Za genetičko obilježavanje organizama

Za proizvodnju biofarmaceutika

Za identifikaciju i ulogu pojedinih genaZbog razumijevanja kontrole genske ekspresijeZa proučavanje bolesti

Stabilno uvođenje stranog (vanjskog) gena u organizam

Cilj je da sve stanice u organizmu sadrže strani gen

Genetička promjena je nasljedna

Izravna transfekcija ili retrovirusna transfekcija embrionalnih matičnih stanica i njihovo uvođenje u blastocistu

Retroviralna infekcija ranih embrija

Mikroinjektiranje DNA u oocitePrijenos putem spermijaElektroporacijaBiolistika ili elektrofuzija

TRANSGENIČNI MIŠ načinjeni su transgenični miševi s

visokom razinom ekspresije gena za hormon rastarezultat su VELIKE ŽIVOTINJE

Divlja i domaća pastrva različito reagiraju na povećanu proizvodnju hormona rasta

Bijeg transgeničnog lososa iz uzgajališta križanje s divljim tipom ribe

Ukoliko transgenična riba ima prednost u parenju (nije još utvrđeno), a nesposobnija je za život od divljeg tipa (dokazano), potomstvo će imati negativni učinak na normalnu populaciju

Rješenje:Uzgoj sterilne ribeUzgoj ribe na kopnu bez mogućnosti bijega u divljinu

• Miš je glavni odabirfiziologija slična ljudskoj

• ONKOMIŠ – sadrži onkogen c-myc i dijelove mišjeg tumorskog virusa mliječnih žlijezdamodel bolesti za rak dojke

Miš je i model za: rak prostate, Alzheimerovu bolest, teški kombinirani sindrom imunodeficijencije

Cijepanje embrija Partenogeneza Nuklearna transplantacija

Najranija metoda kloniranja cijelog organizma Prvi put učinjeno na morskim ježincima 1885. Sisavci (1995.)-razdvajanje stanica u ranom

embrijuod svake stanice nastaje genetički identičan embrij

Moguća jedino kod ženki uz dobivanje ženskog potomstva

Diploidne prekursorske stanice (koje bi trebale ući u mejozu i postati oocite) induciraju se mehaničkim, električnim ili kemijskim putem da postanu slične oplođenim oocitama

Neuspješno kod sisavaca, još uvijek se istražuje ,abnormalna diferencijacija, embrij ne preživljava

Danas najčešća metoda Odvija se u 2 koraka

1. Enukleacija (uklanjanje jezgre) zreleneoplođene jajne stanice (ili stanice u G0fazi) – nastaje citoplast2. Nuklearni transfer (prijenos jezgre) izorganizma koji želimo klonirati)2 načina:-elektrofuzija-mikroinjekcija jezgre u citoplast

1984 – janje je klonirano iz stanice embrija ovce

1986 – rane embrionalne stanice korištene su za kloniranje krave

1993 – telad je proizvedena prijenosom jezgri iz embrionalnih stanic u kulturi

1995 – dvije ovce, nazvane Megan i Morag, klonirane su uporabom embrionalnih stanica

1996 – rođenje Dolly, prvog organizma kloniranog iz potpuno diferencirane odrasle

stanice 1997 – klonirana transgenična ovca nazvana

Polly koja sadrži ljudski gen za faktor IX

1998 – 50 miševa je klonirano u 3 generacije iz jednog miša

1998 – 8 teladi je klonirano iz jedne odrasle krave, ali je samo 4 preživjelo do prvog

rođendana 1999 – ženka rhesus majmuna nazvana Tetra klonirana je razdvajanjem ranih embrionalnih

stanica 2000 – svinje i koze klonirane iz odraslih

stanica

2002 – zečevi i mačić klonirani iz odraslih stanica

rođena u srpnju 1996. na Roslin Institute u Škotskoj

prvi sisavac kloniran iz odraslog sisavca korištenjem tehnike nuklearnog prijenosa

učinjeno je 277 pokušaja prije no što je pokus uspješno završio

Dolly je uginula 14. 2. 2003. od progresivne plućne bolesti sa 6 godina, dok normalne ovce dožive 12 godina

Dolly sa svojom surogat majkom

Dolly sa prvim potomkom

• Često trpe od tzv. large offspring sindrome• Klon i placenta su neuobičajeno veliki• Klonirano potomstvo često ima neobjašnjive

respiratorne ili probleme u cirkulaciji koji uzrokuju preranu smrt

• Oslabljen imuni sustav, a ponekad potpuno otkazivanje

• Vrlo mali broj doživi odraslo doba• Klonovi koji potiču od odraslih stanica stare brže,

imaju kraće telomere, razvijaju bolesti koje se povezuju sa starijom dobi (artritis)

Izradila: Ivana Kamenarić