transportni i skladišni sistemi - trakasti transporteri

45
Visoka tehnička škola strukovnih studija Novi Beograd Seminarski rad Transportni i skladišni sistemi Tema: Trakasti transporteri

Upload: -

Post on 08-Jul-2016

470 views

Category:

Documents


38 download

DESCRIPTION

Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri,seminarski rad iz predmeta trakasti i Skladisni sistemi

TRANSCRIPT

Page 1: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Visoka tehnička škola strukovnih studija

Novi Beograd

Seminarski radTransportni i skladišni sistemi

Tema Trakasti transporteri

Profesor StudentdrDragan Zivković Miloš Šušnjar

Broj indeksa 8s2015

Sadržaj

Uvod------------------------------------------------------------------------3

1Podela transportnih uređaja-------------------------------------------4

2Mašine neprekidnog transporta---------------------------------------5

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta------5

3Trakasti transporteri----------------------------------------------------8

31Konstrukcija trakastih transportera--------------------------------8

4Trake--------------------------------------------------------------------11

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake------------------------------13

6Pogonski zatezni uređaji---------------------------------------------15

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje----17

8Lančani prenosnici----------------------------------------------------21

9Proračun elevatora---------------------------------------------------------------26

10Zaključak--------------------------------------------------------------32

11Literatura--------------------------------------------------------------33

2

Uvod

Snažni razvitak proizvodnih snaga u svim granama privrednog života uslovio je ubrzamu primenu i razvoj transportne tehnike čiji raznovrsni uređaji čine sastavni deo proizvodnog lanca nekog tehnološkog procesa ukoliko se radi o unutrašnjem transport ili su pak glavne mašine nekog pretovarnog mesta velikog kapacitetaSavremeni kombinati crne metalurgije ili pak veliki kapaciteti za proizvodnju mašina snabdeveni su brojnim dizalicama razlišitih namena koje rade na skladištima sirovog materijala u mašinskim halama za dodavanje delova za mašinsku obradu teškihi i više desetina tona na skladištima gotovih delova i sličnoValjaonice su snabdevene transporterima sa valjcima lančastim transporterima i drugim dizalično transportnim mašinama koje ulaze u opšti sistem rada cele valjaonice i koje se upravljaju sa jednog mesta čime je znatno smanjen broj kvalifikovane radne snageDruge vrste proizvodnih jedinica kao livnice kovacnice metalopreradjivacke radionice i slicno snabdevene su velikim brojem raznih mostovskih konzolnih portalnih i drugih dizalica

Razvitak obojene i hemijske industrije vezan je sa širokom primenom mašina neprekidnog transporta za transport između pojedinih odeljenja zatim za transport u samim odeljenjima kao i na skladištima

Za obezbeđenje visoke produktivnosti u rudnicima imaju odlučujući značaj transportni uređaji kako u svim rudnicima tako i na površini gde je potrebno obezbediti savršeno manipulisanje materijalima kako ne bi došlo do zastoja u pojedinim pretovarnim čvorovima

Današnja izgradnja velikih stambenih blokova zatim izgradnja puteva mostova tunela hidrocentrala i uopšte široko razvijena građevinska delatnost ne bi se mogla ni zamisliti bez primene najrazličitijih transportnih uređaja

I u poljoprivredi se primenjuju različita transportna sredstva a naročito trkasti transporteri elevator i drugi uređaji neprekidnog transporta

Osnovna pretovarna postrojenja na pristaništima su portalne dizalice sa okretnim delovima nosivosti i do 40 tona a sa dohvatom strele od 30-40 metara Plovne dizalice na rečnim plovnim objektima izrađuju se obično do 5 tona nosivosti dok na morskim plovnim objektima i do 350 tona Na pristaništima uz koje se prostiru skladišni prostori veće širine primenjuju se i portalne dizalice zatim mostovske kablovske itd Zatim želeničke gusenične i automobilske dizalice nalaze svoju primenu u transportu na pristaništima

Transportna sredstva neprekidnog transporta kao i sredstva pneumatskog transporta primenjuju se na delovima pojedinih pristaništa specijalizovanih za pretovar sitno zrnastih materijala

3

Uopšte uzevši sredstava transportnih uređaja omogućuju ostvarenje najšire mehanizacije transportnih operacija na svim poljima privrednog života Veliki ekonomski interes za sto većom mehanizacijom ljudskog rada predstavlja solidnu osnovu za dalji razvoj i usavršavanje transportne tehnike u smislu poboljšanja konsturktivnih ostvarenja zatim povećanja kapaciteta izdržljivosti i sigurnosti kao i u smislu uprošćenja komandovanja pojedinim operacijama i proširenja automatizacije upravaljanja celokupnih postrojenja Vrlo veliki porast primene transportnih mašina zahteva da se za njihovo izvođenje primenjuju najnovija dostignuća nauke na polju tehnologije materijala primenjenih za izradu pojedinih mehanizama i čitave noseće konsturkcije uređaja što nesumnjivo znatno utiče na težinu i na konstruktivno izvođenje pojedinih elemenata pa i čitavog postrojenja

1Podela transportnih uređaja1

Svi transportni uređaji (izuzev transportnih sredstava za prenos materijala na veće razdaljine kao i zeleznice automobile i sl) mogu se po načinu rada podeliti u 3 grupe

1 Transportni uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine 2 Transportni uređaji neprekidnog transporta 3 Uređaji podnog i visećeg transporta

Mašine i uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine-odlikuju se periodičnošću operacija tj periodičnom smenom radnog i povratnog (neradnog mrtvog ) hoda One dakle premeštaju terete odvojnim kretanjima Period rada dizaličnog postrojenja sastoji se iz operacije vešanja tereta onoseći organ dizalice zatim radnog hoda (dizanja premeštanja u horizontalnoj ravni i spuštanja tereta) odvezivanja (skidanja sa nosećeg elementa) tereta i povratnog (mrtvog) hoda do mesta ponovnog vezivanja tereta Kapacitet dizaličnog postrojenja je prema tome obrnuto srazmeran visini dizanja tereta i dužini njegovog horizontalnog premeštanja Ova karakteristika dizaličinih postrojenja naročito oštro naglašava granicu između njih i mašina za neprekidni transport koje prenose material i vertikalno i horizontalno a da se pri tome isti nepretovaruje i čiji kapacitet (količina materijala premštena u jedinici vremena) nezavisi od dužine transportovanja Dizalične mašine prenose komadaste materijale kao i sitno-komadaste i rasipne materijale u specijalnim posudama

Uređaji nerperkidnog transporta omogućuju da se materijal transportuje neprekidnim tokom Ovim uređajima se prenose samo sitno zrnasti rasipni materijali kao i sitno komadasti materijali kao zavrtnji zakivci sitni odlivci itd

Mašine podnog i visećeg transporta prenose kao i dizalične mašine kako jedinične terete tako i sitno komadaste materijale

1 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

4

Po svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dele na sledeće podgrupe prosti dizalični mehanizmi i mašine dizalice (kranovi) i podizači

2Mašine neprekidnog transporta2

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta

Mašine neprekidnog transporta primenjuju se na svim mestima gde je potrebno premeštati velike količine sitno zrnastog i sitno komadastog materijala Rad bez zaustavljanja omogućava da mašine neprekidnog transporta mogu postići određeni kapacitet bez obzira na dužinu transportovanja

Bez obzira da li se mašine neprekidnog transporta primenjuju kao nezavisne mašine za prenošenje materijala ili kao proizvodne mašine u kontinualnom toku nekog proizvodnog procesa one se mogu podeliti na 3 osnovne grupe

A) Mašine sa vučnim elementomB) Mašine bez vučnog elementaC) Pomćni uređaji

A) U grupu mašina sa vučnim elementom spadaju sve mašine kod kojih se premeštanje tereta obavlja kretanjem beskonačne trake lanca ili užeta Ove mašine se dele na 3 grupe1Transporteri su mašine koje premeštaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom ove mašine ne mogu biti primenjene za vertikalni transport tereta2Elevatori-mašine koje mogu prenositi materijal i vertiklano i horiznotalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru3Konvejeri su mašine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru

1Transporteri se izrađuju u raznim varijantama a) Trakasti transporteri su oni kod kojih se materijal transportuje beskonačnom

trakomOvi transporteri imaju veoma široku primenu zbog svoje proste konstrukcije i velikih eksploatacioni mogucnosti slika 1

2 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

5

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 2: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Sadržaj

Uvod------------------------------------------------------------------------3

1Podela transportnih uređaja-------------------------------------------4

2Mašine neprekidnog transporta---------------------------------------5

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta------5

3Trakasti transporteri----------------------------------------------------8

31Konstrukcija trakastih transportera--------------------------------8

4Trake--------------------------------------------------------------------11

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake------------------------------13

6Pogonski zatezni uređaji---------------------------------------------15

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje----17

8Lančani prenosnici----------------------------------------------------21

9Proračun elevatora---------------------------------------------------------------26

10Zaključak--------------------------------------------------------------32

11Literatura--------------------------------------------------------------33

2

Uvod

Snažni razvitak proizvodnih snaga u svim granama privrednog života uslovio je ubrzamu primenu i razvoj transportne tehnike čiji raznovrsni uređaji čine sastavni deo proizvodnog lanca nekog tehnološkog procesa ukoliko se radi o unutrašnjem transport ili su pak glavne mašine nekog pretovarnog mesta velikog kapacitetaSavremeni kombinati crne metalurgije ili pak veliki kapaciteti za proizvodnju mašina snabdeveni su brojnim dizalicama razlišitih namena koje rade na skladištima sirovog materijala u mašinskim halama za dodavanje delova za mašinsku obradu teškihi i više desetina tona na skladištima gotovih delova i sličnoValjaonice su snabdevene transporterima sa valjcima lančastim transporterima i drugim dizalično transportnim mašinama koje ulaze u opšti sistem rada cele valjaonice i koje se upravljaju sa jednog mesta čime je znatno smanjen broj kvalifikovane radne snageDruge vrste proizvodnih jedinica kao livnice kovacnice metalopreradjivacke radionice i slicno snabdevene su velikim brojem raznih mostovskih konzolnih portalnih i drugih dizalica

Razvitak obojene i hemijske industrije vezan je sa širokom primenom mašina neprekidnog transporta za transport između pojedinih odeljenja zatim za transport u samim odeljenjima kao i na skladištima

Za obezbeđenje visoke produktivnosti u rudnicima imaju odlučujući značaj transportni uređaji kako u svim rudnicima tako i na površini gde je potrebno obezbediti savršeno manipulisanje materijalima kako ne bi došlo do zastoja u pojedinim pretovarnim čvorovima

Današnja izgradnja velikih stambenih blokova zatim izgradnja puteva mostova tunela hidrocentrala i uopšte široko razvijena građevinska delatnost ne bi se mogla ni zamisliti bez primene najrazličitijih transportnih uređaja

I u poljoprivredi se primenjuju različita transportna sredstva a naročito trkasti transporteri elevator i drugi uređaji neprekidnog transporta

Osnovna pretovarna postrojenja na pristaništima su portalne dizalice sa okretnim delovima nosivosti i do 40 tona a sa dohvatom strele od 30-40 metara Plovne dizalice na rečnim plovnim objektima izrađuju se obično do 5 tona nosivosti dok na morskim plovnim objektima i do 350 tona Na pristaništima uz koje se prostiru skladišni prostori veće širine primenjuju se i portalne dizalice zatim mostovske kablovske itd Zatim želeničke gusenične i automobilske dizalice nalaze svoju primenu u transportu na pristaništima

Transportna sredstva neprekidnog transporta kao i sredstva pneumatskog transporta primenjuju se na delovima pojedinih pristaništa specijalizovanih za pretovar sitno zrnastih materijala

3

Uopšte uzevši sredstava transportnih uređaja omogućuju ostvarenje najšire mehanizacije transportnih operacija na svim poljima privrednog života Veliki ekonomski interes za sto većom mehanizacijom ljudskog rada predstavlja solidnu osnovu za dalji razvoj i usavršavanje transportne tehnike u smislu poboljšanja konsturktivnih ostvarenja zatim povećanja kapaciteta izdržljivosti i sigurnosti kao i u smislu uprošćenja komandovanja pojedinim operacijama i proširenja automatizacije upravaljanja celokupnih postrojenja Vrlo veliki porast primene transportnih mašina zahteva da se za njihovo izvođenje primenjuju najnovija dostignuća nauke na polju tehnologije materijala primenjenih za izradu pojedinih mehanizama i čitave noseće konsturkcije uređaja što nesumnjivo znatno utiče na težinu i na konstruktivno izvođenje pojedinih elemenata pa i čitavog postrojenja

1Podela transportnih uređaja1

Svi transportni uređaji (izuzev transportnih sredstava za prenos materijala na veće razdaljine kao i zeleznice automobile i sl) mogu se po načinu rada podeliti u 3 grupe

1 Transportni uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine 2 Transportni uređaji neprekidnog transporta 3 Uređaji podnog i visećeg transporta

Mašine i uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine-odlikuju se periodičnošću operacija tj periodičnom smenom radnog i povratnog (neradnog mrtvog ) hoda One dakle premeštaju terete odvojnim kretanjima Period rada dizaličnog postrojenja sastoji se iz operacije vešanja tereta onoseći organ dizalice zatim radnog hoda (dizanja premeštanja u horizontalnoj ravni i spuštanja tereta) odvezivanja (skidanja sa nosećeg elementa) tereta i povratnog (mrtvog) hoda do mesta ponovnog vezivanja tereta Kapacitet dizaličnog postrojenja je prema tome obrnuto srazmeran visini dizanja tereta i dužini njegovog horizontalnog premeštanja Ova karakteristika dizaličinih postrojenja naročito oštro naglašava granicu između njih i mašina za neprekidni transport koje prenose material i vertikalno i horizontalno a da se pri tome isti nepretovaruje i čiji kapacitet (količina materijala premštena u jedinici vremena) nezavisi od dužine transportovanja Dizalične mašine prenose komadaste materijale kao i sitno-komadaste i rasipne materijale u specijalnim posudama

Uređaji nerperkidnog transporta omogućuju da se materijal transportuje neprekidnim tokom Ovim uređajima se prenose samo sitno zrnasti rasipni materijali kao i sitno komadasti materijali kao zavrtnji zakivci sitni odlivci itd

Mašine podnog i visećeg transporta prenose kao i dizalične mašine kako jedinične terete tako i sitno komadaste materijale

1 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

4

Po svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dele na sledeće podgrupe prosti dizalični mehanizmi i mašine dizalice (kranovi) i podizači

2Mašine neprekidnog transporta2

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta

Mašine neprekidnog transporta primenjuju se na svim mestima gde je potrebno premeštati velike količine sitno zrnastog i sitno komadastog materijala Rad bez zaustavljanja omogućava da mašine neprekidnog transporta mogu postići određeni kapacitet bez obzira na dužinu transportovanja

Bez obzira da li se mašine neprekidnog transporta primenjuju kao nezavisne mašine za prenošenje materijala ili kao proizvodne mašine u kontinualnom toku nekog proizvodnog procesa one se mogu podeliti na 3 osnovne grupe

A) Mašine sa vučnim elementomB) Mašine bez vučnog elementaC) Pomćni uređaji

A) U grupu mašina sa vučnim elementom spadaju sve mašine kod kojih se premeštanje tereta obavlja kretanjem beskonačne trake lanca ili užeta Ove mašine se dele na 3 grupe1Transporteri su mašine koje premeštaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom ove mašine ne mogu biti primenjene za vertikalni transport tereta2Elevatori-mašine koje mogu prenositi materijal i vertiklano i horiznotalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru3Konvejeri su mašine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru

1Transporteri se izrađuju u raznim varijantama a) Trakasti transporteri su oni kod kojih se materijal transportuje beskonačnom

trakomOvi transporteri imaju veoma široku primenu zbog svoje proste konstrukcije i velikih eksploatacioni mogucnosti slika 1

2 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

5

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 3: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Uvod

Snažni razvitak proizvodnih snaga u svim granama privrednog života uslovio je ubrzamu primenu i razvoj transportne tehnike čiji raznovrsni uređaji čine sastavni deo proizvodnog lanca nekog tehnološkog procesa ukoliko se radi o unutrašnjem transport ili su pak glavne mašine nekog pretovarnog mesta velikog kapacitetaSavremeni kombinati crne metalurgije ili pak veliki kapaciteti za proizvodnju mašina snabdeveni su brojnim dizalicama razlišitih namena koje rade na skladištima sirovog materijala u mašinskim halama za dodavanje delova za mašinsku obradu teškihi i više desetina tona na skladištima gotovih delova i sličnoValjaonice su snabdevene transporterima sa valjcima lančastim transporterima i drugim dizalično transportnim mašinama koje ulaze u opšti sistem rada cele valjaonice i koje se upravljaju sa jednog mesta čime je znatno smanjen broj kvalifikovane radne snageDruge vrste proizvodnih jedinica kao livnice kovacnice metalopreradjivacke radionice i slicno snabdevene su velikim brojem raznih mostovskih konzolnih portalnih i drugih dizalica

Razvitak obojene i hemijske industrije vezan je sa širokom primenom mašina neprekidnog transporta za transport između pojedinih odeljenja zatim za transport u samim odeljenjima kao i na skladištima

Za obezbeđenje visoke produktivnosti u rudnicima imaju odlučujući značaj transportni uređaji kako u svim rudnicima tako i na površini gde je potrebno obezbediti savršeno manipulisanje materijalima kako ne bi došlo do zastoja u pojedinim pretovarnim čvorovima

Današnja izgradnja velikih stambenih blokova zatim izgradnja puteva mostova tunela hidrocentrala i uopšte široko razvijena građevinska delatnost ne bi se mogla ni zamisliti bez primene najrazličitijih transportnih uređaja

I u poljoprivredi se primenjuju različita transportna sredstva a naročito trkasti transporteri elevator i drugi uređaji neprekidnog transporta

Osnovna pretovarna postrojenja na pristaništima su portalne dizalice sa okretnim delovima nosivosti i do 40 tona a sa dohvatom strele od 30-40 metara Plovne dizalice na rečnim plovnim objektima izrađuju se obično do 5 tona nosivosti dok na morskim plovnim objektima i do 350 tona Na pristaništima uz koje se prostiru skladišni prostori veće širine primenjuju se i portalne dizalice zatim mostovske kablovske itd Zatim želeničke gusenične i automobilske dizalice nalaze svoju primenu u transportu na pristaništima

Transportna sredstva neprekidnog transporta kao i sredstva pneumatskog transporta primenjuju se na delovima pojedinih pristaništa specijalizovanih za pretovar sitno zrnastih materijala

3

Uopšte uzevši sredstava transportnih uređaja omogućuju ostvarenje najšire mehanizacije transportnih operacija na svim poljima privrednog života Veliki ekonomski interes za sto većom mehanizacijom ljudskog rada predstavlja solidnu osnovu za dalji razvoj i usavršavanje transportne tehnike u smislu poboljšanja konsturktivnih ostvarenja zatim povećanja kapaciteta izdržljivosti i sigurnosti kao i u smislu uprošćenja komandovanja pojedinim operacijama i proširenja automatizacije upravaljanja celokupnih postrojenja Vrlo veliki porast primene transportnih mašina zahteva da se za njihovo izvođenje primenjuju najnovija dostignuća nauke na polju tehnologije materijala primenjenih za izradu pojedinih mehanizama i čitave noseće konsturkcije uređaja što nesumnjivo znatno utiče na težinu i na konstruktivno izvođenje pojedinih elemenata pa i čitavog postrojenja

1Podela transportnih uređaja1

Svi transportni uređaji (izuzev transportnih sredstava za prenos materijala na veće razdaljine kao i zeleznice automobile i sl) mogu se po načinu rada podeliti u 3 grupe

1 Transportni uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine 2 Transportni uređaji neprekidnog transporta 3 Uređaji podnog i visećeg transporta

Mašine i uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine-odlikuju se periodičnošću operacija tj periodičnom smenom radnog i povratnog (neradnog mrtvog ) hoda One dakle premeštaju terete odvojnim kretanjima Period rada dizaličnog postrojenja sastoji se iz operacije vešanja tereta onoseći organ dizalice zatim radnog hoda (dizanja premeštanja u horizontalnoj ravni i spuštanja tereta) odvezivanja (skidanja sa nosećeg elementa) tereta i povratnog (mrtvog) hoda do mesta ponovnog vezivanja tereta Kapacitet dizaličnog postrojenja je prema tome obrnuto srazmeran visini dizanja tereta i dužini njegovog horizontalnog premeštanja Ova karakteristika dizaličinih postrojenja naročito oštro naglašava granicu između njih i mašina za neprekidni transport koje prenose material i vertikalno i horizontalno a da se pri tome isti nepretovaruje i čiji kapacitet (količina materijala premštena u jedinici vremena) nezavisi od dužine transportovanja Dizalične mašine prenose komadaste materijale kao i sitno-komadaste i rasipne materijale u specijalnim posudama

Uređaji nerperkidnog transporta omogućuju da se materijal transportuje neprekidnim tokom Ovim uređajima se prenose samo sitno zrnasti rasipni materijali kao i sitno komadasti materijali kao zavrtnji zakivci sitni odlivci itd

Mašine podnog i visećeg transporta prenose kao i dizalične mašine kako jedinične terete tako i sitno komadaste materijale

1 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

4

Po svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dele na sledeće podgrupe prosti dizalični mehanizmi i mašine dizalice (kranovi) i podizači

2Mašine neprekidnog transporta2

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta

Mašine neprekidnog transporta primenjuju se na svim mestima gde je potrebno premeštati velike količine sitno zrnastog i sitno komadastog materijala Rad bez zaustavljanja omogućava da mašine neprekidnog transporta mogu postići određeni kapacitet bez obzira na dužinu transportovanja

Bez obzira da li se mašine neprekidnog transporta primenjuju kao nezavisne mašine za prenošenje materijala ili kao proizvodne mašine u kontinualnom toku nekog proizvodnog procesa one se mogu podeliti na 3 osnovne grupe

A) Mašine sa vučnim elementomB) Mašine bez vučnog elementaC) Pomćni uređaji

A) U grupu mašina sa vučnim elementom spadaju sve mašine kod kojih se premeštanje tereta obavlja kretanjem beskonačne trake lanca ili užeta Ove mašine se dele na 3 grupe1Transporteri su mašine koje premeštaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom ove mašine ne mogu biti primenjene za vertikalni transport tereta2Elevatori-mašine koje mogu prenositi materijal i vertiklano i horiznotalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru3Konvejeri su mašine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru

1Transporteri se izrađuju u raznim varijantama a) Trakasti transporteri su oni kod kojih se materijal transportuje beskonačnom

trakomOvi transporteri imaju veoma široku primenu zbog svoje proste konstrukcije i velikih eksploatacioni mogucnosti slika 1

2 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

5

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 4: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Uopšte uzevši sredstava transportnih uređaja omogućuju ostvarenje najšire mehanizacije transportnih operacija na svim poljima privrednog života Veliki ekonomski interes za sto većom mehanizacijom ljudskog rada predstavlja solidnu osnovu za dalji razvoj i usavršavanje transportne tehnike u smislu poboljšanja konsturktivnih ostvarenja zatim povećanja kapaciteta izdržljivosti i sigurnosti kao i u smislu uprošćenja komandovanja pojedinim operacijama i proširenja automatizacije upravaljanja celokupnih postrojenja Vrlo veliki porast primene transportnih mašina zahteva da se za njihovo izvođenje primenjuju najnovija dostignuća nauke na polju tehnologije materijala primenjenih za izradu pojedinih mehanizama i čitave noseće konsturkcije uređaja što nesumnjivo znatno utiče na težinu i na konstruktivno izvođenje pojedinih elemenata pa i čitavog postrojenja

1Podela transportnih uređaja1

Svi transportni uređaji (izuzev transportnih sredstava za prenos materijala na veće razdaljine kao i zeleznice automobile i sl) mogu se po načinu rada podeliti u 3 grupe

1 Transportni uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine 2 Transportni uređaji neprekidnog transporta 3 Uređaji podnog i visećeg transporta

Mašine i uređaji prekidnog transporta-dizalične mašine-odlikuju se periodičnošću operacija tj periodičnom smenom radnog i povratnog (neradnog mrtvog ) hoda One dakle premeštaju terete odvojnim kretanjima Period rada dizaličnog postrojenja sastoji se iz operacije vešanja tereta onoseći organ dizalice zatim radnog hoda (dizanja premeštanja u horizontalnoj ravni i spuštanja tereta) odvezivanja (skidanja sa nosećeg elementa) tereta i povratnog (mrtvog) hoda do mesta ponovnog vezivanja tereta Kapacitet dizaličnog postrojenja je prema tome obrnuto srazmeran visini dizanja tereta i dužini njegovog horizontalnog premeštanja Ova karakteristika dizaličinih postrojenja naročito oštro naglašava granicu između njih i mašina za neprekidni transport koje prenose material i vertikalno i horizontalno a da se pri tome isti nepretovaruje i čiji kapacitet (količina materijala premštena u jedinici vremena) nezavisi od dužine transportovanja Dizalične mašine prenose komadaste materijale kao i sitno-komadaste i rasipne materijale u specijalnim posudama

Uređaji nerperkidnog transporta omogućuju da se materijal transportuje neprekidnim tokom Ovim uređajima se prenose samo sitno zrnasti rasipni materijali kao i sitno komadasti materijali kao zavrtnji zakivci sitni odlivci itd

Mašine podnog i visećeg transporta prenose kao i dizalične mašine kako jedinične terete tako i sitno komadaste materijale

1 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

4

Po svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dele na sledeće podgrupe prosti dizalični mehanizmi i mašine dizalice (kranovi) i podizači

2Mašine neprekidnog transporta2

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta

Mašine neprekidnog transporta primenjuju se na svim mestima gde je potrebno premeštati velike količine sitno zrnastog i sitno komadastog materijala Rad bez zaustavljanja omogućava da mašine neprekidnog transporta mogu postići određeni kapacitet bez obzira na dužinu transportovanja

Bez obzira da li se mašine neprekidnog transporta primenjuju kao nezavisne mašine za prenošenje materijala ili kao proizvodne mašine u kontinualnom toku nekog proizvodnog procesa one se mogu podeliti na 3 osnovne grupe

A) Mašine sa vučnim elementomB) Mašine bez vučnog elementaC) Pomćni uređaji

A) U grupu mašina sa vučnim elementom spadaju sve mašine kod kojih se premeštanje tereta obavlja kretanjem beskonačne trake lanca ili užeta Ove mašine se dele na 3 grupe1Transporteri su mašine koje premeštaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom ove mašine ne mogu biti primenjene za vertikalni transport tereta2Elevatori-mašine koje mogu prenositi materijal i vertiklano i horiznotalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru3Konvejeri su mašine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru

1Transporteri se izrađuju u raznim varijantama a) Trakasti transporteri su oni kod kojih se materijal transportuje beskonačnom

trakomOvi transporteri imaju veoma široku primenu zbog svoje proste konstrukcije i velikih eksploatacioni mogucnosti slika 1

2 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

5

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 5: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Po svom konstruktivnom izvođenju dizalične mašine se dele na sledeće podgrupe prosti dizalični mehanizmi i mašine dizalice (kranovi) i podizači

2Mašine neprekidnog transporta2

21Podela i oblast primene mašina neprekidnog transporta

Mašine neprekidnog transporta primenjuju se na svim mestima gde je potrebno premeštati velike količine sitno zrnastog i sitno komadastog materijala Rad bez zaustavljanja omogućava da mašine neprekidnog transporta mogu postići određeni kapacitet bez obzira na dužinu transportovanja

Bez obzira da li se mašine neprekidnog transporta primenjuju kao nezavisne mašine za prenošenje materijala ili kao proizvodne mašine u kontinualnom toku nekog proizvodnog procesa one se mogu podeliti na 3 osnovne grupe

A) Mašine sa vučnim elementomB) Mašine bez vučnog elementaC) Pomćni uređaji

A) U grupu mašina sa vučnim elementom spadaju sve mašine kod kojih se premeštanje tereta obavlja kretanjem beskonačne trake lanca ili užeta Ove mašine se dele na 3 grupe1Transporteri su mašine koje premeštaju teret po horizontali ili pod blagim nagibom ove mašine ne mogu biti primenjene za vertikalni transport tereta2Elevatori-mašine koje mogu prenositi materijal i vertiklano i horiznotalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru3Konvejeri su mašine koje mogu prenositi materijal i vertikalno i horizontalno i to u jednoj ravni ili slobodno u prostoru

1Transporteri se izrađuju u raznim varijantama a) Trakasti transporteri su oni kod kojih se materijal transportuje beskonačnom

trakomOvi transporteri imaju veoma široku primenu zbog svoje proste konstrukcije i velikih eksploatacioni mogucnosti slika 1

2 DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

5

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 6: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 1 Trakasti transporter3

b) Pločasti transporteri ndash kod ovih transportera materijal leži na pločama koje su vezane sa dva paralelna beskonačna lanca Ovi transporteri se primenjuju za prenos komadastih tereta slika 2

Slika 2Polcasti transporteri4

c) Grabuljasti transporteri kod kojih se materijal transportuje premeštanjem po koritu pomoću poprečnih grebača vezanih za jedan ili dva beskonačno vučna lanca Primenjuju se za transport materijala na relativno mala rastojanja slika 3

3 [ httpwwwmiradexrswpimageswp8a939667_05_06jpg ]4 [ httpwwwtehnoradionicarslanac-za-plocasti-transporterprettyPhoto[1]httpwwwtehnoradionicarswp-contentuploads20140820140820_123135-1024x768jpg ]

6

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 7: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 3Grabuljasti transporteri5

2Elevatori se dele naa) Elevatori sa kofama služe za prenošenje i dizanje sitno zrnastih materijala Kao vučni organ primenjuje se gumena traka ili lanci b) Elevatori za komadne terete-to su elevatori kod kojih su za 2 beskonačna lanca učvršćeni specijalni hvatači za teret 3Konvejeri-ova grupa mašina neprekidnog transporta sa vučnim elementom može biti podeljena na mašine koje rade u jednoj ravni i na mašine koje rade u prostoru tj na ravanske i prostorne konvejere U zavisnosti od vrste materijala koga transportuju konvejeri mogu biti za rastresite materijale i za komadne terete

B) U grupu mašina i uređaja bez vučnog elementa spadaju sledeće mašine1Zavojni transporteri koji rade na principu zavojnice i navrtke2Intercijalni transporteri-radni noseći element ovih transportera ima oscilatorno kretanje U radnom hodu noseći element stavlja u pokret materijla koji se nalazi na njemu dok u povratnom hodu proklizava ispod njega smanjujući mu brzinu dobijenu silom inercije u radnom hodu 3Valjkasti transporteri (rolgazni) se primenjuju za transport komadnih tereta koji se kreću po valjcima poređanim jedan do drugog u nosećem ramu Valjci se pokreću elektromotorom Kretanje sa jednog na drugi susedni valjak se prenosi pomoću lančastog prenosa (zglobnim lancima)4Pneumatska postrojenja kod kojih se transport rastresitog materijala postiže strujom vazduha kroz specijalne vodove Veliko prisustvo vazdušnih postrojenja za transport je u tome što se zahvaljujući gipkim vodvima može lako dohvatiti i nepristupačnije

5 [ httpswwwgeomasinarsproizvodi04jpg ]

7

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 8: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

mesto odakle se sitno zrnasti materijal izvlači (iz zatvorenih vagona brodova silosa itd)5Hidraulični transport se mnogo primenjuje u građevinarstvu za masovne zemljane iskope ili za vađenje peska i šljunka iz vode (refuliranje)

C) Pomoćni uređaji-u ovu grupu spadaju sledeći uređaji1Gravitacioni uređaji-kod ovih uređaja materijal se premešta pod uticajem sopstvene težine Tu spadaju nagnuti žlebovi zavojni žlebovi valjkasti transporteri bez pogona2Dodavači (dozatori) su uređaji koji regulišu spuštanje materijala iz bunkera na transportne mašine 3Uređaji za merenje težine transportovanog materijala4Bunkeri i razni tipovi zatvarača

U mašine za neprekidni transport može se uvrstiti i žičana železnica sa kružnim kretanjem vagona Žičana železnica se primenjuje za transport materijala na vrlo velika rastojanja koja prelaze od 15-20 km

3Trakasti transporteri6

31Konstrukcija trakastih transportera

Trakasti transporteri su najrasprostranjenije mašine neprekidnog transportaOni mogu transportovati i rasipne materijale i komadaste terete i to po horizontalnoj i po nagnutoj putanji

Vrlo velika primena trakastih transportera omogućena je nizom njihovih eksploatacionih preimućstava jednostavna konstrukcija visoki kapacitet mogućnost transportovanja materijala i horizontalno i vertikalno velike dužine transportovanja miran i bezšuman rad

Trakasti transporter (slika 4) se sastoji iz dva krajnja doboša 1 i 2 preko kojih prelazi beskonačna traka 3Jedan od doboša obično na kraju gde noseći deo trake nailazi na doboš je pogonski a drugi zatezni

6 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

8

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 9: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 4Trakasti transporter7

Pogonski doboš dobija kretanje od elektromotora 7 preko reduktora 8Oba kraka transportne trake i gornji i donji kreću se preko valjaka 4 i 5 koji sprečavaju velike ugibe trakeZa povećanje ugla obuhvata trake oko pogonskog doboša služi valjak za upravljanje trake 6

Za sipanje rasipnog materijala na noseći deo trake služi levak 9Grebač 11 čisti traku od nalepljenog materijala

U poslednje vreme postoje mnogi tipovi trakastih transportera (slika 5) koji se razlikuju

1 Po obliku trake2 Po tipu trake3 Po vrsti pogona4 Po načinu sipanja materijala sa trake

7 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

9

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 10: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 5Trakasti transpotreti8

Ugao nagiba trake treba da bude za 10deg manji od ugla klizanja materijala koji se transportuje po traci kada se ona ne krećeUgao nagiba trake je manji od ugla klizanja materijala o traku zbog toga što je stvarni ugao nagiba trake u okolini nosećih valjaka veći usled ugiba trake između susednih nosećih elemenata

Ugao nagiba trake može biti usvojen iz tabela 1

8 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

10

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 11: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Dozvoljeni najveći ugao nagiba trake sa glatkom trakom olučastog oblika

Tabela 19

Pri ravnomernom hranjenju trake materijalom zahvaljujuci podupiranju materijala koji leži na nagnutom delu materijalom koji se nalazi na horizontalnom delu ili blizu ugla trenja materijala o traku

Da bi se povećao ugao nagiba transportne trake izrađuju se specijalne vrste traka sa poprečnim rebrimaUgao nagiba transportera sa ovakvim trakama penje se do 60deg

Kapaciteti trakastih transportera koji premeštaju rasipne materijale dostižu i nekoliko stotina tona na sat a u specijalnim slučajevima i 1000 tona na satDužine transportera kreću se od 500m i višePri tome dužina transportera a naročito kod kosih transportera ograničava se obično jačinom transportne trake

Profil trake na transporteru zavisi od konstrukcije nosećih valjakaOlučasti profili trake pri jednakoj njenoj širini sa ravnom trakom obezbedjuje veći kapacitet transportera i manje prosipanje materijalaZbog toga bez obzira na složeniju konstrukciju nosećih valjaka olučasti profil trake ima daleko veću primenu od ravnog profila trake9 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

11

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 12: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

4Trake

Traka je osnovni i najodgovorniji elemenat transporteraEkonomičnost primene trakastih transportera zavisi u velikoj meri od koštanja trake i od njenog veka trajanja

Transportna traka treba da je gipka i da ima dovoljnu jačinu da je otporna prema habanju i udarima koji se javljaju pri transportovanju materijala

Najrasprostranjenija je traka napravljena od nekoliko slojeva tekstilnih vlakana sjedinjenih međusobom vulkaniziranom gumomNa površinama sa obe strane traka je pokrivena slojem gume koja zaštićuje unutrašnje slojeve od mehaničkih povreda a posebno od habanja materijalom koji se transportujeDebljina obloga se gornje i donje strane može se uzeti iz tabela 2

Tabela 2110

Tabela 22Komadasti tereti11

10 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200111 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

12

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 13: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Broj slojeva trake određuje njenu jačinu i bira se u zavisnosti od širineTabela 3daje najveće i najmanje brojeve slojeva traka

Tabela 312

Postoje i specijalne trake sa pojačanim slojevima njihove vredonsti su date u tabeli 4

Tabela 413

12 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200113Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

13

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 14: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Kao što se iz tabele vidi stepen sigurnosti se povećava sa brojem slojeva trake usled neravnomernije raspodele opterećenja po slojevima

Težina jedinice dužine trake širine B i debljine gornjeg sloja gumene obolge δ1 i donjeg δ2 može se dobiti iz obrasca

q 0 = 11 B (125 i + δ1 + δ2) [kpm]

Normalne trake mogu raditi do temperature koja nije viša od 60degC i niža od - 15degCPostoje i specijalne trake sa umetkom od azbestnog sloja koje mogu raditi i na temperaturi vecoj od 100degC i manjoj od - 45degC

Pored gumenih traka koriste se i čelične trakeOne se izrađuju od ugljeničnog i nerđajućeg čelikaDebljina ovakvih traka je od 06 ndash 12 mm a širina od 350 do 800mm Čelična traka dozvoljava transport materijala temperature od 100 do 120degCDozvoljeni nagib ovakvih traka je za 2deg do 5deg manji nego kod gumenih traka

Glavni nedostatak čeličnih traka je to što one zahtevaju znatno veće perčnike doboša i valjaka nego gumene trakePrečnici doboša za čelične trake su za 800 ndash 1200 puta veći od debiljine trakeBrzine kretanja čelične trake idu do 1 ms

5Uređaji za nošenje i upravljanje trake14

Obično se traka kreće po valjcima koji se preko kotrljajućih ležajeva okreću oko nepokretne osovineValjci su veoma važan deo transportera jer od njihovog rada zavise otpori kretanja trake i njena trajnost slika 6

14 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

14

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 15: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 6 Uređaji za nošenje trake15

Najčešće radi povećanja kapaciteta radna strana trake se oslanja na tri valjka koji obezbeđuju olučasti profil trake povratna strana trake se oslanja na jedan ravan mali valjakValjci na radnoj strani se mogu rasporediti u jednoj ravni ili se srednji valjak može izvesti iz ravni bočnih valjaka čime se znatno olakšava podmazivanje ležištaU ovom slučaju moguće je obezbediti da traka celom svojom širinom naleže na valjke čime se povećeva njena trajnost

Komplet valjaka koji obrazuju jednu oslonačku jedinicu (rolnu) drži se u specijlanim držačima koji se izrađuju livenjem zavarivanjem ili presovanjem Ovi držači se po određenom redu pričvršćuju za noseću konstrukciju koja je obično izrađena od valjanih profila Valjci se izrađuju od cevi ili livenjem a bočne stranice valjaka se izrađuju od čelika ili livenog gvožđa

Veliki značaj za rad transportera ima način zaštite ležajeva valjaka od prodiranja spoljne prašine Praksa je pokazala da osnovni deo povećanja potrošnje električne energije kao i prevremeno habanje trake potiče od nezadovoljavajućeg stanja ležajeva valjaka usled prodiranja prašine u njihova kućišta Da bi se to efikasnije sprečilo primenjuju se labirnitski zaptivači i zaptivači od gume i plastičnih masa

Za čelične trake koriste se noseći elementi od spiralne opruge pri čemu se traka blago savija i formira olučasti profil

Prečnik valjka se bira u zavisnosti od brzine kretanja trake tako da njegov broj obrtaja ne pređe 300 omin Rastojanje između nosećih elemenata trake na opterećenoj strani se kreće u granicama od 800-1400 mm u zavisnosti od težine transportovanog materijala i sile zatezanja u traci Na povratnoj strani rastojanje je dva puta veće nego na radnoj strani

15 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

15

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 16: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 7 Valjci na traci16

Pri svom kretanju traka može sleteti sa nosećih elemenata Da bi se izbeglo spadanje trake postavljaju se tzv valjci za centriranje trake na svakih 20-25 metara koje se slobodno okreću oko vertikalne ose (slika 7) Na bokovima ovih valjaka postavljaju se vertikalni valjci Pri bežanju iz propisnog pravca traka sa svojim bokom naslanja se na vertikalni valjak i izvodi ceo noseći element iz ravnoteže Usled povećanja otpora na jednom kraju nosećeg elementa javlja se moment otpornih sila koje okreću ceo element za ugao α Valjci okrećući se oko svojih osa silom trenja teže da prenose traku u pravcu upravnom na osu okretanja valjaka

Traka se savija između dva susedna noseća elementa približno po paraboli Najveći ugib trake će biti na mestu najmanjeg zatezanja trake

6Pogonski zatezni uređaji

Pogonski doboši se izrađuju od livenog gvožđa ili od čelika zavarivanjem Da bi se povećao koeficijent trenja između trake i doboša primenjuju se i doboši sa drvenom i gumenom opšivkom (slika 89)

16 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

16

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 17: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 8Zatezni uređaji17

17 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

17

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 18: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika 9Zatezni uređaji18

Za pravilno vođenje trake liveni doboši i doboši sa drvenom opšivkom izrađuju se blago ispupčeni u sredini Veličina ispupčenja doboša tj razlika poluprečnika doboša u sredini i na krajevima može se uzeti

f max = 0005 B dob

18 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

18

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 19: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

7Uređaji za sipanje materijala na traku i za negovo skidanje

Za hranjenje transportne trake materijalom služe oluci i levkovi po kojima silaze komadasti ili rasipni materijali na trakuSvrha oluka je da pravilno usmere silaženje materijala na traku i da spreče pri tome udareZbog toga se olucima daje takav nagib da materijal silazeći niz iste dobije brzinu sličnu brzini trake (slika 5)Tom prilikom se smanjuje i habanje trake usled klizanja materijala po njoj kao i nejednakih pravaca kretanjaZbog toga je veoma važno pravilno izabrati levak za spuštanje materijala na traku jer on znatno utiče na vek trajanja trake (slika 10)

Slika 10Levci za spuštanje materijala19

U slučaju transportovanja krupnokomadastih rasipnih materijala korisno je obrazovati na traci najpre tanak sloj od sitnog materijalaNa slici 10 prikazan je uređaj za sipanje materijala na traku koji pri dnu ima nagnuti rešetkasti žljebSitni komadi materijala najpre propadaju kroz rešetku i na taj način obrazuju tanak sloj na traci na koji kasnije padaju krupni komadi materijala koji nisu mogli da propadnu kroz otvore rešetkeŠirina uređaja za zasipanje trake ne treba da bude veća od 60 do 80 širine trakeKraj uređaja za zasipanje koji je u dodiru sa trakom izrađen je od gumenih trakaDa bi se izbeglo prosipanje materijala kao i veći ugibi trake

19 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

19

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 20: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

postavlja se veći broj nosećih valjaka na mestu sipanja materijala na traku nego na drugim mestimaAko se materijal skida sa trake na krajnjem dobošu je potrebno ugraditi oluk za dirigovanje materijala (slika 11)Oluk treba tako postaviti i dati mu takav oblik da materijal ima što prirodnije kretanje bez velikog udaranja o bočne strane trakaPri skidanju materijala negde na dužini između krajnjih doboša primenjuju se skidači (grebači) plužnog oblikaI plužni i dobošni skidači mogu biti postavljeni na kolicimaPlužni skidač je jednostavan po konstrukciji ali mnogo haba traku usled klizanja materijalaDobošni skidači manje habaju traku ali su nepogodni za rad sa komadnim teretimaPlužni i dobošni skidači koji su ugrađeni na kolicima mogu se premeštati po dužini transportera ručno pomoću odvojenog pogona ili pomoću pogona sa same trakeUgao nagiba plužnih skidača je obično od 35 deg do 40 deg

Slika 11Skidači materijala20

8Lančani prenosnici

20 Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

20

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 21: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Lančani prenos slično remenskom prenosu sa zupčastim remenom prenos snage vrši pomoću veze oblikom Plosnatim i klinastim remenom prenosi se snaga i gibanje pomoću veze silom (trenje) Lančani prenos se upotrebljava tamo gde je remenski prenos nemoguć zbog loših prostornih i prijenosnih prilika ili razmaka osi vratila Lančani prenosi s manjim obuhvatnim uglom i manjim razmakom osi mogu prenositi znatno veće sile nego remenski prenos Generalno im nije potrebno nikakvo pretezanje te prema tome manje opterećuju vratila Lančani prenosi međutim ne rade elastično i potrebno im je bolje održavanje jer se moraju podmazivati a često ih treba zaštititi protiv uticaja prašine Lanci i lančanici su znatno skuplji od remena i remenice Dobri su u gradnji transportnih uređaja u industriji motornih vozila za bicikle i kod poljoprivrednih mašina Lančani prenosnici se ubrajaju u grupu prinudnih posrednih prenosnika kod kojih se prenos snage ostvaruje savitljivim elementima ndash lancima U sastavu jednog lančanog prenosnika pored lanaca nalaze se i lančanici uređaji za zatezanje i podmazivanje

Vučni ogranak lančanog prenosa treba da bude po mogućnosti na gornjoj strani Kosi položaj prenosnika je povoljan dok je normalni položaj nepovoljan zbog loših zahvata na donjoj lančanici Zbog toga su kod vertikalnih lančanih prenosnika potrebni zatezni lančanici Horizontalni položaj vratila treba po mogućnosti izbegavati jer lančane spojnice taru po čeonoj strani lančanika i tako se brzo troše Budući da se i lanci plastično deformišu treba predvideti mogućnost naknadnog zatezanja npr zatezne lančanike ili zatezna vratila Kao granica dopuštenog zazora uzima se oko 2 razmaka vratila Lanci su izloženi vibracijama naročito u pogonu s udarima i kod motora s unutrašnjim sagorevanjem što izaziva nemiran rad Često su potrebni prigušivači titranja

Prve ideje konstrukcionih rešenja lanaca dao je u svojim crtežima Leonardo da Vinči u 15 veku dok najstariji crtež lančanog prenosa potiče od Polia (Romer Marcus Vitruvius Pollio) iz 16 veka Širu primenu lančani prenosnici snage su dobili tek sa otkrivanjem i uvođenjem parne mašine1 u industriju u 18 veku Od tada do danas lančani prenosnici su se usavršavali u pogledu konstrukcije primenom boljih materijala tako da se danas veoma mnogo koriste u mašinskoj industriji poljoprivrednim građevinskim transportnim mašinama i dizalicama biciklima motorciklima itd

Lančani parovi (u osnovi) se sastoje iz dva nazubljena točka ndash lančanika i posrednika ndash lanaca Prenos kretanja i obrtnog momenta ostvaruje se postavljanjem lanca na lančanik čiji zupci ulaze između članaka lanca i prenose kretanje sa pogonskog na gonjeni lančanik Jedan krak lanca (dužina između osnog rastojanja) naziva se radni ili vučni a drugi krak slobodni (neradni) Radni krak uvek nailazi na pogonski lančanik i po pravilu treba da je sa donje strane Da bi se povećao zahvat između lanca i lančanika koristi se zatezni lančanik ili poseban mehanizam Slika Šematski izgled lančanih prenosnika21

21 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

21

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 22: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Pravilno pravovremeno i podmazivanje odgovarajućim mazivima lančanih preno-snika u eksploataciji je jedan od bitnih uslova za dugi vek lanaca Normalni uslovi rada određeni su prisustvom maziva u zglobu lanca i na zubu lančanika

Pravilnim podmazivanjem povećava se otpornost na habanje i ublažava udar članka o zube lančanika Dobro podmazivanje povećava stepen korisnog dejstva smanjuje zagrevanje lanaca šum lančanog prenosa i povećava vek trajanja

Statistička istraživanja pokazuju da skoro 60 svih oštećenja lanaca je uglavnom izazvano nepodesnim sistemom podmazivanja i podmazivanjem neodgovarajućim mazivom

Za uspešno podmazivanje neobično je važno da mazivo prodre kroz zazore spoljašnje i unutrašnje lamele u prostor izmeđju osovinice i čaure kao i kroz zazore unutrašnje lamele i valjka u prostor između čaure i valjka zatvorena konstrukcija zgloba otežava prodiranje maziva u oblast kontaktnih površina tako da čak i pri obilnom dovođenju maziva elementi tribomehaničkih sistema rade u uslovima graničnog podmazivanja

U zavisnosti od uslova rada i dimenzija lanaca danas se primenjuju sledeći načini podmazivanja

periodično podmazivanje ručnom mazalicom ili četkom

neprekidno podmazivanje kapanjem

kartersko i centrifugalno podmazivanje

podmazivanje pod pritiskom

Pri izboru načina podmazivanja moguđe je koristiti dijagram na narednoj slici u kome se preporučuju načini podmazivanja u zavisnosti od koraka lanca i brzine

Slika Izgled zazora za podmativanje lanaca22

22 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

22

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 23: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika Izbor načina podmazivanja23

PODMAZIVANjE LANACA TEČNIM MAZIVIMA

Lanci se najčešće podmazuju tečnim mazivima zato što je njihova sposobnost prodiranja u zglob lanca najveća Najbolja su mineralna ulja čija viskoznost zavisi od pritiska u zglobu brzine lanca i temperature okoline Kako temperatura okoline utiče i na fizičko ndash mehaničke karakteristike maziva pri izboru ulja korisno je koristiti i preporuke date u tabeli

Tabela Preporuke pri izboru ulja24

Темп околине Кинемат Вискозн

degC cSt (mm2s)До -7 288 ndash 352-7 до -4 414 ndash 506-4 до 35 90 ndash 11035 до 50 135 ndash 16550 до 60 198 ndash 242

Habanje lanaca i konačno vek trajanja lanaca zavise od količine ulja koja se dovodi u zglobove u jedinici vremena Na dijagramima sl su prikazani rezultati ovakvih ispitivanja Sa opadanjem količine dovođenog ulja pogoršavaju se uslovi podmazivanja sve je neposredniji kontakt metala po metalu i veća količina odvojenih čestica

23 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198924 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

23

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 24: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Viskoznost ulja pokazuje veliki uticaj na habanje lanaca Na sl je prikazan uticaj ulja različite viskoznosti na procentuaalno izduženje koraka lanca

Korišđenjem ulja veće viskoznosti (ulje II) smanjuje se habanje za skoro 45

Uticaj viskoznosti ulja na habanje lanaca potvrđuje i dijagram sl Nagib krive habanja opada pri promeni i korišđenju maziva veće viskoznosti Pri dovoljnom podmazivanju veđa viskoznost potpomaže formiranju uljnog filma izmeđju osovinice i čaure minimizira direktni kontakt metala po metalu Pozitivan efekat viskoznosti uočen je i pri pofmazivanju kapanjem

Slika Uticaj ulja na korak lanca25

SlikaUticaj viskoznosti na habanje lanca26

Generalno gledano za podmazivanje lanaca preporučuju se ulja viskoznosti v40 = 150-200 cSt pošto je ova viskoznost dovoljna da obezbedi prodiranje maziva u zglob lanca kroz uske zazore sklopa

Savremena tehnologija podmazivanja postavlja sve oštrije zahteve mazivima koji se više ne mogu ispoštovati samo prirodnim svojstvima ulja Zato se danas sve više koriste mešane kombinacije osnovnih mineralnih ulja i aditiva da bi se podigao opšti nivo njihovih mazivih osobina

PODMAZIVANjE LANACA TVRDIM MAZIVIMA

25 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198926 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

24

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 25: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Slika Rezultati uticaja tri grupe maziva27

Podmazivanje lanaca tvrdim mazivima se koristi u uslovima kada je u radnoj sredini primetno prisustvo abrazivnih čestica i o- težano podmazivanje tečnim mazivima

Ovakva vrsta podmazivanja se koristi i u slučajevima maksimalnih opterećenja ili visokih brzina Tvrda maziva u nizu slučajeva poseduju bolje osobine i od mazivih ulja U grupu tvrdih maziva spadaju grafiti i različiti sulfidi (na pr molibden disulfid) selenidi i teluridi Kao tvrda maziva koriste se i plastmase fluorisani niskomolekulari etilena i propilena PTF hlorirana jedinjenja a takođe i metali (na pr olovo)

Lanci se podmazuju i kombinacijom tvrdih maziva u mineralnom ulju Na sl su prikazani rezultati uticaja tri grupe maziva (čisto mineralno ulje Čisto mineralno ulje sa 10 grafita čisto mineralno ulje sa 10 MoS2) na intenzitet habanja lanca U strukturi grafita leže čestice dimenzija reda 5 μm koje zapušavaju zazore zgloba i onemogućavaju dalje prodiranja maziva u oblast kontaktnih površina Habanje je pri ovakvom podmazivanju najintenzivnije Sa druge strane molibdendisulfid sadrži čestice znatno manjih dimenzija (oko 1 μm) čije prodiranje u oblast tribomehaničkih sistema zgloba je znatno lakše pa zato i kriva habanja ima manji nagib odnosno habanje je manje

Po završenoj izradi a pre isporuke lanci se konzerviraju posebnim sredstvima-konzervanima Uloga konzervana je veoma važna jer sprečavaju koroziju lanaca a istovremeno služe i kao sredstva za podmazivanje u periodu uhodavanja Ovo je posebno značajno kod otvorenih prenosnika gde konzervani služe za podmazivanje lanaca u toku cele eksploatacije

Podmazivanje lanaca konzervanom od strane proizvođača se vrši u specijalnim postrojenjima vakumski gde se sredstvo za konzerviranje uvlači kroz zazore u kontaktne površine lanaca

9Proračun elevatora28

27 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 198928 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

25

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 26: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Proračun elevatora nam služi da odredimo potencijalne mogućnosti rada elevatora kao što su kapacitetsnaga pogonadimenzije trake itd Svaka mašina kao i elevator ima svoje određene karakteristike a proračun elevatora nam pomaže da odredimo tačne i precizne podatke o radu elevatora

Proračun trakastog kofičastog elevatora

Određivanje kapacitetaKorak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice

ρ-gustina materijala

Određivanje snage pogonaOpterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

F1 = 05middotFn + W1-2

F2 = 05middotFn

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

F3=F2+ W2-3 W3-4 =(gter + gtr) H W4-1 = μ3(F4 + F1)

26

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 27: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Gde su

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Vučna sila na pogonskom dobošu29

W = F4 - F1 + W4-1

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Pr = Poη

Određivanje dimenzija trake

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm

gde su

σm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake

K ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z Dužina doboša Ld = B + 100

Broj obrta pogonskog doboša

29 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

27

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 28: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3

Primer Odrediti kapacitet i snagu kofičastog elevatora koji je projektovan za transport peska na

visinu od H = 20 mZapremina kofica elevator iznosi io = 3lbrzina premeštanja kofica v = 2 ms Elevator je

vertikalan sa dubokim koficamaa vučni uređaj je traka

Rešenje

Određivanje kapaciteta30Korak razdvojenih dubokih kofica iznosi tkcong 3hcong 400mmiquesttabela

92[43])odakle se dobija da je dubina kofice hcong tk3

=4003

cong 135mm

Kapacitet elevatora

Qm=36 vtk

iomiddotρmiddotψ

Gde su 120595-koeficijent ispune kofice(tabela 93[43])za pesak i duboke kofice 120595 = 080 ρ-gustina materijala(

tm3 za pesak ρ=16hellip18

tm3 usvaja se ρ = 16

tm3

Qm=36 204

3 middot16 middot08=69 th

30 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

28

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 29: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Određivanje snage pogona31Opterećenje usled težine materijala po dužnom metru trake elevatora iznosi

gter=Qmmiddot g36v =69middot981

36 middot2 =9412 Nm

Težina jedinice dužine vučnog uređaja(trake) sa koficama

gtr=KemmiddotQm Nm

Odnosno gtrcong 10 ∙Kem∙Qm

Pri tome se Kem usvaja

Kem cong 0450609-za elevator sa trakom kao vučnim uređajem sa jednimodnosno sa dva lancatako da je Kem cong 045

gtr cong 10 ∙045 ∙69=310 Nm

Sila prethodnog zatezanja vučenog uređaja usvaja se da iznosi Fn = 1500 N

Zatezanje usled težine vučnog uređaja sa koficama

W1-2 = gtr middot H

Prema izrazu za H= 20

W1-2 = 310 middot 20 = 6200 N

F1 = 05middotFn + W1-2 = 05middot 1500 + 6200 = 6950 N

F2 = 05middotFn = 05middot1500 = 750 N

W2-3 = (205 F2 + Gdob) middot d

Dob μ3+Kstr ∙B ∙ z+Kz ∙ gter

μ3ndash koeficijent trenja kotrljanja(za kotrljajne ležajeve)-koeficijent trenja rukavca vratila

Gdob - težina dobošaDdob ndash prečnik doboša d - prečnik rukavca osovine dobošaKstr ndash koeficijent koji uzima u obzir savijanje trakeB ndash širina trakez ndash broj umetaka trake Kz koeficijent zahvatanja materijala

Za Gdob = 400 Nd

Ddob=1

6μ3=002 Kstr=2

B = Bk + 50 =200 + 50 =250 mmgde je Bk = 200mmširina koficez= 4Kz = 3Nmm

31 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

29

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 30: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

W2-3 = (205 middot 750 + 400) middot 16 002+2+025 middot4+3middot6258=197N

F3 = F2+ W2-3 =750+ 197 = 947N

W3-4 = (gter + gtr) middotH = (310 + 9412)middot 20=8082N

F4= F3 + W3-4 = 947 + 8082 = 9129 N

W4-1 = μ3(F4 + F1) = 002(9129 + 6950) = 3216 N

Vučna sila na pogonskom dobošu32

W = F4 - F1 + W4-1 = 9129- 66950 + 3216 =2500 N

Potrebna snaga na pogonskom vratilu elektromotora

Po =W middotv1000

Prema izrazu dobija se

Po =2500middot21000

=5kW

Snaga na pogonskom vratilu elektromotora pri η=08

Pr = Poη

= 508

=625

Određivanje dimenzija trake33Širina trake(određena prema širini kofice Bk)B = 250 mm

Sila u nailaznoj grani trake

Ft =Fb ∙eμar

eμarminus1

Fb = W = 2500koeficijent trenja iznosi μ = 035za ar = π dobija se da je eμar=3tako da je

Ft =2500 ∙3

3minus1 = 3750 N

Broj umetaka trake iznosi

z = Ft ∙ KB ∙σm =

3750 ∙11250 ∙50 =33

32 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd200133 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

30

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 31: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

gde su σm=( 45hellip60 ) Ncm ndash zatezna čvrstoća po cm širine trake K= 11 ndash koeficijent sigurnosti

Prečnik pogonskog doboša Dpd = 120 middot z = 360 mmDužina doboša Ld = B + 100 = 250 + 100 = 350 mm

Broj obrta pogonskog doboša

npd = 60 ∙ vπ ∙ Dpd

Prema izrazu za Dpd=360 mm dobija se

npd = 60 ∙2

314 ∙360=10615min

Potreban odnos mehanizma za pogon elevator

ipr=nEMnpd

Za usvojeni nEM= 1365omm dobija se

ipr= 136510615

=128

Sila zatezanja trake

Fzt = F2 + F3 = 750+947=1697 N

31

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 32: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

Usvaja se za uređaj za zatezanje sa dva vijka M16Površina poprečnog preseka koja je oslabljena zbog zavojnica Ao = 14 cm2 (za M16)Dopušteni napon materijala zavojnice na istezanje usvaja se da

iznosi σedop=54 kNc m2 Tada je

σe=Fzt

2 Ao=1697

2 middot14=061 kN

cm2 ltσedop

10Zaključak

Ovaj rad je konkretno baziran na sve mašine koje se bave prenosom materijala na male razdaljineU radu se mogu uočiti prednosti i mane transportnih sistema koji se koriste svakodnevno u životu ljudiOve mašine su smanjile ljudsku radnu snagu što nije dobro ali u mnogome olakšale i ubrzale razne delatnosti koje se obavljaju u pogonima i fabrikamaUlaganjem u ovaj vid transporta i njegovim usavršavanjem dobijamo efikasnije pogone koji mogu raditi neprekidno i postizati velike rezultate u svojim domenima radaKod ovih sistema transporta je najbitnije da se redovno održavaju i da se poštuju specifikacije dozvoljenih opterećenjaAko se ove stvari ne budu poštovale brzo će doći do teških kvarova a samim tim može doći i do neželjenih posledica na ljudstvo u njegovoj okoliniPrioritet svakog posla je zaštita na radu u svakom pogledu

32

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad
Page 33: Transportni i Skladišni Sistemi - Trakasti Transporteri

11Literatura

1 Osnovi transportnih uređaja Savez studenata mašinskog fakulteta 1963 godine

2 Proizvodnja i distribucija elektične energije u TENT-u Obrenovac diplmašingJovan Jovanović

1995 godine

3 Wikipedia

4 Tošić Slobodan BProračun mašina neprekidnog transporta i dizalnih uređajaMašinski fakultetBeograd2001

5Prof dr Dragiša Tolmač Prof dr Slavica Prvulović Transportni sistemi Univerzitet u Novom Sadu Tehnički Fakultet Mihajlo Pupin Zrenjanin 2012

6DragoslavJanoševićOsnove mašina unutrašnjeg transportaMašinski fakultet u Nišu2014

7 Tanasijević S Osnovi tribologije mašinskih elemenata Naučna knjiga Beograd 1989

8 Veriga S Mašinski elementi - sveska 3 Mašinski fakultet Beograd 2004

33

  • Seminarski rad