategije 8

Održiva potrošnja 26

Primjeri dobre prakse iz Hrvatske 29

Društveno poticana pasivna stanogradnja 30

Razdvajanje i recikliranje otpada 32

Mjerenje stvarne potrošnje vode 34

Razvoj niskougljične industrije 36

Održivi turizam 38

Ruralna elektrifikacija – obnovljivi izvori energije 40

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine 42

Lokalni uzgoj ekološke hrane 44

Biciklistički promet u urbanim sredinama 46

Zahvala 48


„Ovdje predloženi Okvir za izradu Strategije utvrđuje smjernice u vezi ciljeva, vizije, prioritetnih mjera i instrumenata provedbe, ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje, sinergije, socijalne uključivosti, participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza i snažne političke volje.“


Koncepti zelene ekonomije, odnosno kreiranja zelenih poslova i niskougljičnog razvoja, s dostizanjem gotovo 100 postotne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, postali su izuzetno važni posljednjih godina nakon što je globalna financijska i ekonomska kriza pokazala neodrživost postojećeg modela neprekidnog ekonomskog rasta i prekomjerne potrošnje prirodnih resursa koja sve više gubi svoju racionalnost i smisao. Tome treba pridodati i već opažene štetne promjene globalnog klimatskog sustava za koje je utvrđena povezanost s porastom koncentracija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Brojni znanstveni i stručni radovi istražili su i postavili temelje ovoga novog koncepta razvoja, koji polazi od holističkog pristupa u analizi troškova i koristi postojećeg obrasca ponašanja i trošenja resursa te naglašavaju trostruku dobitnu situaciju za društvo, gospodarstvo i okoliš ako se ovi koncepti počnu primjenjivati u praksi. Pozitivne promjene se uočavaju i u sferi donošenja politike na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini, gdje zelena ekonomija i niskougljični razvoj dobivaju sve veću ulogu u dugoročnim strateškim i planskim dokumentima.

Više je razloga koji idu u prilog ovom novom načinu promišljanja:

− Globalna ekonomska kriza, posredno ili neposredno, doprinijela je nestabilnostima i drugim krizama, poput nestašica hrane te političkim nemirima i sukobima u regijama i zemljama koje posjeduju velike zalihe fosilnih goriva i s tim u svezi poremećajima u opskrbi energentima i volatilnošću cijena nafte i prirodnog plina.

− Sve glasnija upozorenja da se ubrzano približavamo granicama iskorištavanja prirodnih resursa zbog porasta broja stanovnika i prekomjerne potrošnje te trajnom

ugrožavanju ekoloških sustava koji podržavaju život na Zemlji.

− Uočena je čvrsta veza između porasta koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi uzrokovanih ljudskim djelovanjem i opaženih promjena globalnog klimatskog sustava koje se očituju porastom prosječne temperature zraka i mora, količinom i raspodjelom oborina, smanjenjem ledenog i snježnog pokrivača te povećanom učestalošću ekstremnih vremenskih nepogoda. Ove pojave imaju dugoročne, uglavnom negativne, posljedice na otpornost i opstanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, dostupnost pitke vode, proizvodnju hrane, razvoj urbanih sredina i zdravlje ljudi.

− Potrebno je izbjeći načelo “prvo razvoj, onda čišćenje” koje se sve češće primjenjuje kao izlika izostanku politike i mjera u zaštiti okoliša u zemljama u razvoju koje bilježe snažan ekonomski rast pokretan težnjom za ostvarenjem životnog standarda razvijenih zemalja.

− Rastući pritisak ljudi isključenih iz ekonomskog razvoja (1,3 milijarde i dalje nema pristup električnoj energiji, 2,6 milijardi nema mogućnost zdravstvene skrbi i 900 milijuna nema pristup pitkoj vodi).

− Uzimajući u obzir činjenicu da vlada i dalje izuzetno subvencionira fosilna goriva, znatno više nego obnovljive izvore energije ili energetsku učinkovitost, jasno je da postojeći ekonomski model ograničava niskougljični razvoj.

− S druge strane ugrožavanje energetske sigurnosti i sve veća ovisnost o uvozu energije, mijenja polako odnos postojećih načina proizvodnje i korištenja energije u korist obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koji sve više dobivaju na važnosti.


Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske (engl. Low-emission Development Strategy ili skraćeno LEDS) predstavlja inovativan strategijski dokument koji daje osnovu za političke odluke, informirana ulaganja i promjene obrasca ponašanja s ciljem značajnog smanjivanja emisija stakleničkih plinova na njenom teritoriju do 2050. godine.

Time se Republika Hrvatska pridružuje grupi država u svijetu koje aktivno promišljaju i planiraju politiku i mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena. Usvajanjem „Strateških odrednica za razvoj zelenog gospodarstva“ 2011. godine Vlada je Republike Hrvatske postavila početne odrednice za razvoj niskougljičnog gospodarstva.

Proces tranzicije u niskougljično gospodarstvo kontinuiran je i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, a potrebno je da bude promišljen i prilagođen postojećim potencijalima i raspoloživim resursima.

Strategija polazi od vizija i ciljeva identificiranim u glavnim sektorima utjecaja (energetika, promet, industrija, poljoprivreda, turizam i gospodarenje otpadom) kako bi se političke odluke usmjerila istovremeno prema gospodarskom razvoju i ublažavanju klimatskih promjena.

Strategija otvara prilike da se poboljšanjima postojeće infrastrukture i tehnoloških rješenja, inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija, značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne investicijski ciklus, rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, konkurentnost gospodarstva te otvore nova radna mjesta održive perspektive.

Strategija polazi od potrebe za promjenom u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini.

Promjene je potrebno planirati i provoditi na način koji je strateški i međusektorski vođen istim ciljem - smanjenje emisija stakleničkih plinova uz maksimiziranje dobrobiti po društvo, okoliš i ekonomiju. U takvom je planiranju niskougljični razvoj prilika za primjenu inovativnih tehnologija i učinkovitije korištenje resursa.

Tranzicija treba biti postupna i odmjerena, dimenzionirana tako da pomogne izlasku iz gospodarske krize, potakne konkurentnost gospodarstva i ne samo da povrati razvoj na one stope porasta gospodarskog rasta i zapošljavanja koje su bile prije gospodarske krize, nego da ga postavi na nove, održive osnove.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja

Izradi Strategije niskougljičnog razvoja prethodi izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja, koja se provodi projektom Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije niskougljičnog razvoja, u koordinaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP).

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, razvijen u sklopu ovoga projekta, daje osnovne smjernice za niskougljični razvoj i podlogu za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine.


Slika 1. Proces izrade Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050.

Proces izrade Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja

U izradi Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja sudjelovao je veliki broj dionika iz različitih sektora i profesija kako bi se u otvorenoj diskusiji pronašla sveobuhvatna i prikladna rješenja za ostvarenje postavljenih ciljeva. U procesu donošenja strategije i planova potrebno je podržavati otvorenu diskusiju sa svim dionicima, što je i prakticirano tijekom izrade ovoga dokumenta, posebice s gospodarskim sektorima gdje promjene često znače i velike dodatne troškove u kratkoročnom razdoblju.

Proces izrade Strategije uključuje visoku razinu političke podrške, identifikaciju zainteresiranih skupina i dionika, jačanje institucionalnog okvira i osnivanje međusektorskog koordinacijskog tijela, prikupljanje i analizu podataka, utvrđivanje scenarija stakleničkih plinova i projekcija, identifikaciju politika i mjera za ublažavanje klimatskih promjena, određivanje prioritetnih mjera, političku podršku

za usvajanje dokumenta te primjenu i praćenje mjera za ublažavanje klimatskih promjena.

U proces izrade Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja uključeno je i Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Povjerenstvo je međusektorsko koordinacijsko tijelo koje uključuje predstavnike svih relevantnih ministarstava, agencija, instituta, fakulteta i civilnog društva.

Multisektorski pristup

Tijekom druge polovice 2012. godine održane su dvije konzultativne radionice i sedam sektorskih radionica na kojima je sudjelovalo više od dvije stotine stručnjaka iz različitih sektora: iz državne uprave, znanstvenih institucija, fakulteta, konzultantskih tvrtki i predstavnika nevladinih udruga. Na prvoj konzultativnoj radionici u lipnju 2012. godine predstavljen je cijeli projekt za zainteresiranu javnost, dok je u prosincu iste godine predstavljen prvi nacrt dokumenta. Završna konzultativna radionica, na kojoj će se i predstaviti završna verzija dokumenta, održat će se u svibnju 2013. godine.

Cilj sektorskih radionica je moderiranom raspravom sa stručnjacima iz relevatnih sektora i pristup „odozdo prema gore“ identificirati prioritetne mjere za niskougljični razvoj tih sektora.

Održane su radionice za sektore prometa, energetike i industrije, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva, gospodarenja otpadom i turizma (Tablica 1.). Na svakoj sektorskoj radionici, prisutni su stručnjaci sudjelovali u izradi analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza) za navedene sektore, zajedničkom su diskusijom identificirane mjere i instrumenti za smanjenje emisija stakleničkih plinova te su procijenjeni učinci tih mjera s gledišta temeljnih principa održivog razvoja - gospodarskog rasta, utjecaja na okoliš i socijalnih čimbenika.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja

Hrvatske do 2050. godine

Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050.

Godine


SEKTOR DATUm

ODRŽAVANJA DOmAĆIN

BROJ SUDIONIKA (STRUČNJAKA)

Promet 14.09.2012. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 26

Poljoprivreda 20.09.2012. Ministarstvo poljoprivrede 28

Energetika i industrija 24.09.2012. Ministarstvo gospodarstva 58

Gospodarenje otpadom 02.10.2012. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 32

Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

19.10.2012. Ministarstvo poljoprivrede 15

Zgradarstvo 26.10.2012. Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja 24

Turizam 14.11.2012. Ministarstvo turizma 20

UKUpNO > 200

Međunarodna pozadina niskougljičnog razvoja

Koliko su ove teme aktualne, pokazuje konferencija Rio+20 – Earth Summit 2012 koja je organizirana na dvadesetu godišnjicu polazne konferencije u Riju, a na kojoj je službena rasprava imala dvije glavne teme:

- Kako izgraditi zelenu ekonomiju da bi se dostigao održivi razvoj i suzbilo siromaštvo, uključujući potporu zemljama u razvoju koja bi im omogućila da pronađu put do zelenog razvoja;

- Kako unaprijediti međunarodnu koordinaciju za održivi razvoj gradeći institucionalni okvir.

Temeljni cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) je stabilizacija koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinama koje će spriječiti

opasno djelovanje na klimatski sustav. Politički dogovor ostvaren Kyotskim protokolom iz 1997. godine osigurava smanjenje emisije za 5,6 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na 1990. godinu, u razvijenim državama svijeta. Ovo smanjenje daleko je od potrebne razine smanjenja emisija da bi se sačuvao klimatski sustav.

Dogovorom iz 2010. godine na 16. konferenciji stranaka u Cancunu (COP16) postavljen je cilj ograničavanja porasta globalne temperature do 2°C, no ujedno dogovor uključuje i obvezu izrade niskougljične strategije razvoja. Znanstveno tijelo konvencije, Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) utvrdio je da je za ovaj cilj potrebno ostvariti smanjenje

Tablica 1. Sektorske radionice održane u sklopu projekta


emisije stakleničkih plinova u razvijenim državama svijeta za 80-95 posto u 2050. godini, u odnosu na razinu emisija u 1990. godini. Istovremeno u državama u razvoju, emisije bi se trebale smanjiti za 15-30 posto u odnosu na njihov temeljni scenarij porasta.

Slijedom dogovora iz Cancuna, Europska unija je izradila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine (COM(2011) 112), a u kojemu se razmatraju scenariji smanjenja emisija 80-95%. Također, u prilog tome usvojeno je niz sektorskih planskih dokumenata: Energetski plan za 2050. godinu (COM(2011) 885), Plan za energetsku učinkovitost (COM(2011) 109) i Bijela knjiga za transport (COM(2011) 144). U dokumentu iz 2013. godine ‘Zelena knjiga - okvir za energetsko klimatsku politiku do 2030’ (COM(2013) 169 final), Europska je komisija pokrenula konzultacije o novom energetsko-klimatskom

paketu, vezano za ciljeve, instrumente provedbe politike i opće koncepte pristupa, u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta, očuvanja konkurentnosti, sigurnosti opskrbe energijom i trajnog gospodarskog rasta.

Financijska potpora za provedbu navedenih dokumenata ostvaruje se kroz EU fondove i programe zajedničkog strateškog okvira: Okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7), Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za more i ribarstvo (EMFF). Stoga je ova strategija bitna za pripremu operativnih programa koji će se financirati sredstvima EU-a, a koji će doprinositi razvoju RH i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu.

Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. (SOR)

Okvir za usklađenost strategija 2007. – 2013. godine (OUS)

Zakon o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti prirode Zakon o energiji Zakon o zaštiti zraka Zakon o učinkovitom korištenju

energije Zakon o tržištu el. energije Zakon o prostornom uređenju

i gradnji

Strategija održivog razvitka (2009.)

Strategija energetskog razvoja (2009.)

Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarsva (2011.)

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja (2013.)

Izvješće o stanju okoliša Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i

ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje 2012.- 2016.

Nacionalni program energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2016.

Smjernice prema niskougljičnom razvoju do 2020. godine

Slika 2. Postojeće strategije u Hrvatskoj koje su izravno ili neizravno povezane s politikom ublažavanja klimatskih promjena

STRATEŠKI DOKUmENTI

ZAKONI

STRATEGIJE

AKCIJSKI pLANOVI


1. Kyotsko razdoblje (2008. - 2012.)

Obaveze Priloga 1 Kyotskog protokola -5% u odnosu na 1990.

Obuzdavanje porasta emisije ETS EU -21% Non-ETS HR +11% u odnosu na 2005.

EU, -40% u odnosu na 1990.

Stabilizacija i smanjenje emisije , EU 80 - 95% u odnosu na 1990.

Okvirni cilj EU do 2030.

2. Kyotsko razdoblje (2013. - 2020.), EU cilj 20-20-20

Okvirni cilj prema niskougljičnom gospodarstvu

U postavljanju ciljeva i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu mogu se razdvojiti četiri razdoblja: 1. Prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola, 2. Drugo obvezujuće razdoblje Kytskog potokola do 2020. godine, 3. Okvirni cilj EU-a do 2030. godine i 4. razdoblje za postizanje niskougljičnog cilja do 2050. godine (slika 3).

Slika 3. Faze u tranziciji prema niskougljičnom razvoju

Prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola završilo je s 2012. godinom. Izvješća o emisiji stakleničkih plinova pokazuju da će Hrvatska zadovoljiti utvrđenu obvezu smanjenja emisije za 5% u odnosu na 1990. godinu. Prema prihvaćenom sporazumu na 18. konferenciji stranaka (COP 18) iz Dohe, Hrvatska je zajedno s Europskom unijom prihvatila za drugo obvezujuće razdoblje zajednički cilj smanjenja emisije do 2020. godine za 20%, u odnosu na 1990. godinu. Interni cilj Hrvatske u okviru EU-a je sljedeći:

1. izvori iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) imaju zajedničku europsku kvotu, kojom se emisija ovoga sektora na razini Europe smanjuje za 21% u odnosu na 2005. godinu;

2. za emisije izvan sustava trgovanja emisijom (non-ETS), a to su sektor prometa, male industrije, kućanstva i usluga, poljoprivrede i gospodarenja otpadom, Hrvatska ima mogućnost povećanja emisije za 11% u odnosu na 2005. godinu;


3. udio od 20% obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine, uključujući i velike hidroelektrane;

4. 10% udjela obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza;

5. 35% udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, uključujući i velike hidroelektrane, do 2020. godine;

6. smanjenje neposredne potrošnje energije za 10% do 2020. godine u udnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju 2001. – 2005.

Instrumenti i mjere za ublažavanje klimatskih promjena na razini države donose se u petogodišnjim planovima zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Usporedno s pripremom okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske u izradi je Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje od 2012. do 2016. Ključni će se elementi okvira za strategiju unijeti u Plan, čime i formalno-pravno postaju dio politike ublažavanja klimatskih promjena. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje od 2012.-2017. daje operativne odrednice za postizanje ciljeva smanjenja emisije do 2020. godine, a istovremeno daje dugoročni pogled, na put prema niskougljičnom gospodarstvu i ciljevima koji se postavljaju za razdoblje nakon 2020. godine.

Smjernice prema niskougljičnom razvoju od 2020. do 2050. godine

Strategija niskougljičnog razvoja treba dati okvir i smjernice za:

• Definiranje puta za smanjenje emisije stakleničkih plinova prema niskougljičnom gospodarstvu, utvrđivanjem sektorskih ciljeva, mjera, politika i instrumenata provedbe;

• Omogućiti da strategija niskougljičnog razvoja postane standardi okvir za planiranje u svakom sektoru gospodarstva i društvenog djelovanja;

• Predložiti potrebne institucionalne i organizacijske preduvjete te odgovornosti za planiranje, provedbu i praćenje provedbe;

• Omogućiti sinergiju i koordinaciju različitih sektora gospodarstva i područja društvenog razvoja, s ciljem postizanja konkurentnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta;

• Omogućiti razvoj smanjenjem korištenja fosilnih goriva i energetske ovisnosti Hrvatske, uz istovremeno poboljšanje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih resursa u sukladnosti s principima ‘zelenog razvoja’;

• Osigurati preduvjete za planiranje i provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama;

• Potaknuti preobražaj u individualnom i kolektivnom ponašanju, koje je temelj za potrebne značajne strukturalne promjene;

• Dugoročnim planiranjem utjecati na smanjenje energetskog siromaštva;

• Omogućiti Hrvatskoj ispunjenje preuzetih međunarodnih obveza;


• Utvrditi smjernice za međunarodnu suradnju i pomoći državama u razvoju transferom vlastitih tehnologija i znanja, a u cilju promidžbe i povećanja konkurentnosti vlastitog gospodarstva;

• Raspoznavati specifičnosti Hrvatske i u tom kontekstu graditi međunarodnu poziciju, posebice u smislu čuvanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, u cilju sprječavanja izmiještanja ugljika (engl. carbon leakage);

• Predložiti smjernice za znanstveno-istraživačke programe iz područja ublaženja klimatskih promjena i prilagodbe

Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine

Vodeći se zaključcima IPCC-a, Međunarodnog panela za klimatske promjene, koji poziva na smanjenje emisija za 80-95% u razvijenim zemljama, te Europske unije koja planira iste ciljeve smanjenja emisija, razmotren je scenarij koji u Hrvatskoj vodi do smanjenja emisija za 80% do 2050. godine. U tablici 2., dani su okvirni ciljevi smanjenja emisija po sektorima koji dovode do ukupnog smanjenja od 80%. Za Hrvatsku će se u okviru interne sheme raspodjele EU-a, koji uzima u obzir gospodarske i razvojne različitosti država članica, utvrditi konačna obveza. Budući da je nemoguće danas planirati točna sektorska smanjenja, raspon po svakom sektoru je rezultat te nesigurnosti.

% Hrvatska EU

2030. 2050. 2030. 2050.

% % % %

Energetska postrojenja -58 -92 -54 do -68 -93 do -99

Industrija -43 -83 -34 do -40 -83 do -87

Promet 20 -54 +20 do -9 -54 do -67

Kućanstva i usluge -37 -88 -37 do -53 -88 do -91

Poljoprivreda -36 -42 -36 do -37 -42 do -49

Ostalo -72 -70 -72 do -73 -70 do -78

Ukupno -38 -76 -40 do -44 -79 do -82

Ukupno, sa LULUCF -41 -80

Tablica 2. Okvirni ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova na putu prema niskougljičnom gospodarstvu, u odnosu na 1990.


Prema do sada izvršenim procjenama provedenim u okviru LEDS projekta, a uvažavajući i tehničke analize drugih stručnjaka na ovu temu1, može se konstatirati sljedeće:

• U energetici ciljeve je moguće postići postojećim i predvidivim tehnologijama;

• Potrebne su značajne promjene u svim sektorima;

• Instrumenti moraju biti mnogobrojni, sustav trgovanja emisijskim jedinicama za sada je najučinkovitiji instrument;

• Potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene;

1 21. Energetski forum Hrvatskog energetskog društva ‘Smanjenje emisije za 80% do 2050., realnost ili utopija’

• Značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske institucionalne oblike;

• Promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha (koncept održive potrošnje).

Analize su pokazale da Hrvatska može imati poteškoća u ostvarenju cilja smanjenja emisija od 80 % u 2050., u odnosu na 1990. godinu bez LULUCF sektora - što podrazumijeva povećanje površina šuma i drvne zalihe postojećih šuma. To je izvjesna specifičnost, s obzirom da je cilj EU-a za sada postavljen bez obračunavanja LULUCF sektora (tablica 2). Vezano za ciljeve do 2030. godine, nešto ambiciozniji cilj u odnosu na zajednički cilj EU-a je u sektoru industrije (-43%), što je moguće postići jer je pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj sam po sebi uzrokovao smanjenje emisije. Ako bi se gledalo u odnosu na 2010. godinu, procjenjuje se smanjenje od -16% u 2030. godini.

Slika 4. Smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2050. godine primjenom vlastitih mjera


Put prema viziji ostvaruje se osobito kroz sljedeće glavne mjere:

• Povećanjem energetske učinkovitosti;

• Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije (vjetar i solarna energija najviše);

• Daljnjom primjenom fosilnih goriva uz odvajanje i skladištenje CO2 (CCS);

• Izgradnjom sustava za pohranu energije;

• Razvojem mreža za decentralizirane sustave;

• Korištenjem biogoriva i električna vozila u prometu;

• Pošumljavanjem i održivim gospodarenjem šumama.

• Značajnim promjenama u poljoprivredi

Prikaz smanjenja emisije dan je na slici 4. dok su sektorske prioritetne mjere utvrđene LEDS projektom prikazane u tablici 3. Smanjenje emisija, kako je prikazano na slici podrazumijeva primjenu svih prioritetnih mjera, uključivo i druge mjere, izuzev izgradnje novih nuklearnih elektrana.

Pregled prioritetnih mjera za smanjenje emisija po sektorima

U sektoru energetike prioritetne mjere su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. No, ove mjere neće biti dovoljne, u tranzicijskom razdoblju bit će potrebna primjena tehnologije izdvajanja i skladištenja CO2 za fosilne elektrane, a možda i za velike industrijske izvore. U 2030. godini pretpostavlja se da će sve nove velike termoelektrane na fosilna goriva, izgrađene nakon 2015. godine, imati uređaje za odvajanja i skladištenja CO2. U proizvodnji električne energije obnovljivi izvori energije trebali bi u 2050. godini imati udio najmanje od 80%, pri čemu će najviše biti energije iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih ćelija. Korištenje biomase ne smije ugroziti

principe održivog gospodarenja šumom. Javne konzultacije na stručnoj razini obavljene LEDS projektom, pokazale su da nuklearnu opciju treba držati otvorenu, s time što se računa na produženje životnog vijeka nuklearne elektrane Krško.

Glavni izazovi energetike su u sektoru prometa gdje bi električna vozila i vozila na biogorivo trebala biti glavna odrednica. Nužan je prijelaz s dominantno cestovnog prometa na veće učešće željezničkog, riječnog i morskog prometa, više putnika u javnom prijevozu i povećano korištenje bicikla. Ovime će doći do porasta potražnje za električnom energije, no i mogućnosti za lakše ravnanja vršnog opterećenja.

U smislu instrumenata i provedbe mjera do sada je najviše napravljeno u sektoru zgradarstva, pri čemu ovaj sektor može postići vrlo velika smanjenja emisije s ciljem postizanja blizu nulte energetske potrošnje na novim zgradama, primjenom pametnih sustava, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije (posebice energije sunca i biomase).

U sektoru industrije, politika će ciljeve ostvariti sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, snižavanjem ukupne kvote emisije. Cijene emisijskih jedinica će rasti i industrija treba sama raspoznati koristi ranog djelovanja, tranzicije prema niskougljičnim tehnologijama, primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Nedvojbeno je da je hrvatska industrija izložena konkurenciji susjednih država koje za sada nemaju obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ova bi se prijetnja trebala s vremenom smanjivati, na čemu treba inzistirati u međunarodnim odnosima. Prioritetno je pomoći industriji proaktivnim pristupom administracije, što bržim uklanjanjem zapreka za primjenu mjera koje su u skladu s ciljevima ove strategije. Kod većih


industrijskih izvora moguća je i primjena tehnologije hvatanja i skladištenja CO2. Hrvatska u ovom pogledu ima pozitivna iskustva na pilot projektu koji provodi sektor proizvodnje nafte i plina.

Sektor gospodarenja otpadom čini oko 4% emisija stakleničkih plinova, a glavna smanjenja su moguća primjenom općih principa gospodarenja otpadom, tzv. integralnim pristupom: odvojenim sakupljanjem, reciklažom i ponovnim korištenjem. Cilj je proizvoditi što manje količine otpada za obradu i trajno odlaganje.

U Hrvatskoj, sektor poljoprivrede čini značajan dio ukupne emisije stakleničkih plinova (11,4% u 2011.). Primjena mjera u sektoru poljoprivrede jedan je od najvećih izazova, za njega nema potpunog odgovora. Pozitivna iskustva sa značajnim učincima drugih nisu raspoloživa, pomaci se mogu postići vrlo postupno, a socio-gospodarske implikacije su vrlo velike. Europska unija je kroz svoje fondove identificirala ovaj izazov i velik dio raspoloživih sredstva rezerviran je u okviru programa ruralnog razvoja strukturalnih i kohezijskih fondova. U poljoprivredi jedan značajan polazni element je

Tablica 3. Prioritetne mjere za tranziciju prema niskougljičnom razvoju, utvrđene LEDS projektom

Energetika

Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije

Povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije

Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije

Iskorištavati energetski potencijal otpada

Nuklearna energija

Zgradarstvo

Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada

Energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja

Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje

Individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom

Obnovljivi izvori u zgradama (sunčevi toplinski sustavi i biomasa)

razgraničenje šumskog i poljoprivrednog područja, točna i ažurna evidencija strukture poljoprivrednih površina te utvrđivanje zaliha ugljika.

Sektor šumarstva, kao i do sada, treba doprinijeti zajedničkom cilju. Napori se u ovom sektoru trebaju tretirati jednako vrijednim kako i u drugim sektorima. Potrebno je osigurati povećanje proizvodnje biomase, povećanje drvne zalihe pošumljavanjem i sadnjom brzorastućih kultura, te održavanje zalihe ugljika na postojećim šumama na razinama koje će omogućiti Hrvatskoj obračun odljeva ugljika (odljev veći od referentne vrijednosti iz dodatka Kyoto protokolu). Način obračuna odljeva iz sektora korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva utjecat će na politiku šumskog gospodarstva, te je stoga potrebno hitno napraviti Akcijski plan za sektor korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva.

Hrvatskoj je značajna gospodarska grana turizam pa bi niskougljični razvoj trebalo iskoristiti za jačanje ‘brenda’ sačuvane prirode, uz reklamiranu ponudu turizma niskougljičnog otiska.


Promet

Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje

Prijevoz biciklima

Učinkovitiji javni gradski prijevoz

Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima

Prelazak s cestovnog prometa na željeznički prijevoz

Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera)

Poljoprivreda

Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N2O)

Sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N2O)

Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH4, CO2)

Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO2)

Integralna mjera boljeg gospodarenja radi smanjenja emisija GHG plinova

Otpad

Izbjegavanje nastajanja otpada

Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina

Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe

Integralni sustavi gospodarenja otpadom

Termička obrada komunalnog otpada

Šumarstvo

Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odljeva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a

Pošumljavanje

Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe)

Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda

Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..)

Održavanje sustava prevencija požara

Turizam

Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije

Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja

Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje

Obnovljivi izvori energije u turističkim objektima

Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila

Tablica 3. Prioritetne mjere za tranziciju prema niskougljičnom razvoju, utvrđene LEDS projektom - nastavak


Vizija niskougljičnog razvoja do 2050 po sektorima

Interaktivnim radom i vođenom diskusijom, na održanim sektorskim radionicama stručnjaci su usuglašavanjem došli do niskougljične vizije pojedinih sektora:

Promet

niskougljični i nulugljični gradski promet (hibridna vozila, razvijena infrastruktura za punjenje el. vozila, ekološki prihvatljiva goriva, uža središta gradova bez prometa, električna energija za ekološka vozila iz obnovljivih izvora energije, nove tehnologije, biciklistički prijevoz, veći udio javnog prijevoza);

visoka razina javne svijesti o javnom prijevozu, čišćim oblicima prijevoza;

razvijen željeznički, riječni i zračni promet (prijelaz s cestovnog na željeznički i riječni promet, razvijena infrastruktura);

takse za fosilna vozila (naplata na osnovu potrošnje goriva, ekološka vinjeta);

javni prijevoz u potpunosti niskougljičan;

RH brendirana kao zemlja ekološkog i održivog razvoja!

Poljoprivreda

održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac);

ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke

ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u ekoproizvodnji);

implementacija mjera (smanjeno korištenje mineralnih gnojiva, uvođenje zelenog poreza na mineralna gnojiva, adekvatno zbrinjavanje i korištenje bioplina, unaprijeđen sustav gospodarenja stajskim gnojivom, davanje potpora na osnovu održive proizvodnje i povećanja ugljika u tlu, plaćanje poreza na osnovu ugljika u tlu, a ne same poljoprivredne proizvodnje);

integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU-a, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja);

samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša).

Energetika i industrija

energetska neovisnost i održivost (bezemisijska energetika, bez ovisnosti o uvozu energenata, smanjenje potrošnje energije, raznoliki energetski miks, puno malih decentraliziranih izvora energije, visoki udio obnovljivih izvora energije);

implementirane tehnologije (upravljanje potrošnjom, CCS tehnologija, novi obnovljivi izvori);

pametne mreže za otkup obnovljive energije;

jasna strategija razvoja i akcijski planovi.

Otpad

smanjenje (izbjegavanje) otpada i emisija stakleničkih plinova (emisije iz sektora otpada smanjiti ispod 0.5%);

uspostavljen sustav gospodarenja otpadom (cjeloviti sustav koji poštuje hijerarhiju postupanja s otpadom, uspostavljeni sustav koji se provodi u skladu s ciljevima


EU direktiva, uspostavljena središta za gospodarenje otpadom, funkcionalan i ekonomski isplativ, 80% odvojeno prikupljenog otpada, planiranje sustava na razini države, kvalitetno upravljiv sustav);

sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada);

potpuna oporaba otpada (što više manjih uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe);

brendiranje kao regionalni lider i izvoznik znanja (RH pozitivan primjer regije, izvoznik znanja i inovativnih rješenja).

Šumarstvo

održivo gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora energetike, šumarstva, zaštite okoliša i dr.;

povećanje vrijednosti šuma (veća učinkovitost u korištenju šuma uz integralno planiranje);

održati ili poboljšati postojeći fond šumskog zemljišta te održati sadašnji odnos prirodnih i „umjetnih“ šuma;

pošumljavanje područja zahvaćenih požarima.

Zgradarstvo

gradnja isključivo pasivnih, niskoenergetskih zgrada, smanjena emisija CO2;

podignuta društvena svijest o korištenju i proizvodnji energije u zgradama;

razvijena industrija i sektor usluga baziran na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Turizam

iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje ekoproizvodnje;

obnovljivi izvori energije kao sastavni dio potrošnje energije u turizmu;

brendiranje „zelene Hrvatske“ – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj;

zeleni turizam;

razvijen zdravstveni turizam.

Planiranje provedbe

U okviru dvogodišnjeg regionalnog projekta LOCSEE – Low Carbon South East Europe (Niskougljični razvoj u regiji jugoistočne Europe), financiranog EU sredstvima (kroz instrument IPA), cilj je ojačati kapacitete i znanje tijela državne uprave i drugih institucija u borbi protiv klimatskih promjena i razviti sustavni međusektorski pristup u kreiranju politike klimatskih promjena, koje će pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova na putu prema niskougljičnoj jugoistočnoj Europi. U okviru projekta će se izraditi Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske, započeta u okviru LEDS projekta te će se na taj način ispuniti i obveze Hrvatske prema UNFCCC-u (Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime) i Europskoj uniji. Povjerenstvo za politiku i mjere za ublažavanje klimatskih promjena, osnovano LEDS projektom, sudjelovat će i u LOCSEE projektu.

Mjere i aktivnosti predložene Strategijom niskougljičnog razvoja služe kao podloga za sve daljnje srednjoročne i


dugoročne razvojne dokumente u politici ublažavanja klimatskih promjena (npr. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji se donosi za petogodišnje razdoblje), ali i kao podloga za Operativne programe Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.

Indikatori za mjerenje tranzicije prema niskougljičnom razvoju

Nakon odabranih mjera, određeni su indikatori pomoću kojih će se pratiti učinak strategije. Spomenuti indikatori su jednostavni, lako se izračunavaju i za većinu njih postoje izvori podataka. Oni su ključni u praćenju trendova i napretka pri implementaciji Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja jer promjene mogu izraziti u numeričkim pokazateljima. Birajući indikatore, obuhvaćena je okollišna, ekonomska, i društvena dimenzija jer jedino multidimenzionalni pristup može realno prikazati učinke mjera koje će se provoditi.

Slika 5. Tijek provedbe projekta LEDS i regionalnog projekta LOCSEE

SIJEČANJ 2012.

Početak projekta LEDS.

Trajanje: 18 mjeseci.

LISTOPAD 2012.

Početak regionalnog IPA projekta LOCSEE (Low carbonat South East

Europe).

Trajanje: 2 godine.

LEDS - 7 sektorskih radionica s dionicima

PROSINAC 2012.

Predstavljen 1. draft Okvir za izradu Strategije

niskougljičnog razvoja Hrvatske.

SVIBANJ 2013.

Završava radionica u sklopu LEDS projekta.

Izrađen Okvir za izradu Strategije niskougljičnog

razvoja Hrvatske.

LISTOPAD 2014.

Završetak projekta LOCSEE.

Izrađena Strategija niskougljičnog razvoja

Hrvatske.

Okolišni indikatori

1.Emisija stakleničkih plinova

Indikator prati godišnji iznos emisije stakleničkih plinova od kojih najveći udio imaju CO2 emisije. Ovo je jedan od indikatora koji se najčešće prate i uvrštavaju u strategije izrađene u svrhu očuvanja okoliša i prirode.

2. Udio obnovljivih izvora energije (OIE) u neposrednoj potrošnji energije (%)

Važnost se ovoga indikatora očituje u činjenici da povećani udio OIE-a u neposrednoj potrošnji energije pridonosi


smanjenju pritisaka na okoliš i ljudsko zdravlje koji proizlaze iz proizvodnje energije. Također, odabran je i s obzirom da se jedna od mjera koje će biti uvrštene u Strategiju odnosi na povećanje udjela energije, dobivene iz OIE-a. Indikator se prikazuje kao udio potrošene energije dobivene iz OIE-a u neposrednoj potrošnji energije (udjelom zbroja stavki za ogrjevno drvo i biomasu i ostalih obnovljivih izvora energije te udjela hidroenergije u potrošenoj električnoj energiji).

3. Potrošnja energije po stanovniku

Ovaj indikator mjeri se u tonama naftnog ekvivalenta. Ovaj indikator je bitan jer može ukazati na promjene u navikama i ponašanju stanovništva Hrvatske pri iskorištavanju energije te tako neposredno govori o intenzivnosti potrošnje energije.

4. Drvna zaliha, godišnji prirast, etat, izvšena sječa

Predloženi indikator daje podatke o ukupnoj drvnoj zalihi šuma u Hrvatskoj, odnosno volumenu stabala na određenoj površini. Drvna zaliha je postojeći volumen drvne mase po jedinici površine. Godišnji prirast predstavlja volumni prirast drvne zalihe po hektaru za određeno razdoblje, dok etat predstavlja drvnu zalihu ili površinu šuma koja je na osnovi gospodarenja predviđena za sječu. Iskaz izvršenih sječa predstavlja ukupno posječenu drvnu masu3

5. Učinkovitost korištenja vode

Podatak o učinkovitosti korištenja vode bitan je jer ukazuje na količine vode koje se gube u vodoopskrbnim sustavima. Indikatorom se prikazuje odnos između isporučenih i zahvaćenih količina vode. Drugim riječima, bitan je jer se njime doznaje energetski intenzitet gubitaka u vodovodu.

6. Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom

Ovim će se indikatorom pratiti trendovi širenja područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i njihov udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izrađuje se temeljem podataka o udjelu ekoloških poljoprivrednih gospodarstava u ukupnoj poljoprivrednoj površini i u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava te kao udio dodijeljenih poticaja za ekološku proizvodnju u ukupnom broju poticaja.

Socijalni indikatori

1. Stopa zaposlenosti

Indikator pokazuje ukupan broj zaposlenih u starosnoj dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj, u jednoj godini, prikazan u godišnjem prosjeku.

2. Osobe izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti

Indikator prikazuje udio osoba (%) u ukupnom stanovništvu koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka. Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama.

3. Izloženost onečišćenosti zraka

Mjeri se dvama pokazateljima pomoću kojih se može pratiti utjecaj na smanjenje onečišćenosti zraka kojem su izloženi stanovnici Hrvatske.

3 Prema Nacionalnoj listi pokazatelja šumarstva http://www.azo.hr/Pokazatelji26, 26.siječnja 2013.


Gospodarski indikatori

1. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje

Ovaj indikator je omjer ukupne domaće potrošnje energije izražene u kgoe (kg ekvivalenta nafte) i bruto domaćeg proizvoda (BDP) obračunanom prema paritetu kupovne moći izraženom u 1000 kuna, 1000 dolara ili eura. Stalne cijene iz 2000. godine uzimaju se kao referenca. Ovaj indikator mjeri potrošnju energije gospodarstva te njenu ukupnu energetsku učinkovitost. Omogućuje praćenje dinamike ukupne potrošnje energije u kgoeen na ostvarenih 1000 kuna, dolara ili BDP (2000) te usporedbu s drugim državama.

2. Zeleni porezi i naknade

Prema definiciji EU/ OECD-a ekološki porez je oblik poreza kod kojega je porezna osnovica izražena u fizičkim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoliš. Tri su osnovne kategorije ekoloških poreza u EU-u, odnosno porez na energente (koji čini oko tri četvrtine ukupnog iznosa zelenih poreza), porez na transport (oko jedne petine ukupnog iznosa) te porez na zagađenja i prirodne izvore (oko 4% ukupnog iznosa).

Subvencionira se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije tako da svi kupci plaćaju dodatnu naknadu za poticanje sukladno Uredbi o izmjeni i dopunama Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine”, br. 144/2011).

Ovaj indikator uspoređujući godišnji iznos zelenih/ekoloških poreza i subvencija pokazuje omjer godišnjeg iznosa koji je ostvaren za zaštitu okoliša te koji je uložen u zaštitu okoliša kroz subvencije.

3.a. Kakvoća zraka u urbanim područjima; broj dana u godini s prekoračenjem graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari SO2, NO2, PM10 i O3

Pokazatelj se izrađuje na osnovi podataka državne mreže za trajno praćenja kakvoće zraka, lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka posebne namjene iz izmjerenih prosječnih 24-satnih vrijednosti koncentracija SO2, NO2, PM10 i 8-satnih prosječnih maksimalnih dnevnih vrijednosti koncentracija O3, mjerenih tijekom kalendarske godine i usporedbe s graničnim vrijednostima za pojedinu onečišćujuću tvar.

3.b. Kakvoća zraka u ruralnim područjima; broj dana u godini s prekoračenjem graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari SO2, NO2, PM10 i O3

Pokazatelj se izrađuje na osnovi podataka državne mreže za trajno praćenja kakvoće zraka, lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka posebne namjene iz izmjerenih prosječnih 24-satnih vrijednosti koncentracija pojedine onečišćujuće tvari mjerene tijekom kalendarske godine i usporedbe s graničnim vrijednostima za pojedinu onečišćujuću tvar.

4. Energetsko siromaštvo

Postoji nekoliko različitih definicija koje opisuju uvjete pod kojima možemo govoriti o energetskom siromaštvu. Jedna od definicija prihvaćena u UK-u, Australiji i Japanu energetsko siromašno kućanstvo definira kao ono koje si ne može priuštiti adekvatne energetske usluge s najviše deset posto svojih prihoda, odnosno da je u stanju energetskog siromaštva svako kućanstvo koje troši više od 10% svojih prihoda na osnovne energetske potrebe, podaci mogu biti mjerljivi i usporedivi.


Ovdje predloženi Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice u vezi ciljeva, vizije, prioritetnih mjera i instrumenata provedbe, ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje, sinergije, socijalne uključivosti, participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza i snažne političke volje. Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analize) pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan ‘vjetar u leđa’ u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju. Na izradi i provedbi Strategije nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU-a, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u društvenom i gospodarskom pogledu. Temeljni element je promjena u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Kako bismo postigli održivi razvoj, koji u svojoj suštini ne sadrži rast koji se temelji isključivo na rastu materijalne potrošnje, promjene će se morati uvoditi na dvije razine: prva razina su temeljite promjene okvira u kojima poslujemo, živimo i stvaramo, a druga razina je poticanje promjena ponašanja pojedinaca jer jedino tako je moguće stvoriti preduvjete za održivi razvoj.

3. Udio zelenih poreza u ukupnom poreznom opterećenju

Ovaj indikator pokazuje udio zelenih/ekoloških poreza u ukupnom poreznom opterećenju te omogućuje praćenje povećanja ili smanjenja poreznog opterećenja koji se prikuplja u svrhu zaštite okoliša i održivog razvoja. On se redovito prati na razini Europske unije te će podaci o Hrvatskoj biti dostupni na statističkom uredu Europske unije, Eurostatu, nakon ulaska Hrvatske u EU.

4. Materijalna produktivnost

Materijalna produktivnost je definirana kao BDP podijeljen s domaćom potrošnjom materijala (Domestic material consumption – DMC) te izražena u euru po kilogramu. DMC mjeri ukupnu količinu materijala koja je izravno upotrijebljena u gospodarstvu. Definirana je kao godišnja količina sirovina eksploatiranih u gospodarstvu kojoj se dodaju sve sirovine iz uvoza, a oduzimaju sve izvezene sirovine. DMC prikazuje stvarnu potrošnju, a ne krajnju potrošnju sirovina.

Zaključak

Kako bi se porast globalne temperature zadržao unutar 2°C potrebno je drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova, u razvijenim državama za 80-95% do 2050. godine u odnosu na 1990. Smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i veliku priliku za otvaranje novih radnih mjesta, pokretanje investicija, zelene poslove, povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji, temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative. Put prema viziji u 2050. godini ostvaruje se kroz nekoliko faza, svaka država mora naći svoj optimalan način tranzicije, u okvirima svjetskih i europskih pravila, pri čemu će svako kašnjenje u odlukama i provedbi ugroziti konkurentnost i razvoj.


ODRŽIVA POTROŠNJA

• Ukupna količina stakleničkih plinova (ugljičnog dioksida, metana, dušičnog oksida, klorofluorougljika, tj. freona i dr.) proizašla iz našeg svakodnevnog života i rada, naziva se “ugljični otisak” (engl. carbon footprint);

• Izborima i odlukama u svakodnevnom životu - odabirom načina transporta, prehrambenim i potrošačkim navikama, stvaranjem i zbrinjavanjem otpada, na poslu i kod kuće - svatko od nas proizvodi emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene;

• Promjenom potrošačkih navika i ustaljenih obrazaca ponašanja možemo puno učiniti na smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju stabilne klime za buduće naraštaje.

• Graf prikazuje usporedni odnos emitiranja emisija stakleničkih plinova kod prosječnog potrošača i kod ‘osviještenog“ potrošača u roku od 24h.

• „Osviješteni“ potrošač koji konzumira lokalno proizvedenu hranu, koristi javni prijevoz, posjeduje kućanske uređaje najviše energetske klase, emitira gotovo tri puta manje stakleničkih plinova u odnosu na prosječnog potrošača.


Izvor: UN Guide to Climate Neutrality, UNEP


„Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan ‘vjetar u leđa’ u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju.“


Primjeri dobre prakse iz Hrvatske


• Pasivna gradnja je najviši energetski standard gradnje koji uključuje: obnovljive izvore energije, toplinsku izolaciju, zrakonepropusnost i inteligentnu ventilaciju;

• Društveno poticana stanogradnja je poticana javnim sredstvima zbog zadovoljavanja stambenih potreba i poboljšanja kvalitete stanovanja što šireg kruga građana.

Utjecaj „Šparne hiže“ na indikatore održivog razvoja

Okoliš Gospodarstvo Društvo

• Minimalan utjecaj novih zgrada na okoliš;

• Smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.

• Idejno rješenje, projektiranje i građenje povjereni su hrvatskim tvrtkama;

• Ulaganje državnih i gradskih sredstava u društveno dobro.

• Stanari oslobođeni komunalnog doprinosa;

• Suzbijanje energetskog siromaštva – manji mjesečni računi za energiju.

Društveno poticajna stanogradnja (POS) znači...

...jeftiniju cijenu stana za sve građane koji nemaju vlastitu nekretninu.

...uštedu u režijama do 6 puta u odnosu na druge novogradnje.

Društveno poticajna pasivna stanogradnja omogućuje do 6 puta manju potrošnju energije za

istu cijenu kvadrata stana, u odnosu na klasičnu POS gradnju.

Energetski efikasna gradnja (pasivna) omogućuje...

IZJAVE

“Ništa nismo izmislili jer je sve već izmišljeno. Samo treba imati zdravu pamet i iskrene namjere te to primijeniti”.Darko Ledinski, idejni začetnik društveno poticane stanogradnje u gradu Koprivnici i bivši ravnatelj koprivničke Agencije za poticajnu stanogradnju (APOS).

“Da nije ovakvog modela i jeftinih računa za grijanje, cijeli život bili bismo podstanari”.Marica Vujević, nova stanarka Šparne hiže.

Društveno poticajna stanogradnja

Primjer: Društveno poticana pasivna stanogradnja

„Šparna hiža“ je prva stambena zgrada energetskog razreda A+ (pasivna zgrada) izgrađena u programu društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj;

Cijena kvadrata u „Šparnoj hiži“ je 7.329 kn/m2 (cca 987 eura/m2) – što odgovara cijeni kvadrata u susjedstvu.

DRUŠTVENO POTICANA PASIVNA STANOGRADNJA


Utjecaj primarne selekcije otpada na indikatore održivog razvoja


• Zbrinjavanje svih vrsta otpada (odvojeno prikupljanje, recikliranje);

• Smanjenje otpada i emisija stakleničkih plinova.

• Poboljšano poslovanje komunalnog poduzeća Ponikve;

• Manji troškovi građanstva za odvoz otpada.

• Smanjenje rizika od bolesti;• Na reciklažnom dvorištu Treskavac

je zaposleno 50 stanovnika otoka Krka.

IZJAVE :“Primarna selekcija ključ je uspješne strategije gospodarenja otpadom. Zapaliti ili zakopati nešto što se može ponovo iskoristiti, civiliziranom svijetu je izvan pameti”.Frane Mrakovčić, direktor Ponikvi

RAZDVAJANJE I RECIKlIRANJE OTPADA

Izbjegavanje nastanka otpada

Reciklažna dvorišta i kompostaneIzbjegavanjem nastanka otpada, recikliranjem i

kompostiranjem se može smanjiti do 70% otpada

Razdvajanje otpada na mjestu nastanka

Razdvajanje i recikliranje otpada

• Direktiva Europske unije nalaže recikliranje 50 do 70% otpada do 2020. godine;

• Direktiva Europske unije nalaže smanjenje količina biootpada koji odlažemo na odlagalištima za 75% do 2020. godine (u odnosu na količine iz 1997. godine);

• Svaki stanovnik Hrvatske, u prosjeku, godišnje baci 370 kilograma otpada, znači dnevno oko jedan kilogram;

• Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska tek 8% otpada reciklira;

• U EU-u se 40% otpada reciklira ili kompostira;

• “Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje otpad – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije.

Primjer: Razdvajanje i recikliranje otpada na otoku Krku

2005. godine na otoku Krku uveden je sustav zbrinjavanja komunalnog otpada koji brine o okolišu, popularno nazvan Eko otok Krk;

Trenutno se odvojeno prikuplja skoro 42% otpada, čime je dostignut EU prosjek;

Kućni se otpad odvojeno prikuplja u pet spremnika: biootpad, papir, PET ambalaža, staklo i ostalo;

U reciklažnom dvorištu Treskavac razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje;

Nerazvrstani dio otpada se prema najsuvremenijim metodama zbrinjava na odlagalištu Treskavac.


• Gubici vode u javnom vodovodu u Hrvatskoj u 2011. godini iznose 65% količine ukupno isporučene vode kao rezultat slabog održavanja, ilegalnih priključaka i gubitka pitke vode tijekom isporuke do krajnjeg korisnika;1

• Zakonska je obveza praćenje potrošnje energije i vode redovitim unosom podataka u Nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energije za zgrade javnog sektora i velikih potrošača.2

1 Prema podacima Državnog zavoda za statitiku2 Zakon o učinkovitom korištenju energije (ZUKE)

1 Prema podacima Državnog zavoda za statitiku2 Zakon o učinkovitom korištenju energije (ZUKE)

Mjerenje stvarne potrošnje vode

Utjecaj daljinskog očitanja vode na indikatore održivog razvoja


• Smanjenje potrošnje energije potrebne za rad pumpi za vodu, što znači i maje emisija.

• Smanjenjem gubitaka do manjih troškova - plaća se samo ono isporučeno.

• Zadovoljstvo kupaca manjim troškovima.

IZJAVE :Donesete li ikad kući samo polovicu kupljene i plaćene robe iz trgovine, a dvije trećine pogubite putem te uporno ne krpate rupu na torbi? Upravo to se događa s gubicima u vodovodnoj mreži, a to znači i utrošenu energiju na pumpanje i distribuciju vode koja nikad ne stigne do krajnjeg korisnika.

Primjer: Daljinsko očitanje vodomjera u zgradi Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu

Na objektu je instalirana mjerna oprema koja daljinsko očitava satne vrijednosti vodomjera putem Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE);

Daljinsko očitanje vodomjera omogućuje rano otkrivanje i sanaciju gubitaka vode iz vodovodnog sustava.

Daljinsko očitanje vodomjera...

Daljinsko očitanje vodomjera putem ISGE-a povećava energetsku učinkovitost sustava potrošnje vode 40 %

Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE)...

...internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnja energije i vode u zgradama javnog sektora

...omogućuje rano otkrivanje i sanaciju gubitka vode iz vodovodnog sustava

MJERENJE STVARNE POTROŠNJE VODE


• Niskougljična industrija znači tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama, primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije;

• Potiču se inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije (npr. brodogradnja u razvoju vjetroturbina) ili razvoj novih grana industrije u području biomase, recikliranja ili proizvodnje energije iz otpada i sintetskih plinova.

RAZVOJ NISKOUGlJIČNE INDUSTRIJE

Utjecaj niskougljične industrije na indikatore održivog razvoja


• Smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih izgaranjem;

• Povoljan utjecaj na okoliš i kvalitetu zraka;

• Korištenje lokalno dostupnih resursa.

• Razvoj novih poslova i širenje tržišta;

• Brzi povrat investicije.

• Smanjenje rizik za zdravlje ljudi zbog manje onečišćenosti zraka;

• Preraspodjela poslova i doškolovanje i/ili razvoj novih poslova.

Primjer: Razvoj niskougljične industrije u Solani Pag

Solana Pag je pokrenula projekt zamjene korištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom biomasom;

U projektu sudjeluje domaća firma koja je isporučila kotao na biomasu

Šumska biomasa se nabavlja iz obližnjih šumarija Hrvatskih šuma;

Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine, ali bi se uz konkurentniju i jeftiniju proizvodnju energije sezona mogla i produžiti;

Period povrata investicije se procjenjuje na 3 godine.

IZJAVE :“Mazut je preskup i da se nismo odlučili na ovaj projekt, Solana Pag bi se zatvorila”.– Josip Novosel, Agrokor d.d.

Niskougljična industrija...

...omogućava otvaranje 80. 000 novih radnih mjesta

Razvoj niskougljične industrije temelje se na prinjeni niskougljičnih tehnologija uz zapošljavanje

lokalnog stanovništvaZeleni poslovi u energetici vezani su uz sektor obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti i ...

... znači primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

energije u industriji

Razvoj niskougljične industrije


• 32 % Europljana bira prirodu kao najvažniji faktor u odabiru odredišta za odmor1

• Alternativni oblici turizma poput ruralnog turizma ili eko turizma rastu tri puta brže od klasičnoga masovnog turizma

• Eko turizam se može definirati kao odgovorno putovanje u prirodna područja u kojem se vodi računa o očuvanju okoliša i poboljšanju života lokalnog stanovništva.2

Utjecaj eko turizma u Kopačkom ritu na indikatore održivog razvoja


• Minimalan utjecaj na okoliš (smanjenje emisija CO2)

• Zaštita i očuvanje pustare Zlatna Greda

• Razvoj novih poslovnih mogućnosti za lokalnu zajednicu (seoska domaćinstva, agroturističke zadruge)

• Prihod velikim dijelom ostaje u lokalnoj zajednici

• Nova radna mjesta u turističkoj agenciji• Edukacija posjetitelja o prirodnim i

kulturnim vrijednostima Kopačkog rita

IZJAVE :“Prihodi agencije (Zlatna Greda d.o.o.) ulažu se u rad udruge i zaštitu prirodnih i tradicijskih vrijednosti Dunava, Drave, Kopačkog rita i Baranje, što je prepoznato kao primjer dobre prakse socijalnog poduzetništva”. – Jasmin Sadiković, Udruga Zeleni Osijek

ODRŽIVI TURIZAM

Održivi turizam uključuje eko turizam, pustolovni turizam, agroturizam

...prihod ostaje u lokalnoj zajednici

Održivi turizam čuva okoliš i baštinu te omogućuje zašošljavanje i gospodarski razvoj

lokalnih zajednicaOdrživi turizam se razvija 3x brže od masovnog turizma

... važan za očuvanje kulture i tradicijske baštine

1 Istraživanje Eurobarometar, 20112 Definicija Međunarodne zajednice ekoturizma

Održivi turizam

Primjer: Eko centar Zlatna Greda

Eko turistički programi Zlatne Grede odvijaju se u parku prirode Kopački rit;

Cilj razvoja eko turizma u Kopačkom ritu je očuvanje prirodnih resursa i tradicije srednjeg Podunavlja (Dunav, Drava, Kopački rit);

U Eko centru je implementirano 6 projekata zaštite prirode i razvoja eko turizma sufinanciranih sredstvima EU (CARDS, PHARE, IPA);

2006. godine je osnovana prva hrvatska ekoturistička agencija Zlatna Greda d.o.o.;

Nakon posjete Eko centru, najpoznatiji svjetski turistički vodič Lonely Planet je uvrstio Kopački rit među najzanimljivije destinacije Hrvatske.


• Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije podrazumijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem energije sunca, vjetra, malih vodotokova ili biomase;

• Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od „tradicionalne“ elektrifikacije koja podrazumijeva prijenos i distribuciju električne energije dalekovodima;

• Na popisu za sanaciju i obnovu elektrodistribucijske mreže još je 126 sela u Hrvatskoj a u tradicionalnu elektrifikaciju je potrebno uložiti 50 milijuna kuna. 1

Utjecaj ruralne elektrifikacije obnovljivim izvorima energije na indikatore održivog razvoja


• Minimalan utjecaj na okoliš i smanjenje emisija CO2;

• Povoljan utjecaj na zrak.

• Nove poslovne mogućnosti (ekološka proizvodnja mlijeka, stočarstvo);

• Besplatni računi za energiju;• 3-4 puta jeftinije rješenje od

tradicionalne elektrifikacije.

• Razvoj obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava;

• Održivi opstanak ljudi u ruralnim krajevima.

IZJAVE :“Drugi put u životu radujem se struji. Prvi put kada je struja stigla u selo 1974. godine, još nisam išla u školu”.Mileva Desnica, , domaćica seoskog gospodarstva

“Uz struju će nam posao biti puno lakši. Lako se naviknuti iz lošega u bolje”.Pero Keča, domaćin seoskog gospodarstva

2 http://www.sunnyportal.de/ 1 Prema podacima UNDP-a

Primjer: Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu (lika)Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu predstavlja

ogledni primjer korištenja obnovljivih izvora energije na područjima koja nisu uključena u energetsku mrežu;

Cijena elektrifikacije primjenom obnovljivih izvora energije u ovom primjeru čini trećinu ili četvrtinu cijene tradicionalne elektrifikacije;

Proizvodnja električne energije iz samostalnog fotonaponskog sustava može se pratiti putem interneta.2

Ruralna elektrifikacija podrazumjeva...

...energiju sunca, vjetra, malih vodotokova i biomasa

Ruralna elektrifikacija uz obnovljive izvore energije je 3-4 x jeftinija u odnosu na

“tradicionalnu” elektrifikacijuObnovljivi izvori energije uključuju...

... uvođenje energije u ruralna područja

RURAlNA ElEKTRIFIKACIJA- OBNOVlJIVI IZVORI ENERGIJE

Ruralna elektrifikacija - obnovljivi izvori energije


• Graditeljska baština važan je dio ukupnog kulturnog fonda;

• U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ukupno je upisano 4930 trajno i 564 preventivno zaštićena dobra graditeljske baštine; 1

• Gospodarenje energijom u javnim zgradama je općeprihvaćena praksa u zgradarstvu, no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglašenih kulturnom baštinom;

• U praksi postoje dobri primjeri gdje su „pomireni“ strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju.

1 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.

Primjer: Barokni dvorac lužnica, Zaprešić

Barokni dvorac Lužnica pripada prvoj spomeničkoj kategoriji;

U sklopu projekta “Zeleni dvorac” u dvorac ugrađena je geotermalna dizalica topline koja zimi grije, a ljeti hladi, uz angažman domaćih izvođača radova;

Niži troškovi za energiju omogućili su održivo poslovanje i prenamjenu dvorca;

Projektom se u zimskim mjesecima ostvaruju mjesečne uštede od oko 40.000 kuna u odnosu na grijanje na plin.

Utjecaj gospodarenja energijom u graditeljskoj kulturnoj baštini na indikatore održivog razvoja


• Očuvanje prirodne i kulturne baštine;

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova;

• Efikasnije korištenje energije.

• Niži troškovi za energente;• Prihodi od iznajmljivanja i korištenja

kulturnog objekta;• Zapošljavanje domaće industrije.

• Očuvanje kulturne tradicije kraja;

• Zapošljavanje kroz građevinske radove i prenamjenu kulturnih objekata.

IZJAVE :“Samostan se u Buškom Blatu grijao vodom uz pomoć geotermalnih dizalica. To mi je dalo ideju da i mi tako nešto provedemo u Lužnici i potpuno smanjimo račune za plin“ - sestra Miroslava, vrhovna glavarica Družbe.“Priroda je prva Biblija koju nam je Bog dao”.– sestra Renata Babić, voditeljica poslova.

GOSPODARENJE ENERGIJOM U KUlTURNOJ BAŠTINI

Mjerenje efikasnosti u kulturnoj baštini uključuju...

...očuvanje prirodne i kulturne baštine

...smanjenje troškova radi efikasnijeg korištenja energije

...zapošljavanje kroz građevinske radove i promjenu kulturnih objekata

Promjena mjera energetske efikasnosti omogućuje održivo korištenje kulturnih objekata

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine


• Lokalni uzgoj hrane znatno smanjuje emisije stakleničkih plinova te potiče razvoj lokalne zajednice na održivim načelima;

• Ekološka poljoprivreda je način proizvodnje pri čemu se ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi, a na poljima se primjenjuju plodored, zelena gnojidba, kompost, organska gnojiva te biološka zaštitna sredstva, kada je to potrebno;

• Certificirani ekoproizvodi u Hrvatskoj nose znak “hrvatski ekoproizvod”.

lOKAlNI UZGOJ EKOlOŠKE HRANE

Primjer: lokalni uzgoj ekološke hrane na OPG-u Jakoliš

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Eko Jakoliš bavi se ekološkim uzgojem, plasmanom i prodajom tradicionalnih sorti povrća u Dalmaciji;

Svi su proizvodi s imanja Eko Jakoliš sezonski, što znači da su uzgojeni i ubrani u svojoj prirodnoj sezoni jer se na taj način poštuju prirodni ciklusi.

Utjecaj OPG-a Eko Jakoliš na indikatore održivog razvoja


• Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora proizvodnje hrane;

• Zaštita bioraznolikosti.

• Poticanje lokalne i regionalne proizvodnje, prerade i distribucije;

• Organiziranje tržišta ekoproizvodima.

• Zapošljavanje lokalnih stanovnika;

• Konzumiranje ekoproizvoda povećava otpornost organizma.

CITATI :“Potražnja kupaca za ekoproizvodima je veća od trenutne ponude, zbog čega planiramo povećanje ekopovršina i poljoprivredne proizvodnje”. marica Jakoliš

Lokalni uzgoj hrane...

...smanjeni troškovi i emisija iz sektora prometa

...smanjuje rizik za zdravlje ljudi

...stvara poslove, a prihod ostaje u lokalnoj zajednici

Ekološka poljoprivreda ne koristi umjetna gnojiva i pesticide

Lokalni uzgoj ekološke hrane čuva prirodne resurse i smanjuje negativni utjecaj na

okoliš

Lokalni uzgoj ekološke hrane


• Prosječan stanovnik grada u Europskoj uniji poduzme oko 3 putovanja dnevno, a 50% tih putovanja su kraća od 3km1;

• Polovica svih putovanja automobilom su jednaka ili kraća od 6 km - dakle, postoji veliki potencijal za korištenje bicikla umjesto vožnje automobilom;

• Koprivnica je grad s najviše kilometara biciklističkih staza po glavi stanovnika u Hrvatskoj.

BICIKlISTIČKI PROMET U URBANIM SREDINAMA

1 Statističko Izvješće EU Energija i promet 2012.

Mjere za razvoj biciklističkog prometa:Izgradnja biciklističke infrastrukture;

Prilagoditi ulice i prometnu infrastrukturu u formu prilagođenu i pogodnu za biciklizam i druge oblike kretanja (javni prijevoz, pješačenje);

Sustavno planiranje i razvoj održivog prometa u gradovima.

Utjecaj biciklizma na indikatore održivog razvoja


• Ne onečišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove i ne stvara buku;

• Manja površina od motornog prometa za ekvivalentnu količinu prometa.

• Manji troškovi za zdravstvo i održavanje prometnica;

• Povećava ekonomsku aktivnost za male lokalne trgovine i obrte;

• Pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, otvaranje malih lokalnih trgovina i usluga.

• Besplatni prijevoz;

• Bicikli ne stvaraju gužvu u prometu i stres;

• Pridonosi stvaranju društvene jednakosti.

Urbani promet...

Biciklizam ...

... ne neočišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove i ne stvara buku

... utjeće na smanjenje zdravstvenih troškova za liječenje kardiovaskularnih bolesti

... uključuje emisije iz sektora prometa koji je najbrže rastući emiter stakleničkih plinova

Bicikl je idealno prijevozno sredstvo u urbanim sredinama

Biciklistički promet u urbanim sredinama


ZAHVAlA:

Ademi, Emina; Aladić, Ivan; Anic, Igor; Aničić, Ljubica; Babačić, Monika; Baban, Zlatko; Bajsić, Ana; Ban, Željko;

Barić Bručić, Petra; Barnjak, Dubravka; Bartle, Ben; Bedrica, Anđelka; Bedrica, Anđelka; Benko, Marina; Benković,

Ivan; Benković, Zlatko; Biluš, Mateo; Bogdan, Kornelija; Bogdan, Željko; Bogdanović, Gordana; Boromisa,

Ana Marija; Bosak, Ljiljana; Botinčan, Berislav; Bozicevic, Maja; Bradica, Miroslava; Brčić, Ljuba; Brkljača, Filip;

Bukarica, Vesna; Capak, Krunoslav; Carrington Daniela; Capek, Slavko; Carić, Hrvoje; Celinščak Mezga, Blanka;

Crnjak Thavenet, Andrina; Čeko, Maja; Čelić, Kristina; Čosić, Tomislav; Čutić, Ivan; Ćupin, Nikola; Danko, Roman;

Domac, Julije; Sofilić, Tahir; Drenški, Petra; Drmić, Antonija; Dubravec, Irena; Duić, Neven; Đurek, Matilda; Feldi,

Lidija; Ferina, Slavko; Filipec, Filip; Fištrek, Željka; Franković Mihelj, Nirvana; Gašić, Ivan; Glavaš, Jasna; Golubić,

Damir; Grabovac, Berislava; Gračić, Tatjana; Grahovac, Zdenko; Graovac, Goran; Herenčić Lin; Gudan, Mirela;

Gulan Zetić, Vlatka; Gumhalter Malić, Laila; Hasl, Igor; Hausknecht, Miroslava; Hečimović, Helena; Hečimović,

Josipa; Hocenski, Verica; Hohnjec, Alojze; Horvat, Dubravko; Horvat, Ivana; Horvat, Vedran; Horvat, Žarko;

Hrgarek, Marija; Hublin, Andrea; Ilić, Mirna; Imamović, Alija; Ištvanić, Josip; Ivana Lovreković, Maja; Ivanov, Denis;

Ivasković, Radmila; Jagarčec, Miljenko; Jakoliš, Marica; Janeković, Goran; Janeš, Dubravko; Jurčević, Marija;

Jelačić, Sanja; Jelavić, Branka; Jeleković, Ivana; Jelena Šobat; Jelić, Sonja; Jeran, Nina; Jurić, Ante; Jurić, Ružica;

Jurić, Željko; Jurlin, Krešimir; Kalanj, Nebojša; Katić, Ines; Keča Desnica, Mileva; Kirac, Mislav; Kirinčić, Zdenko;

Klobučar, Mario; Knepr, Maja; Kobeščak, Josip; Kojundžič, Tomislav; Komesarović, Branka; Komljenović, Krešimir;

Konjarek, Damir; Kordelj-De Villa, Željka; Kos, Dean; Kosor, Tihomir; Kovač, Goran; Kovač-Salopek, Gabrijela;


Križnjak, Dino; Krnić, Sanja; Zidar, Ksenija; Kuhtić, Emil; Kušan, Vladimir; Kutnjak, Hrvoje; Kvakić, Iva; Laškarin,

Ivan; Lay, Vladimir; Lazar, Damir; Levaković, Stjepan; Lončar, Goran; Lovrić, Dražen; Lugarić, Marija; Majdandžić,

Ljubomir; Mance, Marijana; Maras, Marijan; Marđetko Škoro, Nada; Marijanović, Vjekoslav; Mirjanić, Grga; Marin,

Dajana; Marjanović, Hrvoje; Markovac, Zvonimir; Martinić, Ivan; Mastilica, Marin; Matasić, Karmen; Mateljak, Daria;

Matešić, Mirjana; Matutinović, Igor; Medven, Željka; Merica Pletikosić; Mesić, Milan; Mikac, Stjepan; Milinković,

Antonija; Miščević, Ljubomir; Miščin, Lidija; Mišura, Josip; Kolega, Vesna; Muškardin, Silvana; Marđetko Škoro,

Nada; Naglić, Vladimir; Nataša Mihajlović; Neveščanin, Ante; Novosel, Josip; Obrdalj, Mario; Odak, Barbara;

Omerzo, Edita; Opalić, Tina; Ožegović, Boris; Palenkić, Zvjezdan; Pavičić Kaselj, Ana; Pavlović, Mario; Pentek,

Tibor; Pernar, Nikola; Peršin, Elika; Pintarić, Kornelija; Pivčević Novak, Branka; Plečaš, Katarina; Pletikosić, Merica;

Pokršćanski Landeka, Mirta; Posarić, Zoran; Posavec, Mislav; Požgaj, Đurđica; Prpić, Iva; Puđak, Jelena; Pugar,

Jasna; Radoš, Delfa; Radović, Nenad; Rajčić, Maja; Rajšl, Ivan; Ramljak, Ante; Rančić, Zoran; Ricov, Jelena; Robić,

Slavica; Rod, Edita; Rogulj, Ivana; Roksa, Ivana; Roubin, Zrinka; Rožman, Bernarda; Rukavina, Lana; Runko, Nensi;

Rusmir, Doriana; Rutić, Stjepan; Sadiković, Jasmin; Saftić, Bruno; Salahović, Zlatko; Schneider, Daniel; Sedlar,

Miljenko; Sipl, Dalibor; Skolan - Stojković, Alenka; Slaver, Vedran; Smojver, Irena; Smolar, Dean; Steiner, Sanja;

Strelec, Boško; Sušić, Dalibor; Šabanović, Vesna; Šaša, Duška; Šatović, Mislav; Šćetarić, Vlatka; Šćulac Domac,

Marija; Šegović, Stjepan; Šeler, Iva; Šestak, Ivana; Šimanović, Mira; Šimičić, Ljubica; Šimić, Leo; Škarić, Davor;

Škrlec, Davor; Šmitran, Igor; Šobat, Jelena; Štambuk, Damir; Štih, Krešimir; Šumanovac, Franjo; Šutina, Marija;


Švaić, Srećko; Šverko Grdić, Zvonimira; Tabak, Katarina; Tanković, Mahira; Tarnik, Tamara; Tokić, Stipo; Tomac,

Luka; Tomasović, Damir; Tomrlin, Božica; Tomšic, Željko; Toto-Ormuž, Anđelka; Tuković Labud, Nevenka; Tuković,

Nevenka; Turalija, Snježana; Turkalj, Dubravka; Tušek, Zdravko; Urban, Zdravko; Vajdić, Martina; Valentić, Mario;

Varlec, Dijana; Veršić, Zoran; Vico, Žaklina; Vladović-Relja, Zrinka; Vlainić, Oliver; Vojvoda, Anđelko; Vončina,

Luka; Vujanović, Milan; Vukšić - Zidar, Ksenija; Zadjelović, Danijel; Zagorec, Ivan; Zaninović, Ksenija; Zetović,

Mirko; Zidar, Ksenija; Zovko, Nina; Zuber, Đive; Želehovski, Bogdan; Žganec, Snježana.


“Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji, temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative.”


http://klima.mzoip.hr/

http://www.undp.hr/

Ukupna količina stakleničkih plinova proizašla iz našeg svakodnevnog života

i rada naziva se “ugljični otisak” (eng. carbon footprint). Kako bi ukazali na

primjere dobre prakse niskougljičnog razvoja diljem Hrvatske, radi obilaska

terena i prikupljanja informacija, emitirane su određene količine emisija u sektoru

prometa. Koristeći UNDP kalkulator za računanje emisija, otisak ugljika iznosi oko

340kg CO2. Da bi izbalansirali nastale emisije, UNDP je uložio određena sredstva

u autonomni fotonaponski sustav u izoliranom planinskom području u Lici, čime

su u roku 2 mjeseca ostvarene uštede emisija CO2 nastalih pri izradi knjižice.

Ugljični otisak ove knjižice je stoga minimaliziran, pa ju nazivamo - niskougljična

knjižica.

tranzicija prema niskougljičnom razvoju republike hrvatske

Documents