tradicijsko crkveno puČko pjevanje u franjevaČkoj ... · mile mamić, rudolf Ćurković korektor...

TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI

PRESVETOGA OTKUPITELJA, II.

Nakladnik Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja Zbornik Kačić Split, Trg Gaje Bulata 3

Za nakladnika fra Joško Kodžoman, provincijal fra Hrvatin Gabrijel Jurišić

Glazbeni niz Nova et vetera Svezak VIII. TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA

TRAdIcIJSKO cRKVEnO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJASVEzAK II.

SPLIT, 2015.

S P L I T

ZB

O

RN I K K AČ

I Ć

Uredničko vijeće fra Ante Akrap, Hana Breko Kustura, fra Mile Čirko, Joško Ćaleta, fra Stipica Grgat, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić

Glavni urednik fra Stipica Grgat

Transkripcija i notografija fra Stipica Grgat

Recenzenti Gorana Doliner Ennio Stipčević

Jezični korektori Mile Mamić, Rudolf Ćurković

Korektor latinskoga jezika fra Hrvatin Gabrijel Jurišić

Notni korektor Joško Ćaleta

Prijevod sažetka na latinski jezik fra Bruno Pezo

Prijevod sažetka na engleski jezik Angelina Gašpar

Prijevod sažetka na njemački jezik fra Stipica Grgat

Prijevod sažetka na talijanski jezik Danijel Tonkić

Prijelom Silvio Družeić

Ovitak fra Ante Branko Periša

Tisak Jafra ― print d.o.o., Solin

Tiskano u 1000 primjeraka

© 2015. ― Zbornik Kačić, Split

ISMN 979-0-801317-07-0

CIP - Katalogizacija u publikacijiSVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITUUDK 783.6TRADICIJSKO crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja / <glavni urednik, transkripcija i notografija Stipica Grgat ; prijevod sažetaka na latinski jezik Bruno Pezo ... et al.>. - Split : Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, 2011.- Sažeci na više jezika. - Kazala.Sv. 2. - 2015. - (Glazbeni niz Nova et vetera ; sv. 8) Bibliografija1. Grgat, Stipica160129060

I . U V O d n I K

VIII. UVOdnIK, FRA STIPIcA GRGAT: PREdGOVOR

Predgovor

Izdanje koje je pred nama nastavak je istraživanja tradicijskoga crkvenoga pučkog pjevanja u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja. Od Prvog sveska razlikuje se ponajprije po različitosti lokaliteta, sadržaju građe, ali i po imenima i broju zapisivača. Predmet istraživanja u ovom su svesku, dakle, lokaliteti iz šireg područja Dalmatinske zagore i priobalja u kojima pastoral-no djeluju franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja, tj. župa šireg područ-ja Drniške krajine, sjevernog dijela Šibenske biskupije: Banjevci, Čvrljevo, Drniš, Kljaci, Konjevrate, lećevica, Miljevci, Mirlović Zagora, Pakovo Selo, Promina, Radošić, Šibenik, Širitovci, kao i župe Splitsko-makarske nadbi-skupije o kojima duhovno skrbe franjevci iste Provincije: Bast – Baška Voda, Brist, Drvenik, Igrane, Sumartin, Vrgorac. Nakon višegodišnjeg terenskog rada tonski su zabilježeni i transkribirani svi napjevi koji su se kroz stoljeća pjevali u liturgijskim i paraliturgijskim slavljima kao i u pučkim pobožnostima u nave-denim župama, a danas su ostali kao dragocjen relikt i svjedok prošlih vremena.

U našem radu naišli smo na lokalitete u kojima je tradicijsko pučko crkveno pjevanje danas posve zamrlo, a donedavno je bilo vrlo živo. U nemogućno-sti da ih zapišemo, koristili smo se starijim magnetofonskim snimkama koje su nasreću prije više desetljeća na području drniške krajine snimila braća fra Žarko Maretić i fra Ivan Čupić. Maretić i Čupić snimili su načine kolektiv-nog pjevanja, dakle zajedničkog pjevanja većeg broja pjevača za vrijeme mise ili neke pučke pobožnosti. Zapisivač Siniša Vuković u franjevačkoj župi Sumartinu na otoku Braču krenuo je drugim putem, pa je u nedostatku ve-ćeg broja pjevača snimanje uspješno ostvario s jednim pjevačem kazivačem Antom Cvitanovićem Mikom. Nedostatak je takvoga rada, međutim, odsutnost intervala donje terce ili basove linije u nekim napjevima koji su bitni faktor u načinu pjevanja na otocima i u priobalju. Na sličan su način postupili jednim dijelom fra Ivan Čupić u Drveniku i Ivan Talijančić u Igranima. Ostale sam na-pjeve snimao na terenu izvan misnog bogoslužja, a pjevala ih je skupina pučkih pjevača iz matičnih župa. Članovi spomenutih pjevačkih skupina uglavnom su nadareniji pjevači starije dobi koji su se mogli uz neznatne poteškoće prisjetiti, a potom korektno otpjevati napjeve koje su davno nekada pjevali u svojim župnim crkvama. Pri tom valja istaknuti da su u nekim župama, primjerice, u Mirlović Zagori i Rupama uz neke stare napjeve napjevi stalnih dijelova mise sve do danas kontinuirani repertoar nedjeljnoga misnog slavlja, dok su u ne-kim mjestima (Banjevci, Radošić), zahvaljujući upravo našim istraživanjima, nakon duge vremenske stanke ponovno oživjeli.

Ovaj svezak predstavlja opsežnu glazbenu građu koja još nigdje nije bila zapi-sana niti objavljena, a ukupno sadržava 151 napjev iz 23 lokaliteta. Kao takva, bez sumnje, daje mogućnost uvida u stanje nekada žive tradicije crkvenoga pučkog pjevanja na tim prostorima, premašuje njegovu rasprostranjenost, te i

VIII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA

viševrsnost njegove izvedbe. Prethodno doneseni lokaliteti sa svojim napjevi-ma okosnica su ove edicije i nedvojbeno su novost na tom području. Gledano u cjelini, zapisani napjevi istovremeno svjedoče o vrlo plodnoj aktivnosti starije braće franjevaca iz prethodnih vremena i njihovoj brizi oko njegovanja i oču-vanja crkvenoga glazbenog blaga.

Napjevi su transkribirani u suvremeno notno pismo i poredani prema skupi-nama i funkciji tekstova crkvene liturgijske godine. Redom slijede: napjevi misa, napjevi za službu riječi, euharistijske pjesme, pjesme božićnog vremena, korizmeni napjevi, napjevi Velikog tjedna, napjevi za slavlje svetaca, napjevi za sprovod, hvalospjevi na kraju mise i ostali različiti napjevi.

Cjelokupna građa tehnički je složena slično kao i u I. svesku. Svaki je napjev popraćen odgovarajućim komentarom s obzirom na njegovu formu, opseg in-tervala, melodijsku strukturu, tonalno-modalnu određenost, ritam te s analiza-ma i napomenama, odnosno tonskim nizovima itd. Svakom lokalitetu prethodi kratki povijesni opisi okolnosti u kojem je nastao.

Da bi se što jasnije uočila određenost lokaliteta ili podrijetlo napjeva, u Drugom je svesku uz svaki napjev donesena šifra s dva velika abecedna slova kao ozna-ka lokaliteta. Budući da su u Drugom svesku djelomično zastupljeni poneki lokaliteti koje smo obradili u Prvom svesku, njihova oznaka i dalje ostaje s jed-nim velikim abecednim slovom. Nadalje, u ovom smo svesku pokušali donijeti komparativnu paralelu nekih napjeva iz određenog lokaliteta s već postojećim primjerima u drugim lokalitetima. Takvi primjeri su navedeni u Komentarima.

Kompletan notni materijal prikupljene građe snimljen je na trima kompaktnim diskovima (CD) koji su priloženi na unutarnjoj korici ove edicije.

Cilj i svrha prvoga i drugoga izdanja ove edicije jest pokušaj da se kodifikaci-jom cjelokupne pisane i snimljene glazbene građe koja je stoljećima bila živo tkivo pučke liturgijske pobožnosti na tim prostorima, možda u posljednjem trenutku sačuva i otme zaboravu, i da se ta stoljetna zaboravljena glazbena ba-ština Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja kao novi predložak ponudi generacijama koje nadolaze.

Naposljetku se zahvaljujem Provinciji Presvetoga Otkupitelja koja je inicijator i glavni nositelj ovoga projekta, župnicima, uredničkom vijeću, recenzentima, lektorima, urednicima tehničkog rješenja edicije, prevoditeljima sažetaka te svim pjevačima i njihovim voditeljima.

Zahvaljujem fra Ivanu Čupiću, Siniši Vukoviću, Ivanu Talijančiću i obitelji pok. ljubomira Markotića na ljubazno ustupljenim snimkama, te svima onima koji su bilo na koji način doprinijeli ostvarenju ove edicije.

Posebno se zahvaljujem Gorani Doliner, Jošku Ćaleti i Hani Breko Kustura koji su svojim stručnim savjetima i bogatim znanstvenim iskustvom pozorno pratili i usmjeravali rad na ovom projektu sve do njegove konačne realizacije u obliku koji je pred nama.

fra Stipica Grgat

IXI. UVODNIK, FRA JOŠKO KODŽOMAN: U DUHU TRADICIJE

U duhu tradicije

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, kao samostalna provincijska je-dinica, započela je svoj hod kroz vrijeme davne 1735. godine. Otada pa do danas, članovi Provincije, zahvaljujući svom ljudskom i kršćanskom entuzi-jazmu, nošeni željom da obogate i oplemene često sumornu i surovu životnu svakidašnjicu, te potaknuti prepoznatljivim domoljubnim osjećajima, zaslužni su za respektabilan doprinos u stvaranju, razvoju i očuvanju duhovne i kultur-ne, materijalne i nematerijalne baštine hrvatskog naroda, posebno u dijelovima Dalmacije, njezina priobalja, ali i kontinentalne unutrašnjosti, od prostranih Ravnih kotara na sjeveru do plodne doline rijeke Neretve na jugu, gdje su, kroz povijest, najviše bili i prisutni. Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja poznati su kao vrijedni pastoralni radnici, misionari, duhovni pastiri, prosvje-titelji, profesori i učitelji, poduzetni graditelji crkvenih zgrada, kulturni rad-nici, ali i glazbeni majstori. Bilo je među franjevcima naše Provincije onih, koji su izrađivali glazbene instrumente – orgulje, frule, diple, violine – no bilo je, a hvala Bogu i još ih ima, onih, kojima je notno crtovlje kruh svagdašnji. Taj plodni i iznimno bogati stvarateljski suputnički hod franjevaca i naroda Božjega, postaje nam utoliko dragocjeniji jer živimo u vremenu u kojem se otvaramo brojnim inozemnim posjetiteljima, koji žele upoznati i istražiti ono autentično u hrvatskoj kulturi, pa i onoj glazbenoj. U poplavi sveopćeg i ne-viđenog konzumerizma, u kojoj je utilitarnost poželjnija odlika od estetske ili kojih drugih osobina, glazbena baština tradicijskoga crkvenoga pučkog pjeva-nja, postaje prvorazredan turistički iskoristiv proizvod s dodanom vrijednošću, jer je originalan, autohton, osebujan, iako nijedan od glazbenih predložaka nije stvaran s ciljem da se komercijalizira. Riječ je o glazbi koju je priprosti čovjek, pod dirigentskom palicom i uz savjet - tada jedinog učitelja fratra - skladao iz pobožnosti prema Bogu, Gospi ili svetima. Njezin je cilj bio uzdignuti ljud-sku dušu u trenutcima molitve i liturgijskog zanosa u nebeske visine, visoko iznad obične svakidašnjice. Nedvojbeno, prepoznatljivosti hrvatskoga kultur-nog identiteta svakako doprinose ti glazbeni izričaji tradicijskoga crkvenoga pučkog pjevanja koji su stoljećima stvarani i koji su prenošeni usmenom pre-dajom s koljena na koljeno, a koji su danas u mnogim sredinama u opasnosti da budu potpuno zaboravljeni. Arhaični liturgijski pjevni primjeri, prema mi-šljenju struke, zavrjeđuju, najveću pozornost, jer su kao takvi izraz vjerničkog nastojanja da u okvirima mogućnosti i znanja, obogate svete liturgijske čine, a jednako tako, poput staroga kamenog zida, predstavljaju sačuvanu povijest pa i jezik, reflektirajući duhovnost svojih stvaratelja i izvoditelja.

Da bismo taj vrijedni dio hrvatske kulturne baštine, koji su franjevci s naro-dom stoljećima stvarali i razvijali, sačuvali od trajnog zaborava, u Provinciji je aktualan već više godina istraživački projekt, koji ima za cilj prikupiti, prezen-tirati i valorizirati tradicijske crkvene pučke napjeve. Kao konkretan plod toga

X TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA

mukotrpnog rada 2011. godine tiskan je prvi svezak s prikupljenom glazbenom građom, s priloženim tonskim zapisima. Građa je transkribirana u suvremeno notno pismo, te interpretirana s više motrišta: glazbenog, povijesno-kulturnog i jezičnog.

Ovog putasvima najiskrenije preporučujem da nađu vremena i da poslušaju priložene tonske zapise, te da preko njih osjete snagu vjere i ljudskog pouzda-nja u Boga te Njegovu milost. Ujedno, najsrdačnije se zahvaljujem svim struč-njacima, župnicima, njihovim vjernicima i svim pojedincima koji su na bilo koji način doprinijeli projektu realizacije drugoga vrijednog sveska, s kojim sada, konačno, imamo cjelovit uvid i zaokružen pogled u dio bogatoga, nacio-nalnoga, tradicijskoga, crkvenoga, pučkoga, glazbenog fundusa.

fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja

I I . R E d O S L I J E d n A P J E VA

3REDOSlIJED NAPJEVA U OSNOVNIM SKUPINAMA PREMA SADRŽAJU I FUNKCIJI NJIHOVIH TEKSTOVA

Redoslijed napjeva u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji njihovih tekstova*

* Ukupni broj napjeva jest 162 s time da cjeline koje slijede: Gospodine, smiluj se 1.2.(br. 14, MZ 1.2.), cjelina PO 1.1., 1.1a. (br. 24, Završetak popričesne molitve i otpust na kraju mise), sadržavaju dodatne varijante.

1. PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (1)

Igrane............................................................... (IG)

1.1. (1) Gospodi, pomiluj

1.2. (2) Slava

1.3. (3) Vjeruju

1.4. (4) Aganjče Božji

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (2)

Igrane............................................................... (IG)

1.2.1. (5) Gospodine, smiluj se

1.2.2. (6) Slava

1.2.3. (7) Svet

1.2.4. (8) Jaganjče Božji


Igrane .............................................................. (IG)

1.3.1. (9) Gospodine, smiluj se

1.3.2. (10) Slava

1.3.3. (11) Svet

1.3.4. (12) Jaganjče Božji

Napjev na stranicama

13

14 — 15

16 — 19

20

21

22 — 24

24

25

26 — 27

27 — 31

31 — 32

33 — 34

4 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA


Mirlović Zagora ...............................................(MZ)

1.1. (13) Poškropi me

1.2. (14) Gospodine, smiluj se

1.2a. Gospodine, smiluj se

1.3. (15) Slava

1.4. (16) Epistola (Štenje)

1.5. (17) Pjesma na stepenicama

1.6. (18) Vjerujem

1.7. (19) Sveopća ili vjernička molitva

1.8. (20) Poziv na iskazivanje hvale

1.9. (21) Svet

1.10. (22) Jaganjče Božji

1.11. (23) Završetak popričesne molitve i otpust na kraju mise

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE

Rupe ................................................................(RU)


1.2. (25) Slava

1.3. (26) Svet



Čvrljevo ............................................................ (H)


1.2. (29) Slava

1.3. (30) Svet


35

36

37

38 — 39

40 — 42

42

43 — 45

46

47

48

49 — 50

51

52 — 53

53 — 56

57

58 — 59

60

61 — 63

64

65



Banjevci ........................................................... (BA)


1.2. (33) Slava

1.3. (34) Vjerujem

1.4. (35) Svet



Radošić ............................................................ (RA)


1.2. (38) Slava


1.4. (40) Svet



Drvenik ............................................................(DR)

1.1. (42) Poškropi me ― Vidjeh vodu


1.3. (44) Slava

1.4. (45) Vjerujem

1.5. (46) Svet



lećevica ........................................................... (LE)


1.2. (49) Slava

1.3. (50) Poziv na iskazivanje hvale

1.4. (51) Svet

66 — 67

68 — 70

70

71

72

73

74 — 76

76 — 77

78

79

80

81

82 — 83

84 — 86

87

87 — 88

89

90 — 91

92

92 — 93


1.5. (52) Oče naš


1.7. (54) Otpust na kraju mise

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (DIO)

Stankovci ........................................................... (B)

1.4a. (55) Vjerujem

PJEVAnA MISA zA MRTVE

Sumartin .............................................................(S)

1.1. (56) Ulazna (Pristup)



1.4. (59) Posljednica — Dan od gnjeva

1.5. (60) Prikazna

1.6. (61) Svet


1.8. (63) Pričesna

2. NAPJEVI ZA SlUŽBU RIJEČI

2.1. (64) Čitanje (Štenje) ................................................... (S)

2.2. (65) Čitanje (Štenje) ................................................ (MZ)

2.3. (66) Čitanje (Štenje) ................................................ (DN)

2.4. (67) Čitanje (Štenje) ................................................ (BR)

3. EUHARISTIJSKI nAPJEVI

3.1. (68) Zdravo tjelo Isusovo .......................................... (MZ)

3.2. (69) Zdravo tilo Isusovo ........................................... (MZ)

3.3. (70) Zdravo tilo Isusovo ........................................... (MZ)

3.4. (71) Zdravo tilo Isusovo ............................................ (MI)

93 — 9494

95

96 — 98

99

100

101 — 103

103

104

105

106

106

107 — 108

109 — 110

111

112 — 113

114

115

116 — 117

117


3.5. (72) Zdravo tilo Isusovo ............................................ (MI)

3.6. (73) Zdravo tilo Isusovo ............................................(ŠR)

3.7. (74) Zdravo tilo Isusovo ........................................... (RU)

3.8. (75) Zdravo tilo Isusovo ............................................(BA)

3.9. (76) Zdravo tilo Isusovo ............................................(RA)

3.10. (77) Zdravo tilo Isusovo ..........................................(KLJ)

3.11. (78) Zdravo tilo Isusovo ............................................ (PS)

3.12. (79) Zdravo tilo Isusovo ............................................(LE)

4. BOŽIĆNI NAPJEVI

Oficij (služba, časoslov) na jutarnji na božić

4.1. (80) Isukrst nam se porodi ............................................ (S)

4.2. (81) Pjevajte Gospodu pjesmu novu ............................... (S)

4.3. (82) Homilija sv. Ambroza biskupa ................................ (S)

4.4. (83) Tebe Boga hvalimo .............................................. (S)

Božićne pjesme

4.5. (84) Klanjam ti se, kraljiću ........................................... (F)

4.6. (85) U se vrime godišta ............................................ (MZ)

4.7. (86) U se vrime godišta ............................................ (MZ)

4.8. (87) U se vrime godišta ............................................ (RU)

4.9. (88) U se vrime godišta ............................................. (MI)

4.10. (89) U se vrime godišta .............................................(BA)

4.11. (90) U se vrime godišta ...............................................(H)

4.12. (91) U se vrime godišta .............................................(PR)

4.13. (92) U se vrime godišta ............................................. (PS)

4.14. (93) U se vrime godišta .............................................(RA)

4.15. (94) Spavaj, spavaj Ditiću ......................................... (MZ)

4.16. (95) Spavaj, spavaj Ditiću ..........................................(BA)

4.17. (96) O preslavna betlemska štalica .............................. (BR)

4.18. (97) Veseli se, Majko Božja .......................................... (S)

118

119

120 — 121

122

123

123

124

124

125 — 126

126 — 127

128 — 129

130

131 — 132

132

133

134

135

135

136

136

137

138

139

140

141

142


5. KORIzMEnI nAPJEVI

5.1. (98) Ja se kajem ...................................................... (MZ)

5.2. (99) Ja se kajem .........................................................(H)

5.3. (100) Ja se kajem ...................................................... (KO)

5.4. (101) Ja se kajem ...................................................... (RU)

5.5. (102) Ja se kajem .......................................................(RA)

5.6. (103) Ja se kajem ....................................................... (MI)

5.7. (104) Puna tuge ........................................................ (MZ)

5.8. (105) Puna tuge ......................................................... (MI)

6. OBREDI VElIKOG TJEDNA

6.1. (106) Štenje knjige ....................................................... (S)

6.2. (107) Iz Razlaganja sv. Augustina biskupa o psalmima ......... (S)

6.3. (108) Usta moja .......................................................... (S)

6.4. (109) Divnoj dakle ....................................................... (S)

6.5. (110) Divnoj dakle .................................................... (MZ)

6.6. (111) Izbavi me od neprijatelja mojih .............................. (S)

6.7. (112) Muka ................................................................ (Ž)

6.8. (113) Puče moj ......................................................... (BR)

6.9. (114) Ispovidite se .................................................... (BR)

6.10. (115) Vidjeh vodu ..................................................... (MZ)

6.11. (116) Vidjeh vodu ..................................................... (DR)

Paraliturgijski napjevi u Velikom tjednu

6.12. (117) Gospin plač ...................................................... (MI)

6.13. (118) Gospin plač ..................................................... (MZ)

6.14. (119) Gospin plač ......................................................(PR)

6.15. (120) Gospin plač ......................................................(PR)

6.16. (121) Gospin plač ......................................................(PR)

6.17. (122) Gospin plač ....................................................... (ŠI)

6.18. (123) Gospin plač ......................................................(RA)

143

144

144

145

146

146

147 — 148

148

149 — 150

151 — 152

153

154

155

156

157 — 168

169 — 170

171

172

173

174 — 175

176

177

177

178

178 — 179

179


7. SLAVLJE SVETAcA

Marijanske pjesme

7.1. (124) Tebe Majku Božju hvalimo .................................... (S)

Svetačke pjesme

7.2. (125) Sv. Anti Padovanskom — Ak' od Ante tražiš čuda ...... (ŠI)

7.3. (126) Gospodnji sluga — Himan sv. Nikoli ....................... (Š)

7.4. (127) Veselo slaveć — Himan sv. Jeronimu .......................(D)

7.5. (128) Imanje, časti, naslado — Himan sv. Jeronimu ............(D)

8. nAPJEVI zA SPROVOd

Oficij (služba, časoslov) za mrtve i sprovod pokojnika

8.1. (129) Pozivnik: Kralju kojemu sve živi i Psalam 95/94 ......... (S)

8.2. (130) Psalam 5: Upravi, Gospode .................................... (S)

8.3. (131) Čitanje (Prvo štenje na Jutarnji): Prosti mi, Gospode ... (S)

8.4. (132) Čitanje (Treće štenje na Jutarnji): Ruke su me tvoje učinile . (S)

8.5. (133) Čitanje (Štenje) ................................................ (MZ)

8.6. (134) Evanđelje ........................................................... (F)

8.7. (135) Psalam 51/50: Smiluj se meni, Bože ......................... (S)

8.8. (136) Oslobodi me, Gospode .......................................... (S)

8.9. (137) Oslobodi mene, Gospodine ................................. (BR)

8.10. (138) U raj poveli te anđeli ......................................... (BR)

9. HVALOSPJEVI nA KRAJU MISE I OTPUST VJERnIKA

9.1. (139) Budi hvaljeno .................................................. (MZ)

9.2. (140) Budi hvaljeno ...................................................(PR)

9.3. (141) Budi hvaljeno ................................................... (MI)

9.4. (142) Budi hvaljeno ...................................................(BA)

9.5. (143) Budi hvaljeno .................................................. (RU)

9.6. (144) Budi hvaljeno ...................................................(RA)

9.7. (145) Budi hvaljeno ................................................... (PS)

9.8. (146) Budi hvaljeno ...................................................(LE)

180

180 — 181

181

182

182

183 — 184

185

185 — 186

187

188 — 189

190 — 191

192

192

193 — 194

195

196 — 198

198 — 199

200 — 201

201 — 202

203 — 204

205

206

207


10. OSTAlI RAZlIČITI NAPJEVI

10.1. (147) litanije svih Svetih ............................................(RA)

10.2. (148) litanije svih Svetih ............................................(PR)

10.3. (149) Hvaljen Isus, kor nebeski ..................................... (MI)

10.4. (150) Anđeoski pozdrav na kraju mise........................... (MZ)

10.5. (151) Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ...................... (MZ)

208 — 209

210

210

211

212 — 214

I I I . n A P J E V I

13

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

Igrane (IG)GOSPODI, POMILUJ (STAROSLAVENSKA MISA)IG 1.1.

q = 58 cca (e = 106) libero

(TA)

Go

1

spo

- di,

- po mi- luj.

- Go

spo

- di,

Skupina: Zapisi (TA)Snimio: Ivan Talijančić (2005.)Zapisao: fra Stipica Grgat (2013.)

- po

mi

- luj.

-

Go

spo

- di,-

po

mi-

luj.

-

Hr ste,

- po mi- luj.

- Hr - ste,

po

mi

- luj.

-

Hr

ste,

-

po

mi-

luj.

-

Go

spo

- di,

- po mi- luj.

- Go

spo

- di,

- po mi

- luj.

-

’

Go

Analize i napomene ― Komentari br. 1

spo

- di,-

po

mi-

Fonoteka: CD,

luj.

-

nOTnI zAPISI TA 2005.

Skupina: Zapisi (TA) Snimio: Ivan Talijančić (2005.) Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

Analize i napomene — Komentari br. 1 Fonoteka, CD 1 1

14 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA – NAPJEVI

q = 66 cca (e = 108) molto libero

SLAVAIG 1.2.

(TA)

I

2Svećenik (nedostaje) : Slava va višnji Bogu.

na

ze

mli

- mir

člo

ve

- kom

- bla

go

- vo- le

- nja.

-

Hva

lim

- te.

Bla go- slo

- vlja

- jem

- te.

Kla

nja- jem

- ti

se.

Sla

vo- slo

- vim

- te.

Hva li- vz

da- jem- te

- be.

Ve li- ki- je

- ra

di

- sla

vi

- tvo je

- je.

-

’

Go spo- di- Bo

že,- Ce

sar- ju

- ne be- ski,

-

Bo

že

- Ot če

- vse

mo- gi.

-

Go spo- di- Si

ne- je

di

- no- ro

- dni

-

I

su

- - se- Hr

ste.

- Go spo- di- Bo

že,-

A gan- če

- Bo ži,

- Si

,(i)

-

ne- - O

tac.

-

15

Va zem- ljej- žgre

hi- mi

ra,

- po

mi

- luj

- nas.

Va zem- ljej- žgre

hi- mi

ra,

-

,

pri

mi

-

mo

lije

- nja- na

ša.

- Se dej- o des

nu- ju

- Ot

ca

-

po

mi

- luj

,

- nas.

Ti

je din- svet

Ti

je din- Go

spod.

- Ti

je din- Viš

nji,

-

I su

- se

- Hr

ste.

- - Sa

Sve tim- Du

hom,

-

v


sla

ve

- Bo

ga

- O

s p o r i j e

ca.- A

Fonoteka: CD,

men.

-




VJERUJUIG 1.3.


(TA)

O

3Svećenik (nedostaje) : Vjeruju v jedinago Boga.

ca

- vse mogu- ća- go,

- tvor ca- ne

bu- i

zem

lji,

-

vi di- vim- vsim

i

ne vidi

- vim.

- I

ve

je- di- na- go

-

Go spo- da- I

su- sa- Hr

sta

- Si na- Bož

ja

- je di- no- rodna- go.

-

I

o

(od) O

ca

- ro đe

- na

- go

-

pre de

- v seh

vek.

Bo

ga

- od Bo

ga,

-

Svet ot sve

ta;- Bo

ga

- i sti- na- od

Bo ga- i

sti- na

- go.

-

’

Ro

đe

- - - na,

- ne stvo

- - re- na,

-

17

jed no- suč- na- s O

cem

- im že- vsa

bi

še,

-

I

že

- nas

ra di- člo

vek,

- i

na še

- ga-

ra di- spa

se- - nja- sni

de- s ne

bes.

-

I

ve

pl- ti

- se

ot Du

ha- Sve

ta-

Ma rije- De

vi

- v'člo ve- či- se.

Ra

spet

- že za ni:

pri

Pon cije- Pi

la- te- mu

čen

- i

po gre- ben- bist.

Va

skr

- - - se

- ve tre

ti-

dan

po Pi

sa

- nju.

- I

ve zi- de- na

ne bo-

se di- ju

-

des

nu

- ju- Ot

ac.

-



I

pa

ki- i

mati

- pri - ti sa

sla vo- ju-

su dit- ži

vim- mr

tviem:

- je go- - - že

ce sar

- stvu- - ne

bu

de- kon

ca.

-

I

ve

Du ha- Sve ta- go

- Go spo- da- I

su- sa- Hri

sta

-

Si na- Bož ja

- je di- no- rodna

- go.

- I

ve

Du ha- Sve

ta- go

- Go spo- da- ži

vo- tvo- re- ća- go:

-

Ot ca,- Si

na- is

ho- de- ća- go.

- S Ot

cem

- Si nom- kup

no-

po klanja- je- mo- i

sa

sla vima:

-

i že- gla

go- lat

- jest pro

ro

- ki.

- I

ve

je di- - nu- sve

tuju- ka

to- li- čan- sku

-

19

i a po- stol

- sku

- Cr

kav.

- I

spo

- ve- da

- ju

-

je di- no- kr

šte- nje

- ve ot pu- šte

- nje- grie

hov.

-

I

ča

ju

- va skr- se- nja

-

mr

tvi

- - - eh.

- I

ži

vo- ta

- -

’

bu


du- ća- go- - vie

ka.

-

s p o r i j e

A

Fonoteka: CD,

- men.





AGANJČE BOŽJIIG 1.4.

(TA)

A

4

ganj

- če- Bož

ji

- va zem ljej- žgre

hi

- mi ra,

-

po

mi

- luj

- nas.

A

ganj

- če- Bo

ži

- - va zem ljej-

žgre

hi- mi

ra,

- po

mi

- luj

- nas.

A

ganj

- če- Bo

ži

- va zem ljej- žgre

hi

- mi ra,

-

da


u s p o r e n o

ruj

- - - - - - nam

Fonoteka: CD,

mir.


21

Igrane (IG)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (2)GOSPODINE, SMILUJ SEIG 1.2.1.

q = 40 cca (e = 82) rubato

(TA)

Go

5

spo

- di-

ne,

- smi

luj

Skupina: Zapisi (TA)Snimio: Ivan Talijančić (2005.)Zapisao: fra Stipica Grgat (2013.)

- - se.

Go

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Kri

ste,

- - smi

luj- - se.

Kri

ste,

- - smi

luj- - se.

Go

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Go


spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Fonoteka: CD,

19nOTnI zAPISI TA 2005.

Skupina: Zapisi (TA) Snimio: Ivan Talijančić (2005.) Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)



SLAVAIG 1.2.2.


I

6 Svećenik (nedostaje) : Slava Bogu na visini.

na

zem lji

- mir lju din

-

,

do

bre- vo

- lje.

Hva

li

- - - - mo-

te.

Bla

go

- - -

,

sliv

- lja

- mo-

te.

Kla

nja

- - - - mo

- ti

se.

Sla

,

vi

- - - - - mo-

te.

m a l o b r ž e

Za

hva- lju- je- mo- ti

ra dive

li- ke- sla

ve

- tvo

je.

, -

Go

spo- di- ne- Bo

že,

- Kra

lju

- -

ne

be

- ski,

- Bo že- O

če- sve

mogu

-

ći.

-

Go

spo- di- ne- Si

ne,

- je

*)

di

- - -

20

(TA)

23

no ro

-

,

đe- ni,

- I

su

- se- Kri

ste.

-

Go

spo- di

- ne- Bo

že,

- Ja ganj

- če

- Bož

ji,

-

Si

ne- - O

čev.

- Ko ji- o

du- zi- maš-

grije

,

he- svije

ta,

- - smi

luj- nam

se.

Ko ji- o

du- zi- maš-

grije

,

he- svije

ta,

-

pri mi- na

šu- mo

litvu.- Ko

ji- sje

diš-

s des

ne- O

cu,

- smi

luj- nam

se.

Jer

ti

si

je

di

- ni

- svet.

Ti

si

,

je

di- ni

-

Go spo

-

din.

-

Ti

si

je

,

di- ni

- sve vi

- šnji.

-



I

su

- se- Kri

ste.

- Sa

Sve

,

tim- Du

hom

-

u


sla vi- Bo

ga-

,

O

ca.- A

Fonoteka: CD,

men.

-

SVET I BLAGOSLOVLJENIG 1.2.3.


Svet,

7

svet,

svet

Go

spo

- din

-

Bog

Sa ba

- ot.- Pu

na

- su

ne be- sa

-

i zem

lja

- tvo

je- - sla

ve.

-

Ho

sa

-

,

na- u

vi si

-

ni.

- -

m a l o b r ž e

Bla go

- slov- ljen

- ko ji- do

la- zi- u

i me-

,

Go


spod

- nje.

-

Ho

sa

- na

-

,

u

vi si

-

Fonoteka: CD,

ni.

-

22

(TA)



25

JAGANJČE BOŽJIIG 1.2.4.


Ja

8

ganj- če

- Bož

ji,

- ko ji- o

du- zi- maš-

grije

,

he- svije

ta,

- smi

luj- - nam

se.

Ja

ganj- če

-

,

Bož

ji,

- ko ji- o

du- zi- maš-

grije

,

he- svije

ta,

- smi

luj- - nam

se.

Ja

ganj- če

-

,

Bož ji,

- ko ji- o

du- zi- maš-

u s p o r e n o

grije


,

he- svije

ta,

- da

ruj- nam

Fonoteka: CD,

mir.

23

(TA)




Donji glas

Gornji glas


IgranePJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE - PUČKA (3)GOSPODINE, SMILUJ SEIG 1.3.1.

(TA)

Go

9

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Go

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Kri

ste,

- - smi

luj- - se.

Kri

ste,

- - - smi

luj- - se.

24

27

Go

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.

Go

spo

- di-

ne,

- smi

luj- - se.


Fonoteka: CD,

Gornji glas

Donji glas

SLAVAIG 1.3.2.


(TA)

I

10Svećenik (nedostaje) : Slava Bogu na visini.

na

zem

lji

-

mir

lju

din

- do

bre

- vo

lje.

-

Hva

,

li

- - - mo

-

te.

Bla

,

- - -

,

,




go

sliv

- lja

- mo

-

te.

Kla

,

- - -

,

nja

mo

- ti

se.

Sla

,

vi

- - - mo

-

te.

,

m a l o b r ž e

Za

hva

- ljuje

- mo

- ti

ra

dive

li

- ke

-

,

sla

ve

- tvo

je.

-

,

Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

- Kra

lju

-

,

ne

be

-

ski,

-

,

Bo

že

- O

če

- sve

mo

- gu

-

ći.

- Go

spo

- di

-

,

ne

- Si

ne

-

, 26

29

je

di

- no

-

ro

- đe

- ni,

- I

su

-

,

se- Kri

ste.

-

,

Go

spo

- di

-

,

ne

- Bo

že,

- Ja

ganj

-

,

če

-

Bož

ji,

-

,

Si

ne

- - O

čev.

- Ko

ji- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

- - nam

se.

Ko

ji- o

du- zi- maš-

grije

,

,he

-

svije

ta,

-

27



pri

mi

- na

šu- mo

li

- tvu.

- Ko

ji

- sje

diš

-

s des

,

ne

- O

cu,

- smi

luj- nam

se.

Jer

ti

si

je

di

- ni

-

svet.

Ti

si

je

di

- ni

- Go spo

-

din.

-

Ti

si

je

di

- ni

- Sve vi

-

šnji,

- -

28

31

I

su

- se- Kri

ste.

- Sa

Sve

,

tim- Du

hom

-

,

u

sla

vi

- Bo

ga

-

,

O

ca.

-

,

A

men.

-


,

,

Fonoteka: CD,

Gornji glas

Donji glas

SVET I BLAGOSLOVLJENIG 1.3.3.


(TA)

Svet,

11

Svet,

svet

Go

spo

-

,

din

- Bog

Sa ba

-

ot.

-

, 29




Pu na

-

,

su ne be

-

sa

-

,

i

zem

lja

-

,

,

tvo

je-

,

sla

ve.

- Ho

sa

-

,

na

- u

vi si

-

ni.

-

,

,

m a l o b r ž e

Bla

go

- slov

- ljen

- ko

ji

- do

la

- zi

-

u

i

me

- Go

spod

- - nje.

-

Ho

sa

-

,

na

- u

vi si

-

ni.

- -


,

Fonoteka: CD,

30Analize i napomene — Komentari br. 11 Fonoteka, CD 1 11

33

Gornji glas

Donji glas

JAGANJČE BOŽJIIG 1.3.4.


(TA)

Ja

12

ganj- če

- Bož

ji,

- Ko

ji- o

du- zi- maš

-

grije

he

, - svije

ta,

- smi

luj-

,

nam

se.

,

,

Ja

ganj- če

-

,

Bož

ji,

- Ko

ji- o

du- zi- maš

-

,

grije

he

, - svije

ta,

- smi

luj-

,

nam

se.

,

,

31



Ja

ganj- če

-

,

Bož

ji,

- Ko

ji- o

du- zi- maš

-

,

grije

he

-

,

svije

ta,

- da

ruj-

,

nam

mir.


,

,

Fonoteka: CD,

32


35

(ČU)

Mirlović Zagora (MZ)POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) MZ 1.1.

Antifonae = 90 cca (x = 180) libero

Narod*

Po

Svećenik

13

- škro

pi

- me,

Go spo- di- ne,- i

zo- pom

Skupina: Zapisi (ČU)Snimio: fra Ivan Čupić (2013.)Zapisao: fra Stipica Grgat (2013.)

- i o

či- stit- ću se,

Ps 50 (51)

o

pe

- ri- me i po

stat- ću bje lji- od snije

ga.-

Smi luj- se me

ni,- Bo že,- po

ve likom- mi

lo- sr- đu- svo

me.-

Sla

va- O

cu- i Si nu- i

Du hu- Sve tomu.-

Ka

ko- bi

ja- še- na po če- tku- ta

ko- i sa da- i

vaz da- i u

vje ke- vje kova.- A

men.

-

Po

škro

- pi- me, Go

spo- di- ne,- i

zo- pom- i o či- stit- ću se,

o


pe

- ri- me i po

stat- ću bje lji- od

Fonoteka: CD,

Snije

ga.-

NOTNI ZAPISI TA 2005., ČU 2013.

Skupina: Zapisi (ČU) Snimio: fra Ivan Čupić (ČU) 2013. Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

Analize i napomene — Komentari br. 13 Fonoteka, CD ―


Mirlović Zagora (MZ)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (2)

GOSPODINE, SMILUJ SEMZ 1.2.

solo

q = 58 cca (e = 118) libero Svi

(GR)

’

’

Ženski glas

Muški glas

14

Skupina: Zapisi (GR)Snimio i zapisao:fra Stipica Grgat (2013.)

Go

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- se.

’

’

Go

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- - se.

solo

Svi

Kri

ste,

-

smi

luj

- se.

Kri

ste,

-

smi

luj

- se.

’

’

Go

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- - se.

’

’

Go


spo

- di

- ne,

-

smi

luj

Fonoteka: CD,

- - se.

Skupina: Zapisi (GR) Snimio i transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)


37

Mirlović Zagora (MZ)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (2)GOSPODINE, SMILUJ SEMZ 1.2a


(MA)

Go

(Go)

spo

- di

- ne,

-

smi

Skupina: Zapisi (MA)Snimio: fra Žarko Maretić (1982.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

luj

- se.

Go

(Go)

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- se.

Kri

(Kri)

ste,

- -

smi

luj

- - se.

Kri

(Kri)

ste,

- -

smi

luj

- - se.

Go

(Go)

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- se.

Go

(Go)

spo

- di

- ne,

-

smi

luj

- se.

NOTNI ZAPISI GR 2013., MA 1982.

Skupina: Zapisi (MA) Snimio: fra Žarko Maretić (1982.) Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)


SLAVAMZ 1.3.

Tempo gregoriano

(MA)

Sla

Svećenik

va

- Bo gu

- na

vi

si

- ni.

-

(Dok svećenik intonira Slava poslužnik kodoltara zvoni.)


I

15 desna strana

na

zem

lji

- mir

lju

di

- ma- do

bre

- vo

lje.

-

Hva

liva strana

li

-

mo

- te.

Bla

desna strana

go

- sliv

- lja

- mo

- te.

Kla

liva strana

nja

- mo

- ti

se.

Sla

desna strana

vi

- mo

- te.

Za

liva strana

hva- lju- je- mo- ti ra

dive li- ke- sla

ve

- tvo

je.

-

Go

desna strana

spo- di- ne- Bo že,

- kra

lju- ne

be- ski,

-

Bo že- O

če

- sve

mogu

- ći.

- Go

liva strana

spo- di- ne-

Si ne,- je

di- no- ro- đe- ni,- I

su

- se

- Kri

ste.

-

Go

desna strana

spo- di- ne- Bo

že,

- Ja

ganj

- če- Bo

žji,

- -

39

Si

ne- O

čev.

- Ko'

(koji)

liva strana

i- o du- zi- maš- grije

he- svije

ta,

-

smi luj

- nam

se.

Ko'

desna strana

i- o du- zi- maš-

grje he- svje

ta

- pri mi- na

šu

- mo

li

- tvu.

-

Ko

liva strana

ji

- sje

diš

- s des

ne

- O

cu,

- smi luj

- nam

se.

Jer

desna strana

ti

si

je di

- ni- svet.

Ti

liva strana

si

je di- ni- Go

spo

- din.

-

Ti

desna strana

si

je din- Sve

viš- nji,

- I su- se

-

Kri

ste.

-

Svi

Sa


liva strana

Sve tim- Du

hom,

- u

sla

vi

- Bo

s p o r i j e

ga

- O ca.

Fonoteka: CD,

- A

men.

-

nOTnI zAPISI MA 1982.



(ČU)

Solist

Mirlović Zagora (MZ)ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA KORINĆANIMA) (1 Kor 10, 6-13)MZ 1.4.

Molto libero - rubato

Šte

16

nje

- Knji

ge- bla

že- noga- Pav

la- (a)

a

po- - - sto

- la

-

Ko

rin- ća- ni- ma

-

Bra

ćo!- Ne

bu di- mo- po

hlep- ni- za zlom,

ka o- što

su i o ni-

bi

lipo hlep- ni.- Ni

ti- bu di- te- i

do- lo- poklon- ci,

-

ka

o- ne ki- od njih:

ka o- što je pi

sa- no:- Sje

de- na rod,

-

da

je de- i pi je,

- i

u stada i

- - - - -

(i)

- gra.

- -

I ne grije ši- mo- blud

no,- ka o- što su

ne

ki- od njih grije

ši- li,

- i pa de- ih u

je dan- dan dva

de- set- i tri

’

ti

(i)

- su- - će.

-

Ni

ti- is ku- ša- vajmo- Kri

sta,-

41

ka

o- što su ne

ki- od njih is

ku- ša- vali,

-

pa

od zmi ja- i

(iz)- - -

gi- - bo

- še.

-

Ni

ti- mrm ljaj- mo- ka

o- što

su ne ki- od

njih mrm lja- li,

-

i

iz gi- bo- še- od po ra- zi

-

(i)

-

te- - lja.

-

O

vo- se pak sve

do ga- đa- še- nji

ma- u pri li- ci:

-

a

na pi- sa- no- je za

na u- ku- na ma,

-

ko

ji- ži

vi

(pogreška: na svršetku)- mo- na svr si-

vje

(e)

-

kova.

-

I

za to- ko ji- mi sli- da

sto ji-

ne

ka- se ču va- da

ne pad ne.- Da

vas ne sna

đe- dru go- is

ku- ša- nje-

o

sim- čo

(o)

- -

vječ- jega,

-

A

Bog je vje ran,-

NOTNI ZAPISI ČU 2013.


te

ne će- do pu- sti- ti,

- da

bu de- te- is

ku- ša- ni- već

ma- ne go- što

mo

že- te,

-

ne

go- će u či- niti- is

ku- ša- nju- i

kraj,

da


mo že- te- po

- - - (o)

dnije- -

Fonoteka, CD

ti.

-

(MA)

Solist

Mirlović Zagora (MZ)PJESMA NA STEPENICAMAMZ 1.5.

Molto libero e presto

Go

17

spo- di- ne,- Go spo- di- ne- naš,

ka

koje div no-

i

me- tvo je- po

svoj ze mlji.- Ve

li- čan- stvo- je tvo je-

uz

dig- nu- to- nad

ne be- sa.- A

le- lu- ja,- a

le- lu- ja.-

Iz

Ps 59 (58)

ba- vi- me od ne

prija- telja- mo

jih,-

Bo

že- moj;

i od o

nih,- ko

ji- u sta- ju- na

me

o


slo- - bo- di- me, a

le-

Fonoteka, CD

lu- ja.-



43

VJERUJEMMZ 1.6.

Tempo gregoriano

(MA)

Vje

SvećenikSvećenik

ru

- jem

- u

jed

no

- ga

- Bo ga.

-


O

18 desna strana

ca- sve mogu- će- ga- stvo

ri- te- lja- ne

ba- i

zem

lje,

-

sve ga- vi

dlji- vo

- ga- i

ne vid

ljivo

- ga.

- I

liva strana

u jed noga- Go

spo- di- na-

(Pjevač modulirao za polustepen naviše i tako do kraja.)

I

su- sa

- Kri

sta,

- je di- no- ro- đe- noga-

Si na

- Bož

je

- ga.

- Ro

desna strana

đe- nog- od O

ca

-

pri je- svih

vje

ko

- va.

- Bo

liva strana

ga- od Bo

ga,

-

svje

tlo

- od svje

tla,

- pra vo- ga- Bo

ga

- od pra vo- ga- Bo

ga.

-

Ro

desna strana

đe- na,- ne stvo

re- na,- is

to- bit- na- s O

cem,

-

(Koji)(Koji)

po kom' je sve

stvo

re- no.

- Ko'

liva strana

i- je

ra di- nas

lju di-



i ra dina

še- ga- spa

se- nja

- si ša- o- s ne be

-

sa.-

I

desna strana

u tjelo- vi- o- se

po Du hu- Sve

tom

-

od

Ma rije- Dje

vi

- ce:

- i

po sta- o- čo

vje

-

kom.

-

Ras

liva strana

pet

- ta ko- đer- za

nas:

pod Pon ci- jon

- Pi la- ton-

mu čen

- i

po ko

- pan.

- I

desna strana

us krs- nu- o- tre

ći- dan

po Sve

tom

- Pi

smu.

- I

liva strana

u

za- ša- o- na

ne

bo:

-

sje di- s des

ne

- O

cu.

- I

desna strana

o pet- će do

ći

-

u sla visu diti- ži

ve- i

mr

tve

- i nje go- vu- kra

ljev- stvu-

ne će- bi

ti

- kra

ja.

- i

liva strana

u Du

ha- Sve

toga,

-

Go spo- di- na- i

ži vo- tvor

- ca;

- ko ji- iz

la- zi- od O

ca-

45

i

Si na.

- Ko

desna strana

ji- se s O

cem- i Si

nom

- sku pa

- ča

sti

-

za jedno

- sla

vi;

- ko' i- je go

vo- ri- o-

po pro

ro

- cima.- I

liva strana

u jed nu

- sve

tu

- ka to- lič

- ku

-

’

i

a po- stol- sku- Cr

kvu.

- I

desna strana

spo- vje- dam- jed

no- kr šte- nje-

za o pro- šte

- nje

- grije

ha.

- I

liva strana

iš če- ku- jem- us

krs- nu- će-

mr


tvih.

- i

Svi

ži vot

- bu du- će- ga- vje

ka.

-

Fonoteka: CD,

A

men.

-





SVEOPĆA ILI VJERNIČKA MOLITVA (BOŽE, DAJ MIR, JEDINSTVO)MZ 1.7.

(MA)

1. Bo

19solo

že,

- daj mir,

je

din- stvo

-

sve toj- Cr

kvi

- krš

ćan

- skoj.

-

Svi

Go

spo

- di

- ne,- po

mi- - luj- nas.

2. Ne

solo

daj

- da

iz

gi- ne

-

ba

šti- na

- tvo ja.

-

Svi

Go

spo

- di

- ne,- po

mi- - luj- nas.

3. U

solo

či- ni- da

s'od

vrati

-

od nas srdž

ba

- tvo

ja.

-

Svi

Go

spo

- di

- ne,- po

mi- - luj- nas.

4. Svi

solo

smo ti sa

grije

- ši- li

-

pri mi- po

koru

- na šu.

-

Svi

Go


spo

- di

- ne,- po

mi- - luj- nas.

Fonoteka: CD,


47

Mirlović Zagora (MZ)POZIV NA ISKAZIVANJE HVALEMZ 1.8.

(MA)

Tempo gregoriano

Go

Svećenik

20

spo- din

- s va

ma.

- Narod*

Libero

I s du

hom

- tvo

jim.

-

Go

Svećenik

re

- sr ca.

-

Narod

I

ma

- mo

- kod

Go

spo

- di

- na.

Hva

Svećenik

lu

- daj

mo

- Go

spo

- dinu

-

Bo gu

- na še

- mu.

-

Narod

Do


stoj- no- je i

pra

Fonoteka: CD,

ved- no.

-




Mirlović Zagora (MZ)SVETMZ 1.9.


(MA)

Svet,

21 desna strana

svet,

liva strana

svet

desna strana

Go spo- din- Bog

Sa

ba- ot.

-

Pu

liva strana

na

- su

ne be

- sa

- i

zem

lja

- tvo

je

- sla

ve.

-

Svi

Ho

za

-

na

- - u

vi

sini.

-

Bla

desna strana

go

- slov- ljen

- ko 'i- do la- zi- u

i me- Go

spod

- nje.

-

Svi

Ho


za

-

na

- - u

vi

si

Fonoteka: CD,

- ni.

-

(Na svaki zapjevSvet poslužnik kodoltara pozvoni.)


49

Mirlović Zagora (MZ)JAGANJČE BOŽJIMZ 1.10.


(GR)

1 Ženski glas

22

Bož ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš

-

Ženski glas

Ja

Muški glas ganj

- če- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš

-

(na isti način)*)

svije

ta,

- smi

luj

-

nam

se.

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

-

nam

se.

Ja ganj- če- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

-

nam

se.

NOTNI ZAPISI MA 1982., GR 2013.


Ja ganj- če- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš

-

grije


he

- svije

ta,

- da

ruj

- nam

mir.

Fonoteka: CD,


51

Tempo gregoriano

ZAVRŠETAK POPRIČESNE MOLITVE I OTPUST MZ 1.11.

(ČU)

Ko

Svećenik

23

ji

- s to

bom

- ži

vi

- i

kra

lju

- je

-

u

vje

ke

- vje ko

- va.

-

Narod

A

men.

- - -

Go

Svećenikspo

- din

- s va ma.

-

Narod

I

s du hom

- tvo jim.

-

Bla

Svećenikgo

- slo

- vi

- o

- vas

sve

mo

- gu

- ći- Bog,

O

tac

- i

Sin

i

Duh Sve

ti.

-

Narod

A

men.

- - -

I

Svećenikdi

- te

- u mi

ru.

-

Narod

Bo


ČU 2007.

gu

- hva

Fonoteka: CD,

la.

-

NOTNI ZAPISI GR 2013., MA 1982.

(MA)



(GR)


Rupe (RU)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1) GOSPODINE, SMILUJ SE RU 1.1.

(na isti način)

Ženski glas

Muški glas

1 ženski glas

24

ne

smi

Skupina: Zapisi (GR)Snimio i transkribirao:fra Stipica Grgat (2013.)

luj

- se.

smi

luj

- se.

GoZbor/Narod

solo

spo

- dine,

-

Svi

smi

luj

- se.

Go

solo

spo

- dine,

-

Svi

smi

luj

- se.

Kri

solo

ste,

-

Svi

smi

luj

- se.

Kri

solo

ste,

-

53

Svi

smi

luj

- se.

Go

solo

spo

- dine,

-

Svi

smi

luj

- se.

Go


solo

spo

- dine,

-

Fonoteka: CD,

SLAVA RU 1.2.

(GR)

Sla

Svećenik

25

va

- Bo

gu- na

vi

si

- ni!

-


Ženski glas

IZbor/Narod

Muški glas

solo

na

ze mlji

-

Svi (na isti način)

mir

lju di- ma

- do bre

-

vo

lje.

-

mir

lju di- ma

- do bre

-

vo

lje.

-

NOTNI ZAPISI GR 2013.



Hva

limo

- te.

Bla

go

- slivlja

-

mo

-

te.

Kla

nja- mo

- ti

se.

Sla

vi-

mo

-

te.

Za

hva

- lju

- je

- moti

ra dive li- ke

- sla ve

-

tvo

je.

-

Go

spo

- di

- ne- Bo

že,

- Kra lju

-

ne be

-

ski,

-

Bo že- O če

-

,

sve mogu

-

ći.

- Go spo- di- ne,

-

,

55

Si ne- je di- no- ro

- đe

- ni,

- I su- se

-

Kri

ste.

-

GoGo

spo

-- di

- ne- Bo

že,

- Ja ganj- če

-

Bo

žji,

-

Si

ne-

O

čev.

- KoKo

'i-- o

du- zi- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj-

nam

se.

Ko

'i- o

du- zi- maš

- grije

he

- svije

ta,

-



pri mi- na

šu

- mo

li

- tvu.

- Ko

'i- sje

diš

-

,

s des ne- O

cu,

-

,

smi

luj-

nam

se.

Jer ti si

je di

- ni

-

svet.

Ti si je di- ni-

Go

spo-

din.

- Ti si je di- ni- Sve

viš- nji,

-

I su- se

-

Kri

ste.

- Sa

Sve tim- Du

hom

-

u sla vi- Bo

ga- O

ca.

- A

men.

-


Fonoteka: CD,


57

(GR)SVET RU 1.3.

q = 70 cca (e = 140) rubato

Ženski glasovi

Muški glasovi

26

svet

Go

spo

- din

- Bog

Sa

ba

- ot.

-

Svet,Zbor/Narod

solo I

svet,

Pu na- su ne be- sa

- i zem lja- tvo

je

-

sla

ve.

-

Ho za- na- u vi

si

- - ni.

-

Bla go- slov- ljen

- ko ji- do la- zi- u

i me

-

Go

spod- nje.

-

Ho za- na- u vi

si

- - ni.

-


Fonoteka: CD,




(GR)JAGANJČE BOŽJI RU 1.4.

q = 50 cca (e = 100) libero Svi (na isti način)

1 ženski glas

27

ko 'i- o

du- zi- maš-

Ženski glasovi

JaZbor/Narod

Muški glasovi

solo I

ganj

- če- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

-

nam

se.

Svi

Ja

solo II

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

-

nam

se.

59

Svi

Ja

ganj

- če- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- da

ruj

- nam mir.


Fonoteka: CD,




Čvrljevo (H)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANEGOSPODINE, SMILUJ SEH 1.1.

(GR)

q = 46 cca (e = 100)

Go

Pivači

28

spo

- dine,

-

smi


luj

- - -

se.

Go

spo

- dine,

-

smi

luj

- - -

se.

Kri

ste,

-

smi

luj

- - -

se.

Kri

ste,

-

smi

luj

- - -

se.

Go

spo

- dine,

-

smi

luj

- - -

se.

Go


spo

- dine,

-

smi

Fonoteka: CD,

luj

- - -

se.


61

(GR)SLAVA H 1.2.

Tempo gregoriano

Sla

Svećenik

29

va

- Bo gu- na

vi si

- ni.

-

q = 58 cca (e = 110)

I

Pivači

na

zem

lji

-

mir

lju d'ma

- do

bre

- vo

lje.

- - - -

Hva

li

- - mo

- te.

Bla

go

- - siv

-

(slivlja)lja

- mo

- te

Kla

nja

- - mo

- ti

se.

Sla

vi

- - mo

- te.

Za

hva- lju

-

’

je

- mo

- ti

ra

di

m a l o b r ž e

- ve li- ke- sla

ve- tvo

je.

- - - -



Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

- Kra lju

- ne

be

- ski,

- -

Bo

že- O če- sve

mogu

- ći.

- - - -

Go

spo

- dine

- Si

ne

- je di- no

- ro

- đe

- - ni,

-

I

su

- se- Kri

ste.

- -

Go

spo

- dine

- Bo

že,

-

Ja

ganj

- če

- Bož

ji,

- - -

Si

ne

-

O

čev.

- - -

Ko

'i

- o

du- zi- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- - smi

luj

- nam

se.

Ko

'i- o

du- zi- maš

- grije

he

- svije

ta,

- - -

pri

mi- - na

šu- mo

li- - - tvu.

-

Ko

'i

- sje

diš

- s des

sne

- O

cu,

- - -

63

smi

luj

- nam

se.

Jer

ti si

je di- ni

-

svet.

Ti

si

,

je di- ni- Go

-

spo

din.

- - - - -

Ti

si

je

di- ni- Sve

viš- - nji,

- I

su

- - se

-

Kri

ste.

- -

*

Sa

Sve tim

- Du

hom,

- -

u


sla vi

m a l o b r ž e

- Bo

ga- O

ca.

- A

men.

-

Fonoteka: CD,




(GR)SVET H 1.3.

q = 58 cca (e = 110)

Svet,

Pivači

30

Svet,

svet

Go

spo

- din- Bog

Sa

ba

- - -

ot.

-

Pu

na- su ne

be- sa

- i

zem lja

- tvo

je

- sla

ve.

- -

Ho

za

- na

- u

vi si

-

ni.

- Bla

go

- slov

- ljen

-

ko 'i- do

la- zi

- u

i

me

- Go

spod

- -

nje.

-

Ho


za

- na

- - u

vi si

-

Fonoteka: CD,

ni.

-


65

(GR)JAGANJČE BOŽJI H 1.4.

q = 58 cca (e = 110)

Ja

Pivači

31

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- - smi

luj

-

nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he

- svije

ta,

- - smi

luj

-

nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko 'i- o

du- zi- maš-

grije


he

- svije

ta,

- - da

ruj

-

nam

Fonoteka: CD,

mir.




Banjevci (BA)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

GOSPODINE, SMILUJ SE BA 1.1.


(GR)

’

Go

Narod

32

spo

- di

- ne,

-

(e)


(e)

smi luj

-

se.

’

Go

spo- di

- ne,

-

(e)

(e)

smi luj

-

se.

’

Kri

ste,

-

(e)

(e)

smi luj

-

se.

’

Kri

ste,

-

(e)

67

(e)

smi luj

-

se.

’

Go

spo

- di

- ne,

-

(e)

(e)

smi luj

-

se.

’

Go

spo

- di

- ne,

-

(e)

(e)


smi luj

-

se.

Fonoteka: CD,




(GR) SLAVA BA 1.2.

Tempo gregoriano

Sla

Svećenik

33

va

- Bo gu- na

vi si

- ni.

-


’

I

Narod

na zem lji- mir

lju di- ma

-

do

bre- vo

lje.

-

Hva li

- mo

- te.

Bla go- sliv- lja

- mo

- te.

Kla nja

- mo

- ti se.

Sla vi

- mo

- te.

’

Hva

le

- uz da

-

je

- - mo-

te

bi

-

ra dive

li- ke- sla

ve

- tvo

je.

-

Go spo- di- ne- Bo

že,

- Kra

lju

- - ne be

- ski,

-

Bo že- O

če,- sve

- mo

gu- ći.

-

Go spo- di- ne- Si

ne,

- je

di

- no-

ro

- đe- ni,

-

69

I

su

- se- Kri

ste.

-

Go spo- di- ne- Bo

že,

-

Ja ganj

- če-

Bo

žji,

- Si

ne- O

čev.

-

Ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

he-

svije

ta,

-

smi

luj- nam

se.

Ko 'i- o

du- zi- maš-

grije

-

he

svije

ta,

- pri mi- na

šu- mo

li

- tvu.

-

Ko 'i- sje

diš-

s de

sne

O

cu,

-

smi

luj- nam

se.

Jer ti si

je

di- ni

- svet.

Ti si je di

-

ni

- - Go spo

- din.

-

Ti si je di- ni- Sve

vi- šnji- I

su

- - -



se

Kri ste.

-

Sa

Sve tim- Du

hom

-

u


sla vi- Bo

ga- O

ca.- a

men.

-

Fonoteka: CD,

Tempo gregoriano

(GR)VJERUJEM (DIO)BA 1.3.

Vje

Svećenik

34 ru

- jem

- u

jed

noga

- Bo

ga.

-


O

Narod

ca-

sve

mogu

- će

- ga,

- stvo ri- te- lja-

ne

ba- i

zem

lje.

-

sve ga- vid

ljivo- ga-

i ne vid

- ljivo- ga.

-

I u jed noga- Go

spo- di- na-

I

su

- sa-

Kri

sta,

- je di- no- ro- đe- noga-

Si


na- Bo

žje- - ga.

-

Fonoteka: CD,



71

(GR)SVETBA 1.4.


Svet,

Narod

35

Svet,

svet

Go

spo

- din-

Bog

Sa

ba

- -

ot.

-

Pu

na-

su ne

be

- sa

-

i zem

lja

-

tvo

je

- sla

ve.

-

Ho

za- na

- u vi

si

- -

ni.

Bla

go

- slov

- ljen

- ko ji- do

la- zi- u

i

-

me


Go

spod- nje.

Ho za

- na

- u vi

si

- ni.

Fonoteka: CD,

-




(GR)JAGANJČE BOŽJIBA 1.5.

q = 56 cca (e=100) libero

Ja

Narod

36

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko ji- o du

- zi- maš

- grije

-

he

svije

ta,

- smi

luj

- - nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko ji- o du

- zi- maš

- grije

-

he

svije

ta,

- smi

luj- - nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bož

ji,

- ko ji- o du

- zi- maš

- grije

-

he


svije

ta,

- da

ruj

- - nam

mir.

Fonoteka: CD,


73

Radošić (RA)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

GOSPODINE, SMILUJ SERA 1.1.

q = 60 cca (e = 120) liberodesna strana

(GR)

’

Go

37 spo

- dine,

-

smi


luj

- se.

liva strana

’

Go

spo

- dine,

-

smi

luj

- se.

desna strana

’

Kri

ste,

-

smi

luj

- se.

liva strana

’

Kri

ste,

-

smi

luj

- se.

desna strana

’

Go

spo

- dine,

-

smi

luj

- se.

liva strana

’

Go


spo

- dine,

-

smi

Fonoteka: CD,

luj

- se.




Svećenik

SLAVARA 1.2.

(GR)

Sla

38 va

- Bo gu

- na

vi

si

- ni!

-

q = 60 libero

desna strana

I

na

zem lji

- mir

lju din

-

liva strana

do

bre

- vo

lje.

- - Hva

li

- mo

- te.

desna strana liva strana

Bla go

- sli

- va

- mo-

te.

Kla

nja

- mo

- ti

se.

desna strana liva strana

Sla

vi

- mo- te.

Za hva- lju- je- mo- ti

ra dive

li

- ke

- sla

ve

- - - tvo

je.

-

desna stranadesna strana

Go spo- di- ne- Bo

že,- Kra

lju

- ne

be-

ski,- -

Bo

že

- O če- sve mogu

- - - ći.

75

liva strana

Go spo- di- ne- Si

ne

- je - di

- no

ro-

- đe ni,

-

desna strana

I

su

- se- Kri

ste.

- Go spo- di- ne- Bo

že,

- Ja ganj

- -

če

Bož

ji,

- - - Si

ne

- O

- čev.

liva strana

Ko ji

- o du- zi

- maš

- grije

he

- svije

ta,

- -

desna strana

smi

luj

- nam

se.

Ko ji

- o du- zi

- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- - pri

mi

- na šu- mo

litvu.

-

liva strana

Ko ji

- sje diš

- s des ne

- O

cu

- - -

desna strana

smi

luj

- nam

se.

Jer

ti

si

je di

- ni

- svet.

liva strana desna strana

Ti si

je di- ni- Go

spo-

din.

- - Ti

si je

di- ni-



Sve

viš

- - nji,- I

su- se- Kri

ste.

- -

tutti

Sa


Sve

tim

- Du

hom

- u sla vi

m a l o b r ž e o

- Bo ga- O ca.- A

men.

Fonoteka: CD,

-

Solist

(GR)Radošić (RA)ČITANJE (ČITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTOLAEFEŽANIMA) (Ef 2, 4 -10)RA 1.3.


Či

39 tanje- po

sla- n'- ce- sve

tog- Pa vla- a

po- sto- la

-

E fe- ža- ni- ma.-

Bra

ćo:

- Bog,

bo gat- mi lo- sr- đem,

-

zbog ve li- ke- lju ba- vi- ko jom- nas uz

ljubi,

-

nas

ko ji- bi ja- smo- mr

tvi- zbog

prije stu- pa,

-

o ži- vi- za jedno- sa

Kri stom

- mi loš- ću- ste spa

še- ni!

-

te

nas za

jedno- s njim us

(umjesto: uskrisi)kr- si- i

po sa- di- na ne be- si- ma- u

Kri stu

- I susu:

-

da u do

bro- hot- nosti- pre ma- na ma-


77

u Kri stu- I

susu- po

ka-

že- bu

du- ćim- vje

kovi- ma

-

pre(umjesto: preobilno)

bil- no- bo gat- stvo- mi losti- svo

je.-

Ta

mi loš- ću- ste

spa še- ni- po

vjeri!

-

I to ne po

se bi!

-

Bo(umjesto: Božji)

ži- i- je to dar.

Ne po dje li- ma,

-

da se ne bi- tko hva sta- o.-

Nje go- vo- smo tije

lo,

-

stvo re- ni- u Kri stu- I susu- za do bra- dje la,

-

ko


ja- Bog

u naprijed- pri pravi- da u nji ma- ži

Fonoteka, CD

vi- mo.

-

Govori:Riječ jeGospodnja.




SVETRA 1.4.


(GR)

liva strana desna strana

40

Svet,

svet,

svet

Go

spo

- din- Bog

liva strana

Sa ba

-

ot.

- - - Pu

na- su ne

be- sa

-

i

zem lja

- tvo

je

- sla

ve.

- - -

lsvi

Ho

za

- na

- u

vi si

- ni!

- - Bla

go

- slov- ljen

-

ko ji- do la- zi- u

i

me

- Go

spod

- - nje.

-

Ho


za

- na- u

vi si

-

Fonoteka: CD,

ni!

- - -


79

JAGANJČE BOŽJIRA 1.5.


(GR)

desna strana

Ja

41

ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi

- - maš

grije

he

- svije

ta

- - smi

luj

- nam

se.

liva strana

Ja

ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi

- - maš

grije

he

- svije

ta

- - smi

luj

- nam

se.

desna strana

Ja

ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi

- - maš

Svi

grije


he

- svije

ta

- - - da

ruj

- nam

Fonoteka: CD,

mir.




(ČU)(ČU)Drvenik (DR)POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) DR 1.1.

Drvenik (DR)POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) DR 1.1.

e = 90 cca (x = 180) libero

Po

Svećenik

42

škro

- -

Skupina: Zapisi (ČU)Snimio: fra Ivan Čupić (2013.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

pi

- - - me.

Narod*

Go

spo- di- ne,- i zo- pom- da

se o

či- stim,

-

o

pe

- ri- me i

bit ću bje

lji- od snije ga.

-

Smi luj- mi se, Bo

že,- po

ve likom- mi

lo- sr- đu- svo

- me.

Sla va- O cu- i

Si nu- i Du

hu- Sve

tomu.

-

Ka ko- bi ja- še- na

po če- tku- ta ko-

i sa da- i vaz

da

- i u vje ke- vje

kova.- A

men.

-

Po škro- pi- me, Go spo- di- ne,- i

zo- pom- da se o

či- stim,

-

o


pe

- ri- me i

bit ću bje lji- od

Fonoteka: CD,

snije

ga.

-


81

Narod*

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)Drvenik (DR)GOSPODINE, SMILUJ SEDR 1.2.


(ČU)

Go

43

spo

-

di

- ne,

- e

smi

Skupina: Zapisi (ČU)Pjevao i snimio: fra Ivan Čupić (2013.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

luj- se.

Go spo

-

di

- ne,

- e

smi

luj- se.

Kri

ste,

- e

smi

luj- se.

Kri

ste,

- e

smi

luj- se.

Go spo

-

di

- ne,

- e

smi

luj- se.

Go


spo

-

di

- ne,

- e

smi

luj- se.

Fonoteka: CD,





SLAVADR 1.3.

(ČU)

’

I

44 Svećenik (nedostaje) : Slava Bogu na visini.

Narod* na

zem lji

- mir lju

di

- ma

- do bre- vo

lje.

-

Hva

li

- mo

- te.

Bla

go

- siv- lja

- mo

- te.

Kla

nja

- mo

- ti

se.

Sla

vi

- mo

-

te.


ra dive li- ke

-

’

sla ve- tvo

je.

-

Go spo- di- ne- Bo

že,

-

Kra

lju- ne be

- ski,

-

Bo že- O če- sve

mogu

-

ći.

- Go spo- di- ne- Si

ne

-

je di- no- ro

- - đe

ni,

-

’I su- se- Kri

ste.

-

Go spo- di- ne,- Bo

že,

-

Ja

ganj- če- Bož

ji,

- Si

ne- O

čev.

-

Ko 'i- o du- zi- maš

grje

he- svi

ta,

- smi

luj- nam

se.

83

Ko 'i- o du- zi- maš

-

grje

he- svi

ta,

- pri mi- na šu- mo

li

- tvu.

-

Ko

'i

- sje diš

- s des ne- O

cu,

- smi

luj

- nam

se.

Jer ti

si je

di- ni

- svet.

Ti

si je

di- ni- Go spo

-

din.

-

Ti si je

di- ni- Sve

viš

- nji,- I

su- se- Kri

ste.

-

Sa


Sve tim- Du

hom

- u

sla vi- Bo ga- O

ca.- A

Fonoteka: CD,

men.

-





VJEROVANJEDR 1.4.

(ČU)

O

45 Svećenik (nedostaje) : Vjerujem u jednoga Boga.

Narod*

ca- sve mo

- gu- će- ga

- stvo ri- te- lja- ne

ba- i ze

mlje,

-

sve

ga- vid ljivo- ga- i

ne vid ljivo

-

ga.

- I u jed

noga-

Go spo- di- na- I

su- sa- Kri

sta,

- je di- no- ro- đe- noga- Si

na- Bož

jega.

-

Ro

đe- nog- od

O

ca

- pri je- svih

vje

kova.

- Bo

ga- od Bo

ga,

-

svi tlo- od svi

tla,

- pra vo- ga- Bo ga- od pra

vo- ga- Bo

ga.

-

Ro đe- na,- ne stvo

re- na,

- i sto- bit- na- s O

cem,

-

po ko me- je sve

stvo

re

- no.

- Ko 'i

(koji)- je ra

di- nas lju

di-

i

ra dina še- ga- spa

se- nja- si

ša- o- s ne be

-

sa.

-

I u tje

- lovi- o- se po

Du hu- Sve

tom

- od Ma rije- Dje

vice:-

85

i po sta- o- čo

vje- kom.

- Ras pet- ta ko- đer- za

nas:

pod

Pon ci- jem- Pi

la- tom- mu

čen- i po

ko- pan.

-

I

us krs- nu- o- tre ći- dan

po Sve tom- Pi

smu.

-

I

u za- ša- o- na

ne bo:

- sje di- s des ne- O

cu.

-

I

o pet- će do ći- u sla

vi

- su diti- ži ve- i mr

tve,

-

i nje go- vu- kra

ljev- stvu- ne

će- bi

ti- kra

ja.

-

I u Du

ha- Sve toga- Go

spo- di- na- i

ži vo- tvor

-

ca;

-

ko

ji- iz

la- zi- od O

ca- i Si

na.

- -

Ko ji- se s O

cem- i Si

nom

- sku pa- ča sti- i

za jedno- sla

vi;

-



ko ji- je go

vo

- ri- o- po

pro ro- ci

- ma.

- I

u jed nu- sve tu-

ka to- lič- ku

- i

a po- stol- sku- Cr

kvu.

- -

I

spo- vije- dam- jed no- krš tenje-

za

o pro- šte- nje- grije

ha.

-

I iš če- ku- jem-

us

krs- nu- će- mr

tvih.

-

I


ži vot

- bu du- će- ga- vije

ka.- A

Fonoteka: CD,

men.

- -


87


SVETDR 1.5.

(ČU)

Svet,

Narod*

46

svet,

svet Go spo- din- Bog

Sa

ba

- ot.

-

Pu na- su ne

be- sa- i

s p o r i j e

zem lja

- tvo je

- sla

ve.

- -

Ho za- na- u

vi si

- ni.

- - -

Bla

go- slov

- ljen-

ko

ji- do la- zi- u

i

me-

Go


spod

- nje.

- Ho za- na- u

vi

Fonoteka, CD

si

- ni.

-


(ČU)JAGANJČE BOŽJIDR 1.6.

Ja

Narod

47

ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi- maš-

grije he- svi

ta,

- smi

luj

- nam

se.




Ja ganj- če- Bož

ji,


grije he- svi

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ja ganj- če- Bož

ji,


grije


he- svi

ta,

- da

ruj

- nam

Fonoteka, CD

mir.


89

(ČU)

�� q = 66 cca (e = 130) libero

Lećevica (LE)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANEGOSPODINE, SMILUJ SE LE 1.1.

Go

Narod

48

spo

- di

- ne,

-

Skupina: Zapisi (ČU)Snimio: fra Ivan Čupić (ČU) (2009.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

smi

luj- se.

Go

spo

- di

- ne,

-

smi

luj- se.

Kri ste,

-

smi

luj- se.

Kri ste,

-

smi

luj- se.

Go

spo- di

- ne,

-

smi

luj- se.

Go


spo

- di

- ne,

-

smi

Fonoteka, CD

luj- se.




(ČU)

Lećevica (LE)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

SLAVA LE 1.2.

�� q = 66 cca (e = 130) libero

Sla

Svećenik

49Svećenik (nedostaje) : Slava Bogu na visini.

va

- Bo gu

- na

vi si

- ni.

- -

I

Narod* na

zem

lji

- mir

lju

di

- ma

- do

bre

- vo

lje.

-

Hva

- li

mo-

te.

Bla

go

- si

- va

- mo

- te.

Kla

nja

- mo-

ti

se.

Sla

vi

- mo-

te.


ra dive

li- ke- sla

ve

- tvo

je.

- -

Go

spo

- dine

- Bo že,

- Kra

lju

- ne

be

- ski,

-

Bo

že- O

če,

- sve

mogu

-

ći.

- Go

spo

- di-

ne

- Si ne,

-

91

je di

- no-

ro

-

đe

- ni,

- I

su

- se- Kri

ste.

-

Go

spo

- dine

- Bo že,

- Ja ganj

- če-

Bož

- ji,

Si

ne

- O

čev.

- Ko 'i

- o du- zi

-

maš

- grije

he

- svije

ta,

-

smi

luj

- nam

se.

Ko 'i

- o du- zi

-

maš

- grije

he

- svije

ta,

-

pri

mi

- na

šu- mo

li

- tvu.

- Ko 'i

- sje diš

- s des

ne

- O

cu,

-

smi

luj

- nam

se.

Jer

ti

si

je

din

- svet.

Ti

si

je

din

- Go

- spo

din,

- Ti

si

je

din

- sve

viš

- - nji,

- I

su

- se

- Kri

te.

-

Sa


Sve

tim

- Du

hom

- u sla vi- Bo

ga- O

ca.

- A

Fonoteka, CD

men.

-




(ČU)Lećevica (LE)POZIV NA ISKAZIVANJE HVALE LE 1.3.

Tempo gregoriano

Go

Svećenik

50

spo- din

- s va

ma.

-

I

Narod

s du

hom- tvo

jim.

-

Go

Svećenik

re

- sr ca.

-

I

Narod

ma

- mo

- kod

Go

spo

-

dina.

-

’

Hva

Svećenik

lu

- - daj

mo

- Go spo

- dinu

-

Bo

gu

- na še

- mu.

-

Do


Narod

stoj- no- je i pra

Fonoteka, CD

ved

- no.

-

(ČU)Lećevica (LE)SVET LE 1.4.

�� q = 66 cca (e = 130) libero

Svet,

Narod

51

svet,

svet

Go spo- din- Bog

Sa

ba

-

ot.

- Pu

na

- su ne be-

sa

-


93

i zem

lja

- tvo

je

- sla

ve.

-

Ho za

-

na

- - u vi si

-

ni.

- -

Bla go- slov

- ljen

- ko ji- do la- zi- u i

me

-

Go


spod

- nje.

- Ho za

-

na

- u vi

Fonoteka: CD,

si

- ni.

-

(ČU)Lećevica (LE)OČE NAŠ (DIO) LE 1.5.

�� q = 66 cca (e = 130) libero

Do

Narod*

52

đi- kra ljev- stvo

- tvo

je.

- Bu divo lja- tvo

ja,

-

ka kona ne bu- ta

ko- i na zem

lji.

-

Kruh naš svag

da- nji- daj nam

da

nas,

- i

ot pu- sti- nam




du

ge- na

še

- ka ko- i mi ot

pu- šta- mo- duž nici- ma

- na

šim.

-

I


ne u ve- di- nas u

na

past,

- ne go- iz ba- vi- nas

Fonoteka: CD,

od

zla.

(ČU)Lećevica (LE)JAGANJČE BOŽJI LE 1.6.

�� q = 66 cca (e = 130) libero

Ja

Narod*

53

ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi

- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ja ganj- če- Bož ji,

- ko ji- o du- zi

- maš

-

grije

he

- svije

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ja ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- o du- zi

- maš

-

grije


he

- svije

ta,

- pri

mi

- na

šu- mo

Fonoteka: CD,

li

- tvu.

-



95

(ČU)

Tempo gregoriano

Lećevica (LE)OTPUST NA KRAJU MISELE 1.7.

...O

Blagoslovsvećenika

54

tac

- i

Sin

i

Duh Sve

ti.

-

Narod

A

men.

- -

I

Svećenik

di

- te- u

mi

ru.

-

Narod

Bo

gu

- hva

la.

-


Fonoteka: CD,




(GR)VJERUJEMB 1.4a.

Stankovci (B)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (DIO)

�� q = 64 cca (e = 130) libero

55(Nedostaje početni dio teksta. Nejasno ispjevan.)

I

u

Skupina: Zapisi (GR)Snimljeno: Na Mladoj misifra Petra Klarića (1987.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

je dno

- ga

-

Go

spo- di- na

- I

su

- kri

- sta,

- je di- no- ro- đe- na- Si

na

-

Bož

jega.

-

Ro

đe

- na

- od

O ca

-

pri je- svih

vje

ko

-

va.

-

Bo

ga- od Bo

ga,

-

svje

tlo- od

svje

tla,

- pra vo- ga- Bo

ga

- od

pra

vo- ga- Bo

ga.

-

Ro

đe

- na

- ne

stvo re- na,

i sto- bit

- na

- s O

cem,

- po kom' je sve

stvo

re- no.

-

Ko

'i

- ra

di

- nas

lju di,

-

ra dina

še

- ga

- spa

se

- nja

- si

ša

- o

- s ne

-

97

be

sa.

-

I

u

tje

- lovi- o- se

po

Du

hu- Sve

tomu

- od Ma

ri

- je

- Dje

vi

- ce:

-

i po

sta- o- čo

vje- kom.

-

Ras

*

pet

- ta

ko

- đer

- za

nas:

pod Pon

ci

- jon

- Pi

la

- ton

- mu čen- i po

ko- pan.

-

’

I

us

krs- nu- o

- tre

ći- dan po Sve

tom

- Pi

smu.

-

I

/ 0 (nerazumljivo.) sje

di- s des ne- O

cu.

-

I

o

pet

- će

do

ći- u sla visu

diti- ži

ve

-

i

mr

tve.

- i

nje go- vu- kra ljev- stvu- ne

će- bit

kra

ja.

-

I

u

Du

ha

- Sve toga,

- Go spo- di- na

-

i



ži vo- tvor

-

ca;

- ko 'i- iz la- zi- od O

ca

- i Si

na.

-

Ko

'i

- se

s O

cem

- i

Si

nom

- sku pa- ča

sti,- za

jed

- -

nono

sla

vi;

- ko 'i- je go vo

- ri- o- po pro

ro- ci- ma.

-

I

u

jed

nu

- sve

tu

- ka

to

- lič

-

ku

-

i

a

po- stol

- sku

- Cr

kvu.

-

Is

po- vje- dam- je

dno

-

,

kr

šte

-

nje

- za o pro- šte

- nje

- grije

ha.

-

Iš

če

- ku- jem

- us

krs- nu

- će

- mr

tvih.

-

’

I


ži

vot

- bu du- će- ga- vije

ka.

- A

men.

-

Fonoteka: CD,


99

Sumartin (S)PJEVANA MISA ZA MRTVE ULAZNA PJESMA (PRISTUP) S 1.1.

(VU)

q = 76 cca (e= 160) libero

Po

56

koj- vječ

ni

-

da ruj- mu, Go

Skupina: Zapisi (VU)Snimio: Siniša Vuković (1997.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

spo

-

di

- ne,-

Fine

i

svje tlost- vječ

na

-

ne

ka

- mu

svjet

li.-

Te

Ps 64

bi,

- - Bo že

- pri

pada- pje

sma- na Si

o- nu,-

te bi- se iz vr- šu- je- za vjet- u Je

ru- zo- le- mu:

-

D.C. al Fine

u


sli- ši- mo

litvu- mo

ju- te

bi- do la- zi- sva

ko-

,

tije

Fonoteka, CD

lo.

-

nOTnI zAPISI VU 1997.



SumartinPJEVANA MISA ZA MRTVE (1)GOSPODINE, SMILUJ SES 1.2.


(VU)

Go

Narod*

57

spo

- dine,

-

(e) smi

luj

- se.

Go

Narod

spo- di- ne,

-

(e) smi

luj

- se.

Kri ste,

-

(e) smi

luj

- se.

Kri ste,

-

, (e) smi

luj

- se.

Go

spo- di- ne,

-

(e) smi

, luj

- se.

u s p o r e n o

Go


spo- di- ne,

-

,

(e)

(e) smi

, luj

-

Fonoteka: CD,

se.


101

Solist

Sumartin (S)ČITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLA APOSTOLA KORINĆANIMA (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA KORINĆANIMA) (1 Kor 15, 51-58) S 1.3.

(VU)


Šte

58

nje- Knji

ge

- bla že- noga- Pa

vla- a

po- sto- la

-

So

*)

lu- nja- ni- ma.

-

E vo- am ka zu- jem- o taj-

stvo:-

Svi će modo

i- sta- us

krs- nu

- ti,

- a li- se ne

će- mo- svi

pro mije- ni- ti.

-

U

čas, u tre nu- će- o

ka,

-

na

zvek

po sljed- nje- trub

lje:-

jer će trub

lja- za

tru- bi- ti,

-

i

mr tvi- će us

tati- ne

ra- spad- ljivi,

-

i

mi

će mo

- se

pro mije

- niti.

-

Jer

o vo- ras pad- lji- vo- tre

ba- da se

o bu- če- u

ne ras- pad- ljivo,

- i

o vo- u

mr- lo

- da se o -



’

bu

če

- u

ne

u

- mr

- lo.-

Al

kad se o vo- u

mr- lo- o

bu- če- u

ne u- mr- lo,

-

on da- će

se is

pu- ni- ti- riječ

što je na

pi- sa- na

-

pro ždr- ta- je smrt

u

po

bje- di.

-

Gdje je, smr ti,- po

bje- da- tvo

ja?- Gdje

je, smr

ti,- os

tan- tvoj?

Os tanje smr

ti- grijeh,

a

si la- je grije

ha

- Za kon.

-

A

li- hva

la- Bo

gu,

- ko ji- nam da de- po bje du- po Go spo- di nu

-

na še

- mu

- I su- krs- tu.

-

Za to,- bra ćo- mo

ja- lju

bez- na,

-

bu di- te- stal

ni- i ne

po- ko- lje- bi- vi,

-

na

pre- duj- te- u

dje lu- Go

spod- nje- mu,

- vaz da- zna

ju- ći

-

103

da trud vaš(pjevač odjednom učinio stanku)

ni je

- u

za

- - - lud

-

u s p o r e n o

pred


Go

spo- di- nom.

-

Fonoteka: CD,

Sumartin (S)POSLJEDNICA "DAN OD GNJEVA" S 1.4.

�� q = 60 cca (e = 120) libero

(VU)

Dan

59

od

gnje

va,

- vaj,

ne

mi

- lo- sv'jet

će

spr žit

-

o

gnja-

si

lo,- ve

li- Da

vid- sa

Si

bi

- lon.

-

Trub

lja

- ču

dan- zvuk

će da

ti,- po

grob

ni

-

can

-

za

je-

ka

- ti,- si

lom- pred sud sve

sa

bra

- ti.

-

Da'

im,

Bo

že- Go

spo- di- ne,- vječ

ni-

po

koj

-

za


tvo je-

i

me,- I

su- kr- ste,- Sin

Ma

ri

- je.- A

Fonoteka: CD,

men.

-





Solist

Sumartin (S)PRIKAZANJES 1.5.

(VU)


Po

60

koj- vječ

ni

-

da ruj- mu, Go

spo

-

di

- ne,-

i svjet lost- vječ

na

-

ne ka- mu svjet

- li.

Pri

no

- si- mo- ti, Go

spo- di- ne,

- mo li- tve- i

hva

le;-

pri

mi

- sa mo- o vu- du

šu

- ko je- se da

nas- spo mi

-

nje

- mo.-

U

či

- ni,- Go

spo- di- ne,

- da iz smr

ti- prije

đe- u

ži

vot.

-

Ka

o- - što

si ga ne

koć- o

be- ća- o

-

A


bra- ha- mu- i

nje go- vu- po

tom

-

stvu.

Fonoteka, CD

-


105

SVETS 1.6.


(VU)

Svet,

Narod*

61

svet,

svet

Go

spo- din- Bog

Sa

ba- ot.

-

pu na- su ne be- sa- i zem

lja- tvo

je

- sla

ve,-

Ho za- na- u

vi si-

- - - ni!

Bla go- slov- jen- ko

ji- do la- zi- u

i me-

Go


spod- nje.- Ho

za

- na

- u

vi si

-

ni!

Fonoteka: CD,

-




Narod*

JAGANJČE BOŽJIS 1.7.


(VU)

Ja

62

ganj- če- Bož ji,- ko

'i- o du- zi- maš- grie

he- svie

ta,-

smi luj- nam se.

Ja ganj- če- Bož

ji,- ko

'i- o du- zi- maš-

grie he- svie

ta,- smi

luj- nam

se.

Ja ganj- če- Bož

ji,-

’

ko


'i- o du- zi- maš- grie

he- svie

ta,- da

ruj- mu po

koj- vječ

Fonoteka, CD

ni.

-

(VU)

Solist

PRIČESNA S 1.8.


Svjet

63

lost- vječ

na- sviet

tli- la-

nje mu,- Go

spo- di- ne,

-

’ ’

s tvo


jim- sve

tima- u

sve

vie

ke- jer

ti

si mi

lo

sr

- - dan.

Fonoteka, CD

-



107

Solist

NAPJEVI ZA SLUŽBU RIJEČI (2)Sumartin (S)U NEDJELJU ― SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

ČITANJE KNJIGE IZREKA (Izr 8, 22 - 25, 35)(ŠTENJE KNJIGE MUDROSTI) S 2.1.

(VU)


Šte

64

nje- Knji ge

-

ovdje pjevač učinio dužu stanku

Mu

dro

- sti.

-

Go spod- me

je i ma- o- u po čet

- ku- pu

to- va- svo

jih,

-

pri je- ne

go- je i

šta- u

či- ni- o

- od po

- - - - -

čet

ka.

- -

Od

vije ka- sam po

sta- vlje- na

-

i

o'

dav ni-

na,

- pri je-

po stanka

-

zem

- lije.

Još ne bija- še- bez

dana,-

a

ja

bih za

če- ta:

- još

ne bija- hu-

(mjesto: provreli)pro

veli- iz

vo- ri- vo

da:-



ni ti- još po

staja- hu- go

le- me- pla

ni- ne:

-

pri je- - bre

gova- ja

sam se

(e)

ro

di

- - la.

-

Ko me

ne- na

đe,

- na ći- će ži

vot,-

i


cr

pi- ti- će spa

se- nje

-

od

Go

spo

- da.

-

Fonoteka, CD


109

(ČU)Mirlović Zagora (MZ)ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA RIMLJANIMA) (Rim 5, 1-2. 5-8)

MZ 2.2.


Šte

Solist

65

nje

- knji

ge-

bla že- nog- Pa

vla

-

a

(a)- - - - -

po- - sto- la

-

Rim

lja

- ni- ma

-

Bra ćo:

- Po

o prav- da- nju- vje

rom- u

mi ru smo s Bo gom

-

po

Go

spo- di- nu- na

še- mu- I

susu-

(u)

Kri

stu.-

Po

nje

mu,- u

vje ri,- i

ma- mo- i pri stup- u

o vu- mi

lost

-

u

ko joj- sto

ji- mo i

di či- mose na

dom- sla

-

(a)

ve

- - - -

Bož je.

-

Na

da

- pak ne po

sti- đu- je.

-

Ta lju bav- je

Bož

ja- raz

live- na- u

sr cima- na

šim- po

Du hu- Sve

tom-

NOTNI ZAPISI VU 1997., ČU 2013.


ko

ji- nam

(am)

je dan!

Do i- sta-

dok

mi još bi

ja- smo- ne

moć- ni

- Krist je u svo je- vrije

me

-

za

nas bez

bo- žni

-

(i)-

ke

- - u

mro.-

Zbi

lja,- je

dva- bi tko

za pra

ved- na- u

mro

- mo žda- bi se za

dob ra- tko

i

od va- ži- o- u

mrije- ti

- a Bog po

kaza- lju

bav- svo ju-

pre

ma- na

ma- o

va-

(a)-

ko:

- - -

dok

još

bi ja- smo- grješ

nici,

- Krist

za

nas

u s p o r e n o

u


mri

- je.-

Riječ

Go

Fonoteka, CD

spod

- nja.

-


111

(ČU)Drniš (DN)ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLAKORINĆANIMA) (1 Kor 5, 6-9)DN 2.3.

Libero

Šte

Solist

66

nje- Knji ge

-

bla že- noga- Pa

vla- a

po- sto- la

-

Ko

rin- ća- ni- ma.

-

Bra ćo!

-

Zar

ne zna te

- da ma lo- kvas

ca- sve

tije sto- u kva- sa?

-

O

či- sti- te- sta

ri- kva

sac

- da

bu de- te- no

vo

-

tije

sto,-

ka o- što i

je ste- bes

kvas- ni,

-

jer

je žr

tvo- va- na- pas

hana ša,

-

I sus- Krist.

Za

to- svet

kuj- mo

-

ne sa sta rim- kvas

cem,

-

’

ni

kvas cem- zlo

će- i

pa kosti,

-

ne

go

-

u s p o r e n o

s bes


kvas- nim- kru

ho- vi- ma

-

či

sto- će- i

sve

Fonoteka, CD

to

- sti.

-




Libero

(VE)

Brist (BR) ČITANJE POSLANICE APOSTOLA PAVLA TITU (Tit 2, 11-15)(ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA TITU)BR 2.4.

Solist

Šte

67

nje- knji

ge

- bla že- noga- Pav

la- a

po- sto

Skupina: Zapisi (VE)Snimio: Martin Veža (2015.)fra Stipica Grgat (2015.)

- la

-

Ti tu.

- (u)

Pre dragi,

-

po kaza- se mi

lost- Bo ga- Spa

si- te- lja-

na še- ga- svi

ma-

lju

di- ma,- u

če- ći

- nas

da

od ri- ču- ći- se

bez bo- žno- sti- svje

tovnih- že

lja,- is

kre- no- i pra

ved- no- i

po bo- žno- ži

ve- mo- na

o vo- mu

- svije

tu

-

če ka- ju- ći- bla

že- no- u

fa- nje- i do

la- zak- sla

ve- ve

liko- ga- Bo

ga-

i

Spa si- te- lja- na

še- ga-

I su- kr- sta

-

ko

'i- je da

o- sa

mog- se be- za

nas

113

da nas ot

ku- pi- od

sva koga- be

za- ko- nja- i

o či- sti- se bi-

na rod- iz brani- ko

'i- rev

nu- je- za

do bra-

dje

la.-

To

go vo- ri- i

poj

u

u


Kri stu- I

susu- Go

spo- du- na

še- mu.

-

Fonoteka, CD




(MA)

desna stranaq = 88 cca (e = 140) libero

EUHARISTIJSKI NAPJEVI (3)Mirlović Zagora (MZ)

ZDRAVO TJELO ISUSOVO ― ZDRAVO KRVI ISUSOVA (PRVA VARIJANTA)MZ 3.1.

Zdra

68

vo- tje

lo

- I

su

- so

- vo,

-

na

ol

ta

- ru

-

po

sve

- će

- no.

-

liva strana

Mi

lost

- ljud

'ma

- na

ni

- zi

- ni,

-

Bo

gu

- hva

la

-

na

vi

si

Z a v r š e t a k

- ni.

- A

men.

-

Ženski glas

Muški glas

desna stranaZDRAV' ISUSE

hvasu

la,se,

--

teuz

bivi

--

diše-

ka,ni,

-- za

te

bi

nas

- sla

mno gova

--

TeZdrav'

Narod

biI

-

suhva

-la,se,

--

po

ni

- že- ni.

-

u

vik

- vi

Z a v r š e t a k

ka.- A

men.

-


Fonoteka: CD,


115

(ČU)


Mirlović Zagora (MZ)ZDRAVO TILO ISUSOVO ― ZDRAVO KRVI ISUSOVA (DRUGA VARIJANTA) MZ 3.2.

Zdra

69

vo

- ti

lo

- I

su

- so- vo,

-

na

ol

ta- ru

-

po

sve

- će- no.

-

liva strana

Zdra

vo

- kr

vi

- I

su

- so- va,

-

na

ol

ta- ru

-

po

sve

- će- no.

-


Fonoteka: CD,


(MA)



Mirlović Zagora (MZ)ZDRAVO TILO ISUSOVO (NOVA VARIJANTA)MZ 3.3.

q = 82 cca (e = 160) rubatodesna strana Svi

(GR)

(na isti način)*)

1 ženski glas

Ženski glas

Počimatelj

Muški glas

70

I

su

- so- vo,

-

I

su

- so- vo,

-

Zdra

vo

- ti

lo

- I

su

- so- vo,

-

na

ol

ta- ru

- po

sve

- će- no.

-

na

ol

ta- ru

- po

sve

- će- no.

-

liva strana Svi

I

su

- so- vo,

-

Zdra

vo

- ti

lo

- I

su

- so- vo,

-

117

od

Di

vice

- po

ro

- đe- no.

-

od

Di

vice

- po

ro

- đe- no.

-


Fonoteka, CD


Miljevci (MI)ZDRAVO TILO ISUSOVO (PRVA VARIJANTA)MI 3.4.

(ČU)

MiZdra

Ženski glas

71

-volost

tiljud 'ma

lo

--

Ina

suni

--

sozi

--

vo,ni,

--

Muški glas

naBo

guol

- hvata

-

laru

-- po

sve

- će- no.

-

na

vi

Z a v r š e t a k

si

- ni.

- A men.

-


Fonoteka, CD

NOTNI ZAPISI GR 2013., ČU 1990.




(GR)


Miljevci (MI)ZDRAVO TILO ISUSOVO ― ZDRAVO KRVI ISUSOVA(DRUGA VARIJANTA) MI 3.5.

Zdra

72

vo- ti

lo

- I

su

- so- vo,

-

na

ol ta

- ru

- po - sve

će

- no.

-

ZDRAV' ISUSE

7. Te1. Zdrav,

biI

- hvasu

-

lase

--

teuz

bivi

--

diše

-

ka,ni,

--

zate

nasbi-

mnosla

gova

-

-po

ni

- že- ni.

-

u


vik

vi

kom.

- A

Fonoteka: CD,

men.

-


119

(ČU)Širitovci (Miljevci) (ŠR)ZDRAVO TILO ISUSOVO ŠR 3.6.

q. = 70 (e = 140) rubato

Ženski glas

Muški glas

ZdraZdra

73

vovo

--

tikr

lovi

-- I

I

susu

-- so

so--

va,vo,

--

nana

olol

tata- ru

ru

--

popo

svesve

--

ćeće

--

na.no.

--

ZDRAV' ISUSE

Zdrav

I

su- se,

- uz

vi

- še- ni,

-

za

nas

mno go

- po

ni

- že- ni.

-


Fonoteka, CD




Rupe (RU)ZDRAVO TILO ISUSOVORU 3.7.

desna strana


(GR)

Ženski glas

Muški glas

74

I

su

- so- vo,

-

Zdra

vo

- ti lo

-

na

ol

ta- ru

- po

sve

- će- no.

-

liva strana Svi

I

su

- so- vo,

-

Zdra

vo

- ti lo

-

od

Di

vice

- po

ro

- đe

- no.-

121

desna strana

ZDRAV' ISUSE

Svi

uz

vi

- še- ni,

-

Zdrav'

I

su- se

-

za

nas

mno ge

- po

ni

- že- ni.

-

(umj.: mnogo)

desna strana

ZDRAVO KRVI

Svi

I

su

- so- va,

-

Zdra

vo

- kr vi

-

na

ol

ta- ru

- po

sve

- će- na.

-


Fonoteka, CD




(GR)Banjevci (BA)ZDAVO TILO ISUSOVO BA 3.8.


Ženski glas

Muški glas

Zdra

75

vo- ti lo,

- I

su

- so- vo,

-

na

ol ta

- ru

- po

sve

- će- no.

-

ZDAVO KRVI ISUSOVA

Zdra

vo- kr

vi,

- I

su

- so- va,

-

na

ol ta

- ru

- po

sve

- će- na.

-


Fonoteka, CD


123

(GR)


Radošić (RA)ZDRAVO TILO ISUSOVO RA 3.9.

desna strana

Zdra

Narod

76 vo

- ti lo

- I

su

- so-

vo,

-

na

ol

ta-

ru

- po

sve

- će- no.

-

liva strana

Mi

lost

- lju din

- na

ni

zi-

ni,

-

Bo


gu

- sla

va

- na

vi

si

Z a v r š e t a k- ni.- A

Fonoteka: CD,

men.

-

(ČU)Kljaci (KLJ)ZDRAVO TJELO ISUSOVO KLJ 3.10.

q. = 70 (e = 146)

Zdra

Ženski glas

77

vo- tje

lo

- I

su

- so- vo,

-

Muški glas

na

ol ta

- ru

- po

sve

- će- no.

-


Fonoteka, CD






(ČU)Pakovo Selo (PS)ZDRAVO TILO ISUSOVO PS 3.11.

Zdra

Narod

78

vo- ti

lo

- I

su

- so- vo,

- na

ol

ta

- ru

- po

sve

- će- no.

-

ZDRAVO KRVI ISUSOVA z a v r š e t a k

MiZdra


volost-- kr

ljud

vi'ma

--

Ina

suni

- so

zi--

va,ni,

--

zaBo

nasgu

-grišsla

neva

-

prona

livi

- vesi

--

na..ni.

Fonoteka: CD,

-- A men.

-


(ČU)Lećevica (LE)ZDRAVO TILO ISUSOVOLE 3.12.

Zdra

Narod

79

vo- ti

lo

- I

su

- so- vo,

- na

ol

ta

- ru

- po

sve

- će- no.

-

ZDRAVO KRVI ISUSOVA

Zdra

vo- kr

vi

- I

su

- so- va,

- na

ol ta

- ru

- po

sve

- će- na.

-

Te


bi- hva

la,

- te

bi

- di ka,

- te

bi

- sla

va

- u

vik

vi

ka.

Fonoteka, CD

- A

men.

-



125

Solist

(VU)

BOŽIĆNI NAPJEVI (4)Sumartin (S)OFICIJ (SLUŽBA) PSALAM 95 (94) UZ ANTIFONU "ISUKRST NAM SE PORODI" (NA BOŽIĆ ― NA I. NOĆNICI) S 4.1.

e = 148 cca (q = 74) libero

I

80 Antifona

su- krst- nam

se

po

ro

- di:-

Do đi- te,

-

po

klo

-

ni

- mo

- se.

dva pjevača/Ps 95 (94)

Do đi- te,- za

pjevaj- mo- Go

spo- di- nu,- ra

duj- mo- se

Bo gu- spa si- te

- lju

- - svo je- mu:

-

u ra- ni- mo- pred

li ce- nje

go- vo- s hva

lom,

-

i u pje

smama- ra

duj

- mo

- se

nje

mu.

-

Zbor

I su- krst- nam

se

po rodi:-

Do đi- te,

-

po

klo

-

ni- mo- se.

NOTNI ZAPISI ČU 2013., VU 1997.


bo go- vi- ma:

- i ne od bija- puk

svoj:

jer su u ru ci- nje

govoj- svi

kra je- vi- ze malj

- ski,

-

i vi sine- gor

ske

- on

gle

da.

-

Zbor

Do


đi- te,- po klo

-

ni

- mo

Fonoteka: CD,

- se.

Solist

(VU)Sumartin (S)OFICIJ (SLUŽBA) PSALAM 98 (97) "PJEVAJTE GOSPODU PJESMU NOVU"(NA BOŽIĆ―NA III. NOĆNICI) S 4.2.


Pje

81

vaj- te- Go

spo- du- pje

smu

- - no vu:

-

jer je u či

- ni- o

- ču

de-

sa.

-

Po mo- že- mu

des

ni

- ca- nje

gova:

- i mi ši- ca- sve

ta

-

nje

go

- va.

-

Po zna- to- to u

či- ni- Go

spod-


127

spa

se

- nje- svo

je:- pred li cem- na

roda- o

bja- vi-

prav

du-

svo

ju.

-

Spo me- nu

- o- se mi

losti- do

ga-

-

đa

ja- svo

jega:

- i vjer nosti- svo

je-

do

mu- I

zra

- e

- lo

- vu.

- Vi dje- še- svi

kra

-

lje

vi

- zem lje:

- spa se- nje- Bo

ga-

,

na

še

- ga.-

Kli či- ve

selo- Bo

gu,- sva ko- li

-

ka

zem

ljo:

-

pje

Analize i napomene - Komentari br. 81

vaj,- ra

duj- se

i

pje(po

Fonoteka, CD:

vaj.*)pije

-

-

vaj)-




(VU)

Sumartin (S)(NA BOŽIĆ― NA III. NOĆNICI)HOMILIJA SVETOG AMBROZA BISKUPA (Knj. 202 gl. L.) S 4.3.


Ho

Solist

82

mi

- li

- ja- sve

toga- Am

bro za- bi

sku

- pa.

-

Po gle- daj- tena

po če- tak- Cr

kve,- ko

ja- se di

že:-

Krist se ra

đa,- a

pa sti

- ri- po

če- še- bdje

ti:-

da bi sta dana

roda,- ko

ji- su pri je- ži

vje- li-

ka o- ži

vo- ti- nje,-

sku pi- li- u tor

Go spod- nji,- da

u mrač nim- noć

nim- tmi

nama-

’

ne bi- stra

da- li- od

na pada- ja- du

ho- vnih- zvije

ri.

-

I

do bro- bdi

ju- pa

sti- ri,- ko

je- u

či- do

bri- pa

stir.

-

129

Sta do- je da

kle- puk,

noć

svijet, a

pa sti- ri-

sve će- ni- - ci.

A mož daje pa

stir- o

naj,-

ko mu- se go

vo- ri:-

Bdij

i krije

pi.

-

Jer

Go spod- ni je- sa mo- bi

sku- pe- po

stavi- o

-

da ču vaju- sta

do,- ne

go- je i An

đe- le- o

-

dre


di

- o.

- A

ti,

Go

spo-

de,- smi

luj- se na

Fonoteka, CD:

ma.-




(VU)Sumartin (S)TEBE BOGA HVALIMO (NA BOŽIĆ ― NA III. NOĆNICI) S 4.4.


Te

Solist

83

be

- Bo ga- hva

li

- mo:

- te be- Go

spo- di- na-

is

po

-

vije

-

da

- mo.-

Te be

- vječ

no

- ga

-

O

ca

- - - sva zem

lja

-

štu

je.

-

Te

bi

- svi An

đe

- li,

- te bi- Ne

be- sa- i

sve ko-

li

ke-

vla

sti:

-

Te be

- Ke ru- bi- ni- i

Se ra-

-

fi

ni

- - - ne pre- sta- nim- gla

som-

’

va

pi

- ju:-

Svet,

Svet,

Svet

Go

spo- din- Bog

Sa

ba

- ot.-

Pu na

- su ne be

- sa

- i

zem

lja

- - -

ve


li- čan- stva- sla

ve- tvo

je.

Fonoteka, CD:

-


131

Pivaoczi.

Pivaoczi.

q. = 40 cca (e = 120) (suvremena transkripcija - fra Ivan Glibotić)

BOŽIĆNE PJESMENeodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)KLANJAM TI SE, KRALJIĆU F 4.5.

(TR)

Spa

d Na Boxich (Franjevački samostan u Makarskoj - Izvorni zapis)

- vaj, spa vaj,

-

Di ti

-

chiu.

.

la

d Na Porogegne G. N. IssukarstaPisma Pastirska.

.gnam

(Franjevački samostan u Fojnici - Izvorni zapis)

ti

.- se

Kra

. gli chiu,

- -

Kla

84

K

njam- ti

se, Kra

lji

- ću,

-

bo

žan- stve

- ni- di

ti

- - ću,

-

pre

du- bo

- kim

- po klo

- nom

-

du šom,

- sr

cem,- ko

lje

- nom.

-

Odgovor

dpa

-

.

vaj,

spa vaj,

.

-

. Di ti chiu,

-

Spa

S

Pripjev

vaj,- spa

vaj,- di

ti

- - ću,

-

o

ne bes

- ki- kra

lji

- - ću,

-

NOTNI ZAPISI VU 1997., TR 2013.


ja

ću te

be

- - ču va

- ti,

-

mo

d jim

- sar

czem- - gri

a- ti.

-

svo


jim- sr

cem

- gri

ja- ti.

-

Fonoteka: CD,

(MA)


Mirlović Zagora (MZ)U SE VRIME GODIŠTA (STARIJA VARIJANTA) MZ 4.6.

U

85

se

vri

me

- go

di

- šta

-

mir

se

svi

tu

- na

vi- šta,

-

po

ro

- đe

- nje

- di

ti- ća

-

od


di

vi

- ce

- Ma

ri-

Fonoteka: CD,

je.

-



133

1 ženski glas

(GR)

desna strana


Mirlović Zagora (MZ)U SE VRIME GODIŠTA (NOVA VARIJANTA) MZ 4.7.

86

Ženski glas go

di- šta,

- mir se svi

tu- na

vi

- šta,

-

U

Muški glas

se vri

me

-

(na isti način)

po

ro- đe

- nje- di

ti- ća

- od di vi

- ce- Ma

ri

- je.

-

liva strana

di vice,

- i ne be

- ske- kra

lji

- ce,

-

Od

pri či

- ste

-

an đe- o

- ske- ce

sa- ri- ce,

- sve te- di

ve- Ma

ri

- je.

-


Fonoteka, CD:

NOTNI ZAPISI MA 1982., GR 2013.



1 ženski glas

(GR)Rupe (RU)U SE VRIME GODIŠTA RU 4.8.

q = 67 cca (e = 124) libero (na isti način)

87

mir se svi

tu- na

vi- šta

-

Ženski glas

desna strana

U

Muški glas

se vri

me- go

di- šta

- mir se svi

tu- na

vi- šta

-

po

ro- đe

- nje- di

ti- ća

- od Di vi

- ce- Ma

ri

- je.

-

liva strana

i ne be

- ske- kra

lji

- ce,

-

Od

pri či

- ste

- Di

vi

- ce

-

an

đe- o- ske- ce

sa- ri- ce

- sve te- Di

ve- Ma

ri

- je.

-


Fonoteka, CD:


135

(GR)Miljevci (MI)U SE VRIME GODIŠTA MI 4.9.


Narod

U

88

se

vri

me

- go

di- šta,

- mir

se

svi

tu

- na

vi- šta,

-

po


ro

- đe

- nje

- di

ti- ća

- od

di

vice

- Ma

Fonoteka: CD,

ri

- je.

-

(GR)Banjevci (BA)U SE VRIME GODIŠTA BA 4.10.


U

Narod

89

se vri

me

- go

di

- šta

-

mir

se svi

tu

- na

vi

- šta,

-

po

ro- đe

- nje

- di

ti

- ća,

-

od


dje

vi

- ce

- Ma

Fonoteka: CD,

ri

- je.

-





(GR)Čvrljevo (H)U SE VRIME GODIŠTA H 4.11.


U

Pivači

90

se

vri

me

- go

di

-

šta

- mir

se

svi

tu

- na

vi

- šta,

-

po


ro

- đe

- nje

- di

ti

- ća

- od

di

vi

- ce

- Ma

Fonoteka: CD,

ri

-

je.-

(ČU)Promina (PR)U SE VRIME GODIŠTA PR 4.12.


U

Narod

91

se vri

me- go

di

- šta

- mir se svi

tu- na

vi

- šta:

-

po ro- đe

- nje

- di

ti- ća

-

od

di vi

- ce- Ma

ri

- je.

-

po


ro- đe

- nje

- di

ti- ća

-

od

di vi

- ce- Ma

Fonoteka: CD,

ri

- je.

-



137

(ČU)Pakovo Selo (PS)U SE VRIME GODIŠTA PS 4.13.

q = 76 (e = 154) libero

U

Ženski glas

92

se

vri me- go

di

- šta,

- mir se svi

tu- na

vi

- šta:

-

Muški glas

po ro- đe

- nje- di

ti

- ća

- od di vi

- ce- Ma

ri

- je.

-

Po

ro- đe

- nje- di

ti

- ća

- od di vi

- ce- Ma

ri

- je.

-


Fonoteka: CD,

NOTNI ZAPISI GR 2013., ČU 1988., 2006.



(GR)Radošić (RA)U SE VRIME GODIŠTA RA 4.14.

desna stranaq = 70 (e = 136) libero

U

Muški glas

93

se vri

me- go

di

- šta

-

’

mir se svje

tu- na

vje

- šta,

-

Muški glas

’

po ro- đe

- nje- dje

ti

- ća

-

’

od dje vi

- ce- Ma

ri

- je.

-

’

liva strana

Od

pre či

- ste- di

vi

- ce

-

’

i ne be

- ske- kra

lji

- ce,

-

’

an đe- o

- ske- ce

sa

- ri

- ce,

-

’

sve te- di

ve- Ma

ri

- je.

-


’

Fonoteka: CD,


139

(GR)Mirlović Zagora (MZ)SPAVAJ, SPAVAJ, DITIĆUMZ 4.15.

q = 76 (e = 154) libero (na isti način)

1 ženski glas

94

di ti- ću,

- ti ne be

- ski- kra

lji- ću,

-

Ženski glas di ti

- ću,

- ti ne be

- ski- kra

lji

- ću,

-

Spa

Muški glas

vaj,- spa

vaj,

-

u tim tvr

dim- ja

sli

- cam,

- di te sta

vidi

vi

- ca,

-

maj ka- tvo

ja- pri

mi

- la,

- maj ka- tvo

ja- pri

mi

- la.

-


Fonoteka: CD,




(GR)Banjevci (BA)SPAVAJ, SPAVAJ, DITIĆU BA 4.16.


Spa

Narod

95

vaj,- spa

vaj

- di

ti

- ću,

-

ti

ne be

- ski

- kra

lji

- ću,

-

u

tim tvr

dim

- ja

sli

- cam

-

gdje

te sta

vi

- Dje

vi

- ca,

-

maj

ka- tvo

ja

- pre

mi

- la,

-

maj


ka- tvo

ja

- pre

mi

Fonoteka: CD,

- la,

-


141

(GR)Brist (BR)O, PRESLAVNA, BETLEMSKA ŠTALICA BR 4.17.


T.

B.

O,

96

pre

slav

- na,

- be

tlem

- ska,

- troš

na

- šta


li

- ca,

-

u

ko

joj

- nam

po

ro

- di

- sin

ka

- Dje

vi

- ca.

-

u

ko

joj

- nam

po

ro

- di

- sin

ka

- Dje

vi

- ca.

-


Fonoteka: CD,




Narod*

(VU)Sumartin (S)VESELI SE, MAJKO BOŽJA S 4.18.

q = 64 cca (x = 136) rubato

Ve

(

97

se

- li

-

se,

-

Maj

ko

- Bo

žja,

-

pu

na

- mi

lo

- sti.

- Ve

se

- -

li

se,

-

i

ra

duj-

se

raj

ska

-

svje

tlo

- sti.

- Jer

si

no

ćas

-

po

rodi

- la,

- slat

kim

- mlije

kom

-

za

do- ji

- la,

-

Bo

ga

- na

še

-

-

ga,


Bo

ga

- na

še

-

ga.

Fonoteka, CD

-


143


Mirlović Zagora (MZ)JA SE KAJEM (NOVA VARIJANTA)MZ 5.1.

(GR)

(na isti način)

1 ženski glas

Ženski glas

Muški glas

98

Bo

že

- mi li,

-

Bo

že

- mi li,

-

Ja

se

ka jem,

-

od

sva

koga

-

gri

ja

- mo ga,

-

solo II

gor

ko

- cvi li

-

mo

je

- sr ce

-

jer

u

vri- di

-

te

be

- Bo ga.

-


Fonoteka: CD,

NOTNI ZAPISI VU 1997., GR 2013.




Čvrljevo (H)JA SE KAJEMH 5.2.

(GR)

Ja

Pivači

99

se

ka

jem,

- Bo

že

- mi li,

- od

sva

ko

- ga

- gri

ja

- mo ga,

-

mo


je

- sr

ce

- gor

ko

- cvi li

- jer

u

vri

- di

- te

be

Fonoteka: CD,

- Bo ga.

-

(ČU)Konjevrate (KO)JA SE KAJEM KO 5.3.


Ja

Narod

100

se

ka

jem

- Bo

že

- mi li

-

od

sva

ko-

- grje ha

- mo ga,

-

mo

je

- sr

ce

- gor

ko

- cvi li

-

što


u

vrje- di

- te be

- Bo

Fonoteka: CD,

ga.

-



145

(GR)Rupe (RU)JA SE KAJEM RU 5.4.


Ženski glas

Muški glas

101

desna strana

Bo

že

- mi li,

-

Ja

se

ka jem,

-

od

sva

koga

- gri

ja

- mo ga,

-

liva strana

gor

ko

- cvi li

-

mo

je

- sr ce

-

jer

u

vri- di

- te

be

- Bo ga.

-


Fonoteka, CD

NOTNI ZAPISI ČU 1978., GR 2013.



q = 70 (e = 140) libero

Radošić (RA)JA SE KAJEMRA 5.5.

(GR)

Ja

Narod*

102

se ka

jem,

- Bo

že

- mi li

-

od

sva ko

- ga

- grije

ha

- mo ga.

-

i

sr ce

- mi

gor

ko

- cvi li

-

jer


u vrije

- di

- te

be

- Bo

Fonoteka, CD

ga.

-

(GR)Miljevci (MI)JA SE KAJEM MI 5.6.

Brzina: q = 57 cca (e = 114) libero

Ja

Narod

103

se ka

jem,

- Bo

že

- mi

li,

- od

sva ko

- ga,

-

gri ha

- mo

ga:

- mo

je- sr

ce

- gor

ko

- cvi li,

-

jer


u vrije

- dih

- te be

- Bo

Fonoteka, CD

ga.

-



147

(GR)Mirlović Zagora (MZ)PUNA TUGE (DIO)MZ 5.7.


Svećenik/Predvoditelj

Kla

104

nja- mo- se te

bi,- I

su- kr- ste,- i

bla go- si- va- mo- te

be.

-

Ženski glas

Muški glas

Narod

Jer si svo

jim- sve

tim- kri

žem- sav

svit ot

ku- pi- o.

-

Svećenik/Predvoditelj: Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. ― Puk: Kako bijaše...,Zatim Svećenik/Predvoditelj nastavi:

Svećenik/Predvoditelj Narod

Smi luj- se

na ma.

-

Smi luj- se na

ma,- Go

spo- di- ne.-


Maj ka- sta

še,

-

Pu

na- tu ge

-

bli zu- kri

ža- ter

pla ka- še,- na

svog Si

na- gle

da

- juć.

-




Od

ža lo

- sti,

- Maj ko- sve

ta,

-

ra ne- Si na

- tvog pro peta,

- nek nam bu

du- u

sr

cu.

-


Fonoteka: CD,

(GR)Miljevci (MI)PUNA TUGE MI 5.8.


Pu

Narod

105

na- tu

ge

- Maj ka

- sta še,

- bli

zu

- kri ža

-

ter pla

ka- še,

- na

svog Si

na

- gle

da

- juć.

-

Od

Pripjev

ža lo

- sti,

-

,

Maj

ko

- sve

ta,

- ra

ne

- Si

na

-

tvog


pro

peta,

- nek

nam bu

du

- u

sr

Fonoteka, CD

cu.

-



149

(VU)

Solist

Sumartin (S)ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLAFILIPLJANIMA) (Fil 2, 5 ― 11) (NA CVJETNU NEDJELJU) S 6.1.


Šte

106 nje

- knji ge

- bla že- noga- Pa vl'-

a po- sto- la

-

Fi

li- - plja ni- ma.-

Bra ćo,

- i sto- o

sje- ća- nje- da

bu de- u va ma-

ka o- i u Kri

stu- I

susu;- ko

ji,- bu

du- ći-

u o blič- ju- Bož

jem,

- ni

je- dr

ža- o- o

tima- či- nom-

iz jedna- čit- se(umj.: s Bogom)z Bo

gom,

- a

li- i

pak- se

be- po

ni- šti-

’

u zev- ši- o

blič- je- slu

ge,

- po

stavi- ši- sli

čan- lju

di- ma,-

i vanj šti- nom- na

đe- se ka

o-

NOTNI ZAPISI GR 2013., VU 1997.


čo vjek-

po

ni- zi- sam

se be

- po stavi- ši- po

slu- šan-

sve do smr ti,- i

to smr

ti

-

na

kri žu.

- Ra

di- če

ga- i

Bog nje

ga- uz

vi- si-

i da

de- mu i

me- ko

'e- je nad sva kim- i

me- nom,-

da se u

i me- I

su- so- vo- po

klo- ni- sva

koko

lije- no

-

na ne bu- i

na zem lji,- pod

zem ljom:

- i

sva ki- je

zik- da

pri zna,

-

s p o r i j e

da


je Go

spod- I

su- krst- u

sla vi- Bo

ga- O

ca.- (a)

Fonoteka: CD,


151

Solist

Sumartin (S)(NA JUTARNJI VELIKOG ČETVRTKA - II. NOĆNICA)IZ RAZLAGANJA SVETOGA AUGUSTINA BISKUPA O PSALMIMA ― ŠTENJE IV.S 6.2.

(VU)


Iz

107

ra

zla

- ga- nja- sve

tog- A

u- gu- sti- na- bi

skupa-

o psal

, mi- - - - ma.- U

sli- ši,- Bo

že,-

mo litvu- mo

ju:- i

ne pre

zri- pro

šnju-

mo

ju:

- - - - -

po

gle- daj- na

me

i

u

sli- ši

-

(i)

me.

Te ško- mu

če- na- u

ne volji

-

po stav- lje- ne

-

rije či- su o

(o)- - -

vo.

- - - -



Mno go- mo

li,- jer

tr

pi,

- že le- ći- se od

zla

o

slo

- bo

-

- - - (o)

di- - - ti.

-

sva ki- za

o- čo

vjek

- i

li- za

što- ži

vi,- da

se po

pravi,

-

i li- za to- ži

vi,

- da

se po nje

mu

-

u s p o r e n o

do


bar- čo

vjek- vjež

ba.

Fonoteka: CD,

- - - -


153

(VU)Sumartin (S)USTA MOJA (HIMAN NA VELIKI ČETVRTAK ― PRIJENOS SVETOGA OTAJSTVA) S 6.3.

q = 48 cca (e = 80) liobero

Narod*

U

108

sta-

mo

ja,

- uz

di-

ži

- te

-

k pre

slav-

no

- mu

- Tije

lu

- glas

i

krv

dra

gu

- pro

sla-

vi

- te,

-

što

je

pro

li

- za

sve

nas.

�Če

do

- Maj

ke

- ple

meni

- te,

-

ljud


skog

- ro

da-

Kralj

i

Fonoteka: CD,

Spas.




(VU)Sumartin (S)DIVNOJ DAKLE (NA BLAGOSLOVU S PRESVETIM SAKRAMENTOM) S 6.4.


DivBo

O

Narod*

109

nojgu

--

daO

klecu,

--

R

tajBo

nigu

--

oSi

vojnu

- -- -

klahva

njajla 'e

-- s pje

mo- sesmom-

smjerra

nodo

--

mi,snom,

-

stasla

rivi

--

zamo

-konim

- žrve

tvili

--

noči

-

vojnu,

- -- -

nekča

sesti-

samo

-daih

- udu

klošom

--

ni,svom

-

vje

k Durahu

--

duSve

ši

tom--

čonek

vjese

- kovi

- voj

nu

- -- -

nekgla


sposi- s di

zna- jekom(nje)

-- do

jed

puna

--

ni.kom.

-

- A

Fonoteka: CD,

men.

-


155

(ČU)Mirlović Zagora (MZ)DIVNOJ DAKLEMZ 6.5.

e = 120 cca (q = 60) libero Narod

Div

110Svećenik/Počimatelj

noj- da

kle- taj

ni- o

voj

- kla

njaj

- mose smjer

nomi,

sta ri- za

kon

- žr tvi- no

voj

- nek

se

sa da- u

klo- ni,

-

vi radu

ši

- čo vjeko

- voj

- nek

spo

zna

- nje- do

pu

- ni.

-

Narod

Bo

Svećenik/Počimatelj

gu- O

cu,- Bo

gu- Si

nu

- hva

la

- s pje smom- ra

do- snom

-

sla vi- mo

- im

ve li- či

- nu,

- ča

sti

- mo

- ih du

šom

- svom,

Svi

Du


hu- Sve

tom

- nek se vi

nu

- gla

si

- s di

kom- ra

do

- snom.

- A

Fonoteka: CD,

men.

-

NOTNI ZAPISI VU 1997., ČU 2013.



Sumartin (S)ANTIFONA I PSALAM 59 (58) "IZBAVI ME OD NEPRIJATELJA MOJIH"NA JUTRENJI, NA III. NOĆNICI VELIKOG PETKA S 6.6.


(VU)

Od

111 Antifona/solisto nih- ko

ji- u

sta- ju- na me o

slo- bo- di- me, Go

spo- de,-

jer

za o- ku- pi- še- du

šu- mo

ju.- - -

Iz

Ps 59 (58) - tuttiba- vi- me od ne

prija- telja- mo

jih,- Bo

že

- moj,

i od o nih- ko

ji- u sta- ju- na me, o

slo- bo- di- me.

Iz

ba- vi- me od o

nih- ko ji- či ne- be

za- ko- nje:

-

i od kr

vo- pi- ja- ca- ču

vaj

- me.

Jer

e vo,- ho

će,- da vre

ba- ju- du

šu- mo

ju:

-

na sr- nu- še- na

me ja

ki.

- A

na me

ni- ne ma- kri vice,- ni

grije


ha,- Go

spo- de,

- bes kraj- no- je sve

vla da- nje-

Fonoteka: CD,

mo

je.

-


157

Vrgorac (Ž)MUKA GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA PO IVANU (Iv 18, 1 - 19, 42) (DIO) Ž 6.7.

Molto libero

(LJM)

Pjevač

Mu

112

ka

- Go spo

- dina- na

še- ga

Skupina: Zapisi (LJM)Snimio: Ljubomir Markotić (2006.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2013.)

- I

su- sa- Kri

sta

-

’

po

I va- nu.

-

U

o

no- vrije

me:

-

I za- đe- I

sus- s u

če- nici- ma- svo

jim-

pre ko- po to- ka- Ce dro

- - na

gdje

bi ja- še- vrt

u ko ji- u

đe- on i

u če- nici- nje

’go- vi.

-

A

Ju

da,- ko ji- ga- iz

dade- zna

dija- še- mje

sto,

-

jer se I

sus- če

sto- on de- sa

staja- še- s u

če- nici- ma- svo

jim.

-

I Ju

da- u

zev- ši- če

tu-

’

i

od

’

ve

li- kih- sve će- nika- i

fa ri- ze- jamom

ke,

- do đe- o

na- mo- sa

svje tilj- ka- ma,-

’

NOTNI ZAPISI VU 1997., lJM 2006.


zub lja- ma- i s o

ruž- - jem.

-

’(em.)

A

I

sus,- zna

ju- ći- sve

’što

će bi ti- od nje

ga,

-

stu pi- na

prijed-

’i

re

če- - im:

Isus

"Ko

ga

- - - tra

ži

- - te?"

-

Pjevač

A

o ni-

’od

go- vo

-

ri še- - - mu:

(Turba - Svjetina) (OC)

"Isusa Naza

SopraniAlti

re

- ća

- ni

- na!"

-

ZBOR

Basi

"Isusa Naza

re

- ća

- ni

-

na!"

- - -

Pjevač

Od

go- vo- ri- im I

sus:

- - - -

’

159

Isus

"Ja

(Pjevač je ovdje modulirao za polustepen više i tako do kraja.)

sam!"

Pjevač

A

s njim

sta ja- še- Ju

da- ko

ji- ga iz

dade.

-

Kad im re

če:- "Ja

sam!"

uz ma- ko- še- na

trag,-

pa do- še- na zem

lju.

- -

A

on

daih o

pet-

’

za

pita:

-

Isus

"Ko

ga

- - - tra

ži

- - te?"

-

A

o

ni-

’re

ko- - - še:

-

"Isusa Naza

SopraniAlti

re

- ća

- ni

- na!"

-

ZBOR

Basi

"Isusa Naza

re

- ća

- ni

-

na!"

- -

NOTNI ZAPISI lJM 2006.


Pjevač

Od

go- vo- ri- im I

- - sus:

’(us:)

Isus

"Re

koh

- - vam da

sam

ja.

A ko- da

kle,-

―

me ne- tra

ži- te,

-

pu sti- te- o ve- da o

du"

- -

―

da

se

is pu- ni- riječ

ko jure

če

- "jer od o

nih- ko

jesi mi

da o- ne

iz gu- bih- ni

jed

noga."

-

’(a)

A

Ši mun-

’Pe

tar- i

ma- ju- ći- mač

’ iz va- di- ga

i u

da- ri- slu

gu-

ve li- kog- sve

će- ni

- ka

- - i

od sije

- če- mu des

no-

u

ho.

-

’(o)

A

on dare

če-

’I

sus-

Isus

Pe

tru:

- -

"Dje

ni- - mač

svoj

u ko

rice!

- Ča šu- ko

ju- mi da de- O

tac,- zar

da ne pi jem?"

-

161

Pjevač

Če

ta,- da

kle- i

ti su- ćnik

- i

slu ge- ži

dov- ske,- u

hva- ti- še-

I su- sa- i

sve za- še- ga;

i po ve

- do- še- ga naj

prije- k A ni,

-

jer bi

ja- še- tast

Kaj fi,-

’

ko

ji- bi ja- še- ve li- ki- sve će- nik-

o nego

’dine.

-

A

Kaj fa-

bi ja- še- o

naj,

- što da

de- sa

vjet- Ži

do- vi- ma:

-

"Bo lje- je da je

dan- čo vjek- u

mre- za puk."

Za

I su- som- pak, i

đa- še- Ši

mun- Pe tar

- i

dru gi u

če- nik.

-

A u

če- nik- o naj- bi

ja- še- po

znat- ve likom- sve će- ni

- ku

-

i u đe- s I su- som- u dvor ve

li- kog- sve će- ni

- ka.

-

A

Pe tar- sta

ja- še- va ni- kod vra

ta.

- I i zi- đe- dru gi- u

če- nik

-



ko ji- bi ja- še- po znat- ve

likom- sve će- ni

- ku,-

i re če- vra ta

- ri- ci

- da u ve- de- Pe

tra.

-

’

Go

vo- - ri- Pe

tru- služ

beni- ca-

Sluškinja

vra ta

-

ri- - ca:

-

’

"Da ni si- i ti

Pjevač

od u če- nika- to ga- čo

vje

- ka?"

-

A

on

Petar

re

če:

- - -

"Ni

sam."

-

Pjevač

A

sta ja- hu- slu

ge- i

mom ci- kod

že ra- ve,

-

jer

bi ja- še- zi

ma-

’i

gri ja- hu- se;

i

Pe tar- sta

ja- še- s nji ma-

i gri ja- še

- se.

Ve

li

- ki- sve

će- nik-

za tim- za pita- I

su- sa

- za

u če- nike- nje

gove-

163

i za na uk'- nje

’- go vu.

-

Od

go- vo

- rimu

IsusIsus

I

sus:

- -

Ja

sam

jav no- go

vo- ri- o

- svije

tu.

- U vijek- sam na

u- ča- va- o-

u si na- go- gi- i hra

mu

- gdje se skup lja- hu- svi

Ži do- vi.

-

Ni šta- ni sam- go

vo- ri- o

- taj

no.

- Za što- me

ne- pi

taš?

-

Pi taj- o

neko ji- su slu ša- li- što sam im

go

vo- ri- o.

-

O ni,- e

to,- zna

ju- što

sam

’

go

vo- ri

- - o."

-

A

kad o vo- re

če,

- je dan- od pri

sut- nih- mo

ma- ka-

da de- I susu- za

uš- nicu

- go vo- re

-

ći:

- -

Sluga

"Ta ko- li od

gova- raš- ve

likom- sve

će- ni

- ku?"

-



Pjevač

Od

go- vo

- rimu I

sus:

- - -

Isus

"A

ko

- - - sam kri

vo- re

ka- o- do

ka- ži-

da je kri vo.

-

A ko- li pra

vo- za

što- me u

da- raš?"

-

I

po sla- ga A

na- sve

za- na- Kaj

fi- ve

likom-

sve će- ni

-

’ku.

- -

A

Ši mun- Pe tar-

sta ja- še- i

gri ja- še- se.

Re ko- še- mu da

kle:

-

"Da

SopraniAlti

ni

si

- i

ti

ZBOR

Basi

od njegovih

u

če

- ni

-

ka?"

- - -

165

A

on

za ta- ja-

’i

re

če:

- - -

Petar Pjevač

"Ni

am."

-

Re

če- mu je

dan- slu ga- ve

li- kog- sve će- nika

-

ro đak-

’o

no- mu- ko mu- Pe

tar

- od sje

-

če- u

ho:

-

Sluga

"Ni sam- li te vi

di- o- u vr tu- s nji me?"

-

Pjevač

O

pet,- Pe

tar- za ta- ja

- i od

mah-

’pije

ta- o- za

pjeva.

-

Tad

I su- sa- do ve- do- še- od

Kaj fe- u sud

nicu.

-

A

bi ja- še- ju tro- i

o ni- ne

u đo- še- u su

dni- cu

-

da se ne bi o

’poga- ni- li,- ne

go- da

bi bla gova- li-

pa

shu.

-

I

i za- đe- Pi lat- k nji

ma- na dvor i

Pilat

re

če:

- -

"Ka kvu- tu žbu- iz

nosi- te-



Pjevač

pro tiv- o

vog- čo vjeka?"

-

A

o

ni-

od go- vo

-

ri- - - - še:

-

"Kad on ne bi

SopraniAlti

bi

o

- zlo

či

- nac,

-

ZBOR

Basi

ne bismo ga

pre

da

- li

- te

bi."

- -

Pjevač

Re

če- im Pi

lat:

- - -

Pilat

"Uz mi- te- ga vi

’te

mu su di- te-

’po

svom za ko- nu."

-

A

Ži do- vi- mu re

ko- - - še:

-

"Nama nije

SopraniAlti

do

pu

- šte

- no

-

ZBOR

Basi

167

nikoga

po

gu

- bi

-

ti"

- - - ―

da

se is

pu- ni- riječ I

su- so

- va,

- ko jure

če-

o zna- ču- ju- ći- ko

jom- će smr ti- u

’mrije- ti.

-

U

đe- - o

pet- u

sud nicu- Pi

lat

-

i po zva- I

su- sa- i

re

če- - mu:

Pilat Pjevač

"Je sili ti ži

dov- ski- kralj?"

Od go- vo

- rimu

Isus

I

’ sus:

- -

"Go

vo

- - riš- li to

sam od se be

- i liti to dru

gi- re

ko- še- o

me

ni?"

-



Pjevač

Od

go- vo- rimu Pi

lat:

- - -

Pilat

"Zar sam ja Ži

dov?-

Tvoj na rod- i gla

va- ri- sve

će- nič- ki

-

pre dado- še- te k me ni:

- što si u či- ni- o?"

-

Pjevač

Od go- vo

- rimu I

sus:

- - -

Isus

"Kra


ljev

- - stvo- mo je- ni je- od o

vo- ga

-

Fonoteka, CD:

svije

ta..."

-


169

(GR)Brist (BR)PUČE MOJ BR 6.8.


T.

B.

Pu

113

če

- -

moj,

što

u

či- ni

- te

bi,

-

’

’

i li- u če

mu- o

ža- lo

- (o)-

sti

- -

’

’

te

be

- od

go

- vo

- ri

- me

(e)

-

ni.

- -

solo

Ja

ra di- te bebi

če- vima- u

da- rih-

NOTNI ZAPISI lJM 2006., GR 2013.


E gi- pat- s pr

vo- ro- đen-

’

ci

- ma

- - nje go- vim,

-

a ti me ne- pre

dade- da

me bi

ču

- ju.

-

Zbor

Pu

če

- - - moj,

što

u

či- ni

- te

bi,-

’

’

i u- če

mu- o

ža- lo

- (o)-

sti

- -

’

’

te

be

- od

go

- vo

- ri

- me

(e)

-

ni.

- -


Fonoteka, CD:


171


Brist (BR)ISPOVIDITE SEBR 6.9.

(GR)

’T.

B.

Is

114

po

- -

vi- - di

- te- se

Go

spo- di- nu,

- jer

je

do

bar.

-

tutti

Jer

je

pri

veli- ko

- mi

lo- sr

- đe

-

nje

go- - - - vo.

- - -


Fonoteka: CD,




(ČU)Mirlović Zagora (MZ)VIDJEH VODU (VAZMENO BDIJENJE) MZ 6.10.

cca e = 90 libero Narod*

Vi

115 Svećenik/Počimatelj

djeh

- vo

- du

gdje

iz la- zi- iz

hra ma-

s des ne- stra ne,- a

le- lu- ja:

- i spa si- še- se svi

do ko jih- do đe- o

va- vo da

- i re ći- će: a

le- lu- ja!

-

Sla va- O cu- i

Si nu- i Du

hu- Sve tomu.

-

Ka ko- bi ja- še- na

po čet- ku- ta

ko- i sa da-

i vaz da- i

u vje ke- vje

kova.- A

men.

-

Vi djeh- vo du- gdje

iz la- zi- iz

hra ma- s des ne- stra ne,- a

le- lu- ja:

-

i


spa si- še- se svi

do ko jih- do đe- o

va- vo da

- i re ći- će: a

Fonoteka: CD,

le- lu- ja!

-


173

(ČU)Drvenik (DR)VIDJEH VODU (VAZMENO BDIJENJE) DR 6.11.


Vi

Svećenik

116

djeh

- vo

du.

- -

Narod

gdje

iz la- zi- iz hra ma- s des

ne- stra ne,- a

le- lu- ja:

-

i spa si- še- se svi do

ko jih- do đe- vo

da- o va

- i re ći- će: a

le- lu- ja.

-

Hva li te- Go spo- di- na- jer

je do bar:

- jer je do vijeka- mi

lo- sr- đe- nje

go- vo.

-

Sla va- O cu- i

Si nu- i Du

hu- Sve tomu,

-

Ka ko- bi ja- še- na po če- tku- ta

ko- i sa da- i vaz da-

i u vje ke- vje kova.- A men.

- Vi djeh- vo du- gdje iz la- zi-

s des ne- stra ne,- a

le- lu- ja:

- i spa si- še- se svi do

ko jih- do đe-

vo


da- o va

- i re ći- će: a

le-

Fonoteka: CD,

lu- ja.

-




(GR)

�� q = 96 cca (e = 130) libero

Miljevci (MI)GOSPIN PLAČ (ŠTO STE STALI ― P. KNEŽEVIĆ)MI 6.12.

Prvo ponukovanjeSkupina pjevača (str. 3, strofa 1)

Što

(Narod

117

ste

sta

li

-

o

mi

sni

- ci,

-

što

či ni

- te

- re dov

- nici?

-

Što

se zgo

di,

-

jur

vi

di- te,

-

za

što- da

kle,

- ne cvi

li- te.

-

Skup pjevača (str. 8, strofa 1,2)

Ka

da

- Ju

da

-

sam

u

sta- de

-

mi

slit- ta

da

- svim da

va- še.

-

U

grad

od

mah

-

tad

po

te- če

-

i

gla va

- rim

- o vo

- re če:

-

Solist (Riječi Jude, str. 8, strofa 3)

Što

re ko

- ste

- me

ni

- da ti?

- No

ćas- ću

ga

vam

pre

dati.

-

175

Skup pjevača (str. 10, strofa 5, str. 11 strofa 3)

Ta

da

- Go spa

-

do

ma

- sta še

-

ter

u sr

cu

- sve pre

da- še.

-

Po

če,

- da

kle

-

njeg

tje

ši- ti

-

o

va- ko

- mu

go vo

- ri- ti:

-

Solist ("Riječi Gospine", str. 11, strofa 4)

Nut

se dra

gi,

- moj,

u

stavi,

-

ter

mi zbilj

ne

- gla

se- pra

vi,

-

Solist ("Riječi Isusove", str. 23, strofa 6)

Kad od

govor,

- sud če,

- že liš;

-

Bož ji

- Sin sam!

Pra vo

- ve liš!

-

O va

- ko- ti

od go

- varam,

-

i


znaj

do bro,

- da ne

va

Fonoteka, CD

ram.

-





Mirlović Zagora (MZ)GOSPIN PLAČ (VRIME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ)MZ 6.13.

(GR)

Ženski glasovi

Muški glasovi

118

jur bu

du- ći,

-

Vri

me- do

šlo

-

da

Sin Bo

žji

- ho

ti

- ju- ći.

-

sa

mena

še

- rad lju

ba

- vi

-

svoj

vik svr

ši

- svit

o

stavi.

-


Fonoteka: CD,


177


Promina (PR)GOSPIN PLAČ (POSLUŠAJTE, BRAĆO MILA ― T. BABIĆ) PR 6.14.

(ČU)

2. I1. Po

Narod


119

slusu

-- šaj

kr

--

te,sta,

-- Bož

bra

ćojeg

-- mi

Sila,na,

--

gorko

kuju

--

musa

kuda

--

Goza

sponas

Fonoteka: CD,

- di

pri- na.

ma.

--


Promina (PR)GOSPIN PLAČ (POSLUŠAJTE, BRAĆO MILA ― T. BABIĆ)PRVA VARIJANTA PR 6.15.

(ČU)

Po

Narod

120

slu

- šaj

- te,

- bra

ćo

- mi

la,

-

gor

ku

- mu

ku

- Go

spo

- di

- na.

-

I

su

- kr

- sta,

- Bož

jeg

- Si

na,

-

ko


ju

- ra

do

- za nas

pri

Fonoteka: CD,

ma.

-


(ČU)





Promina (PR)GOSPIN PLAČ (VRIME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ)TREĆA VARIJANTA PR 6.16.

(ČU)

Jer

Narod

121

pre do

- bro

- zna

di

- ja- še,

-

do


šlo

- vrije me

- da bi

ja-

Fonoteka: CD,

še.

-

�� q = 52 cca (e = 116) libero

Šibenik ― Franjevački samostan sv. Lovre (ŠI)GOSPIN PLAČ (ŠTO STE STALI ― P. KNEŽEVIĆ) (DIO)ŠI 6.17.

Riječi Ivana (str. 13., strofa 4 ― str.14., strofa 2, 3, 4)

(ČU)

"...Jer

122

prem

daje

du

ša

- sprav na,

- ne

volj

- na- je

put

mlo

ha- va."

-

O

vo

- ne tom

- on

iz

re- če,

- vra

tiv

- ši- se

o

pet

- kle če;

-

Skup pjevač ― Allegro

Kad ču Go

spa- tuž

ne- gla

se,- od

ža lo

- sti- uz

drh- ta

- se.

A kad Go

spi- sviest

se vra

ti,- se

stra- ma

- se tad

ob ra

- ti-

Adagio

Ter

za

po-

če

-

su

ze

- li

ti

-

i

o

va-

ko

- go

vo- ri

- ti:

-


179

Riječi Gospine ― mosso

Ah,

moj Bo

že,

- bol

na- ti

sam,

se

stre- mi

le,

- tuž

na- ti

sam!

Riječi Isusove ― libero

Kad od

govor,

- su če,

- že liš:

-

―

"Bož ji

- Sin sam!"

pra vo

- ve liš!

-

O va

- ko- ti

od go

- varam,

-

i


znaj

do bro,

- da ne

va

Fonoteka: CD,

ram.

-


Radošić (RA)GOSPIN PLAČ (VRIJEME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ) (DIO)RA 6.18.

(GR)

Vrije

Narod

123

me

- do

šlo

- jer

bu

du- ći

- da

Sin

Bož

ji

- ho

ti

- ju- ći.

-

sa


me

- na

še

- rad

lju

ba- vi

- svoj

vi'ek

svr

ši

- svjet

o

Fonoteka: CD,

stavi.

-

NOTNI ZAPISI ČU 2007., 1988., GR 2013.




(VU)

SLAVLJE SVETACA (7)Sumartin (S)TEBE MAJKU BOŽJU HVALIMO (DIO) S 7.1.


Te

Narod*

124

be

- Maj ku- Bož

ju- hva

li- - -

mo,

-

te be- Ma

ri- ju- Dje

vi- cu- i

spo

-

vje-

da- mo.-

Te

be

- ne bes- kog- O

ca- kćer

sva


zem

lja

- -

po

štu

-

Fonoteka, CD:

je.-

�� q = 80 cca (e = 160) libero

Šibenik ― Franjevački samostan sv. Lovre (ŠI)AK' OD ANTE TRAŽIŠ ČUDAŠI 7.2.

(ČU)

Ak'

Narod*

125

od

An

te

- tra

žiš

-

ču

da:

-

bič,

smrt,

tu

gu

- on

u stav

- lja,

- na

pa

- sni

- ka

-


181

go

ni

-

hu

da

- bol

ne

- krije

pi

- i

o- zdrav

- lja.

-

Mo

ra i

- kop

na

- sva

ka- si

la

- moć

nje

go

- ve

- slu

ša-

vla

sti,

- - - stva

ri,

- ži

vot,

- u

da-

či


la

- on

iz

bav

- lja

- od

pro pa

Fonoteka: CD,

- sti.

-


Baška Voda (Š) GOSPODNJI SLUGA (HIMAN SV. NIKOLI)Š 7.3.

(ČI)

Go

Narod

126

spod

- nji- slu

ga,

- Ni

ko

- la

- naš

Skupina: Zapisi (GR)Zapisao: fra Mile Čirko(2015.)

sve

ti,

-

ko

ga

- po svije

tu

- štu

ju,

- hva

le- pu

ci,

-

Daj


nam

za slu

- žit

- ve

se

- lo

- u

ni

- ći

- u

raj

ske

Fonoteka: CD,

- dvo

re.

-

NOTNI ZAPISI VU 1997., ČU 1988., ČI 2013




�� q = 60 cca (e = 120) libero

Veliko Brdo (D) VESELO SLAVEĆ (HIMAN SV. JERONIMU)D 7.4.

(ČI)

Ve

Narod

127

se

- lo- sla

već

- blag

dan

- ve

liko

- ga

-

na

u

- či- te

- lja

- i

k tom

za

štit- ni

- ka,

-

zem


lja

- se s ne

bom

- zdru

žu

- je

- i

pje

va

- pje

sme

- ne

Fonoteka: CD,

be

- ske.

-

libero - tempo gregoriano

Veliko Brdo (D) IMANJE, ČASTI, NASLADO (HIMAN SV. JERONIMU)D 7.5.

(ČI)

I

Narod

128

ma

- nje,

- ča

sti,

- na sla

- do

- i

o

ho

- lo

- sti

- vije ka

- tog,

što


ko

ri

- sti

- vam

ma

mi

- ti

- hi

tri

- na

- ma

- Je

ro-

Fonoteka: CD,

ni

- ma.

-



183

(VU)

NAPJEVI ZA SPROVOD (8)Sumartin (S)NA JUTARNJI (NA MISI ZA MRTVE)ZAZIV "KRALJU KOJEMU SVE ŽIVI" I PSALAM 95 (94)"DOĐITE, ZAPJEVAJMO GOSPODINU" S 8.1.

q = 80 cca (e = 154) liberoPozivnik - Solist

Kra

129

lju- ko

je- mu- sve ži

vi- do

đi- te- po klo

- ni- mo- se.

Svi

Kra

lju- ko

je- mu- sve ži

vi-

do

đi- te- po klo

- ni- mo- se.

Ps 95 (94)/Solist

Do đi

- te,- za

pjevaj- mo- Go

spo- du,- ra

duj- mo- se Bo

gu-

Spa si- te- lju- svo

je- mu:- u

ra- ni- mo- pred

li ce- nje

go- vo-

s hva lom,

- i

u pje smama- ra

duj- mo- se nje

mu.

-

Svi

Kra

lju- ko

je- mu- sve ži

vi-

do

đi- te- po klo

- ni- mo- se.

Solist

Jer

je

Go spod- ve

lik- Bog i Kralj

ve lik- nad

svim bo

go- vi- ma:-

i ne od bija- Go

spod- puk

svoj:

jer

su u ru ci- nje

govoj-

NOTNI ZAPISI ČI 2013, VU 1997.


svi kra lje- vi- ze

malj- ski- i

vi sine- gor ske- on gle

da.

-

Svi

Do

đi

- te,- po klo

-

ni

- mose.

Solist

Jer

nje go- vo- je mo

re- i on

ga je stvo

ri- o,-

i

kop no- su na

či- ni

- le- ru

ke- nje

gove:-

do đi

- te,- po

klo- ni- mose, pad

ni- mo- ni

ce- pred

Bo gom:-

pla či- mo- pred

Go spo- di- nom- ko

ji- nas je stvo

ri- o,-

jer je on Go

spod- Bog naš, a

mi smo puk

nje gov- i

ov ce- pa stve- nje

go- - ve.

-

Svi

Do


đi- te- po klo

- ni

- - mo

Fonoteka, CD:

- se.


185

(VU)

Sumartin (S)ANTIFONA I PSALAM 5 ("ČUJ GOSPODE")(NA SPROVODU ― UZ ANTIFONU "UPRAVI, GOSPODINE BOŽE") S 8.2.

q = 90 cca (e = 180) liberoAntifona/solist

U

130

pravi,- Go

spo- de- Bo

že,- moj pred

li cem- tvo

jim- put moj.

Psalam 5/tutti

Čuj,

Go spo- de- rije

či- mo

je,- ra

zu- mi- va

paj- moj!

Pa


zi- na

glas mo

li- tve- mo

je,

- Kra lju

- moj

i

Bo

Fonoteka, CD:

že- moj,

Solist

Sumartin (S)OFICIJ (SLUŽBA) ZA MRTVE I SPROVOD POKOJNIKAPRVO ČITANJE NA JUTARNJI (Job 7, 16―21) S 8.3.

(VU)


Pro

131

sti- mi, Go

spo- de:

- jer su ni

šta- da

ni- mo

ji.

-

Što je čo vjek,- da

ga sa mo- cije

niš?

- i li- što pri

sla- njaš-

’

u za nj- sr ce- svo

je?-

po ha- đaš- ga za

ra na-

i

iz ne- na- da- is

ku- ša

- vaš- nje

ga?-




Do kle- me ne ćeš- po

štje(pogrešno: poštedjeti)

- diti- i

pu

sti- ti- me,

da pro gu- tam- sli

nu- - svo

ju.-

Sa

grije- ši- o- sam;

što

ću ti u

či- niti,-

o

ču va- ru- ljud

ski?-

Za

što- si me po

stavi- o-

na protiv- te

bi,- te

sam po

sta- o- sa

mo- mu- se

bi-

te žak.-

Za što- ne

dig neš- grijeh

moj,

i

za što- ne

u klo- niš- be

za- ko- nje- mo

je?

-

E vo- sad

ću le ći- u

prah;

i

a kome

’

su


tra- po

tra- žiš,

- ne će- me bi

ti.-

Fonoteka, CD


187

(VU)

Solist

Sumartin (S)RUKE SU ME TVOJE UČINILE (TREĆE ŠTENJE NA JUTRENJI)(Job 10, 8―12) S 8.4.

q = 66 cca ( e = 130) libero

Ru

132

ke- su

me tvo je- u

či- nile

- i um ije

- si- le- me

sve ga- u

na o- kolo.-

Pa

ka kona

glo

-

’

su no- vra

- ćaš- me

ne.

-

Spo meni- se, mo

lim- te

da si me od gli ba- u

či- ni- o,

- i da ćeš me u prah

o bra- ti- ti.

-

Nije

sili me ka

o- mlije ko- iz

mu- za- o,

-

i ka o- sir

u

si- ri- o.

-

Ko žom- i me

som- za

o- di- o- si me

ne,

-

’

ko sti- ma- i ži

la- ma- sklo pi- o

- si me

ne.-

Ži vo- tom- i mi

lo- sr- đem- ob

da- ri- o- si me,

’

i


po ho- đe- nje- tvo

je- ču

va- lo

- je duh

moj.

Fonoteka, CD:

(VU)




(ČU)Mirlović Zagora (MZ)ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA RIMLJANIMA) (NA SPROVODU)(Rim 14, 7―9, 10b―12)MZ 8.5.

Molto libero

Šte

133 nje

- Knji

ge

- sve toga- Pa

vla-

’

(a)

(a)

- - - -

po- - sto- la

-

Ri

mlja- ni- ma.

-

Bra ćo!

-

Ni tko- od nas se

bi- ne ži

vi,

-

ni tko- se bi- ne u

(u)

- - - mi

- - re.-

Do

i- sta,- a

ko- ži

vi- mo- Go

spo- di- nu- ži

vi- mo,

-

i

a ko- u

mi- re- mo,- Go

spo- di- nu

-

―

u

mi

- re- mo.

-

Ži

vi- mo- li, da

kle,- i li- u

mi- re- mo

-

Go

spo- di- novi- smo.

Ta

Krist za to- u

mrije- i o ži- vje-

da Go spo- dar- bu de- mr

tvi- ma

- i

189

(i)

ži

vi ma.

- - - -

Svi

će

mo- sta

ti- pred

su di- šte- Bož

je.- Ta

pi sa- no- je:

Ži vo- ta- mi mo

ga- go

vo- ri- Go

spo- din,

-

pri gnut- će se pre

da- mnom

sva koko lje- no,

- i

sva ki- će je zik- da

ti- sla

vu

-

(u)

Bo

gu.

- -

Sva

ki- će, da

kle,- od

nas za

se be- Bo

gu- da

ti-

ra

čun.

- - - - -

s p o r i j e

Riječ


je

Go

Fonoteka, CD

spod

- - nja.

-




(GR)


Neodređeni lokalite Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)EVANĐELJE (PO IOVANU Iv 11, 21―27) (NA DUŠNI DAN I NA SPROVODU) F 8.6.

Či

134

tanje- sve

toga- E

van- đe- lja- po

I

va

- nu.

-

U o no- vrije me

- re če- Mar

ta- I

susu:

-

"Go spo- de,

-

da si ti bi o- ov

dje

- brat moj ne bi- bi

o

- u

mro.

-

A li- i

sa da- znam:

što god za i- šteš- od

Bo ga,-

da

će

ti da ti."

-

Ka za- joj I

sus:

-

"U skr- nut

- će

brat

tvoj!"

Re če- mu Mar

ta:

-

"Znam da će us

kr- snu- ti- o

us krs- nu- ću-

u

po

sljed- nji- dan."

191

Re če- joj I

sus:

- "Ja sam us

krs- nu- će- i

ži vot:

-

tko u me ne- vje

ru- je,

- a ko- i u

mre

- ži

vjet- će.

I tko god ži

vi- i vje

ru- je- u

me ne,

-

ne će- u

mrije

- - tini

kada.

-

Vje ru- ješ- li o

vo?"

-

Od go- vo- rimu:

"Da,

Go spo- de,

- ja

vje ru- jem- da

si ti Krist,

Sin Bož

ji,

-

s p o r i j e

O


naj- ko

ji- do la- zi-

na o vaj- svijet!"

Fonoteka: CD,




(VU)Sumartin (S)PSALAM 50 (51) SMILUJ SE MENI, BOŽE (NA SPROVODU I NA POHVALAMA) S 8.7.


Smi

135 Svećenik/Narod

luj- se me

ni,

- Bo

že,

- po ve liko

- mu

-

mi lo- sr

- đu

- svo je- mu.-

I po mnoš

tvu- smi

lova

-

nja

-

svo


jega,

- bri ši- zlo

ću

- mo ju.-

Fonoteka, CD:


Sumartin (S)OSLOBODI ME, GOSPODE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)S 8.8.

(VU)

O

136 Svećenik

slo- bo-

di- me,

Go spo- de,

- od

smr

ti

- vje šne,

-

u

dan

o

naj

- stra

šni

- ka

da- se sta

nu-

kre

tati- ne

be- sa-

,

i

zem lja,

- dok bu

,

deš

- -

do


la- zi- o

- su

diti-

,

svijet

Fonoteka, CD:

o gnjem.

-



193

soloq = 66 cca (e = 130) libero

Brist (BR)OSLOBODI MENE, GOSPODE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)BR 8.9.

(GR)

T.

B.

O

137

slo

- bo

- di- me

ne,

- Go

spo

-

di

- ne,

-

Svi

od

smr

ti

- vječ

ne,

- u dan o naj

-

straš

ni,

- - - ka da- se i

ma- ju

-

kre

ća- - tine

be- sa- i

zem

lja,

-

Fine

ka dado

đeš

- - su

diti- svijet po

og nju.

-

NOTNI ZAPISI VU 1997., GR 2013.


solo

Uz dr- hta- o- sam ja i stra

šim- se

dok do

la- zi- pre tre- sa- nje- i

bu du- ća

- srdž

ba.

-

Svi

Ka da- se i

ma- ju

- kre

ća- tine

be- sa- i

zem

lja.

-

Dan o

naj,- dan

srdž

be,- bije de- i ne

volje,-

dan ve

lik- i

go rak

- ja

ko.

-

Svi D.C. al Fine

Ka dado

đeš

- su

diti- svijet po

og nju.

-


Fonoteka: CD,


195

Brist (BR)U RAJ POVELI TE ANĐELI (NA SPROVODU)BR 8.10.

�� q = 66 cca (e = 120) libero

(GR)

T.

B.

U

138

raj po veli- te an

đe- li:

- na

do la- sku- tvo jem

-

pri mi

- li- te

mu

če- nici

- i

od veli- te

piu mosso

u sve ti- grad

Je ru

- za- lem.

- Zbor an

đe- o- ski- te pri

mi- o

-

A tempo

i s La za- rom- ne

koć- u

bo- gim

- po koj- vječ

ni- i

ma- o.

-


Fonoteka, CD





HVALOSPJEV NAKON MISE (9)Mirlović Zagora (MZ)BUDI HVALJENO, SRCE ISUSOVO, SRCE MARIJINO,TI SE SMILUJ (NOVA VARIJANTA)MZ 9.1.

(GR)

Svi (na isti način)

1 ženski glas

Ženski glasovi

Muški glasovi

139

po

sve

- vri

me,

-

desna strana po

sve

- vri

me,

-

Bu

di

- hva

lje

- no

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

si- pa- slav

no

- i

me.

-

Svi

liva strana po

sve

- vri

me,

-

Bu

di

- hva lje

- no,

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

si- pa- slav

no

- i

me.

-

197

desna strana po

sve

- vri

me,

-

Bu

di

- hva

lje

- no

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

si- pa- slav

no

- i

me.

-

SRCE ISUSOVO, SRCE MARIJINO(na isti način)

u že- že- no- u

lju

ba

- vina

šoj,

-

desna strana u že- že- no- u

lju

ba

- vi

- na šoj,

-

Sr

ce

- I su- so- vo,

-

(2. e 3. X na isti način)

ra že- ži- sr

ce- na še

- u lju

ba

- vi

- svo joj.

-



TI SE SMILUJ

Svi

desna strana

ti nam pro

ti,

-

Ti

se smi

luj,

-

što

sa gri- 'šmo

- u mla

do- sti.- A

men.

-


Fonoteka: CD,

Široko i svečano -

Promina (PR)BUDI HVALJENO, TI SE SMILUJPR 9.2.

(ČU)


Bu

Narod

140

di

- hva lje- no

- po

sve

- vri

me,

-

I

su- sa- i MaMa

riri-- je,-- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-

I

su- sa- i Ma

rije,- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-


199

Bu

di

- hva lje- no

- po

sve

- vri

me,

-

I

su- sa- i MaMa

riri-- je,-- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-

I

su- sa- i MaMa

riri-- je,-- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-

Bu

di

- hva lje- no

- po

sve

- vri

me,

-

I

su- sa- i MaMa

riri-- je,-- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-

I

su- sa- i MaMa

riri-- je,-- Jo

si- pa

- slav no

- i

me.

-

Ti se smi

luj,

- ti nam

pro sti,

- što sa gri

- 'šmo

- od mla

do- sti.

-

Si


ne- Bo

žji,

- bu di- hva

ljen

- po sve vije

ke

- vje

Fonoteka: CD,

ka.- A

men.

-





Miljevci (MI)BUDI HVALJ'NO, TI SE SMILUJMI 9.3.

(GR)

Bu

Narod

141

di

- hva

lje- no

- u

sve

vri

me

- I

su

- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

I

su

- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

Bu

di

- hva

lje- no

- u

sve

vri

me

- I

su

- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

I

su- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

Bu

Narod di

- hva

lje- no

- u

sve

vri

me

- I

su

- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

201

I

su- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa- slav

no

- i me.

-

TI SE SMILUJ

Ti

se smi

luj,

- ti

nam

pro

sti,

-

što


sa

gri'

- šmo

- od

mla

do

- sti.

-

Fonoteka: CD,

A

men.

-

Banjevci (BA)BUDI HVALJENO, TI SE SMILUJ,SRCE ISUSOVO - SRCE MARIJINO BA 9.4.


(GR)

Bu

Narod

142

di- hva

lje- no

- po sve vri me

- I

su- sa- i Ma

rije- i

Jo si- pa

-

slav no

- i me.

- I

su- sa- i Ma

rije- i

Jo si- pa

- slav no

- i me.

-

Bu

di- hva

lje- no

-

po sve vri me

- I

su- sa- i Ma

rije- i

Jo si- pa

-

slav no

- i me.

- I

su- sa- i Ma

rije- i

Jo si- pa

- slav no

- i me.

-




TI SE SMILUJ

Ti

se smi

luj,

- ti nam pro

sti,

- što sa griš'- mo

- u mla

do- sti.- A

men.

-

SRCE ISUSOVO, SRCE MARIJINO

’

Sr

ce- I

su- so- vo,- u

že- že- no- lju

ba

- vi

- na

šoj,-

’

ra že- ži- sr

ce- na

še- u

lju

ba

- vi

- svo

joj.

-

’

Sr

ce- Ma

ri- ji- no,- u

že- že- no- lju

ba

- vi

- na

šoj,-

’

ra


že- ži- sr

ce- na

še

- u

lju

ba

- vi

- svo

Fonoteka: CD,

joj.

-


203


Rupe (RU)BUDI HVALJ'NORU 9.5.

(GR)

Ženski glasovi

Muški glasovi

143

desna strana

po

sve vri

me,

-

Bu

di- hva

lje

- no

I su- sa i- Ma

rije i- Jo

si- pa- slav

no- i

me.-

liva strana

slav

no- i

me.-

I

su- sa

- i Ma

rije i- Jo

si- pa-

desna strana

ti

nam

pro sti

- što

sa

grje- 'šmo

- u

mla do- sti.- A

men.

-

Ti

se smi

luj,

-



SRCE ISUSOVO

Svi

desna strana

u že- že- no- lju

ba

- vi

- na

šoj,

-

Sr

ce- I

su- so- vo,-

Svi

u

lju

ba

- vi

- svo

joj.

-

ra

že- ži

- sr

ce- na ša-

SRCE MARIJINO

Svi

u že- že- no- lju

ba

- vi

- na

šoj,

-

Sr

ce- Ma

ri- ji- no,-

Svi

u

lju

ba

- vi

- svo

joj.

-

ra


že- ži

- sr

ce- na še-

Fonoteka: CD,


205

(GR)Radošić (RA)BUDI HVALJENO RA 9.6.

q = 76 (e = 140) liberodesna strana

Bu

144

di- hva

lje- no

-

po

sve vri

me

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

si

- pa

- slav

no

- i me.

-

I

su- sa

- i Ma

rije,- Jo

si

- pa

- slav

no

- i

me.

-

liva strana

Bu di- hva

lje- no

-

po

sve vri

me

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

si

- - pa

slav

no

- i

me.

-

I

su- sa

- i Ma

rije,- Jo

si

- pa

- slav

no- i

me.

-

desna strana-liva strana

Ti

se, Bo

že,- smi

luj,

- ti nam pro

sti

-

što


sa grje- ši'-

u

mla do- sti.- A

men.-

Fonoteka: CD,




Pakovo Selo (PS)BUDI HVALJENOPS 9.7.

q = 76 (e = 140) libero

(ČU)

Narod

145

(Početak nedostaje)po

sve

vri

me,

-

I su- sa- i Ma

rije,- Jo

zi- pa,

- slav

no

- i me.

-

Sr ce

- I su- so- vo,

- u že- že- no- lju

ba

- vina

šoj,

-

ra že- ži- sr

ce- na

še

- u

lju

ba

- vi- svo

joj.-

Sr ce

- Ma ri- ji- no,

- u že- že- no

- lju

ba

- vina

šoj.

-

ra že- ži- sr

ce- na

še

- u

lju

ba

- vi- svo

joj.

-

Sr ce

- I su- so- vo,

- u že- že- no- lju

ba

- vina

šoj,

-

ra že- ži- sr

ce- na

še

- u

lju

ba

- vi- svo

joj.

-SLATK' ISUSE

Slat


k' I- su- se,

- ti nam pro sti,

- što sa grješ'

- mo

-

u mla do- sti.

Fonoteka: CD,

- A

men.

-


207

(ČU)Lećevica (LE)BUDI HVALJENOLE 9.8.

q = 70 (e = 140) libero

Bu

Narod

146

di- hva

lje

- no

po

sve

vri

me,

- I su

- sa- i Ma

rije,-

Jo si- pa- slav

no

- i me.

- Bu di- hva

lje

- no

-

po

sve

vri

me,

-

I su

- sa- i Ma

rije,- Jo

si- pa- slav

no

- i

me.

-

Bu di- hva

lje

- no

-

po

sve

vri

me,

- I su- sa- i Ma

rije,-

Jo si- pa-

slav no

- i

me.- Ti se smi

luj,

- Bo že,

- ti nam pro sti,

-

što


sa grje- ši- smo- u

mla do- sti.- A

Fonoteka: CD,

men.

-

NOTNI ZAPISI ČU 2006., 2009.



q = 72 (e = 140) libero

Radošić (RA)LITANIJE SVIH SVETIHRA 10.1.

solo Svi

(GR)

Go

147

spo- di- ne,

- smi luj- se.

Go spo- di- ne,

- smi

luj- se.

solo Svi

Kri

ste,- smi

luj- se.

Kri

ste,

- smi

luj- se.

solo Svi

Go spo- di- ne,

- smi

luj- se.

Go spo- di- ne,

- smi

luj- se.

solo Svi

Kri

ste,- čuj

nas.

Kri

ste,

- čuj nas.

solo Svi

Kri

ste,

- u

sli- ši

- nas.

Kri

ste,

- u sli

- ši- nas.

solo Svi

O če- ne be- ski,- Bo

že,

- smi

luj- se na

ma.-

solo Svi

Si ne- ot ku- pi- te- lju,- svje

ta,- Bo

že,-

smi

luj- se na

ma.-

solo Svi

Du še

- Sve ti,- Bo

že.-

smi

luj- se na

ma.

-

solo Svi

Sve

to

- Troj stvo,- je

dan- Bo

že,

- smi

luj- se na

ma.

-

209

solo Svi

Sve

ta- Ma

ri- jo,

- mo

li

- za

nas.

solo Svi

Sve

ta- Bo

go- ro- dice.

-

mo

li

- za

nas.

solo Svi

Sve

ti- Ju

re,-

mo

li

- za

nas.

Svi

Mi lo

- stiv- bu

di,-

O prosti- nam,

Go

spo

-

di

- ne.

-

solo

Ja ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- u zi- maš

- grje he- svje

ta.-

Svi

O prosti- nam,

Go

spo

-

di

- - ne.

-

solo

Ja ganj- če- Bož

ji,

- ko ji- u zi- maš

- grje he- svje

ta.-

Svi solo

u sli- ši- nas,

Go

spo

-

di

- ne.

- Ja ganj- če- Bož

ji,

-

Svi

ko


ji- u zi- maš- grije

he- svje

ta,-

smi

luj

- se na

Fonoteka, CD:

ma.-





Promina (PR)LITANIJE SVIH SVETIHPR 10.2.

(ČU)

Sve

Narod

148

ta

-

Ma

ri- jo,

-

Svi

mo


li

- - -

za

Fonoteka: CD,

nas.


(GR)Miljevci (MI)HVALJEN ISUS, DVOR NEBESKIMI 10.3.

Hva

Narod

149

ljen- I

sus,

- dvor

ne

be

- ski,

-

u


va

- je

križ an

đe

-

Fonoteka: CD,

o

- ski.

-



211

(ČU)Mirlović Zagora (MZ)ANĐEOSKI POZDRAV NA KRAJU MISE (DIO) MZ 10.4.

Parlando (x = 120 cca e = 100)

Svećenik

An

150

đe- o- Go

spod- nji- na

vje- sti- o- Ma

ri- ji.-

Narod

I

o na- je za če- la-

po

Du hu- Sve

tomu.-

Svećenik

Zdra

vo- Ma

ri- jo,- mi

losti- pu na- Go

spo- din-

s to bom-

ti

je

si- me

đu- že nam'- bla

go- slov- lje- na-

bla

go- slov- ljen- plod

u tro- be- tvo je- I

sus.-

Narod

Sve

ta- Ma

ri- jo,- Maj

ko- Bo

žja,-

mo

li- za nas gre šni- ke-

sa

da- i na ča su- smr

tina še.- A

men.-

Svećenik Narod

E

vo- služ

beni- ce- Go

spod- nje.-

Ne

ka- mi bu

de- po rje či- tvo

joj.-

Svećenik

Zdra


vo- Ma

ri- jo,- mi

losti- pu na- Go

spo- din-

Fonoteka: CD,

s to

- bom...

NOTNI ZAPISI ČU 2013., GR 2013.



Tempo recitativo (x = 200 cca e = 100)

Mirlović Zagora (MZ)OČE NAŠ, ZDRAVO MARIJO, SLAVA OCUMZ 10.5.

(GR)

O

151

Svećenik

če- naš,- ko

ji- je sina ne be

- si- ma,-

sve ti- se i

me- tvo je,- do đi- kra

ljev- stvo- tvo

je,-

Bu divo lja- tvo ja- ka

kona

ne bu- ta

ko- i

na zem lji.-

Narod

Kruh

Ženski glas

naš sva

gda- nji- daj

nam da

nas,

-

Muški glas

Narod

i ot pu

- sti- nam du

ge- na

še

-

ka ko- i

mi ot pu

- šta- mo- du

žni- cima- na

šim

-

213

i ne u- ve

- di- nas

u na

past,

- ne

go- iz

ba- vi

- nas od

zla. A

men.-

ZDRAVO MARIJO

Zdra

Svećenik

vo Ma

ri- jo,- mi

losti- pu na- Go

spo- din- s to

bom,-

ti je

si- me

đu- že nam'- bla

go- slov- lje- na-

i bla go- slov- ljen- plod u

tro- be- tvo je- I

sus.-

Narod

Sve ta- Ma

r'jo- Maj

ko- Bo

žja,

- mo li- za

nas gri

šni- ke

-

sa da- i

u vri

me- smr

tina

še.- A

men.

-



SLAVA OCU

Sla

Svećenik

va- O

cu- i Si

nu- i Du

hu- Sve tomu.-

Narod

Ka ko- bi

ja- še- na

po čet- ku,- ta

ko- i sa

da- i

vaz da

- i u vi

ke- vi

kova.- A

men.

-


Fonoteka, CD


I V. A n A L I z E I n A P O M E n E

217AnALIzE I nAPOMEnE

IG 1.1.

Analize i napomene

Brzina: q = 58 cca (e= 106) liberoNapomene: *) Na snimku pjeva samo jedna pjevačica, Milka Talijančić, jer u Igranima više nitko nije znao pjevati ovu misu osim nje. Ova tzv. igarska, staroslavenska misa nažalost nije cjelovita. Manjka joj četvrti stavak - Svet. Misa je snimljena 2005. godine. Svet je izgubljen. Nažalost, nije ga se moglo ponovno snimiti jer je pjevačica u međuvremenu umrla.

1Upotrijebljeni tonovi: Zbor *)

Završni ton

IG 1.2.

Brzina: q = 66 cca (e = 108) libero2

Upotrijebljeni tonovi:

Alterirani tonovi

Završni ton

IG 1. 3.



Završni ton

IG 1 .4.



Alterirani tonovi

Završni ton

IG 1.2.1.

Brzina: q= 40 cca (e = 82) rubato5

Napomena: Iz Igrana - Župa Gospe Ružarice - potječu tri pučke mise. Sve tri je snimio mještanin Ivan Talijančić 10. travnja 2005. Ovu misu u jednoglasnom slogu pjevao je Žarko Kumrić. Misa nije cjelovita. Manjka joj Vjerujem.


Završni ton

IG 1.2.2.

Brzina: q = 64 cca (e = 104) molto libero6

Napomena: Od *) pjevač potpuno gubi početnu intonaciju te modulira za polustepen više i tako do kraja.


Završni ton

IG 1.2.3.



Završni ton

Analize i napomene


IG 1.2.4.



Završni ton


IG 1.3.1.

9

Napomena: Treća pučka misa iz Igrana u dvoglasnom je i tercnom slogu. Pjevaju: Žarko Kumrić, Davor Bakalić i Paško Talijančić. Zbor: u čitavoj ovoj misi samo tri pjevača. I u ovoj misi manjka Vjerujem.


Tonika

Gornji glas

Donji glas

Tonika


IG 1.3.2.

10

Napomena: **) Na ovom mjestu, kao i u prethodnoj misi kod *) pjevači izgovaraju zastarjeli oblik teksta: "ljudin" umjesto ljudima.


Tonika

Gornji glas

Donji glas

Tonika


IG 1.3.3.

11

Napomena: Početak intonativno nesiguran. Donji glas započeo nešto niže.


Tonika

Gornji glas

Donji glas

Tonika


IG 1.3.4.

12


Tonika

Gornji glas

Donji glas

Tonika

MZ 1.1.

Brzina: e = 90 cca (x = 180) libero13

Napomena: Nakon zapjeva Poškropi me, pjevač pjeva ritmički neartikulirano. *Napjev pjeva cijela crkva, a na snimanju je pjevaosamo jedan pjevač.


Završni ton

Brzina: q = 58 cca (e = 118) molto libero

MZ 1.2.

14

Napomena: Ova je misa nanovo snimljena u ljeto 2013. Župnik je bio fra Ivan Čupić, a pjevala je skupina pjevača kojiistovremeno djeluju u KUU "Zvona Zagore" iz Mirlovića.


Soprani −Tenori

Alti − Basi

Tonika

2


MZ 1.2a.


Napomena: Snimka ove mise potječe iz 1982. godine. Svećenik predvoditelj bio je fra Stanko Prcela. On je i pjevač počimatelj.Ovdje je transkribirana današnja verzija, ali smo donijeli ovaj fragment Gospodinie iz "stare mise" radi usporedbe.


Završni ton

Brzina: Tempo gregoriano

MZ 1.3.


15

Napomena: Slava je transkribirana po novijoj verziji u unisono. Puk, međutim slobodno "hvata" donju tercu.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik Narod: Gornja dionica

Tonika

MZ 1.4.

Brzina: molto libero - rubato

16Upotrijebljeni tonovi:Solist

Završni ton

MZ 1.5.

Brzina: Molto libero e presto

17

Napomena: Pjesma na stepenicama ili današnji Otpjevni psalam ovako je izgledao prije Drugog vatikanskog sabora.

Upotrijebljeni tonovi:Solist

Završni ton

MZ 1.6.


18

Napomena: Pjevač je modulirao gotovo od samog početka za polustepen naviše.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik Narod

Tonika


MZ 1.7.

19


Narod: Gornji glas

Narod: Donji glas

Završni tonovi

=

MZ 1.8.

Brzina: Tempo gregoriano - libero

20

Napomena: *Napjev pjeva cijela crkva, a na snimanju je pjevao samo jedan pjevač.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik

Narod

Završni ton

3


MZ 1.9.


Napomena: Na svaki zapjev Svet, svet, svet poslužnik (remeta) kod oltara zazvoni u oltarno zvono.


Završni ton

MZ 1.10.


Upotrijebljeni tonovi: ZborTenor + Ženski glas

Bas Tonika

Napomena: Jedan ženski glas (izraziti sopran) nije bio u stanju pjevati unisono s ostalim ženskim glasovima u tako dubokom registru, nego prihvaća basovu liniju u gornjoj oktavi, i ne samo ovdje nego i u daljnjim napjevima.

Jedan ženski glas u oktavi

MZ 1.11.

Brzina: Tempo gregoriano - libero23

Napomena: U blagoslovu svećenika manjka prvi dio Blagoslova.


Narod

Završni ton

RU 1.1.


Napomena: Pučka misa iz Rupa snimljena je van misnog obreda u jesen 2013. Župnik je bio fra Božo Duvnjak.Misu i ostale napjeve pjevao je župski zbor, a predvodila je Meri Dugopoljac.


Bas Završni ton


RU 1.2.

25

Napomena: Slava Bogu na visini intonirao župnik fra Božo Duvnjak.



Bas Završni ton

RU 1.3.

Brzina: q = 70 cca (e = 140) rubato26

Napomena: Početak intonativno nestabilan.


Bas

Završni ton

RU 1.4.



Bas Završni ton

4


H 1.1.


Napomena: Misa je snimljena van liturgijskog obreda u jesen 2013. Pjevačima iz Čvrljeva je očito donja terca (Bas)bila strani elemenat. Kad ju je ovdje pjevao fra Stipica Grgat bili su ugodno iznenađeni. Župnik je bio fra Ante Jurić Talaja.

Upotrijebljeni tonovi: ZborGornji glas

Donji glas Završni tonovi

=

H 1.2.

Brzina: q = 46cca (e = 100) libero

29

Napomena: Amen intonativno i ritmički nesiguran. Slava Bogu na visini intonirao fra Stipica Grgat. Završni dio od * pjevačimodulirali za cijeli stupanj naviše.


Gornji glas Donji glas

Završni tonovi

=

H 1.3.


Napomena: Svet, intonativno i melodijski nesiguran početak.

Upotrijebljeni tonovi:Gornji glas


=

H 1.4.




=

BA 1.1.


Napomena: Misa je snimljena van liturgijskog obreda u jesen 2013. Pjevanje je predvodio bivši župnik fra Šimun Čugura.


Donji glas

Tonika

BA 1.2.


33

Napomena: Slava Bogu na visini intonirao fra Stipica Grgat. Amen intonativno i ritmički nesiguran.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik Gornji glas Donji glas

Tonika

BA 1.3.


34

Napomena: Vjerujem u jednoga Boga intonirao fra Stipica Grgat.


Gornji glas

Donji glas

Tonika

5


BA 1.4.



Donji glas

Tonika

BA 1.5.



Donji glas

Tonika

RA 1.1.


Napomena: Misa je snimljena van liturgijskog obreda u crkvi sv. Jure u Radošiću u proljeće 2013.Slava Bogu na visini intonirao župnik fra Domagoj Runje.

Upotrijebljeni tonovi: Narod Završni ton

RA 1.2.



Narod Završni ton

RA 1.3.

Brzina: q = 72 cca (e = 140) molto libero

Napomena: U završnom dijelu pjevač potpuno izišao iz intonacije i nerazumljivo otpjevao melodiju tako da je završni ton ostao nejasan. Po analogiji bi on trebao biti ton"h".

39Upotrijebljeni tonovi:Solist O

Završni ton

R

RA 1.4.


Napomena: Početak Svet pjevači su intonativno bili nesigurni, tako da dio pjevača početni slog pjeva na tonu des, a dio na tonu c.


RA 1.5.



6


DR 1.1.

Brzina: e = 90 cca (x = 180) libero42

Napomena: Sve napjeve iz Drvenika pjevao je po sjećanju bivši župnik fra Ivan Čupić, a transkribirao fra Stipica Grgat 2013. godine. Napjev pjeva cijela crkva, a na snimanju je pjevao samo jedan pjevač.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik Narod - ovdje 1 pjevač

Završni ton

DR 1.2.



Upotrijebljeni tonovi: Narod

Tonika

DR 1.3.




Tonika

DR 1.4.




Tonika

DR 1.5.




Tonika

DR 1.6.




Tonika

LE 1.1.


48Upotrijebljeni tonovi: Narod

Napomena: Misu iz Lećevice snimio je fra Ivan Čupić za vrijeme misnog slavlja na Gospu Karmelsku 16. srpnja 2009. godine.Pjevanje predvodi Marko Bužančić - Vunjak. .

Završni ton

7


LE 1.2.



Narod

Završni ton

LE 1.3.


Napomena: Budući da je snimka veoma loša, dopuštamo da transkripcija, u prvom redu onog dijela napjeva što ga izvodi puk nije najpreciznija.

s


Narod

Završni ton

LE 1.4.



Završni ton

LE 1.5.


52

Napomena: Molitvu Očenaša pjevaju na melodiju Prefacije.


Završni ton

LE 1.6.



Završni ton

LE 1.7.



Narod

Završni ton

8


B 1.4a.


Napomena: Početak manjka jer su pjevači vrlo neartikulirano započeli. Svi nepromjenljivi dijelovi stankovačke mise, osim Vjerujem, transkribirani su i obrađeni u prvom Svesku ove edicije. Budući da su današnji pjevači zaboravili napjev Vjerujem, nisu ga tada (2010.) mogli snimiti. U daljnjem istraživanju došli smo do magnetofonske snimke ovoga napjeva s Mlade mise fra Petra Klarića iz Stankovaca, te ga sada donosimo transkribiranog u cjelovitom obliku kako ga se onda (1987.) pjevalo. Od * pa do kraja pjevači su postepeno izlazili iz početne intonacije s tendencijom uzlazno.

Upotrijebljeni tonovi:Gornji glas Donji glas

Završni ton

S 1.1.


Napomena: Sve napjeve kao i osobna svjedočanstva iz Sumartina pjevao je i kazivao Ante Cvitanovi Mika, tonski zapisao 3. veljače 1997. u Sumartinu sugovornik Siniša Vuković, a transkribirao fra Stipica Grgat 3013. godine.

Upotrijebljeni tonovi:Zbor - ovdje samo 1 pjevač

Završni ton

S 1.2.




Završni ton

S 1.3.


Napomena: Pjevač je pogrešno pjevao Solunjanima umjesto Korinćanima.

Upotrijebljeni tonovi:Zbor: Solist

Završni ton

S 1.4.



Završni ton

S 1.5.



Završni ton

S 1.6.




Alterirani tonovi

Završni ton

9


S 1.7.




Završni ton

S 1.8.



Završni ton

S 2.1.


Napomena: Neke napjeve iz Sumartina pjevač kazivač je pjevao na riječi iz Evanđelistara i Hrvatskog bogoslužnika, a neke u suvremenom jezičnom izrazu. Usp. o. P. Vlašić, "Evanđelistar", Dubrovnik 1921., o. P. Vlašić, "Hrvatski Bogoslužnik", Dubrovnik 1923.


Završni ton

MZ 2.2.


Napomena: Pjeva Martin Burić.


Završni ton

DN 2.3.

Brzina: libero66

Napomena: Pjeva Joso Mihaljević.


Završni ton

BR 2.4.

Brzina: libero67

Napomena: Pjeva Martin Veža.


Završni ton

MZ 3.1.


Upotrijebljeni tonovi: Prva varijanta

Završni ton (dorska)

Završni ton

10


4

Napomena: Počimatelj prvog zbora u prvoj varijanti napjeva Zdravo tijelo intonira od retka do retka različito: ovdje jednom s tona f, drugi put s tona es. Melodija je formalno dvodijelna: AB. Pravilna izmjena binara i ternara, te ternara i binara osim u završnoj kadenci. Struktura mu je: A/2, 3, 3, 2 B/3, 2, 3, 2:

A

B

MZ 3.2.


Napomena: Druga varijanta napjeva Zdravo tijelo iz Mirlović Zagore ima nešto drugačiju ritmičku strukturu u prvom motivu A dijela. B dio je isti kao u prvoj varijanti: binar, ternar - ternar, binar.

Upotrijebljeni tonovi: Druga varijanta Završni ton

4

A

MZ 3.3.

Brzina: q = 82 cca (e = 160) rubato70

Upotrijebljeni tonovi: Tenori/Soprani Današnja varijanta Basi

1 ženski glasu oktavi

Završni ton

MI 3.4.


Upotrijebljeni tonovi:Solist/Narod - Prva varijanta

Završni ton

MI 3.5.


72Upotrijebljeni tonovi:Narod - Druga varijanta

Donji glas

Završni tonovi

=

ŠR 3.6.


73Upotrijebljeni tonovi:Muški glas - Ženski glas

Završni ton

RU 3.7.


Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Basi

Završni ton

11


BA 3.8.


Upotrijebljeni tonovi:Tenori - Soprani

Alti - Basi Završni tonovi

=

RA 3.9.



Završni ton

KLJ 3.10.



PS 3.11.


Napomena: Pjevač odjednom promijenio početni motiv.


Završni ton

LE 3.12.



Završni ton

S 4.1.


80

*Napjev pjeva cijela crkva, a na snimanju je pjevao samo jedan pjevač.Napomena: Napjev je zapisan u jednoglasnom slogu jer ga je pjevao samo jedan pjevač, ali je zapravo dvoglasan..

Upotrijebljeni tonovi: Solist/Antifona

Završni ton

Solist/Psalam Završni ton

S 4.2.


*Napjev pjeva cijela crkva, a na snimanju je pjevao samo jedan pjevač.Napomena: Kod *) ispravi: popijevaj.

Upotrijebljeni tonovi: Solist

Završni ton

12


S 4.3.




Završni ton

S 4.4.




Završni ton

F 4.5.

Brzina: q. = 40 cca (e = 120) 84

Upotrijebljeni tonovi:Narod

Završni ton

MZ 4.6.


Napomena: Kod *) pjevač učini kratku stanku, a zatim nastavi drugi dio retka.Tako i na kraju prije početka slijedećeg retka.

Upotrijebljeni tonovi:Gornji flas Donji glas

Završni tonovi

=

MZ 4.7.


86Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Basi


Završni ton

RU 4.8.



Završni ton

MI 4.9.


Napomena: Prema pjevanju fra Frane Samodola zapisao fra Stipica Grgat.

Upotrijebljeni tonovi: Završni ton

BA 4.10.


Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas

Basi

Završni tonovi

=

13


H 4.11.


Napomena: Početak nejasan i nesiguran.

Upotrijebljeni tonovi:Tenori Basi

Završni tonovi

=

PR 4.12.


Upotrijebljeni tonovi:Tenori

Basi Završni toovi

=

PS 4.13.


Upotrijebljeni tonovi:Narod - Gornji glas Donji glas

Završni tonovi

=

RA 4.14.


93Upotrijebljeni tonovi:Narod

Završni ton

MZ 4.15.




Završni ton

BA 4.16.


95Upotrijebljeni tonovi:Gornji glas

Donji glas

Završni tonovi

=

BR 4.17.


96

Upotrijebljeni tonovi:1. Tenori

2. Tenori 1. Basi

Napomena: Ovaj napjev inače pjeva cijela crkva za vrijeme Bogoslužja.

2. Basi

Završni tonovi

=

14


S 4.18.




Donji glas Završni ton

=

MZ 5.1.


98Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas - nova varijanta Bas


Završni ton

H 5.2.

Brzina: q = 70 cca (e = 140) liberoNapomena: U četvrtoj kitici teksta pjevači su zabunom pjevali umjesto izgubiti i umriti, prije umrit i umriti.

99Upotrijebljeni tonovi:

Završni ton

KO 5.3.

Brzina: q = 80 cca (e = 120) liberoNapomena: *) Isti napjev navodi se u pjesmarici Pjevajte Gospodinu pjesmu novu pogrešno pod nazivom Makarski napjev. **) Ispravno je: seb' istoga. Napjev pjevale Kata i Slavka Krnić. Izmjena binara i ternara ista je, a melodijaki pomak sličan onome u Zdravo tilo Isusovo u svim varijantama. U završnim kadencama drugog i četvrtog retka ovog napjeva su dva ternara. Sve varijante ove melodijske strukture imaju sličan ritam kojega bi se moglo odrediti kao premda ga pjevači izvode slobodno.

100Upotrijebljeni tonovi:

Završni ton

5/e − 6/e

4 4

RU 5.4.


Napomena: Početak intonativno nesiguran.

101Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Bas

Završni ton

RA 5.5.



Upotrijebljeni tonovi: Završni ton

15


MI 5.6.



Završni ton

MZ 5.7.

104


Završni ton

Odgovor puka:Tenor + Ženski glas

Bas Završni tonovi

=


Odgovor puka:Tenori + Ženski glas

Bas Završni tonovi

=


Napomena: Puna tuge kao i sve daljnje kitice pjevači i narod pjevaju na istu melodiju onako kako pjevaju napjeve Zdravo tilo Isusovo ili Ja se kajem.

Upotrijebljeni tonovi:Pripjev:

Završni ton

MI 5.8.



Završni ton

S 6.1.



Završni ton

S 6.2.

Brzina: q = 70 cca (e = 130) liberoNapomena: 1) Ovaj se napjev pjevao za vrijeme Jutrenje na Veliki četvrtak. II. Noćnica, Štenje IV. 2) Pjevač je skratio melodiju tako da nije ispjevan čitav tekst. Ostatak teksta vidi u Tekstovi napjeva. 3) Tekst: O. P. Vlašić "Hrvatski Bogoslužnik", Dubrovnik 1923.


Alterirani tonovi

Završni ton

S 6.3.


108



Završni ton

16


S 6.4.

Brzina: e = 120 cca (q = 60) libero

109


Upotrijebljeni tonovi::Narod - ovdje samo 1 pjevač

Alterirani tonovi

Završni ton

MZ 6.5.

Brzina: e = 120 cca (q = 60) libero


Završni ton

S 6.6.


111Upotrijebljeni tonovi:Solist - Antifona

Završni ton

Psalam Završni ton

Ž 6.7.

Napomena: "Muku" je pjevao Ljubomir Markotić u župnoj crkvi u Vrgorcu za vrijeme obreda na Veliki petak 2006. godine.


Alterirani tonovi

Završni ton

Soprani - Turba

Alterirani tonovi

Brzina: molto libero Alti Tenori + Basi

Završni ton

Napomena: 1) "Muku" je snimio Ljubomir Markotić 2006. godine za vrijeme obreda u crkvi Navještenja BDM u Vrgorcu. On je ujedno i solist. 2) Upotrijebljene tonove pojedinih uloga nismo donijeli jer se ne zasnivaju na određenom obrascu. Naime, u nekim primjerima melodijske linije zapravo i nema nego samo kraći melodijski fragmenti ili motivi i svaki put drugačiji kako se vidi u gornjem primjeru u odgovoru Petra: "Nisam" ima samo četiri note.

I."Ni

sam."

-

II."Ni

sam."

-

BR 6.8.

113


Završni ton

1. Tenor 2. Tenor


Basi

Završni tonovi

=

17



BR 6.9.

114Upotrijebljeni tonovi:1. Tenor

2. Tenor Bas

Završni tonovi

=

MZ 6.10.


115



Završni ton

Narod - ovdjesamo jedan pjevač

Završni ton

DR 6.11.

Brzina: e = 90 cca (x = 180)

116



Završni ton

Narod - ovdjesamo jedan pjevač

Završni ton


MI 6.12.

117Upotrijebljeni tonovi:Skupina pjevača

Završni ton

Riječi Jude

Završni ton

Napomena: Riječi Gospine pjevala Marija Kulušić. Riječi Isusa pjevao fra Stipica Grgat.

Riječi Gospine

Završni ton

Riječi Isusove

Završni ton

MZ 6.13.



Donji glas

Završni tonovi

=

PR 6.14.



Završni ton

PR 6.15.



Završni ton

18


PR 6.16.

Brzina: e = 96 cca (x = 190) libero


Donji glas

Završni tonovi

=

Brzina: q = 52 cca (e = 116)

ŠI 6.17.

122Upotrijebljeni tonovi:Riječi Ivana

Završni ton

Skup pjevača

Završni ton

Rijči Gospine

Završni ton

Rijči Isusove

Završni ton

RA 6.18.


123


Upotrijebljeni tonovi:Solist/Pjevač

Završni ton

S 7.1.



124Upotrijebljeni tonovi:Zbor - ovdje samo 1 pjevač

Završni ton

ŠI 7.2.




Alterirani tonovi

Završni ton

Š 7.3.



Završni ton

D 7.4.



Završni ton

19


D 7.5.

Brzina: libero - tempo gregoriano


Završni ton

S 8.1.


129Upotrijebljeni tonovi:Solist: Pozivnik

Psalam Završni ton

S 8.2.


130Upotrijebljeni tonovi:Solist: Antifona

Psalam Završni ton

S 8.3.



Alterirani tonovi

Završni ton

S 8.4.



Alterirani tonovi

Završni ton

MZ 8.5.

Brzina: molto libero


Završni ton

F 8.6.

Brzina: q = 66 cca (e = 124) liberoNapomena: Evanđelje pjevao fra Šimun Čugura.


Završni ton

S 8.7.



Završni ton

20


S 8.8.



Završni ton

BR 8.9.



1. Tenor 2. Tenor

Bas Završni tonovi

=

BR 8.10.

Brzina: q = 66cca (e = 120)

Napomena: Početni dio U raj povelite anđeli intonira drugi tenor, međutin odmah nakon toga se priključuju ostali glasovi. Jedan glas (prvi tenor) prihvaća gornju tercu kao prateća dionica. No, ipak je jasno da je tonika modusa finalis drugog tenora.

138Upotrijebljeni tonovi:1. Tenor

2. Tenor Bas

Završni tonovi

=

MZ 9.1.

Brzina: e = 160cca (q = 80)

139Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Bas 1 ženski glas u pozadini

Završni tonovi

=

PR 9.2.

Brzina: q = 60cca (e = 120)

140

Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Sopran

Alt Tenor - Bas Završni tonovi

=

MI 9.3.



Završni ton

BA 9.4.




=

21


RU 9.5.


143Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Bas

Završni tonovi

=

Srce Isusovo - Upotrijebljeni tonovi:Tenor - Ženski glas Bas

Završni ton

RA 9.6.



Završni ton

PS 9.7.


Napomena: Početni tekst Budi hvaljeno manjka zbog tehničke pogreške.


Završni ton

LE 9.8.



Završni ton

RA 10.1.


Napomena: Kod *) pjevač neočekivano modulirao za polistepen niže. Ipak notu finalis smo ostavili kao fiktivni gis, a ne a.

147Upotrijebljeni tonovi:Solo - Narod

Završni ton

PR 10.2.



Donji glas

Završni tonovi

= 22


MI 10.3.


149

Napomena: Napjev pjevale starije žene: Ana Samac (ž. Ante), Ana Samac (ž. Ivana), Anka Perišić. Po pričanju pjevačica, napjev se pjevao spontanu na ulazu u crkvu redovito nedjeljom pred misu.


Završni ton

MZ 10.4.

Brzina: Parlando x = 200 cca (e = 100) Napomena: Brzina koju smo izmjerili relativna je, jer i svećenik i narod govore vrlo brzim izgovaranjem teksta bez stabilnog harmoničnog ritma. Pjevač modulirao za polustepen naviše.

150Upotrijebljeni tonovi:Svećenik - Narod

Završni ton

MZ 10.5.

Brzina: Parlando x = 200 cca (e = 100)

151

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik Tenor - Ženski glas

Bas Završni tonovi

=

23

V. TO n S K I n I z O V I

243TOnSKI nIzOVI

Tonski nizovi

1 1

2 (alterirani izmjenični ton)

2

3 3

4 4

5 5, 9, 11, 12

6 6, 7, 8, 10

7 14, 15, 18, 21, 22, 24, 26, 32, 56, 57

8 17, 71, 73

9 19, 28, 29, 30, 31, 39, 40, 41, 51, 53, 69, 70, 75, 85, 88, 92, 98, 139, 142, 146, 147, 148, 150,151

10 Svećenik

Narod

20

Tonski nizovi


11Svećenik

Narod

23

12 25, 27, 33, 34, 35, 36, 46, 55, 80, 81, 83, 87, 105, 124, 143

13 43, 62, 129

14 38, 67, 106

15Svećenik

Narod

42

16 44, 45, 47, 63

17Svećenik

Narod

49

18 68, 72, 74, 76, 77, 78,79, 86, 89, 90, 91, 93, 94, 95, 99,100,101,102,103, 118, 121,140,141,149

19Svećenik

Narod

50

20 52

245TOnSKI nIzOVI

21Svećenik

Narod

54

22 58

23 59, 137, 145

24 60, 63

25 61

26 64

27 16, 65, 82,133

28 66

29 37, 48, 123

30 119

31 84


32 96

33 97, 138

34Svećenik

Narod

104

35 (alterirani izmjenični tonovi)

107

36 108

37 109

38 110

39Antifon

Psalam

111

40 Pjevač

(alterirani izmjenični ton)

Zbor

112

41Solist

Narod

113

247TOnSKI nIzOVI

42 114

43Svećenik

Narod

115, 116

44Pjevači

Riječi Jude

Riječi Gospine

Riječi Isusa

117

45 120

46Riječi Ivana

Pjevači

Riječi Gospine

Riječi Isusa

122

47 125

48 126, 127

49 128

50 130


51 131, 132

52 134

53 135

54 136

55 144

56 13

V I . K O M E n TA R I

251KOMEnTARI

Komentari

1. IG 1.1.

Primorsko mjesto Igrane prvi se put spominje 1430. godine. Pouzdano se zna da su franjevci u prvoj polovici 15. stoljeća, u vrijeme turskog gospodstva, vršili duhovnu pastvu u Makarskom primorju, kao i u njegovu biokovskom zaleđu i već od tada pa do danas duhovno vodili Župu Igrane. Župna crkva Gospe od Ružarija koja je izgrađena godine 1752. iznad sela, bila je duhovno i kulturno središte Igrana kroz njegovu povijest.1 Isto se odnosi i na crkvicu sv. Mihovila iz XI. stoljeća koja spada u najznačajnije lokalitete srednjovjekovnih spomenika u Makarskom primorju.

Snimanje crkvenoga pučkog pjevanja u mjestu Igrane, koliko nam je poznato, prvi je proveo etnomuzikolog Stjepan Stepanov uz asistenciju fra Karla Jurišića godine 1974.2 Stepanov je tada snimio dva stavka stalnih dijelova staroslaven-ske mise, Gospodi pomiluj i Slava na višnjih Bogu, te niz liturgijskih i paralitur-gijskih napjeva.3 Drugo snimanje crkvenoga pučkog pjevanja u istom mjestu, realizirao je mještanin Ivan Talijančić 2005. godine. Tom prigodom Talijančić je snimio solističke stalne dijelove obiju igarskih misa, Staroslavensku misu (pjevala Milka Talijančić) i Pučku misu (pjevao Žarko Kumrić). Istu Pučku misu snimio je u dvoglasnom slogu koju je pjevala skupina muških pučkih pje-vača. Ostale crkvene pučke napjeve nije snimao. I u prvom i drugom snimanju tonski su zapisani oni pučki napjevi koji su se stoljećima prakticirali u igarskoj župnoj crkvi za vrijeme bogoslužja, a koji su se prenosili usmenom predajom iz generacije u generaciju, s uha na uho.

Tonski zapisi kao i druga svjedočanstva o Igranima govore o višestoljetnom glagoljanju i glagoljaškom pjevanju na staroslavenskom jeziku te o pjevanju po pučki na živom hrvatskom jeziku. To je pjevanje specifičan fenomen sred-njovjekovne hrvatske glazbe obalnog područja, ali i njegova kopnenog zaleđa. Uzeto u cjelini, zapis igarskoga starog pjevanja predstavlja vrlo živu tradiciju crkvenoga (pučkog) glazbovanja u toj župi, tradiciju koja je do danas ostala prepoznatljivo kulturno nasljeđe pučke pjevane baštine. Repertoar liturgijskih i paraliturgijskih napjeva u Igranima koje su snimili Stepanov i Talijančić dosta je raznolik. On obuhvaća različita liturgijska vremena crkvene godine. Dobar poznavatelj i animator crkvenog pjevanja u Igranima Ivan Talijančić opisuje praksu i običaje crkvenoga glazbenog života u toj župi:

„U Igranima je uvijek pjevanje predvodila skupina muških pjevača, započi-njao je jedan od njih, a onda bi prihvatila cijela crkva. Tako je to do danas. Mise su se pivale svake nedilje, blagdana i na sprovodima. Pučka igarska misa pjevala se generacijama, ponekad i danas. Staroslavenska i latinska misa (Red mise na latinskom) prestale su se pjevati nedugo nakon Drugog vatikanskog koncila. Bilo je pokušaja da se Staroslavenska misa obnovi, ali

1 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja (Šematizam), Provinci-jalat Franjevačke pro-vincije Presvetog Ot-kupitelja, Split, Split, 1979. str. 181.

2 Snimljeni napjevi danas digitalizirani na-laze se u fonoteci Sta-roslavenskog instituta u Zagrebu na CD 130 pod brojem 5–14.

3 dr. Stjepan Stepanov 1974. godine, uz asi-stenciju fra Karla Juri-šića, snimio je napjeve lokaliteta Makarskog područja. Snimke se nalaze u fonoteci Sta-roslavenskog instituta u Zagrebu, koje je 2008. godine digitalno obradio Boris Doliner, a nalaze se pod popisnim brojem 3 – 16 i CD 120 – 130. sljedećim redoslijedom: Baška Voda, Tučepi, Podgora Veliko Brdo, Drvenik, Zaostrog, Po-daca, Brist, Makarska, Živogošće, Bast, Brela Donja, Igrane, Drašnice.


kako su ljudi umirali s njima je i dosta napjeva zaboravljeno. Pučku misu (osim Slave) je na moju inicijativu za mušku klapu obradio fra Mile Čirko, te ju je u par navrata pjevala domaća klapa Energi. Crkva u Igranima ni-kada nije imala orgulje, već harmonij, pa bi se obično pjevalo bez pratnje instrumenta (na uho), ali ako je bio svirač, onda bi se pjevalo uz pratnju harmonija. Kad se pjevalo uz harmonij pjevalo bi se tiše, a bez harmonija pjevalo bi se jače. U Igranima se spominju tri dobra svirača na harmoniju, Ferdinand Mandukin, Andrija Antičić i dr. Bariša Talijančić. Ako njih nije bilo, misa se je pjevala a cappella. Po usmenoj predaji između dvaju svjet-skih ratova u mjestu je bio oformljen tamburaški orkestar. Ne zna se jesu li svirali i pjevali na misi. Od starih napjeva danas se još tradicionalno pjeva Pištula. Osim Pištule Igrane ima svoj specifičan Gospin plač (pjeva se u grupama, muški – ženske, solo pjevači. Napjev još zna Žarko Kumrić i treba-lo bi ga sačuvat). Igrane ima jedinstvene napjeve koji se još donekle pjevaju: Muka na Cvjetnicu i Veliki petak. Imamo napjev proročanstava koji su se pjevali u Velikom tjednu za održavanja 'barabana' i skoro će pasti u zaborav. Karakteristični su napjevi još: Dođite poklonimo se, Puče moj, Smiluj mi se, Bože, Ispovidite se. U Igranima su bile poznate dvije procesije na Veliki petak, jutarnja i večernja. U jutarnjoj procesiji kroz masline nosio bi se križ i 'kantala' Muka po Ivanu na izvornom napjevu. Kantali su muškarci i žene po grupama. Napjev također polako pada u zaborav iako ga stariji još znaju te se i danas po završetku obreda dok narod ide kućama 'zakanta' niz selo. Komunisti su nakon svoga dolaska na vlast zabranili jutarnju procesiju pa je ostala do danas samo večernja, koja s križem ide okolo čitavog sela.“

Selo Igrane nije izolirano od drugih, nego je dio župa šireg područja Makarskog primorja, od kojih svaka posjeduje vlastite napjeve pa i vlastitu misu. No, sve su mise u tim mjestima na standardnom hrvatskom jeziku osim u Igranima, gdje postoje dvije različite mise, jedna na staroslavenskom, druga na hrvat-skom jeziku. Staroslavenska misa iz Igrana u određenom je smislu pravi kuri-ozum i predstavlja glazbeni unikat u cjelokupnom našem višegodišnjem istra-živanju. Budući da se od završetka Drugoga vatikanskog koncila više ne pjeva, ostala je iznimno vrijedni relikt pučke pjevane baštine tog mjesta. Drugu misu, koju u Igranima zovu Pučka misa, a katkada Stara pučka misa, još se može čuti u matičnoj crkvi nedjeljom ili blagdanima. Jedna i druga pjevale su se recita-tivno, oformljene u svim stavcima na jednom melodijskom uzorku s različitim intervalskim opsegom. Budući da potonju (Pučka misa) u različitim prigodama izvodi samo skupina muških pjevača (klapa), ona je obrađena za takav sastav i takav stil pjevanja te je ovdje donosimo kao treću u nizu.4 Od ostalih napje-va, uz gore spomenute, postoje još sprovodni. Tu je najprije Dan od gnjeva, Oslobodi me, Gospodine, U raj poveli te anđeli, Smiluj se meni, Bože. Sve druge sprovodne napjeve kao i Staru pučku misu obično započinju i pjevaju tri pjevača: Žarko Kumrić, Davor Bakalić i Paško Talijančić, a narod im se pri-družuje. Iz svega rečenoga dade se zaključiti da su Igrane sve do danas imale raznolike i brojne pučke napjeve, koji sasvim sigurno ukazuju na prošla vre-mena kada se u Igranima težilo za što svečanijim i osmišljenijim bogoslužjem.

S obzirom na uporabu starih napjeva u župnoj crkvi u Igranima u posljednjih če-trdeset godina, valja reći da je repertoarstarijih napjeva vidno smanjen. Premda je kod ponekih župnika kao i određenog dijela vjernika postojala dobra volja za re-stauracijom tih napjeva, pokušaj, nažalost, nije polučio znatniji učinak. Vrijedno je, međutim, napomenuti da je, primjerice, pokojni fra Vjeko Vrčić za svoga

4 U Staroslavenskoj misi nedostaje stavak Svet, koji je tehničkom obradom jednostavno izgubljen. Nije ga se moglo ponovno snimiti jer je pjevačica Milka Talijančić, nažalost, u međuvremenu umrla. Druga su i treća misa iste. Prvu je pjevao jedan pjevač kazivač (Žarko Kumrić), a drugu skupina pjevača (obr. fra Mile Čirko). Ona koju je pjevao jedan pjevač kazivač obiluje mnogim ukrasnim tonovima, or-namentima i melizmi-ma, dok je u drugoj sve-ga toga znatno manje.

253KOMEnTARI

kratkog boravka kao župnik (1960. – 1962.) osnovao mješoviti zbor i poduzeo obnovu starog pjevanja. Za njegovo vrijeme, ali i nakon njega zbor je u crkve-nim obredima izvodio stare pučke napjeve unoseći ponešto i novih. Fra Vjekin primjer zorno pokazuje da su franjevci oduvijek sustavno radili na promicanju crkvenog pučkog pjevanja u župama u kojima su djelovali, videći u tome va-žan oblik njihova pastoralnog djelovanja. Ipak, napuštanje starog pjevanja bilo je teško zaustaviti, čemu je uzrok više čimbenika. Ponajprije društveno-politič-ki procesi i uspostava komunističkog režima koji je po svom dolasku provodio otvoreni napad na Crkvu te progon biskupa i svećenika.5 Nadalje, ateizacija i represija, zastrašivanje i prijetnje samim vjernicima; liturgijska obnova unutar Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila te drastično niska stopa nataliteta, na-ročito u priobalnim mjestima, doprinijelo je najprije smanjenju broja vjernika, a zatim i pučkih pjevača, glavnih nositelja starog crkvenog pjevanja unutar igarske župske zajednice. No, od svega što je ostalo od staroga pjevanja, koje još donekle živi u Igranima, treba upisati u zaslugu pojedinim pjevačima kao i župnicima koji su podržavali pjevanje i nastojali ga prenijeti na mlađe.

Sukladno gore rečenom, kompletnu pjevanu Službu Božju u Igranima (stalne dijelove mise i ostale paraliturgijske napjeve) u prošlosti se pjevalo jednogla-sno i dvoglasno, kolektivno i pojedinačno sa svim karakteristikama glagoljaš-kog pjevanja,6 s prepoznatljivim igarskim načinom interpretacije. Generalno, u tim napjevima nema većih intervalskih skokova. Dok Staroslavenska misa nosi u sebi koralnu osnovu, dotle je u Pučkoj misi evidentan utjecaj glazbenog folklora tog kraja, pjevanje na bas s unisono završetkom. Pjevanje je pred-vodila skupina muških pjevača sa solistom, a puk bi se priključio. Solist kao predvodnik pjevao je gornji glas, ali bi mu se pridružio još poneki pjevač, dok su ostali pjevali donji prateći glas u terci odnosno oktavi kao bas. Pjevača so-lista bilo je više, pa ako je slučajno jedan bio odsutan, mijenjao bi ga drugi. U Igranima se još i danas sjećaju nekadašnjih dobrih pjevača: Ivana Mihaljevića pok. Mate, Andrije Antičića (svirača harmonija), Augustina Pruga, Stipe Talijančića, Teodora Talijančića, Ivana Talijančića (Stipina), Izidora lulića, Stipe Morovića, Josipa Kumrića, Stipe Šimića, Petra Talijančića, Nike lulića. Svi su oni dugi niz godina predvodili pjevanje bilo kao pjevači unutar pjevačke skupine ili kao pjevači solističkih napjeva poslanice, Muke itd. i zato su itekako zaslužni za očuvanje starog pjevanja u Igranima.

Današnja glazbena slika u igarskoj crkvi spram nekadašnjoj sasvim je drugačija. Stari napjevi nisu više toliko zastupljeni u bogoslužju kao nekada. Doduše, pri-godno se još pjeva igarska Pučka misa, no ipak najčešće Peranova Pučka. Časna sestra Imakulata Malinka iz Zagreba za vrijeme župnika fra Srećka Vekića osno-vala je i vodila mješoviti zbor i za to vrijeme uvela nove pjesme u liturgiju (Ivan Talijančić). No, nadamo se da će pojava obnove starog pjevanja, koja je nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj uzela prilično maha u širem dijelu dalmatin-skog priobalja i Zagore, naći odraz i u župnoj zajednici u Igranima.

Gospodi, pomiluj prvi stalni dio Staroslavenske mise, jednostavne je forme i oblikovan unutar jednoga melodijskog uzorka sastavljenog od triju zaseb-nih melodijskih fragmenata sazdanih na primi, terci i kvinti trozvuka dotičnog tonaliteta, a svi zajedno tvore zaokruženu melodijsku cjelinu. Cjelokupni se napjev kreće u okviru none es-f¹. Svi početci prvog fragmenta predstavljaju se uvijek na tonu b, s izmjeničnim tonom u intervalu donje terce as-f-as, zatim silaznim dijatonskim tonskim nizom ges-f-es. Melodijski tijek drugog i trećeg

5 Igarskog župnika fra Antu Benutića ubio je mladić župljanin u kući 21. ožujka 1944. po na-ređenju Komunističke partije.

6 „Stoga, zbog svih na-vedenih razloga, termi-nom ‘glagoljaško pjeva-nje’ označujem sve ono pučko pjevanje (kolek-tivno i pojedinačno) što je u svojim počecima proizašlo iz liturgijskog pjevanja na staroslaven-skom jeziku i crkveno-slavenskom hrvatske redakcije, postepeno se u toku razvoja oblikova-lo u liturgijsko pjevanje zapadnog obreda na ži-vom hrvatskom jeziku, a u napjevima pored elemenata gregorijan-skog korala usvojilo i karakteristike svjetov-nog vokalnog glazbenog folklora onih geograf-skih područja na kojima se razvijalo.“Usp. J. Bezić: Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, Institut JAZU u Zadru, Zadar, 1973. str. 13.


fragmenta strukturiran je prema istim glazbenim principima, a međusobno se razlikuju samo po stupnjevima na kojima su sazdani. Hrste, pomiluj ima na svakoj prvoj dobi obiju riječi punktirani ritam što cijelom napjevu daje živah-niji karakter. Melodijski tok isti je kao kod Gospodi, pomiluj. Pjevačica kazi-vačica, stariji ženski glas (alt), pjevala je misu u dubokom ženskom registru i umjereno umjerenom tempu.

2. IG 1.2.

Melodija napjeva Slava na višnjih Bogu7 za razliku od Gospodi, pomiluj znatno je razvijenija. Razlog je tomu duži i složeniji tekst ovoga poznatoga himna. Napjev je koncipiran prema trima melodijskim modelima u istom tonskom rodu. Nakon početne glazbene rečenice koja ima dvije kraće fraze A-B na-stavlja se drugi model (redci 2 – 5) koji se posebno ističe, a na njemu su saz-dane četiri rečenice teksta upućene Bogu Ocu: Hvalim te. Blagoslovljajem te. Klanjajem ti se. Slavoslovim te. Treći model (redci 6 – 16) predstavlja reprizu prvoga. Početni motivi intervalski su isti u svim rečenicama. Imaju karakteristi-čan kvartni skok b-es¹. Melizmi se najčešće vezuju uz slog luj u riječi pomiluj.

3. IG 1.3.

Vjeruju v jednoga Boga ima slične karakteristike kao i prethodni stavci. Napjev je sazdan na jednom meloritmičkom modelu. Melodija je u C-duru, recitativne forme, silabička i slobodnog ritma u kojoj do izražaja dolazi jasnoća teksta. Čitav napjev ne prelazi okvir intervala sekste.

4. IG 1.4.

Napjev Aganjče Božji sazdan je na meloritmičkom modelu sličnom onom iz napjeva Slave koji se javlja u sva tri njegova zaziva. Melodijska krivulja osnovnog uzorka sastavljena je od triju kraćih fragmenata i razvija se u ambi-tusu heksakorda. Treći fragment ima kadencirajuću zadaću s karakterističnom velikom septimom as-g i ukrasnim živahnim motivom na kraju, melizmom b-c-d-es-c-b koji razbija prethodni mirni pomak

5. IG 1.2.1.

Prva varijanta tzv. Pučke mise iz Igrana donesena je u transkripciji u jedno-glasnom slogu kako ju je pjevao pjevač kazivač8 , premda je u živom bogo-služju pjeva cijela crkva. Melodijska linija obaju stavaka Gospodine, smiluj se, Kriste, smiluj se, građena je prema istom melodijskom modelu. Struktura stavaka Gospodine, smiluj se i Kriste smiluj se s formalne je strane dvodijelna (AB). Napjev pripada dur-tonalitetu. Melodijski ambitus mali je i bez većih skokova. Kreće se u okviru kvarte e-a. Svaka melodijska fraza započinje na toničkoj terci gis, a završava u svim kadencama skokom preko dominantne na toniku zadanog dur-tonaliteta. Budući da je ovu misu izvodio samo jedan pjevač, melodija svih njezinih dijelova bogato je ornamentirana melizmima. Napjev je transkribiran u slobodnom ritmu premda bi ga se moglo zabilježiti i u čvrstoj 4/4 mjeri.

7 „Podrijetlo Slave je pjesma hvale i slave što su je pjevali anđeli u času Kristova rođenja (lk 2, 13sl). Tokom vre-mena Crkva je tu pje-smu proširila, dodala hvale Ocu i svečane za-zive Sinu, a sve u Duhu Svetome, na slavu tro-jedinome Bogu.“ Usp: Vojko Devetak, Nedjelj-no euharistijsko slavlje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1974., str. 62.

8 Misu je pjevao Žarko Kumrić.

255KOMEnTARI

6. IG 1.2.2.

Melodija Slave sva je prilagođena izlaganju teksta. Uz neznatne varijabilno-sti, strukturirana je na istom melodijskom uzorku kao i Gospodine, smiluj se. Tempo i karakter izvedbe isti su kao i prethodni. Brojni ukrasi, melizmi i ak-centi, osobito na zadnjem stihu u slavi Boga daju ovom napjevu svečani karak-ter. Ritam je slobodan.

7. IG 1.2.3.

U napjevu Svet koji je po svemu sličan prethodnima, karakteristična su dva punktirana motiva na drugoj i trećoj dobi. Duži melizmi koji su istaknuti na riječima Svet stvaraju dojam svečanosti koju po sebi ima trostruki poklik: Svet, svet, svet!

8. IG 1.2.4.

Melodijski uzorak Jaganjče Božji posjeduje sve elemente prethodnih stavaka.

9. IG 1.3.1.

Dvoglasna pučka misa iz Igrana samo je proširena varijanta prethodne Jednoglasne pučke mise.9 Oznake u napjevu (gornji glas-donji glas) odnose se na ženske i muške glasove za vrijeme izvedbe u misnom slavlju. Tempo, melo-dija, ornamentika i karakter gotovo su isti kao u prvoj jednoglasnoj misi. Ritam je u cijelosti augmentiran u odnosu na jednoglasnu misu. Zbog muškog više-glasja početak mise intoniran je za malu tercu više od prve (G-dur). Počimatelj (predpjevač) započinje na početku svih pet dijelova mise, a nastavljaju dalje svi u polaganom tempu i u paralelnom donjem tercnom pomaku. Tercni pa-ralelizam s unisono završetkom upućuje na povezanost pučkog i svjetovnog pjevanja u igarskoj župi.

10. IG 1.3.2.

Vidi: Komentari br. 1 i 9

11. IG 1.3.3.


12. IG 1.3.4.


9 Misu su pjevali Davor Bakalić, Žarko Kumrić i Paško Talijančić. Ova je misa, iako je u dvogla-sju, zapravo ista kao i prethodna. Donosimo je ovdje radi usporedbe, ali i radi praćenja razvoja pučkoga spontanog pjevanja.


13. MZ 1.1.

Današnje selo Mirlović, prema fra Petru Bačiću, dobilo je ime po musliman-skom begu Mirloviću. U XVI. st. taj su kraj napadale turske čete u svojim prodorima prema Šibeniku. Tako se zna da su g. 1543. popalile Pokrovnik (selo u sklopu Župe Mirlović), a župa je g. 1564. prestala postojati. Muslimani su nakon osvajanja doveli novo stanovništvo te se selo neko vrijeme zvalo Ugarci. Nakon turskog povlačenja, franjevci su doveli stanovništvo dijelom iz Hercegovine. Oni su osnovali župu sa središtem u Mirloviću. Župna crkva Uznesenja Marijina izgrađena je u XVII. st.10 Proces uživljavanja u novu sre-dinu trajao je dugo, ali izgradnjom župske crkve, stvoreni su preduvjeti da se novonadošlo stanovništvo, mahom nepismeno, formira u skladnu društvenu i župsku zajednicu. U novoj crkvi mogu se odsada kontinuirano odvijati litur-gijski čini: mise, molitve, pučke pobožnosti, procesije, blagoslovi, itd. što će ujedno pomoći da se organizira kvalitetniji društveni život te da novonastala zajednica konačno dobije fizionomiju organizirane župe. Franjevci, kao nosi-telji i pokretači svekolikoga vjerskog, društvenog i kulturnog života, igrali su najvažniju ulogu u formiranju Župe Mirlović Zagora. Uz pastoralnu djelatnost kao župnici, bili su organizatori, vođe, učitelji, duhovnici, graditelji i čuvari njezina vjerskog i nacionalnog identiteta sve do danas, pa i uz cijenu vlastitog života11 A i današnji župnik fra Ivan Čupić, uz svakidašnju pastoralnu skrb, dugogodišnji je i marljivi sakupljač pučkih crkvenih napjeva na širem područ-ju drniške krajine i gorljivi zagovornik oživljavanja te vrste kulturne baštine. Fra Ivan Čupić je upravo primjer kako svećenici na terenu mogu biti najpouzda-niji i najgorljiviji sabirači, tek da shvate, kako je gajenje tradicionalnog pjevanja doista vrijedno svake pažnje [...]12

Kako su se u crkvi razvijali misni obredi i druga liturgijska slavlja, paralelno su se ta ista slavlja i glazbeno oblikovala. Tako su uz liturgijske i paraliturgijske oblike pobožnosti nastajale liturgijske pučke pjesme. Tijekom dugih povijesnih razdoblja, u Mirlović Zagori nastao je pozamašan broj crkvenih pučkih napje-va sastavljenih od stalnih dijelova mise i liturgijskih i paraliturgijskih napjeva i to isključivo na živom hrvatskom jeziku. Valja posebno istaknuti da su od davnine franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja podržavali uporabu živog narodnog jezika u liturgiji na tim prostorima, za razliku od priobalja i otoka gdje je u liturgiji prevladavao staroslavenski jezik. Mirlović Zagora, međutim, nije u tome izoliran slučaj, jer su franjevci iste Provincije i u drugim župama kontinentalnog dijela, od Ravnih kotara do krajnjih granica Dalmatinske za-gore, slavili mise na latinskom jeziku, ali su podržavali i živi narodni jezik kao liturgijski. Poneke napjeve (Zdravo tilo, Ja se kajem, Budi hvalj'no) koje nazivamo mirlovićkim, možemo, doduše, susresti i u susjednim okolnim žu-pama kao varijante, ali svaki je od njih asimilirao ono lokalno karakteristično i prepoznatljivo iz mjesta u kojem je zaživio.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora u liturgiji su se dogodile velike promjene koje su se reflektirale i na liturgijsko pjevanje. Posljedica liturgijske reforme vidi se u tome što neki tekstovi i molitve, a s njima onda i dotični napjevi nisu uvršteni u novi obrednik, pa se na taj način ipso facto suzio starinski repertoar napjeva. Tako je u Mirlović Zagori dio starih napjeva izišao iz uporabe (Pjesma na stepenicama, Poškropi me pred početak mise i dr.). Ipak, veliki dio napjeva ostao je, i to onih za nedjeljne mise, za Božić, Uskrs, Put križa, procesije itd. U procesijama koje se u Mirloviću obavljaju za glavne svetkovine Velike Gospe,

10 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provinci-ja... , str. 111.

11 Župnika fra Pašku Bačića ubili su komu-nisti 8. veljače 1946. u Mirloviću, u dvorištu ispred župske kuće. Usp. Mrtvar Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu, str. 25.

12 Usp. Božidar Širola, Jedan pokušaj čuvanja tradicionalnog litur-gijskog pjevanja, Ćiri-lometodski vjesnik, g. IV., br. 4, 1936. Zagreb, str. 41.

257KOMEnTARI

sv. Jakova i sv. Kate oko crkve, kao i u podružnim crkvama sv. Frane u Pakovu Selu i sv. Mihovila u Pokrovniku, pjevaju se i danas Litanije lauretanske i Litanije Svih svetih.

Opće je poznato da glazbena struktura pučkih napjeva, odražava utjecaj pučkih običaja, folklora i napjeva u krajevima gdje se udomaćilo, ali i utjecaj grego-rijanskog korala. Slične osobine pokazuju se i u strukturi napjeva iz Mirlović Zagore. Napjevi u kojima se osjeća duh gregorijanskog korala, koralno podrijetlo (Poškropi me, Pjesma na stepenicama, Pištula, Odgovori kod mise itd.) jedno-glasni su s načinom interpretacije u duhu tog kraja. U nekim napjevima (Ja se kajem, Zdravo, tilo Isusovo) evidentan je utjecaj svjetovnoga arhaičnog načina pjevanja koje se pjeva u tijesnim intervalima, što je tipično za to podneblje, dok treću skupinu napjeva čine dvoglasni napjevi (Gospodine, smiluj se, U se vrime godišta, Budi hvaljeno) koje nazivamo pjevanje pod bas.13 To su napjevi koji se kreću u paralelnim tercama s dodanom čistom kvintom u kadenci.

Kao i drugdje u Dalmatinskoj zagori i u Mirlović Zagori ova vrsta pjevanja prenosila se usmenom predajom, s uha na uho. Prelazila je sa starijih na mlađe. Pjevači su se obrazovali već od djetinjstva. Pjevanje je, u pravilu, jednoglasno ili dvoglasno. Kao i danas pjevanje su predvodila dva kora pjevača postav-ljenih ispred ili sa strane glavnog oltara ili u „bancima“. U mirlovićkoj crkvi poznati su bili dugogodišnji pjevači i voditelji Cvitko Brkić, Šime Burić, Jere Bulat, Filip (Pilja) Nakić, Joso Maretić, Iviša Kulazo i Marko Žaja čija se ime-na još i danas često spominju. Kao vrsni pjevači, oni su bili solisti pri pjevanju poslanica i predvoditelji ostalih napjeva unutar misnih slavlja. Župnik je sve do danas aktivno sudjelovao u pjevanju. Pjevači su, dakle, ranije bili isključivo muškarci, a u novije vrijeme uključene su i žene. Doprinos takvom glazbenom izričaju umnogome je u Mirloviću dala KUU Zvona Zagore. Njezini članovi redovito sudjeluju u pjevanju za vrijeme mise u mirlovićkoj crkvi, ali nastupaju i samostalno na smotrama crkvenih pučkih pjevačkih skupina u Zatonu i drug-dje. Njihova je zasluga što svojim nastupima podržavaju svijest o obnavljanju i očuvanju starih tradicijskih napjeva svoga mjesta i općenito tradicijskog sti-la pjevanja. Pjevanje započinje uvijek jedan pjevač iz kora, a zatim prihvate ostali pjevači i puk. Muškim glasovima pridružuju se ženski glasovi u istim tonskim odnosima, u gornjoj oktavi. Pjeva se prirodno, punim glasom i umje-renim tempom, a nije rijetkost da se pojedini pjevači u nadglasavanju i natječu – tko će jače, misleći time da će i „bolje“. ljepota napjeva nesumnjivo ovisi o interpretaciji samih pjevača, ovisno o njihovu raspoloženju i individualnim sposobnostima.

U napjevima prevladava silabički tretman teksta, što pogoduje jasnoći i bo-ljem razumijevanju same riječi koja je zapravo središte svega. Melizmatičkih ukrasnih dodataka gotovo i nema. Ritam je slobodan, a temelji se na ritmu riječi, prilagođen je tekstu osim osmeračkih pjesama koje imaju čvrsti ritam. Metroritamski uzorci kao i melodijske krivulje napjeva jednostavni su. Većih melodijskih skokova nema. Opseg melodije, građene na tonalnoj, odnosno mo-dalnoj osnovi, uglavnom se kreće u tijesnim intervalima u okviru kvarte ili kvinte. Pjevanje u tijesnim intervalima kao i pjevanje pod bas ukazuju na po-vezanost svjetovnoga folklornog pjevanja. Zapisani i snimljeni pučki napjevi koje donosimo u ovoj ediciji stvarna su slika sadašnjeg stanja u Župi Mirlović Zagori. Svi su oni danas u živoj uporabi, što znači da ih puk, usprkos navali modernog, rado i s dušom izvodi.

13 Usp.: J. Bezić, Mu-zički folklor Sinjske krajine, Institut za et-nologiju i folkloristiku, Zagreb, 1967, str. 212.


Stari obred „škropljenja“ pred početak mise s napjevom antifone Poškropi me nestao je nakon obnovljene liturgije Drugoga vatikanskog sabora. Zamijenila ga je Ulazna pjesma. U pretkoncilskoj liturgijskoj praksi svećenik bi pred po-četak mise izišao ispred oltara i intonirao napjev antifone Poškropi me, a svi bi nazočni vjernici prihvatili i nastavili dalje. Zatim bi svećenik krenuo niz lađu crkve i pjevajući s pukom istu antifonu i psalam škropio vjernike blago-slovljenom vodom.14 Tekst, koji je prijevod s latinskog Asperges me, uzet je iz obrednika. U ovom mirlovićkom napjevu snimljen je samo jedan glas premda ga u stvarnom obredu pjeva čitava zajednica, a mi ga u našim oznakama ozna-čujemo pod natuknicu Narod. Što se tiče melodijskog izlaganja, napjev je samo djelomično sličan onom gregorijanskom i to u početnom dijelu fraze A. No daljnji melodijski tijek B fraze, s dvama redcima iz Psalma 51, pojednostav-ljen je za razliku od gregorijanskog. Nema početnog incipita, nego je melodija s posljednjeg tona svećenikova zapjeva izravno usmjerena daljnjem toku na recitativnoj noti i vrlo brzom tempu, u stilu brzoga govorenog pjeva. Srednja i završna kadenca su iste. Budući da pjevač u svom zanosnom izlaganju ima tendenciju uzlaznog pomaka, a koju se može primijetiti već na trećoj crti napje-va, tj. na tekstu Slava Ocu, u finalnoj kadenci on potpuno modulira, pa umjesto očekivanog pomaka c-h-c-a-g, završava pomakom c- des-b-as.

14. MZ 1.2.-1.2A.

U prilično bogatom fundusu pučkih napjeva iz Mirlović Zagore, stalni dijelovi mise svakako zauzimaju središnje mjesto. Gospodine, smiluj se kao i cijela puč-ka misa ukazuje na originalnost stila pjevanja u užem dijelu Dalmatinske zagore. Stil tradicijskoga pučkog pjevanja koji prevladava tim prostorima, bilo to stalnih ili promjenjivih dijelova mise, uglavnom je arhaično jednoglasje, a u novije vri-jeme i dvoglasje s tercnim pomakom i kvintnim završetkom, pjevanje na bas. Mirlovićku misu koju sam snimio g. 2013. pjevala mi je skupina pučkih pjevača iz KUU Zvona Zagore iz Mirlović Zagore kojima spomenuta „terca“ nije strana. Napjeve nepromjenjivih dijelova mise izvodile su dvije skupine pjevača, muških i ženskih glasova, dva kora, na način kako se to pjeva za vrijeme mise – desna i liva strana. Paralelno uz primjer današnje mirlovićke mise Gospodine, smiluj se donosim primjer istog napjeva (1. 2a) iz 1982. godine kao i napjeva Slava iz 1987. godine. Uspoređujući međusobno ove napjeve, razvidno je da u njihovu melodijskom pomaku nema bitne razlike. Dvoglasja u starijoj verziji nema, a samo se povremeno čuje neki donji glas kao neutralna terca, koji zapravo „šeta“ čas u tercu, čas unisono s gornjim glasom. Melizama jednako tako nema. Isti me-lodijski uzorak vrijedi za sve zazive Gospodine, Kriste, Gospodine. Predpjevač (počimatelj) započinje dužim tonom i svaki put ranije (upada) započinje slje-deće, a već na drugoj dobi priključuje se i nastavlja poneki pjevač ili sav puk. Svećenik koji predvodi misno slavlje ovdje je i predpjevač.15

Današnji se način pjevanja iste mise odvija u dvoglasju. Prvi i drugi Gospodine, smiluj se započinje tenor jednostavnim i lijepim motivom, izmjeničnim tono-vima (a-g-a).Već na trećem tonu (a) upadaju donji glasovi, muški i ženski, odnosno sav puk i tako do kraja. Ovdje se izdvaja jedan ženski glas koji uglav-nom pjeva basovu melodiju u gornjoj oktavi. Kriste, smiluj se pretežno ima iste melodijske i intervalske pomake kao i Gospodine. Završetak je kod svih fraza Gospodine-Kriste-Gospodine unisono na tonu f. Kromatskih i alteriranih

14 Svake nedjelje i u svim župama pred po-četak mise obavljalo se tzv. „škropljenje“. Ce-lebrant s ministrantima izišao bi pred glavni ol-tar i intonirao antifionu Poškropi me, a puk bi nastavio s odgovorom: Gospodine izopom da se očistim iz psalma 51 (50). Zatim bi se zaputio prema glavnim vratima crkve i na obadvije stra-ne poškropio vjernike.

15 Misu predvodi žu-pnik fra Stanko Prcela. Misu je snimio fra Ivan Čupić 27. srpnja 1987. godine.

259KOMEnTARI

tonova ne susrećemo ni u jednom dijelu ove mise. Uspoređujući ovu misi s pučkom misom fra Ivana Glibotića, mogu se lako uočiti međusobne podudar-nosti. Poznato je, naime, da je fra Ivan Glibotić u svoju pučku misu (1965.) unio elemente pučkih napjeva iz Makarskog primorja i Dalmatinske zagore. Stoga su početni motivi Gospodine i I na zemlji (Slava) identični s istim moti-vima iz mirlovićke mise.16

Go

Fra Ivan Glibotić: Pučka misa

spo

- di-

O R

ne,

-

O R

Go

O R

Mirlović Zagora: Pučka misaspo

- di

- ne,

- smi

15. MZ 1.3.

Napjev Slava ovdje je transkribiran prema starijoj snimci iz g. 1987. Čitav napjev sazdan je na jednoj melodiji koja je u potpunosti prilagođena tekstu. Način pjevanja u dva kora, desna i liva strana, polagani tempo, interpretacija i ostale karakteristike iste su kao i u ostalim dijelovima mise. Dok svećenik in-tonira napjev Slava, poslužitelj kod oltara zvoni na oltarno zvonce. Zatim puk podijeljen na dvije strane prihvaća i naizmjenično jedna pa druga strana pje-vaju do kraja. Početni motiv Slave vrlo je svečan. Sastavljen je od izmjeničnih uzlazno-silaznih tonova na četiri sloga I na zem-lji. Susrećemo ga u glagoljaš-kim misama mirlovićkog okruženja, ali i šire.

16. MZ 1.4.

Poslanica iz Mirlović Zagore jedna je od varijanti postojećih napjeva u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Za razliku od ostalih, ovaj na-pjev obiluje kraćim i dužim melizmima koji su doneseni u vrlo mirnom me-lodijskom tijeku neuobičajenom za ove krajeve u kojima inače prevladava oporiji način glazbenog izlaganja. Vjerojatno je razlog u tome što je pjevač ovog napjeva (Martin Burić) bio nekoliko godina u Franjevačkom sjemeni-štu u Sinju u kojem je naučio upravo ovakav stil pjevanja poslanica. Kao i ostali napjevi i ovaj je oformljen na točno određenom metroritamskom uzorku s kontrastnim fragmentima, ali opet utemeljenim na elementima standardnog napjeva iz spomenute Provincije. Napjev je strukturiran u slobodnom ritmu od nekoliko kontrastnih fraza s dužim melizmom kao varijabilnim elementom na kraju svake glavne fraze.

17. MZ 1.5.

Psalmi su u Izabranom narodu istovremeno knjiga židovskih duhovnih pjesma, knjiga molitava i knjiga života. U svom osnovnom sadržaju obilježeni su po-hvalama, tužaljkama i molitvama. Židovi su ih izvodili tako da bi jedan pjevač ili pjevačica započeo pjevati, a ostali preuzeli i nastavili dalje. Prvi će kršćani

16 Fra Ivan Glibotić je bio gorljivi zagovornik crkvenog pučkog pjeva-nja u liturgiji. Poznato je da se bavio zapisiva-njem pučkih napjeva iz Dalmatinske zagore i Makarskog primorja, a osobito Imotske kraji-ne. Dio njih je objavio u župskom listu „Grad na gori“. U duhu pučkih napjeva skladao je Puč-ku misu 1965. godine u prigodi 250. obljetnice oslobođenja Sinja od Turaka i posvetio je Gospi Sinjskoj: „Po-svećeno Majci našega puka Gospi Sinjskoj pri-godom 250. godišnjice oslobođenja Sinja.“ – Glede povezanosti Glibotićeve mise s mi-som iz Mirlovića, pitao sam starije svećenike o povezanosti tih dviju misa i svi potvrđuju da se o tome odmah priča-lo nakon što su je prvi put čuli. Usp. fra Ivan Glibotić, Pjevajmo, bra-ćo kršćani, Franjevač-ka visoka bogoslovija, Makarska, 1967., str. 37.


preuzeti onaj način pjevanja psalama iz sinagoge koji danas poznajemo kao res-ponzorijalni, pripjevni ili otpjevni način, i koji u liturgiji živi već od tih vremena do danas.17 Zbog stanovite složenosti, izvodio ga je dobar pjevač iz puka, ako ga je bilo, a ako ga nije bilo, onda ga je pjevao sam svećenik. Nakon liturgij-ske obnove Drugoga vatikanskog sabora otpjevni psalam, prije se zvao „otpjev“ ili „zavlaka“, dobio je onu važnost koju je imao u prvoj Crkvi.18 Ovaj napjev iz Mirlović Zagore slijedi pretkoncilsku strukturu graduala. Ni po čemu, osim po tekstu, nema fizionomiju gregorijanskoga Domenica IX. post Pentecosten. Sastavljen je od fraze AB. Napjev je jednostavan, isključivo silabički i recitati-van. Razvija se u opsegu male terce s notom finalis na a. Napjev je pjevač solist izveo recitativno i vrlo brzom tempu.

18. MZ 1.6.

Nakon svećenikove gregorijanske intonacije Vjerujem u jednoga Boga po-čimatelj (Šime Burić) nije nastavio pjevati u svećenikovu (istom) tonalitetu kako se očekuje, nego na medijanti prethodnog tonaliteta Slave. Daljnji razvoj melodije opet je građen na gotovo istom uzorku kao i Slava. Tek je ponegdje uzorak izmijenjen zbog višesložnih riječi u tekstu. Kao i kod Slave i ovdje se napjev izvodi antifonalno gdje se izmjenjuju dva kora ili dvije strane (desna strana - liva strana). Karakterističnih melodijskih ukrasa nema. Na kraju fraza pojavljuju se tek poneki silazni glisandi. Od riječi jedinorođenoga, pjevač je postupno modulirao za polustepen naviše.

19. MZ 1.7.

Napjev Molitve vjernika jedna je od mnogih varijanti istog napjeva koji je vrlo raširen i rado pjevan. Sastavljen je od dvaju dijelova: solističkog i refrena što ga pjeva puk. Vrlo često se prvi dio izvodi dvoglasno. Puk uvijek odgovara u tercnom paralelizmu. U ovom mirlovićkom napjevu solistički je dio standardan dok je re-fren Gospodine, pomiluj nas pomalo neobičan i ne odgovara onom izvornom, nego je slobodno koncipiran. Tu se jasno vidi kako narod mijenja jedan te isti napjev.

Bo

Standardni napjev - dvopjev

že,

- daj

mir,

je din

-

stvo

-

sve

toj- Cr

kvi

- krš ćan

- skoj.

-

Bo

Mirlović Zagora - solist

- že,

daj mir,

je

din

-

stvo

-

sve

toj- Cr

kvi

- krš ćan

- skoj.

-

Go

Puk - standardni napjev

spo

- di

- ne,

- po mi

- luj- nas!

Go

Puk - Mirlović Zagora

spo

- di

- ne,- po

mi

- luj- nas.

17 U današnjoj zapad-noj liturgiji to je drugi stavak proprija mise. Prvotni mu je naziv bio responsorium graduale, što znači da se izvodio na responzorijalan način tj. naizmjenice solist i schola cantorum, a pri tom je solist stajao na stepenicama (lat. gradus = stepenica) ambona u svetištu. Usp. Muzička enciklopedija 1, na-tuknica Gradual, izd. leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1958., str. 568.Ime responsorium gra-duale ili responzorij po-javljuje se prvi put u 8. st. u franačkim pjesma-ricama. Gradual kao i Aleluja spada u najsta-rije misne napjeve. Usp. Musik im Gottesdienst, Gustav Bosse Verlag, Regensburg, 1975., str. 670.

18 Usp. V. Devetak, Nedjeljno euharistijsko slavlje, Kršćanaska sa-dašnjost, Zagreb, 1974., str. 86.

261KOMEnTARI

Kada su i gdje nastale ove prošnje? To pitanje postavio je i O. Antonin Zaninović autor članka Bože, daj mir i jedinstvo, objavljenog u „Svetoj Ceciliji“ (1929.), koji o tom tekstu iznosi sljedeće tumačenje:

„Tekst tih vapaja i molitava, što ga ovdje donosim, uzeo sam iz rukopisne knjižice, koja pripada župskoj crkvi u Grablju na otoku Hvaru, za koju je bila napisana u Starom Gradu na istom otoku g. 1816., a iz koje i sada pjeva-ju.19 [...] Najstariji njihov zapis, što sam ga vidio, iz osamnaestog je vijeka, ali su bez sumnje mnogo starije.20 Iz samog teksta možemo zaključiti, da su ovi vapaji nastali u doba, kad su svetu Crkvu i kršćanski puk tištile velike nesreće. Kasnije od 16. vijeka ne će biti, a možda ćemo biti blizu istini, ustvrdimo li, da su iz prve polovice tog vijeka. Kroz to vrijeme Turci su naime sve više napredo-vali i harali po kršćanskim zemljama te bi naumili da dopru do samog Rima i unište kršćansku vjeru. Već koncem 15. vijeka, g. 1492. provalili su i opljačkali zadarsku okolicu, a šest godina kasnije zaposjeli su makarsko primorje. Prvih godina 16. vijeka navaljivali su na okolicu Splita, Trogira i Šibenika. Od 1520. pao im je u ruke Drniš, a 1522. Knin i Skradin. [...] Koliko je ondašnji naš narod od tog zuluma trpio, opisao je živim bojama splitski nadbiskup Bernard Zane u svom govoru, što ga je održao pred papom i kardinalima u Rimu na Petom lateranskom saboru g. 1512. [...] U takovim prilikama nije preostalo, nego obratiti se još usrdnije Bogu i moliti ga da se on smiluje, da dade mir i slogu kršćanskim narodima, da pomrsi sve osnove neprijatelja svoje vjere i tako spasi 'didinu' (baštinu, op. ur.). [...]“21

20. MZ 1.8.

Napjev Poziv na iskazivanje hvale ili Dijalog predslovlja sastavljen je od po-ziva svećenika i odgovora puka. Dok svećenik slijedi dosljedno gregorijansku melodijsku liniju svečanog napjeva u sva tri zaziva Gospodin s vama, Gore srca i Hvalu dajmo, puk, međutim, za svaki svećenikov poziv ima vlastiti, za-sebni napjev, koji se podudara sa svećenikovim jedino u recitativnom pokliku, dok se u melodiji bitno razlikuje.

21. MZ 1.9.

Premda se Svet odvija kao i dosadašnji stavci u okviru čiste kvarte, melodija ipak kontrastira svima njima i to početnim frazama, fakturom i ugođajem. U sva tri zaziva Svet osjeća se duh gregorijanske melodije. Napjev je transkri-biran prema starijoj snimci na kojoj se pjevanje unisono. Ipak, prema čitavoj njegovoj strukturi melodijska krivulja vuče na tercno dvoglasje s kvintnim za-vršetcima bilo to unutar fraze ili na kraju. Na sva tri zapjeva Svet, svet, svet poslužitelj kod oltara zazvoni na oltarno zvonce.

22. MZ 1.10.

Melodija zaziva Jaganjče Božji temelji se na meloritamskom uzorku Slave i Vjerovanja. Napjev se odvija u dvoglasju unisono završetkom. Neposredno prije svakog zaziva Jaganjče Božji poslužitelj kod oltara zazvoni na oltarno zvonce.22

19 Kgnighe alli libar, u kojemu se uzdarxe Stvari slidechje to jest Sctenja Sva za Jutargne Velliko-ga Cetvartka, Velikoga Petka, Velle Subbote, Boxichja, Svetog Sti-pana Prvoga Mučenika, Svetoga Ivana Apostol, Svetih Mladinacz, Obriz-zovagna i Vodokarst [...]“ Usp.: O. Antonin Zani-nović O. P. – Dubrovnik, Iz hrvatske glazbene prošlosti, Bože daj mir i jedinstvo, Sv. Cecilija, 1929. br. 3, str. 102-107.,

20 To je prijepis na stra-žnjim koricama (iznutra) Evanđelistara, tiskana u Mlecima g. 1739., a pripada župnoj crkvi sv. Mihovila u Dolu na Hvaru. Da je prijepis iz 18. vijeka, dokazuje treća prošnja, koja glasi: 'I day Boxe dobichie = prisui-tloy Gospodi Bnetaskoy'. Mletačka vlast prestala je u Dalmaciji g. 1797. Na koricama su prepi-sane samo prošnje bez molitava koje je zapisala na posebnom listu druga ruka g. 1826. Usp. Isto.

21 Usp.: A. Zanino-vić O. P. – Dubrovnik, Iz hrvatske glazbene prošlosti, Bože daj mir i jedinstvo, Sv. Cecili-ja, Zagreb, 1929. br. 3, str. 102-107., Zaninović piše: „Najstariji njihov zapis iz osamnaestog je vijeka, ali su bez sumnje još starije. To je prijepis na stražnjim koricama (iznutra) Evanđelistara, tiskana u Mlecima g. 1739., a pripada župnoj crkvi sv. Mihovila u Dolu na Hvaru. Da je prijepis iz 18. vijeka, dokazuje treća prošnja, koja glasi: 'I day Boxe dobichie = prisuitloy Gospodi Bne-taskoy'. Mletačka vlast prestala je u Dalmaciji g. 1797. Na koricama su prepisane samo prošnje bez molitava koje je za-pisala na posebnom listu druga ruka g. 1826.“


23. MZ 1.11.

U misi, nakon zaključka Popričesne molitve slijedi blagoslov vjernika sa za-vršetkom Otac i Sin i Duh Sveti i odgovorom puka Amen, zatim svećenikov otpust Idite u miru i odgovor puka Bogu hvala. Dok svećenik uredno izvodi gregorijansku melodiju u svim zazivima, puk, međutim, odgovara svojom, čini se ad hoc improviziranom melodijom, bez neke sličnosti s gregorijanskom.

24. RU 1.1.

Župa Rupe pripada gradu Skradinu u Šibensko-kninskoj županiji. Južni dio župe prostire se u prodolini uz Visovačko jezero, a sjeverni se proteže brdo-vitim krajem prema Roškom slapu i Bukovici. U vrijeme turskog gospodstva franjevci su Visovca preuzeli pastvu. Do godine 1773. selo je pripadalo Župi Dubravice. Župa se osamostalila 1718. godine. Od godine 1830. župa pripa-da Šibenskoj biskupiji. Župna crkva sv. Jurja mučenika potječe iz XV. st. U Domovinskom ratu crkva je zapaljena, te je ponovno obnovljena 2000. godine. Crkva sv. Ante podignuta je 1963. godine, na mjestu starije (1773.), prema nacrtu ing. Ante Baraća. Srušili su je pobunjeni Srbi, zvonik minirali, a zvona odnijeli.23

Blizina franjevačkog samostana na Visovcu, (gdje se stoljećima nalazi novici-jat Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja) i prirodna povezanost s njim, nesumnjivo je utjecala na svekoliki vjerski i kulturni život te župe. Franjevci (župnici) Provincije Presvetoga Otkupitelja vodili su osobitu brigu za što aktiv-nijim liturgijskim životom u Rupama. Oni su bez sumnje bili glavni pokretači i promicatelji crkvenoga pučkog pjevanja u istoj župi. Stoljetna je franjevač-ka nazočnost u dobrim i u najtežim vremenima, pomogla razvoju, afirmaciji i očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta. Kao narodni svećenici, graditelji, gorljivi duhovnici, i prosvjetitelji podržavali su živi narodni jezik u liturgi-ji, premda je službeni jezik sve do Drugoga vatikanskog koncila bio latinski. Njihova je uloga zacijelo pomogla u spašavanju i očuvanju kontinuiteta pučko-ga crkvenog pjevanja u Rupama.

Nažalost, tijekom dvadesetog stoljeća migracijski problem koji je pogodio či-tavu Dalmatinsku zagoru nije poštedio ni Rupe. Masovno iseljavanje u preko-oceanske zemlje Australiju i Kanadu kao i zemlje zapadne Europe, odnijelo je velik broj Rupljana. U najnovije vrijeme, tijekom Domovinskog rata, cijela se župa našla u izbjeglištvu. Nakon povratka, čini se da se broj vjernika opet sma-njio pa danas cijela župa broji nešto više četiri stotine duša. Crkva sv. Jurja mu-čenika po povratku iz izbjeglištva ponovno je obnovljena te služi za sprovodne obrede, misu za blagoslov polja, misno slavlje za sv. Juru, kada već tradicional-no procesija ide od crkve sv. Ante s pjesmom i molitvom prema crkvi sv. Jure. Svi glavni vjerski obredi preneseni su u obnovljenu crkva sv. Ante. Vjernici rado pohađaju misu i u njoj živo sudjeluju osobito pjevanjem. Obnovom crkve uspjeli su obnoviti i crkveno pjevanje. Tako je početkom svibnja 2012. godi-ne pokrenuta inicijativa za osnutkom pučkog zbora, koji će nastojati ponovno pokrenuti zanimanje za stare pučke napjeve i predvoditi pjevanje za vrijeme nedjeljnih misnih slavlja i drugih pučkih pobožnosti u Rupama. Njegov do-prinos bit će na tom planu uistinu velik. Zauzetošću i marljivim radom uspje-li su obnoviti dio starih napjeva svoga mjesta koji su skoro zaboravljeni, a

22 Zvonce očito simbo-lizira svečani karakter i važnost samog stavka. Ipak, postavlja se pita-nje njegove odsutnosti u Vjerovanju.

23 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provinci-ja..., str. 94-95., www.Šibenska-biskupija, (10. 3. 2015.).

263KOMEnTARI

stariji ih se još donekle sjećaju. Tako danas u novoj crkvi u Rupama za vrije-me misnih slavlja i drugih pučkih pobožnosti odzvanjaju ugodne i lijepe stare melodije stalnih dijelova mise i pučkih liturgijskih i paraliturgijskih napjeva. Zalaganjem današnjeg župnika fra Bože Duvnjaka, crkva je obogaćena i novim električnim orguljama (nažalost, župa je još bez orguljaša) koje su smještene u sredini crkve s desne strane oltara. Meri Dugopoljac koja vodi crkveni pjevački zbor glazbeni je amater. Izuzetnom voljom uspjela je okupiti i animirati starije i one najmlađe te im posvijestiti koja je vrijednost vlastitoga glazbenog nasljeđa. Današnje stanje pjevanja u svojoj crkvi ovako opisuje:

„U povijesti župe nije nikada do sada postojao pjevački zbor, ali je bilo istaknutih pojedinaca koji su predvodili pučko pjevanje koje se do danas sačuvalo u izvornom obliku. U prijašnja vremena, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, po predvođenju pučkog pjevanja pamte se Ante Barišić, Stipe Ilijina i cijela njegova obitelj kao predvoditelji pjevanja, a sedamdesetih pa sve do Domovinskog rata pamti se Dujo Radnić zvani Dujan, o čijem se zvonkom glasu još i danas priča. Po pjevanju pištula pamte se Niko Nina Širinić i Stipe Crnjak Jakovljev. Od župnika, u naro-du je još uvijek živo sjećanje na fra Bernardina Bebića, koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća od ondašnjih vlasti bio zatvoren, jer je crkvu sv. Ante gradio bez građevinske dozvole. No, Rupljani se nisu predali nego su nastavili i dovršili radove na svojoj crkvi. Fra Šimun Janković je ostavio duboki trag u župi do danas. Izgradio je vjeronaučnu dvoranu, radio je neumorno s djecom. Bio je fratar koji je živio s pukom i za puk. Pomagao je župljanima u njihovim svakodnevnim poslovima, a nedjeljom popodne bi znao s njima zaigrati na balote.“

Na dan snimanja u jesen 2013. godine okupio se u crkvi sv. Ante dostatan broj pjevača, njih dvadesetak, s kojima sam snimio napjeve koji predstavljaju neka-dašnju živu pjevačku praksu i današnju glazbenu situaciju u crkvi u Rupama. Današnji repertoar crkvenoga tradicijskog pjevanja u Rupama nije naročito velik, ali ono što ga karakterizira jest originalnost glazbenog stila i prepoznat-ljivost njegovih napjeva. Taj stil nedvojbeno vuče vezu sa svjetovnim tradi-cijskim pjevanjem tog kraja, a manifestira se kroz arhaično tercno dvoglasje, pjevanje na bas s unisono završetcima. Stalni dijelovi mise, uz manje varijabil-nosti, sazdani su na jednom metroritamskom uzorku koji je vrlo jednostavan, stilski i slušno prepoznatljiv. Melodijska krivulja malog je opsega i u tijesnim intervalima u kojima prevladava terca i kvinta. U čitavom svom tijeku prilago-đena je tekstu i obogaćena različitim ornamentima, akcentima, predudarima, glisandima i drugim agogičkim oznakama. Od intervala prevladavaju terca i kvinta. Slobodni ritam i silabičko pjevanje pogoduju većoj jasnoći teksta.

Fundus napjeva koje ovdje donosimo, broji osam glazbenih jedinica s napjevi-ma misnog propria i paraliturgijskog pjevanja na hrvatskom jeziku. On pred-stavlja dio repertoara pučkoga crkvenog pjevanja koji se nekada prakticirao u rupskoj crkvi, a danas iznova postao okosnicom nedjeljnoga pjevanoga misnog slavlja u istoj župi. Ono na što su Rupljani danas ponosni jest svakako njihova misa, (Gospodine smiluj se, Slava Bogu na visini, Svet, Jaganjče Božji) koju pjevaju na nedjeljnim misama ili na misama za velike blagdane. Od misnih napjeva redovito se pjeva pjesma paraliturgijske pjesme (Zdravo, tilo Isusovo i Zdravo, krvi Isusova) za pričest, za Božić (U se vrime godišta), u korizmi (Ja se kajem), te izlazna pjesma (Budi hvaljeno, Srce Isusovo, Srce Marijino).


U prošlosti su pučko pjevanje predvodili uvijek muškarci koji su se isticali lijepim glasom postavljeni s lijeve i desne strane oltara. Pjevalo se u dva kora. Današnji način pjevanja i raspored pjevača u crkvi u Rupama isti je kao i u prošlim vremenima, muškarci koji predvode stoje s lijeve i desne strane oltara, a ženski dio u prvim klupama s pukom ispred oltara. Prvi je obično započinjao tenorski glas s lijeve strane oltara, a to je od povratka nakon rata 1995. sve do danas bio Joso Kovilić (80). Njega na drugoj riječi hvata također legendarni podpivač (pjevač koji hvata donju tercu) Niko Silov (81). Ostala trojica pje-vača pridružuju se od treće riječi do kraja prvoga stiha, dok na drugome stihu pjevanje u svome registru prihvaća cijeli puk. Drugu kiticu nastavlja pjevati desna strana kora s nešto mlađim tenorom Antom Verovićem (40), a podpivač je Živko Jurić (75) po istim principima kako je to radila lijeva strana kora. Današnji način pjevanja i raspored pjevača u crkvi u Rupama isti je kao i u prošlim vremenima, muškarci koji predvode stoje s lijeve i desne strane oltara, a ženski dio u prvim klupama s pukom ispred oltara.

Današnji rupski zbor mlada je skupina crkvenih pučkih pjevača koja je svojim nastojanjem unijela bitne promjene u svekoliku sliku crkvenog pjevanja u ma-tičnoj župi. Zdravom ambicijom i podrškom župnika fra Bože Duvnjaka uspje-li su se svojim nastupima kao i vanjskim izgledom (prepoznatljivo odjeveni) nametnuti javnosti i polučiti niz zapaženih nastupa. Tako su 2013. i 2014. go-dine nastupili na smotri pučkog pjevanja pod imenom „Puče moj“ u šibenskom Zatonu. Dvije godine zaredom 2013. i 2014. predvodili su pjevanje na glav-noj misi na Visovcu na Veliku Gospu i na Malu Gospu u Skradinu. Najmlađi članovi zbora imali su zapažen nastup u šibenskoj katedrali 2014. s pjesmom Visovačka slavna mati na susretu dječjih zborova. Zapažen nastup imao je zbor 29. prosinca 2014. u šibenskoj katedrali sv. Jakova na božićnom koncertu puč-kih zborova izvedbom U se vrime godišta. U svom dosadašnjem radu zbor je uspio obnoviti dobar dio starih napjeva među kojima su stalni dijelovi mise Gospodine, Slava, Svet, Jaganjče Božji, paraliturgijske pjesme Zdravo tilo, U se vrime godišta, Ja se kajem, Budi hvaljeno, te odnedavno pjevanje Gospina plača na Veliki četvrtak. Osim navedenih tradicijskih napjeva, zbor njeguje i druge suvremene glazbene oblike: pučku popijevku i duhovnu šansonu, kako priča voditeljica Meri Dugopoljac.

Gospodine, smiluj se, Kriste, smiluj se, Gospodine, smiluj se započinje uvijek solistički, naizmjenično, a zbor i puk uključuju se spontano i glasno. Inicij na tri prva sloga Go-spo-di izvodi solist, a već na slogu ne prihvaća podpivač od-nosno svi. Tako i Kriste: Kri izvodi solist, a drugi slog ste prihvaćaju svi. Čitav se napjev izvodi u dvoglasju s unisono završetkom. Dionice se kreću vertikal-no. Ženski glasovi pjevaju tenorovu melodiju u gornjoj oktavi, a samo jedan ženski glas ističe se pjevajući istu melodiju u sopranovu registru. Melodija je jednostavna i ograničena na opseg kvarte.24

Go

Rupe - Misa

spo

- dine,

- smi

luj- se.

Go

A. MilanovićLitanije

spo

- dine

- smi

luj- se.

24 Uspoređujući napje-ve misa iz šireg dijela srednje Dalmacije, mo-tiv I na zemlji s uzlaznim pomakom za veliku ili malu sekundu prisutan je u mnogima od njih. S istim zazivom iz mise iz Rupa, nalazimo potpunu podudarnost s Gospodi-ne, smiluj se iz napjeva Litanije BDM fra Anđel-ka Milanovića.

265KOMEnTARI

25. RU 1.2.

Samo informativno, bez nakane neke detaljnije analize, primjećujemo da je napjev Slava Bogu na visini vrlo jednostavan i da je sazdan na dvama melo-dijskim uzorcima. Četiri glavne rečenice iz ovoga himna upućene Bogu Ocu, Hvalimo te, Blagoslivljamo te, Klanjamo ti se, Slavimo te oformljene su na jednostavnom i kratkom meloritamskom modelu, a sve ostale rečenice slijede zajedno drugi model. Slavu kao i prethodni Gospodine, izvodi u svim rečenica-ma čitav zbor, odnosno sav puk. Jedino inicij i na zemlji izvodi solist.

26. RU 1.3.

Svet - kao što se Gospodine i Slava temelje na istom melodijskom uzorku, isti se postupak, ali ipak vidno drugačije melodijske strukture, pojavljuje u zadnjim dvama stavcima Svet i Jaganjče Božji. Melodijska linija kreće se u opsegu kvinte. Napjev je vrlo svečanog karaktera.

27. RU 1.4.

Melodijski tijek Jaganjče Božji sazdan je dakle jednako na istom melodijskom uzorku kao i Svet s jedinom razlikom što je ritam u Jaganjče Božji nešto pokret-ljiviji. Način je izvedbe kao i u ostalima: tenorski glas pjeva početni inicij, a zatim svi prihvaćaju u tercnom dvoglasu. U napjevu se osobito ističe vrlo lijepi pomak, kvartni skok g-c u vodećem glasu s donjim pratećim glasom u paralelnim tercama.

28. H 1.1.

Žitelji kopnenog dijela južne Hrvatske koji zovemo Dalmatinska zagora ili Zagora, kako povijesni podatci ukazuju, imali su buran život. Padom Klisa godi-ne 1537. Zagora je u potpunosti dospjela u turske ruke, pa će, uz kraće prekide, pod Turcima ostati sljedećeih 150 godina.25 Težak položaj ionako prorijeđenoga katoličkog življa još je više pogoršan terorom turskih upravitelja pa se vjerski život katolika neprestano kretao na granici opstojanja.26 „Najveće zasluge za održanje katoličkog puka na ovim prostorima pripadaju franjevcima iz Rame i s Visovca. Samostan (visovački) bio je jedini vjerski i kulturni svjetionik za cijelo zagorsko područje, jer se svećenici iz primorskih gradova nikako nisu uspjeli održati u tamošnjim župama. Za razliku od njih fratri su unatoč svim progonima i zlostavljanjima ostajali uz svoj vjerni puk. [...] Zahvaljujući upravo franjevcima, tim neumornim kršćanskim junacima, održalo se katoličanstvo u tom dijelu juž-ne Hrvatske. [...] Tako je za cijeloga žalosnog turskog doba Zagora bila u sklopu samo dviju župa Petropoljska i Zmina koje su pastorizirali fratri s Visovca.“27

Župa Čvrljevo prostire se na širokom, kamenitom prostoru koje obuhvaća sela: Čvrljevo, Utore Gornje, Vinovo Gornje, dio Vinova Donjeg, Kladnjice i Divojeviće. Redovno se uzima da je župa nastala godine 1730. Središte župe bilo je u Kladnjicama gdje je stanovao župnik, a od kuće sačuvali su se samo ostat-ci. Godine 1762. župnik je prešao u Čvrljevo, ali župna crkva ostala je i dalje u Kladnjicama. Na groblju oko crkve grobne su ploče svjedoci starijih vremena. Župa je do 1968. godine pripadala sinjskom samostanu, a od tada splitskom. Jednako je do godine 1830. bila u Trogirskoj biskupiji, a kasnije u Šibenskoj.28

25 Usp. K. Kužić, Po-vijest Dalmatinske za-gore, Književni krug: Biblioteka znanstve-nih djela, sv. 87, Split, 1997., str. 90.

26 Usp. l. Čoralić, Pri-kazi i recenzije, Croatica Christiana Periodica,Vol. 22, No. 41, lipanj 1998., str. 212.27 K. Kužić, isto, str. 117-118.

28 Usp. J. A. Soldo, isto, str. 52.


Normalniji društveni i crkveni život, a vjerojatno i organiziranije bogosluž-je i crkveno pjevanje, uslijedio je na čitavom prostoru Zagore nakon odlaska Turaka. Usprkos stoljetnim progonima, pustošenjima i žalosnim migracijskim procesima, dio stanovništva ipak je ostao. Selo Čvrljevo, premda se othrvalo mnogim nedaćama koje su ga kroz stoljeća satirale, nažalost, nije se moglo oduprijeti onoj migracijskoj koja traje sve do danas. Fra Ante Grčić, župnik u Čvrljevu (1962. - 1967.) i svjedok tih vremena, priča:

„Migracije je bilo i ranije. Tako je npr. Petar Gotovac, otac hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, sa svojom generacijom davno sišao u Split. No najveći odlazak iz sela zbio se 60-ih godina. U moje vrime (60-ih go-dina) kad sam ja bio župnik, u župi je bilo skoro tri tisuće duša, a kasnije iz godine u godinu sve manje. To su bila ta vrimena. Autobusa nije bilo, struje nije bilo, prave ceste nije bilo. Nikud se nije išlo. Selo je bilo puno svita. Ekonomska situacija natjerala je ljude da odlaze i potraže bolji ži-vot. Crkva je tada ljudima bila sve. Ja sam govorio misu na latinskom sve do 1964. godine, a onda sam te godine prešao na hrvatski. Misa je prije počimala Škropljenjem, a kasnije Ulaznom pjesmom ka i danas. U crkvi se molilo, slavilo i pjevalo. Svak' je pjevao i to iz sve duše. Pjevanje su vodila dva kora muških pivača. Jedan od njih je bio dugogodišnji predvoditelj Ante Divić. Pjevanje je bilo jednoglasno. Jedino bi ja uhvatio basovu me-lodiju (donju tercu). Svake se nedilje pjevalo iste napjeve, npr. ‘Zdravo tilo Isusovo.’ Samo se molitvu vjernika 'Bože daj mir jedinstvo' pjevalo prigod-no, a to sam onda pjevao ja. Pivanja je bilo dosta kroz svu crkvenu godinu. Ja sam nabavio prvi harmonij u župi. Kupio sam ga u Jelenju i zadnje moje godine sam počeo učiti vjernike Glibotićevu ‘Pučku misu.’ Procesije su bile na zaštitnika župe i na sv. Marka za blagoslov polja. Tada su se pjeva-le Velike litanije (Litanije Svih svetih). Sprovodnih napjeva prije mene nije bilo, jer tada u Zagori svećenik nije vodio sprovod, nego su sami župljani pokapali svoje mrtve, a župnik bi na nedjeljnoj misi spomenuo tko je umro i za nj se pomolili. Ima još nekih zanimljivosti vezanih uz sprovod... Ja sam u Čvrljevu uveo da svećenik vodi sprovod, a u obred sam uveo poznati na-pjev 'Braćo, brata sprovodimo'. Inače, narod je bio vrlo pobožan. U svakoj kući je navečer odzvanjala molitva krunice, a u Korizmi 'Gospin plač'. To je bila divota. Ima toga još puno što bi trebalo spomenit.“

Nakon Drugoga svjetskog rata suvremeni proces litoralizacije nije mimoišao ni Čvrljevo. Masovno iseljavanje žitelji Čvrljeva i okolnih župa u pravcu obalnih industrijskih centara Kaštela, Solina, Splita i Šibenika djelovalo je i na slablje-nje i nestajanje pučkoga crkvenog pjevanja u Zagori. Svijet se iselio pa je staro pjevanje u zagorskim crkvama zašutjelo. Nema tko pjevati. To je bio glavni razlog što smo jedva, nakon nekoliko pokušaja, konačno ipak uspjeli snimiti samo dio starih pučkih napjeve iz Čvrljeva. Na snimanju se 29. srpnja 2013. godine okupila grupa (petorica) pjevača predvođena iskusnim i dugogodišnjim predvoditeljem pjevanja u čvrljevskoj crkvi Mijom (Miškom) Božić Stanićem (80). Kako je bilo prije u čvrljevskoj crkvi, a kako je danas, čitatelju će vjerno opisati Mijo (Miško) Božić Stanić koji priča:

„Prije, ljudi bi došli uru vrimena prije prid crkvu i razgovarali se. Jerbo, radija nije bilo, ni televizije, ni novina. Nikakvi visti. Onda diš' čut štogod nova već kod crkve. Pa bi ovi priča ovo, oni ono. Šta je 'ko čuja, šta je 'ko vidia. Dije 'ko bia, i tako. Tu bi se svašta saznalo. Ponda, eto ti pratra prid

267KOMEnTARI

misu, a remeta bi zazvonia. I to je bia znak da se ulazi u crkvu. Ušlo bi se u crkvu i svak na svoju stranu i na svoje misto. Sve je se znalo. Pivači bi stali odma isprid oltara u dvi grupe, na dvi strane okrenuti prema narodu. Tako je bilo prija (prije Drugoga vatikanskog koncila, op. ur.). Sad su okrenuti prama oltaru ka i ostali svit [...] Nešto bi svita stalo u klupe, a ženske bi ćućnile, nako kako mogu, na kamen. Dica bi bila isto prid oltaron, na ska-linin. A mlađarija na tavanu (na koru = pjevalištu op. ur.). Sve je se pivalo. I svake nedilje isto, dok svit nije oša ća. Cila misa. I pištula, i Jevanđelje, i Virovanje, i Zdravo tilo, i Budi valjeno. Pivalo se i Gospin plač u korizmi. Najskoli ženske. To je bila divota. A sad nema svita pa nema ni pivanja. Evo naprimer ovi moji mlađi [...] Ja i' gonin da priuzmu od mene pa da nastavu. Ali kak'i [...!] I tako sve iđe namanje. Na Veliku Gospu, ili na za-štitnika crkava (to su filijalne crkve, a zovu ih susvetice) poslin mise nije se išlo kući, nego je svak ponio sa sobom nešto za ručak i tu bi se na ledini ili na zidu ručalo, a onda je bila veselica. Zaigralo bi se kolo, zapivalo, baci-lo kamena s ramena, pričalo bi se, a kad se ponapiju znala bi se mlađarija i potuć na kamenja.“

Koliko nam je poznato, u crkvi u Čvrljevu pjevanje se izvodilo uvijek na hr-vatskom jeziku, premda se bogoslužje rimskog obreda sve do Drugoga vati-kanskog sabora slavilo na latinskom jeziku. Kao i u drugim župama, pučko crkveno pjevanje prenosilo se usmenim putem, sa starijih na mlađe. Pjevanje su predvodili muškarci okupljeni u dvjema grupama ispred oltara desna strana - liva strana. Najzastupljeniji voditelji sve do danas bili su iz plemena Božić. Dobar je pjevač pištule bio Marko Božić Pupić. Danas, međutim, ali rijetko, pjevanje predvodi samo jedna skupina od nekoliko muškaraca ako se uopće uspiju okupiti. Oblik napjeva uglavnom je arhaično pučko pjevanje, malog op-sega i jednoglasno, premda svi napjevi po svojoj konstrukciji vuku na pjevanje na bas, dakle tercno dvoglasje s kvintnim završetkom. Za vrijeme snimanja spontano sam pjevao prateću donju tercu na što su pjevači oduševljeno reagi-rali: „Mi tako nikad nismo pivali, već svi isto, a ovo je ono pravo, lipo ko' na radiju“ – reče tada Tone Božić, jedan od pjevača. Upravo zato donosimo sve napjeve u dvoglasju, želeći ih ponuditi budućim generacijama na uporabu ona-kvima kakvi bi trebali biti. Pjevači su pri snimanju prilagodili način pjevanja prema sebi, što znači da je jedna te ista skupina pjevala sve napjeve. Pjevanje su postavili u prilično visokom registru. U živoj liturgiji na nedjeljnoj misi kada nastupaju, pjevaju na isti način, a narod im se spontano pridružuje u svom registru. Svaki napjev ima svoj vlastiti profil, ali i izraziti prepoznatljivi pečat usvojene pučke tradicije s tih prostora.

U usporedbi s prijašnjim vremenima kad se u crkvu u Čvrljevu pjevalo sva-ke nedjelje, velikih blagdana i prigodom drugih pobožnosti kroz liturgijsku godinu, repertoar današnjih napjeva, ako je misa pjevana, sveden je na mini-mum. Ako se pjevači ne uspiju okupiti, a to nije rijetkost, onda je misa tiha, bez pjevanja. Nažalost, kako sada stvari stoje, čini se da napjevi i pjevanje iz Čvrljeva odlaze u prošlost. Ono što smo „pokušali“ spasiti od budućeg zabo-rava i snimiti na kompaktni disk predstavljaju današnju glazbenu sliku u ovoj župi. Snimljeni su, dakle, liturgijski i paraliturgijski napjevi, (Gospodine, smi-luj se, Slava, Svet i Jaganjče Božji), te paraliturgijski iz Božićnog vremena U se vrime godišta, za Korizmeno vrijeme Ja se kajem. Napjevi Zdravo, tilo Isusovo i Budi hvaljeno zapisani su, ali nisu snimljeni u I. svesku ove edicije.


Melodijski tijek napjeva Gospodine, smiluj se čine relativno kratke melodijske fraze unutar ambitusa kvarte i silabično-melizmatičnog pomaka. To je, zapra-vo, generalni uzorak za sve stalne dijelove mise. Sastavljen je prema tekstu od dvaju fragmenata A-B kao pitanje i odgovor, s istim silabično-melizmatičnim pomacima. Fraza A pojavljuje se kao pitanje početnim dezenom h-c u gornjem glasu, čineći ukrasni pomak na slogu di te kraći melizam na slogu ne. Fraza B znatno je ukrašenija i svečanija, najprije sa skokom za uzlaznu malu tercu h-d, negdje za kvartu a-d, u početnoj fazi, te dužim melizmom kao ukrasnim mo-tivom na istom slogu smi. Sve kadence završavaju na supertonici u kvintnom položaju akorda (pjevanje na bas).

29. H 1.2.

Čitav napjev Slave, osim uvodnog incipita I na zemlji, temelji se na jednom i jednostavnom melodijskom uzorku u opsegu intervala kvarte. Drugi dio melo-dije u svim je rečenicama ritmički i formalno isti, lijepo ukrašen dužim meliz-mom. Stoga se posebno ističe u čitavoj frazi. Završetak je u svakoj rečenici na supertonici u intervalu kvinte kao i kod Gospodine. Melodijski vrhunac uočljiv je u prvom dijelu fraze B skokom u jednom i drugom glasu paralelno sad za ter-cu prema gore a-c u gornjem glasu, sad za kvartu g-c. Izlaganje teksta pretežno je silabičko. Napjev je tonalne strukture F-dura.

30. H 1.3.

Svet u određenom smislu po mnogočemu izlazi iz okvira u odnosu na druge napjeve mise. Ponajprije svečanošću interpretacije. Pri snimanju ovog napjeva pjevači su započeli za cijeli stepen više od prethodnih. Prva dva poklika Svet sazdana su na jednoj jednostavnoj melodiji s dugim melizmom u čitavoj frazi. Drugi je Svet repeticija prvoga. Sve je drugo pretežno u silabičkom stilu. Na slogu za (hozana) ističe se silazni ukras u šesnaestinkama. Melodijska struktu-ra formalno je ista kao i u prvim dvama napjevima, s istim ambitusom i s jed-nakim završetcima na bas, supertonici i intervalu kvinte popraćen glisandom.

31. H 1.4.

Svi dosadašnji napjevi stalnih dijelova mise iz Čvrljeva imaju isti početni mo-tiv osim zadnjeg Jaganjče Božji kod kojega melodijski incipit nema uzlazni već silazni pomak c-h-c-h. Ostalo je sve kao kod prethodnih: melodijska struk-tura, tercni paralelizmi, tonalitet itd. Ipak, Jaganjče je po svemu najsrodniji napjevu Svet.

32. BA 1.1.

Župa Banjevci prostire se preko polja ispod starog grada Kašića. Tu su na Grudinama pronađeni ostatci Mitreuma i starokršćanske bazilike. Ti su lokali-teti pod državnom zaštitom. Staro naselje stradalo je, a s njim i župna organi-zacija zbog turskih pustošenja kroz XV. i XVI. stoljeće. Godine 1542. javljeno

269KOMEnTARI

je kako su među ostalim selima napušteni Banjevci. Kasnije se tu naselilo novo stanovništvo iz Bosne koje su pastorizirali visovački franjevci. Godine 1648. dio obitelji iz Banjevaca, Stankovaca i Radošinovaca prešao je u okolicu Vodica, Srime i Tisnoga, ali kroz Morejski rat (1684. – 1699.) došlo je novo stanovništvo iz Bosne. Župu su uvijek vodili franjevci.29

Vrijeme nakon Drugoga svjetskog rata za svećenike je bilo vrlo teško. U ta-kvim okolnostima u Banjevce je došao za župnika mladi i poletni svećenik fra Šimun Čugura. Kakvo je stanje našao u župi i kakva je bila opća atmosfera u selu, najbolje će rasvijetliti njegov osobni iskaz:

„Do svršetka Drugoga svjetskog rata, Banjevci su bili samostalna župa. Godine 1944. partizani su oružano napali posljednjeg banjevačkog župnika dr. fra Roka Rogošića u župnoj kući u Banjevcima. S njim je u kući bilo neko-liko mještana koji su se isto tako oružano branili. U svanuće toga jutra pri-jatelji su pomogli fra Roku da pobjegne u Zagreb. Tadašnji ministar kulture, vrlo utjecajni član narodnih svećenika (udruženjaka), dr. Svetozar Rittig pri-mio je u 'udruženjake' fra Roka Rogošića ne bi li ga nekako zaštitio od pro-gona. Od tada su Župu Banjevci posluživali župnici Župe Stankovci. Dugo se čekalo na imenovanje samostalnog župnika. To se dogodilo 1964. godine, kada je imenovan za župnika Banjevaca mladomisnik fra Šimun Čugura. Mladi župnik nije mogao odmah useliti u župsku kuću jer ju je prisvojila 'na-rodna vlast' smjestivši u nju najprije 'Narodni odbor', da bi je kasnije daro-vala poljoprivrednoj zadruzi 'Razvitak'. Mladi se župnik stoga nastanio kod susjednog župnika u Stankovcima fra Petra Šušnjare. No i kod stankovačkog župnika bile su takve neprilike što je u župskoj kući bio nastanjen komandir stanice milicije 'drug Jovo Ličanin'. Za novog župnika početak je bio izuzet-no težak. Vjernici su loše pohađali crkvu. Posvuda se vide tragovi minulog rata. U mnogim kućama živjeli su nosioci odličja partizanske spomenice. Jednako tako boračke mirovine itd. No, župnik je bio odlučan i neustrašiv. Počeo je graditi 'revoluciju' ljubavi, one Kristove. I tako je krenulo. I to vrlo uspješno. Ljudi su se otvorili i prihvatili mladog svećenika. Malo pomalo jačalo je povjerenje. Ubrzo je sagrađena nova župska kuća, a kasnije i nova crkva. Sve uz pomoć Šibenske biskupije i Franjevačke provincije. Kuća je blagoslovljena 1966. godine u nazočnosti šibenskog biskupa mons. Josipa Arnerića i provincijala fra Jerka Lovrića. [...] Svim župnicima bio je desna ruka Mate Savić zvani Mate Bepin. On je bio duša svih pothvata i čovjek od povjerenja svim župnicima. Nikoga se nije bojao. On je znao sve o župi. Bio je presretan kad se broj vjernika u crkvi sve više povećavao. Jednoga dana upitam Matu: 'A jeste li vi možda imali u crkvi svoje narodno pjevanje mise?' 'Kad se toga sitin, od muke bi zaplaka,' odgovorio je i nastavio: 'puna crkva, pa u dva kora.' Spominjao je čak poimenice pjevače od kojih su većina umrli. Odlučio sam obnoviti staro banjevačko pučko pjevanje u misi. Organizirali smo probe i pripravili se za prvu pjevanu misu na banjevački način u dva kora. Jednu je stranu predvodio Mate Bepin, a drugu mladi čovjek Savić, Niko-Kovač iz Kašića. Cijela je crkva pjevala. Ubrzo su se uključili i mladi. Župska crkva sv. Ivana bila je pretijesna. Time se još više ukazivala potreba gradnje nove crkve, koja je kasnije g. 1970.-71. i izgrađena. Nažalost, to je se pjevanje opet ugasilo. Da li na smrt ili samo spava?

29 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provinci-ja..., str. 77-78.


Osnovni razlog nestanka staroga crkvenog pučkog pjevanja iz banjevačke cr-kve, koga je fra Šimun obnovio i ponovno uveo u liturgijsku praksu, jest nedo-voljna briga i nepripremljenost njegovih nasljednika da se ozbiljnije pozabave obnovom starijeg načina pjevanja o kojem nisu bili informirani. Budući da je veliki vremenski odmak otkako se u banjevačkoj župnoj crkvi ne čuju stari pučki napjevi, zalaganjem nekadašnjeg župnika fra Šimuna Čugure i ljuba-znošću sadašnjeg župnika fra Žarka Maretića uspjeli smo oživjeti, uvježbati i snimiti nekadašnje banjevačke stare napjeve kojih se još stariji župljani sjećaju te ih tako oteti zaboravu. Međutim, trebalo je najprije sve napjeve posebno pripremiti i uvježbati. Stoga su organizirana dva ozbiljna pokusa u kojima su uvježbani oni napjevi koji će biti snimljeni. Na uvježbavanje je došla gotovo cijela župska zajednica, djeca, mladi i odrasli. Uz pomoć voditelja fra Šimuna stariji su se brzo sjetili starih lijepih melodija, a mlađi su ih polako usvajali. Najprije su snimljeni stalni dijelovi mise: Gospodine, smiluj se, Slava Bogu na visini, Svet i Jaganjče Božji, zatim paraliturgijski napjevi, dva za Božić U se vrime godišta, Spavaj, spavaj ditiću, jedan za pričest Zdravo, tilo Isusovo i izlazni Budi hvaljeno.

Župa sv. Nikole Tavelića u Banjevcima, uz Stankovce i lišane, treća je u nizu s ovih prostora koju vode franjevci i koja posjeduje vlastitu pučku misu i ostale crkvene pučke liturgijske i paraliturgijske napjeve. Stilski način izvođenja ovih napjeva, srodan je načinu pjevanja iz šire regije Ravnih kotara. Od davnine misa je bila na latinskom, a pjevanje na hrvatskom.30 U crkvi se pjevalo u dva kora ili dvije strane. Svaka strana ima svoga predvodnika. Pjevanje su predvodili dvojica muškaraca izrazito lijepa i snažna glasa. Za vrijeme župnikovanja fra Šimuna Čugure jednu je stranu predvodio Mate Bepin, drugu Savić, Niko-Kovač iz Kašića. Oni su bili postavljeni s desne i lijeve ispred oltara, a puk je iza njih. Puk je jednako sudjelovao u pjevanju. Korovi su pjevali naizmjenično i bez stanke. Svećenik bi se priključuje jednom koru ili strani. Pjevali su svi, i stariji i mladi i djeca bez pratnje harmonija ili nekoga drugoga glazbala, i sve napamet, mirno i punim glasom. Za pjevanje poslanice (pištule), toga solističkog oblika, tražio se, navodi fra Šimun, uvijek nadareni pjevač i lijepa glasa. Kako je banjevačko pučko pjevanje o kojemu je ovdje riječ zamrlo, zamijenile su ga moderne, na-zovi liturgijske popijevke i duhovne šansone uz električni harmonij, uvezene iz gradskih crkava i često sumnjive kakvoće, a pjevanje predvodi grupa pretežno ženskih glasova postavljenih u prvom redu ispred oltara.

Forma svih banjevačkih crkvenih pučkih napjeva koje ovdje donosimo arhaič-no je tercno dvoglasje malog opsega, u tijesnim intervalima koje karakteriziraju unisono završetci. Od intervala prevladavaju, dakle, terca i kvinta. Meloritamski uzorci stalnih dijelova mise jednostavni su, formalno i stilski prepoznatljivi. Uglavnom sve stavke vežu zajedničke glazbene osobine: dijatonika, tonski rod, kretanje vodećeg i pratećeg glasa u paralelnim tercama, kantabilnost vodeće li-nije, sloboda u interpretaciji koja sugerira ritam riječi itd. U napjevima nalazimo veoma često iste tonalne odnose, pretežno durski tonski način, ili tonalne odnose koji smjeraju duru. Koliko god su u nekim napjevima prisutni akcenti, ornamen-ti, kraći melizmi itd., ipak jasnoća je teksta postignuta na najbolji mogući način. Tome, dakako, doprinosi slobodni ritam koji se temelji na ritmu riječi.

Svaki stavak stalnih dijelova mise iz Banjevaca strukturiran je na jednom melo-dijskom uzorku. Tako Gospodine, smiluj se, Kriste, smiluj se, Gospodine, smi-luj se imaju isti uzorak koji ih objedinjuje i stvara unutarnje jedinstvo samog

30 „Terenskim radom nisam zahvatio sjeve-rozapadni i sjeverni kopneni dio susjedne Šibenske biskupije. Taj teritorij obuhvaća uglavnom samo franje-vačke župe Provincije Presvetoga Otkupitelja s latinskim liturgijskim jezikom, premda je po-znato da su franjevci u tim krajevima podrža-vali i živi narodni jezik kao liturgijski.“Usp. J. Bezić, Razvoj glagoljaškog..., str. 7.

271KOMEnTARI

teksta. Svaka je glazbena rečenica sastavljena od četiriju fraza, odnosno četiriju silabično-melizmatičkih fragmenata A-B-C-D s istim motivima, oformljenim na intervalima trikorda s unisono završetkom. Početni motiv u svim je frazama isti. Jedan pjevač, iz skupine započinje, a potom svi prihvaćaju. Napjev se ra-zvija, u tercnim paralelizmima, mirnim tempom, ornamentiran predudarima i glisandima u oba glasa. Ritam je u svim četirima frazama simetričan. U prvoj je i trećoj frazi pokretljiviji, a u drugoj i četvrtoj mirniji. Završetak je u svi-ma isti, vrlo karakterističan i prepoznatljiv. Naime, prije same kadence gornji glas silazi na supertoniku, a donji skače za kvintu dolje do konačnog završetka unisono. Takav postupak, kao melodijsko rješenje, javlja se u svim daljnjim napjevima stalnih dijelova ove mise.

33. BA 1.2.

Slava iz Banjevačke mise, temeljena je isto tako na jednom silabičkom i jed-nostavnom melodijskom uzorku, sličnom prethodnom Gospodine, no ipak u nekim fragmentima različitom. Napjev je razvidno durskog roda.

34. BA 1.3.

Vjerovanje u banjevačkoj crkvi pjeva se na istu melodiju kao i Slava iz iste mise. Ovdje je tekst donesen samo djelomično. Sve drugo vrijedi kao u na-pjevu Slave.

35. BA 1.4.

Za napjev Svet vrijedi isti komentar kao kod prethodnih stavaka. Napjev je kreće u ambitusu čiste kvinte oblikovan na elementima prethodnih melodijskih uzoraka. U napjevu Svet ista melodijska i melizmatična fraza donesena je dva puta A-A' (Svet, svet,) u silaznom melodijskom i paralelnom tercnom pomaku s unisono završetkom, dok je treći Svet na neki način vezan uz prethodnu frazu, ali u daljnjem tijeku posjeduje sve elemente prethodnih stavaka.

36. BA 1.5.

Jaganjče Božji sazdan je na samo jednom uzorku koji se ponavlja tri puta. Sve ostalo je podudarno s gore spomenutim stavcima.

37. RA 1.1.

Radošić je selo smješteno na južnom rubu Zagore, prostora danas podijelje-nog između županija Šibenske i Splitsko-dalmatinske. Nalazi se u prodolini protegnutoj između dvaju redova brda, južnog višeg i sjevernog nižeg. Burna prošlost ostavila je mnoštvo uspomena na pučanstvo koje je nekoć nastanjivalo Radošić. Isprava kralja Zvonimira od 16. travnja 1078. godine prvi je pisani spomena sela. Na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće Turci su bili glavni uzročnik


posvemašnjeg uništenja ili odlaska starih Radošićana u Kaštela i dalje. Iako su crkvu u Radošiću porušili, kršćani su, usprkos svim ratnim i drugim opa-snostima, ipak ostajali.31 Radošić je nekoć pripadao Župi Prgomet. Župom su upravljali franjevci iz sinjskoga samostanskog okružja, koji su na to područje 1717. god. doveli novo stanovništvo iz Bosne i Hercegovine. Nakon što su mještani samoinicijativno sagradili župnu kuću, biskup je 1881. god. Radošić proglasio samostalnom župom i dao je na upravljanje biskupijskom svećeni-ku. Zbog nedostatka svećenika, župa je u više navrata bila povjeravana sad biskupijskim, sad redovničkim svećenicima. Od 1960. god. do danas župnik lećevice, franjevac, ujedno je i župnik Radošića, osim od 1968. do 1972. god., kad su župom upravljali biskupijski svećenici.32

Radošić je kroz povijest uvijek bio povezan s Trogirom i Kaštelima. Trogir je uz pomoć seljaka iz Radošića prvi zbacio mletačku vlast.33 Poznato je da su potomci onih izbjeglih stanovnika Radošića iz Kaštela, dolazili i obrađivali ze-mlje koje su im zacijelo nekad pripadale.34 Kad su Osmanlije osvojile Radošić, utjecaj Trogira znatno je opao da bi se nakon oslobođenja opet vratio. Uza sve to Radošić je kao i druga mjesta na prostoru Zagore prilično dugo ostao izoliran. U neprestanim borbama za goli život, ipak se uspio održati. U takvim okolnostima crkva je bila središte svih, napose vjerskih i društvenih događanja ovoga mjesta. Za duhovni život, a s time i razvoj crkvenog pjevanja brinuli su se svećenici sad franjevci, sad biskupijski, ovisno o tome tko je vodio župu. Repertoar tradicijskoga crkvenog pjevanja koji je, nasreću, danas ponovno do-nekle oživio, ukazuje na to da je u prošlosti pučko crkveno pjevanje u Radošiću bilo prilično razvijeno. Danas je, nažalost, zbog raznoraznih razloga, veliki dio starih pučkih napjeva već utonuo u zaborav, a dio smo, nasreću, uspjeli „spasiti“.

Nakon Drugoga svjetskog rata, dolaskom komunista na vlast, došla su vrlo teška vremena za crkvu i vjernike. Vjerski život i sve što je s njim u vezi bio je zabranjivan i potiskivan. Fra Petar Bezina (98), svjedok tih vremena ovako opisuje to vrijeme:

„To su bila teška vrimena i za svećenika i za puk. Sićan se, to je bilo ili 1955. ili 1956. godine kad me je župnik Radošića don Toma Bašić pozvao da pred-vodim misu na sv. Ivana. Nakon mise dođe mi jedan 'drug', zvali su ga Brzi, i legitimira me tražeći propusnicu. Kakvu propusnicu, pitam ga? Kad je vidio da nemam pojma o čemu se radi, zaprijetio mi je da ne smijem više ovamo dolaziti slaviti misu bez propusnice.“ Sugovornik Blaž Bralić (69) nastavlja: „Susjedi koji su naginjali komunistima pritili su ne samo svećenicima nego i pivačima, pa su neki odustali jer su se bojali, a drugi se nisu bojali i osta-li su čvrsti. Komunisti i to naši susjedi, prilivode tili su uplašiti narod, ali nisu uspili.“

U skupina muških pučkih pjevača koja se 22. travnja 2013. okupila na snima-nje po svemu se vidjelo da u svima njima još žive te lijepe stare melodije, da ih rado izvode i nastoje sačuvati. Snimljeni tonski zapisi koje ovdje donosimo živi su primjer tog nastojanja. Pri organizaciji snimanja pjevači su se jedno-stavno okupili i bez dogovaranja što će se pjevati i tko će predvoditi, oni su se podijelili u dvije skupine i bez nekog voditelja započeli pjevati onako kako su odavna naučili. Repertoar i način pjevanja dobro im je poznat jer su ga nasli-jedili od starijih. Kao i drugdje na tim prostorima i u Radošiću se stoljećima glazbena tradicija prenosila usmenim putem, a sav pjevani liturgijski repertoar

31 Usp. K. Kužić, Pro-mjene toponima sela Radošića iz 1386. Go-dine, Rad zavoda po-vijes. znan. HAZU u Zadru, sv. 42/2000., str. 79 – 104.

32 Usp. J. Grbavac, Franjevačka provin-cija Presvetog Otku-pitelja (shematizam), Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Zbornik „Kačić“, Split, 2007. str. 73.

33 Usp. I. lucić, Povi-jesna svjedočanstva o Trogiru, Split, 1979., pri-jevod J. Stipišić, str. 505.

34 Usp. V. Omašić, Povijest Kaštela, Split 1986., I.

273KOMEnTARI

izvodio se na živom hrvatskom jeziku. Sve do danas, dominantnu ulogu u anti-fonalnom načinu pjevanja imale su dvije skupine muških pjevača postavljenih u dva kora. Puk se spontano pridruživao pjevanju. Pjevači iz svake skupine pjevaju sonornim muškim glasom i snažnom dinamikom kao da se natječu tko će jače i „žešće“. Takvu pojavu u načinu susrećemo u širem dijelu Dalmatinske zagore. Franjevac s Krka fra Ignacije Radić već 1915. godine opisuje način crkvenog pjevanja u Dalmaciji:

„U Dalmaciji, koliko mi je poznato ne pjeva sav narod, žene osobito ne; već nekoji pjevači; redovito grlati mladići i muževi, koji su svojim snažnim, ne uvijek milim glasom znali druge naglasati i tako postati gospodarima kora. Pjeva se doduše nešto brže, u redovito odmjerenom tempu; no vrlo monoto-no, jednolično i ispresjecano. Pjevači se bo rado nadvikuju.“35 Pjevači su se u prošlosti uvijek birali, a u selu se znalo tko ima lijepi glas i tko može dobro gonit. Osobito se to odnosilo na soliste, pjevače poslanica kako priča Blaž Bralić: „U davna vrimena sve je se pivalo. Bilo je svita pa i pivača i to dobri pivača. Sićan se, dobro je piva pokojni Ivan Bašić Vujko, pa Ante Bralić Tule, Tone Veljača. Oni su pivali pištulu. A pivalo se svake nedilje, ne ka danas pokoji put, već svake nedilje i sveca. Pa u procesijama, na sv. Juru, sv. Ivana Krstitelja, na osminu poslin Rožarice, sv. Marka za blagoslov polja. A najskoli u Korizmi. Pivalo se Gospin plač, a bila bi puna crkva svita kad se to pivalo. Ja se sićan da su žene odreda plakale kako je to lipo bilo. Danas moramo čekat one da dođu iz grada nediljon pa da zapivamo, a i to ritko. Evo župnik fra Domagoj to podržaje pa nekako uspijemo, ali nije to ka šta je bilo.“

Tijekom druge polovice 20. stoljeća, kada je došlo do masovnijeg iseljavanja, slika se sela sasvim promijenila. Pučko je pjevanje lagano iščezavalo, a paralel-no su se i pučke pjevačke skupine u tim župama sve više smanjivale. Nasreću, ipak, nakon Domovinskog rata došlo je do svojevrsnog preokreta. Odjednom, valjda pod utjecajem iste prakse iz susjednih mjesta, počela se razvijati svi-jest o potrebi očuvanja starih pučkih napjeva. Današnji župnik fra Domagoj Runje koji vodi župu od 2012. godine zdušno se zalaže za obnovu i ponovno uvođenje u liturgiju staroga crkvenoga pučkog pjevanja. Ako se pjevači uspiju okupiti onda je nedjeljna misa svakako pjevana, a ako ne, onda je tiha.

Glazbena struktura pučkih crkvenih napjeva iz Radošića nosi u sebi pečat i sva obilježja toga podneblja Zagore. U njima se vidljivo opaža utjecaj svje-tovne tradicijske glazbe bilo to u melodijskoj krivulji ili prepoznatljivoj arha-ičnoj interpretaciji. Nije pritom suvišno spomenuti i pojavu heterofonije, (koja obilježava glazbu narodnih pjevača i guslara iz tog kraja) posebice u misnim stavcima. Osnovni oblik stalnih i promjenjivih dijelova mise u Radošiću jest jednoglasje. Ono je oformljeno na jednostavnim metroritamskim uzorcima, zvučno i stilski prepoznatljivima i malog opsega. Povremena se terca ne pojav-ljuje, premda postoje napjevi koji nalikuju na stil pjevanja na bas. Slobodan ritam napjeva ima prevagu nad onima s čvrstim ritmom, temelji se na ritmu riječi koje pjevači u Radošiću veoma jasno izgovaraju. Izvođači se u zanosnom načinu pjevanja koriste čestim akcentima, ornamentima, predudarima i dru-gim agogičkim elementima u mirnom i polaganom tempu. Budući da pjevačke skupine čine muškarci, a pjevali su izvan misnog slavlja, intonaciju su podigli prilično visoko u odnosu na ostali puk.

35 Usp. I. Radić – Krk, Crkveno pjevanje u župama sa starosla-venskim liturgičkim je-zikom, Sv. Cecilija, III, 1915., str. 58.


Misa iz Radošića, koju ovdje donosimo, oformljena je u jednoglasnom slo-gu, premda njezina melodijska fizionomija usmjerena na dvoglasje pjevanje na bas. Metroritamski uzorci, forma, melodijska struktura, tonalna određenost svih stalnih dijelova mise slični su, jednostavni i vrlo prepoznatljivi. Središnji metroritamski uzorak sazdan je od triju uzlazno-silaznih elemenata: početni kraći i silabički, središnji duži i melizmatički, te završni s djelomično orna-mentiranom kadencom na tonovima a-h-a. Misi nedostaje treći nepromjenlji-vi dio Vjerovanje. Pjevači su pokušali sjetiti ga se, ali, nažalost, nisu uspjeli. Razlog je tome što se Vjerovanje u pokoncilskoj obnovi više ne pjeva i tako je napjev pao u zaborav.

Gospodine, Kriste, Gospodine temelji se na istom melodijskom predlošku, kako je gore rečeno, sazdanom od triju fragmenta u rasponu uzlazno-silaznog tetrakorda. Prvi fragment ili incipit zaziva Gospodine kraćeg je opsega, struk-turiran u svom početnom motivu kvartnim skokom g-c. Drugi, središnji s du-žim melizmom oformljen je od dvaju istih motiva uzlazno-silaznog pomaka, u kojima je drugi motiv repeticija prvog, a treći je kadencirajući s kraćim ukra-som i završetkom s notom finalis na supertonici. Zaziv Kriste, uvjetovan krat-koćom teksta, ne započinje kao Gospodine skokom, nego s kvarte c zadanog tonaliteta. Ima silaznu tendenciju, s kvarte c prema supertonici. Sam je napjev u cjelini silabičko-melizmatički kao i ostali misni stavci. Duži melizam, kako je spomenuto, pojavljuje se u središnjem dijelu svih fraza. Ovaj napjev, kao i svi ostali koji slijede, odvija se u mirnom i sporijem tempu.

38. RA 1.2.

Slava započinje gregorijanskim napjevom što ga intonira župnik, a nastavak I na zemlji prihvaćaju svi. Napjev je vrlo jednostavan, oblikovan na prethodnom melodijskom uzorku Gospodine, pa je stoga samo njegova dodatna verzija. Ono što je u njemu specifično i što ga razlikuje od prethodnog jest kvartni skok a-d u svim frazama osim u početnoj. Upravo taj skok daje čitavom napjevu svečanost. I ovdje je kadenca oformljena od tonova c-h-a, dakle sa završetkom na supertonici kao i kod Gospodine. Zadnja rečenica Sa Svetim Duhom zavr-šava svečanim i ukrasnim motivom c-h-a-h-c koji obično susrećemo u misnim čitanjima poslanica i evanđelja.

39. RA 1.3.

Pjevanje epistole u tradiciji crkvenoga pučkog pjevanja bilo je uvijek nešto po-sebno u bogoslužju. Poslanicu, ili kako u pučkom jeziku kažu pištulu, pjevali su najnadareniji pjevači. To su bili uglavnom solisti koji su se obrazovali već od djetinjstva. Njihova je pjevačka uloga bila često vezana uz obiteljski slijed i prenosila se s oca na sina. Nažalost, nakon Drugoga vatikanskog koncila i ova je tradicija prekinuta. Čitanje posln'ce svetog Pavla apostola Efežanima iz Radošića pjevao je Blaž Bralić na način pjevanja ovog napjeva kako se uobi-čajeno pjevao u širem području Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, ali prilagođen arhaičnom načinu pjevanu iz tog kraja. Napjev je silabički, reci-tativan i brze deklamacije izlaganja biblijskog teksta, s melodijskom linijom u okviru uzlazno-silaznog tetrakorda gis-cis kao jednog od uzoraka s variranim i

275KOMEnTARI

kontrastnim fragmentima. Napjevi poslanice, pa i poslanica općenito, kako je u prethodnom napjevu rečeno, oblikovani su od nekoliko recitativnih kontrasti-rajućih uzoraka sazdanih u modalno-tonalnom rodu. U završnom dijelu napje-va pjevač je u svojoj zanosnoj interpretaciji postepeno i nesvjesno modulirao za polustepen naviše, no meloritam je ostao isti.

40. RA 1.4.

Napjev Svet temelji se na istom meloritmičkom uzorku kao i prethodni stavci. Jedino prva dva zaziva Svet ne pripadaju tom zajedničkom uzorku, nego su građeni sekvencno u silaznom pomaku za sekundu. Već na prvom zapjevu Svet pojavljuje se tercni skok silazno des-b; u drugom Svet postepeni pomak za se-kundu silazno c-b, a u trećem opet des-c. Daljnji je tijek isti kao u prethodnim stavcima sa završetkom na supertonici.

41. RA 1.5.

Jaganjče Božji oblikovan je u formi AB, u kojemu se prvi dio A javlja kao pi-tanje, a drugi B kao odgovor. Melodijska struktura ovog napjeva temelji se na motivima iste strukture kao i napjev Slave (I na zemlji mir ljudima).

42. DR 1.1.

Drvenik je u starini pripadao župi Zaostrog. Godine 1726. postao je samostalna župa. Do godine 1830. pripadala je Makarskoj biskupiji, a nakon toga Splitsko-makarskoj biskupiji, od g. 1969. nadbiskupiji. Stara župna crkva sv. Jure u selu je pod Planinom (lokalni naziv za Biokovo). Njezin najstariji dio moguće je iz XV. stoljeća. Kako je narod prešao k moru, a sama stara crkva oštećena od potresa (1962.), izgrađena je g. 1967. nova crkva Gospe od Karmela prema nacrtu arhitekta Ante Baraća. Crkva je na brežuljku iznad ceste između dviju drveničkih uvala.36

Raznolikost liturgijskog života, a s njim i crkvenoga pučkog pjevanja u Drveniku, treba pripisati velikim dijelom ulozi franjevaca iz franjevačkog sa-mostana u Zaostrogu kojemu je ova župa kroz dugi niz godina pripadala. Župe Makarskog primorja dugo su bile pod turskom okupacijom. Za prostor pritiješ-njen stalnim nemirom i strahom od turskih upada,37 bilo je teško uspostaviti pa i najelementarniji oblik društvenog i crkvenog života. Oslobođenje od turske vlasti početkom XVIII. stoljeća donijelo je novu nadu u bolja vremena. Nakon odlaska Turaka i uspostavom župe započeo je organiziraniji crkveni život i crkveno bogoslužje u Drveniku. Repertoar snimljenih crkvenih pučkih napjeva ukazuje na živu tradiciju crkvenoga pučkog pjevanja. Tijekom prošlog stoljeća korjenito se promijenila svekolika slika života pučanstva tog kraja pa i odnos prema pučkom crkvenom pjevanju. Opći društveni procesi, kao što su političke promjene, protivan stav spram svemu što je vjersko, novi način života uvje-tovan naglim razvojem turizma, a k tome još i liturgijska obnova unutar opće Crkve, nužno su dovele do slabljenja crkvenoga pučkog napjeva. Polako ali sigurno stari crkveni pučki napjevi iz Drvenika otišli su nepovratno u zaborav.

36 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provinci-ja..., str. 189.

37 Ako nisi čuo pobra-time, kako Turci roblje odvedoše iz kaštela bila Drvenika, kojino je u gornjem primorju, Usp. A. Kačić Miošić, Turci osvajaju Drvenik 1687., Ragovor ugodni naro-da Slovinskoga, Split, 1983. str. 194.


Ostaje činjenica da je župna zajednica stoljećima na repertoaru imala prepo-znatljivi način crkvenoga pučkog pjevanja pa i vlastitu misu.38 Napjeve iz Drvenika koje ovdje donosimo pjevao mi je nekadašnji župnik fra Ivan Čupić koji opisuje svoja sjećanja:

„Kad sam došao kao mladomisnik u Drvenik za župnika, našao sam skro-mnu vjerničku zajednicu, njih tridesetak, koji su se redovito okupljali na nedjeljnoj misi. Dvojica pjevača, Luka Antunović i Iko Gabrić bili su oni koji su godinama predvodili pjevanje u crkvi u Drveniku. Bili su postavljeni naprijed s lijeve i desne strane, okrenuti prema oltaru. Ostali je puk sudje-lovao u pjevanju. Pjevali su na početku Poškropi me, zatim misu, to je bila njihova misa. Za prikazanje nisu imali napjeva, nego bi ja započeo neku današnju hrvatsku popijevku, a tako i za pričest i na kraju mise. Isto tako za Božić, Uskrs i ostale svetkovine pjevalo se pučke standardne napjeve iz da-našnjih pjesmarica. Za sprovod se pjevalo isto uobičajeni napjev Oslobodi me, Gospode, a za drugo ne znam. Poslanica se u moje vrijeme nije pjeva-la.“ Što se danas u crkvi u Drveniku pjeva opisuje župnik fra Niko Glavinić: „Danas se u crkvi u Drveniku ne pjeva ništa od onog nekadašnjeg tradicij-skog. Ono što običnim nedjeljama danas na misi pjevamo jesu standardne autorske hrvatske pučke popijevke uz pratnju električnog harmonija oko kojega je okupljena grupa pučkih pjevača, a svirkom prati Josipa Gabrić. Kada dođu veći blagdani, Božić, Uskrs, sv. Jure ili Krizma, onda pjevanje uvježbava i vodi gospođa Ivana Andrijašević.“

Prema repertoaru koji je snimljen, stoji činjenica da se u Drveniku, nakon Drugog vatikanskog koncila, neke dijelove mise pjevalo prema starom Redu mise. To se vidi po napjevu Poškropi me, koji je nakon koncila nestao iz litur-gijske uporabe, međutim, on se u Drveniku zadržao sve do župnikovanja fra Ivana Čupića (1978.).

Osnovni i opći oblik pučkog pjevanja u Drveniku bilo je jednoglasje, premda bi se moglo očekivati tercno dvoglasje, što je uobičajeni način glazbenog izri-čaja otočkih i priobalnih mjesta. Svi su stavci durskog roda, a kreću se u op-segu kvinte osim prvoga Gospodine, smiluj koji je u opsegu kvarte. Izlaganje teksta veoma je jasno i razgovijetno.

Napjev Poškropi me, do Drugoga vatikanskog sabora bio je redoviti dio ne-djeljnoga liturgijskog slavlja pred početak mise. Nakon liturgijske reforme više ga nema u uporabi, zamijenila ga je Ulazna pjesma. Zanimljivo je što ovog napjeva iz Drvenika nema na popisu napjeva što ih je snimio Stjepan Stepanov 1974. godine. Svećenikov zaziv Poškropi me uredno slijedi melodiju gregori-janskog napjeva uzetog iz starog Reda mise. Redak iz Psalma 51 koji slijedi, recitativan je i melizmatičan u opsegu čiste kvarte, povremeno smanjene kvin-te. Završna kadenca jednostavna je s lijepim silaznim motivom b-as-g-as na supertonici.

43. DR 1.2.

Gospodine, Kriste, Gospodine temelje se na istom melodijskom uzorku sa-stavljenom od triju kraćih fragmenata. Napjev, kao i sve ostale stavke, vjer-nici pjevaju jednoglasno. Melodija je kratka i jednostavna. Prvi fragment Gospodine, smiluj se započinje kratkom notom na tonu as kao uzmahom. Drugi

38 Ovu misu pjevao mi je po sjećanju fra Ivan Čupić, nekadašnji žu-pnik iste župe. Ja sam je zapisao 2013. godine. Stjepan Stepanov 1974. godine snimio je sve napjeve iz Drvenika, a fra Karlo Jurišić zapisao njihov tekst. Danas su ovi napjevi digitalizira-no zapisani i nalaze se u pismohrani Staroslaven-skog instituta u Zagrebu na CD br. 126 pod slije-dećom oznakom:

dRVEnIK

7) Pokoj vječni (mrtvač-ka misa) [0:59]

8) Gospodine, pomiluj [2:27]

9) Slava, svečana [3:19]

10) Štenje knjige bl. Pa-vla ap. Titu [1:34]

11) Svet i Blagoslovljen [0:45]

12) Jaganjče Božji [0:58]

13) Oslobodi me, Gos-podine [2:08]

14) Dan od gnjeva, vaj nemilom [0:57]

15) U se vrime godišta [1:47]

16) Budi hvaljeno posve vrime [1:05]

277KOMEnTARI

je melizmatičan s tercnim skokovima prema gore i natrag, dok treći ima ulogu kadence s lijepim silaznim motivom as-g-as. Ovaj se motiv pojavljuje u svim stavcima mise i na neki način objedinjuje cijelu misu. Kriste, smiluj se obliko-van je u svim elementima kao i Gospodine osim prvog tona koji je izostavljen budući da je Kriste dvosložna riječ. Fraza započinje izravno bez uzmaha na supertonici (b) i dalje slijedi kao u Gospodine. Drugi Gospodine, smiluj se repriza je prvoga. Napjev je durskog roda i mirnog tempa.

44. DR 1.3.

Napjev Slave predočen je ovdje u jednoglasju kako ga je pjevao pjevač kazivač fra Ivan Čupić. Kako je vidljivo, napjev je kratke i jednostavne melodijske linije u opsegu kvarte i s istim melodijskim uzorkom. Četiri glavne rečenice upućene Bogu Ocu, Hvalimo te, Blagoslivljamo te, Klanjamo ti se, Slavimo te imaju isti melodijski tijek s istim motivima. Započinju na gornjoj terci, a zavr-šavaju na tonici. Melodijski tijek uglavnom je silabički. Motiv I na zemlji vrlo je prepoznatljiv i poznat jer ga susrećemo u misama šireg dijela Dalmatinske zagore i priobalja.

45. DR 1.4.

Vidi: Komentari br. 44.

46. DR 1.5.

Napjev Svet posjeduje sve vlastite elemente i nema nikakvih sličnosti s pret-hodnim napjevima Slave ili Vjerovanja. Tri puta ponavljani tekstualni predlo-žak Sve, svet, svet posjeduje i vlastitu glazbenu formu strukturiranu na trima zasebnim fragmentima. Prva dva Svet imaju u biti slične uzlazno-silazne po-make sa završetkom na supertonici, dok treći kadencirajući završava na tonici. Druga fraza melodijski je razvijenija od ostalih. Napjev je tonalan i odvija se u ambitusu čiste kvarte, katkada kvinte i to samo na dva mjesta, na slogu za u riječi Hozana gdje je posebno istaknuto značenje same riječi, a i postignut je melodijski vrhunac. Melodija je jednostavna, na ponekim mjestima ornamenti-rana, življeg tempa i pretežno silabična, osim u prvim dvjema frazama koje su izrazito melizmatične.

47. DR 1.6.

Melodijski tijek napjeva Jaganjče Božji sličan je ostalim napjevima ove mise, osim u nekim fragmentima. Silabičan je i recitativan. Građen je na jednom melodijskom uzorku. Završetci s karakterističnim fragmentom iz prethodnih napjeva (as-g-as) i ovdje su prisutni. Zapaža se, ipak, kvartni skok as-d na po-četku druge fraze.


48. LE 1.1.

Crkveno pučko pjevanje se u lećevici unatoč svim povijesnim nevoljama koje su mu prijetile, održalo sve do danas. Ono sve što možemo pouzdano reći o njemu doznajemo na temelju najnovije magnetofonske snimke koju je tonski zabilježio fra Ivan Čupić 16. srpnja 2009. na svetkovinu Gospe Karmelske, zaštitnice Župe lećevica, za vrijeme misnog obreda. Svi napjevi koje je Čupić tonski zabilježio po načinu izvedbe i drugim glazbenim osobinama spadaju u one crkvene tradicijske napjeve koje su pjevači i puk primili usmenom preda-jom od svojih starijih. Oni su vjeran odraz kontinuiranog liturgijskog pjevanja te crkvene zajednice koja datira u daleku prošlost. Iz povijesnih dokumena-ta zna se da se „u vrijeme migracije XVII. stoljeća to područje napučilo sta-novništvom iz Bosne i Hercegeovine. Njega su pastorizirali franjevci iz Sinja. Središte župe bilo je kraće vrijeme u Korušcima ali već 1757. kad je izgrađena stara crkva sv. Martina, u lećevici. Nova je crkva izgrađena i posvećena 1866. godine.“39

Mjesto lećevica u povijesti je dijelilo sa svim susjednim mjesta u Zagori gor-ku i tešku sudbinu. Život se pučanstva u tim teškim vremena odvijao između kratkog mira i trajnih uznemiravanja od Osmanlija. Organizirati kakav-takav liturgijski život u župi bilo je nemoguće, tim još teže jer su Turci crkve zapalili i porušili. Tek krajem XVII. stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka, počele su se po Zagori, a tako i u lećevici, graditi nove crkve u kojima je, osobi-to nakon uspostave župe, stvoren uvjet za kvalitetnijim bogoslužjem i pjeva-njem u njemu. Za duhovni život i razvoj crkvenog pjevanja ne samo lećevice, nego čitavog dijela Dalmatinske zagore, najzaslužniji su franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja. Oni su pastorizirali preostalo stanovništvo koje nije izbjeglo pred Turcima, ali i prihvaćali novo koje se nastanilo u tim krajevima. Trajna franjevačka prisutnost doprinijela je očuvanju vjerskoga, nacionalnog i kulturnog identiteta lećevice. Općenito rečeno, franjevci su tijekom stoljeća svoju ulogu u potpunosti izvršili u našemu narodu. No, današnje im je vrijeme, iz perspektive onih koji još žive u Zagori, namrlo sasvim drugačiju ulogu – da budu čuvari onih sadržaja koji spadaju u popis kulturne baštine toga kraja. Tradicijski crkveni pučki napjevi živi su primjer za takvu misiju. Oni, koji su se stoljećima prenosili usmenim putem u našem puku, primjer su očuvanja kontinuiteta liturgijske riječi koja se kroz pjesmu ugradila u vjerničku dušu i svijest našeg čovjeka na tim prostorima.

Glazbena baština dio je kompleksne kulturne baštine koja daje cjelovitu sli-ku lokalne zajednice na nekom prostoru. Smanjenjem broja stanovnika nužno se smanjuje sve ono što je osnovica kulturnog identiteta dotične zajednice. Tijekom dvadesetog stoljeća lećevicu je, kao i susjedna mjesta u Zagori, pogo-dio suvremeni proces litoralizacije ili proces spuštanja stanovništva na obalna primorska područja što je prouzrokovalo potpuno iseljavanje najproduktivni-jeg i radno sposobnog stanovništva. Želja i nastojanje prema gradskim obal-nim naseljima Splitu, Trogiru, Kaštelima, Solinu, Šibeniku, Zadru itd. u koji-ma se moglo školovati i zaposliti doslovno je demografski ispraznila Zagoru. Smanjenjem broja pučanstva nužno je dovelo do odumiranja i starih crkvenih pučkih napjeva. Ono što je od prethodnoga ostalo i oteto zaboravu, donosimo u ovoj publikaciji. Nasreću, i možda u zadnji čas, snimljena je misa iz lećevice koja može poslužiti kao znak i zrcalo prošlih vremena u kojima je poveznica crkvene i svjetovne glazbene tradicije tako očita. Na dan snimanja za vrijeme


279KOMEnTARI

misnog obreda, pjevanje je predvodio gospodin Marko Bužančić Vunjak. Zbog iznimno loše magnetofonske snimke napjeve je bilo veoma teško transkribirati, tako da napjeve Zdravo tilo Isusovo i Budi hvaljeno nismo uspjeli ispisati. To je ujedno i razlog što u svim zapisanim napjevima manjkaju oznake načina pjevanja kao i ostali agogički znakovi.

U odnosu na broj sačuvanih napjeva iz lećevice, repertoar je, naizgled, vrlo skroman. No valja reći da je ovakav opseg crkvenog pjevanja postojao gotovo u svim župama Dalmatinske zagore. To je zacijelo posljedica teške i krvave povijesti koja je ostavila trag i na crkvenom životu. Upravo je zato crkveno pjevanje znatno skromnije u usporedbi s onim u priobalju i na otocima.

Komparacijom lećevičke mise s misom iz susjednog Radošića, već pri prvom slušanju početnog motiva Gospodine, lako se mogu uočiti međusobne slično-sti. Zapravo se može se reći da se radi o istoj misi. Upravo ta podudarnost i analogija pomogli su mi kako u preciznijem zapisu melodijsko-ritmičkog tije-ka pojedinog napjeva, tako i u rekonstrukciji čitave mise.

Način pjevanja i princip desna-liva strana ovdje apsolutno otpadaju. Zamijenili smo ga terminom Narod, jer u izvedbi sudjeluje sav nazočni puk. No to ipak ne znači da princip podjela na dva kora ili dvije strane i dalje ne vrijedi. Predvoditelj Marko Bužančić Vunjak cijelo je vrijeme i u svim napjevima vrlo istaknut kao pjevač počimatelj i kao animator. (Daljnju raščlambu vidi u Komentaru br. 37.)

49. LE 1.2.

Slava Bogu na visini svećenik je intonirao za polustepen više pa je čitav napjev u daljnjem tijeku u istom tonalitetu. Premda je melodijska linija nedvojbeno usmjerena na dvoglasje (pjevanje na bas), donja se terca ipak nigdje ne pojav-ljuje jer je ona pučkom pjevaču iz Zagore strana. Sve što je, dakle, rečeno za isti napjev iz župe Radošić vrijedi i ovdje.

50. LE 1.3.

Poziv na iskazivanje hvale ili odgovori kod mise Gospodin s vama, Gore srca, Hvalu dajmo svećenik uredno izvodi gregorijansku melodiju kako slijedi, no ovdje Narod ili još bolje njegov predvoditelj gospodin Bužančić ne slijedi do-sljedno svećenikovu melodiju, već stvara svoj vlastiti slobodno improvizirani i vrlo arhaičan napjev. Budući da se melodija ne odvija ni u svećenikovoj into-naciji niti u njegovu tonalitetu, napjev se doima vrlo „neobičnim“. Jedino što podsjeća na gregorijanski koral jesu dva finalna tona s kadencama i intervalom velike silazne sekunde.

51. LE 1.4.

Za razliku od Gospodine i Slava za koje smo ustvrdili da su potpuno identični s istim stavcima i u melodijskom i u ritmičkom pomaku iz Radošića, Svet iz lećevice, međutim, nema toliku sličnost s radošićkim, iako u nekim motivima ona postoji. Prvi i drugi poklik Svet sazdani su od silaznog trikorda d-h. Treći


pak otvara novi melodijski pomak sa svim kontrastima od fraze do fraze i već ustaljenim elementima unutar uzlazno-silaznog tetrakorda h-e kao i u Slavi. I ovdje je kao i u misi iz Radošića završetak na supertonici.

52. LE 1.5.

Melodija Očenaša po svojem je melodijskom tijeku sasvim neobična, zato što u lećevici očito ne pjevaju standardni gregorijanski napjev Očenaša, već su i svećenik i puk tekst molitve Očenaša doslovno prenijeli na melodiju Predslovlja (Prefacije). Zanimljivo je kako je do toga došlo i je li to samo slučajna pogreš-ka, jer pretpostavlja se da je svećeniku dobro poznat jedan i drugi napjev.

53. LE 1.6.

Jaganjče Božji opet je identičan s onim iz Radošića u čitavom meloritmičkom tijeku i u svim meloritmičkim elementima s vrlo neznatnim odstupanjima što usporedba jednog napjeva s drugim jasno pokazuje. Postoji međutim jedna za-nimljivost. Naime, treći zaziv Jaganjče Božji ne završava kako bi bilo ispravno daruj nam mir, već primi našu molitvu. Taj je motiv zapravo sastavni dio Slave, a ne zaziva Jaganjče Božji. Da to izvodi samo jedan pjevač, mogli bismo sma-trati pogreškom. No ovdje to pjeva sav puk za vrijeme mise. Kako je taj motiv prešao iz Slave u Jaganjče Božji, nije jasno. Čudno je što župnik nije interve-nirao pa upozorio na pogrešku.

54. LE 1.7.

Blagoslov svećenika na kraju mise ovdje je snimljen u skraćenom obliku. Nedostaje, naime, pozdrav svećenika Gospodin s vama te odgovor puka I s duhom tvojim. Na snimci se tek čuje Otac i Sin i Duh Sveti, Idite u miru te od-govor puka Amen i Bogu hvala. Svećenik uredno intonira gregorijanski napjev, a puk odgovara opet svojom melodijom preuzetom fragmentarno iz treće fraze napjeva Jaganjče Božji (grijehe svijeta). Amen se oslanja na zadnji motiv iz tog fragmenta preuzimajući dva posljednja tona cis-h, a Bogu hvala koristi se čitavim fragmentom.

55. B 1.4A.

Svi nepromjenjivi dijelovi mise Župe Marijina Uznesenja iz Stankovaca osim Vjerujem,40 zapisani su i obrađeni u I. svesku ove edicije. Budući da se Vjerujem vrlo rijetko, gotovo nikako ne pjeva u stankovačkoj crkvi, to je razlog da su ga današnji pjevači zaboravili i nisu bili u stanju tada ga otpjevati, pa je to jedini razlog zašto nije donesen u I. svesku Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja. Tragajući za tim napjevom, našao sam ga snimljenog na videovrpci prigodom slavlja Mlade mise mješta-nina fra Petra Klarića iz godine 1987.

Analizirajući ovaj napjev s ostalim napjevima iz Stankovačke mise, po ana-logiji se može lako ustvrditi da nema bitne razlike barem u karakteru i stilu pjevanja premda ih dijeli veliki vremenski odmak. Budući da je ovaj napjev

40 Vjerujem, koje je sastavni dio Pjevane pučke mise iz Stanko-vaca, nismo snimili ni zapisali dok smo pripre-mali Prvi svezak 2008., 2010., Tradicijsko cr-kveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, jer ga pjevači nisu znali ispravno otpjevati. Sa-čuvana je stara snimka iz 1987. godine dok se napjev pjevao na Mla-doj misi fra Petra Klari-ća u Stankovcima.

281KOMEnTARI

snimljen za vrijeme Mlade mise, dakle na otvorenom ispred crkve, a ne u cr-kvi, uobičajeni princip desne i live strane nije zastupljen. Stoga se na snimci čuje samo jedna skupina muških pjevača. Čini se ipak da je interpretacija „sta-rih“ pjevača znatno ekspresivnija od današnje. U zanosnom načinu pjevanja s izrazito snažnom dinamikom, (pjevalo se na otvorenom – sub divo) poneseni vjerojatno radošću slavljenja Mlade mise, u jednom dijelu, točnije, od riječi Raspet također za nas pjevači usmjeruju melodijski tijek intonativno uzlazno napuštajući prvotnu intonaciju, da bi kod riječi I uskrsnuo potpuno napustili prethodnu intonaciju i uspeli se do gornje granice registra glasa prvog tenora (glavnog pjevača) i u određenom smislu zanosnoj trijumfalističkoj maniri, što još snažnije doprinosi takvoj interpretaciji.41

56. S 1.1.

Mjesto Sumartin smješteno je na istočnom dijelu otoka Brača. Kao i ostala veća bračka mjesta, Sumartin spada u red onih sredina koje su „zapravo mali gradići, mediteranska urbana naselja s ruralnim osobinama“.42 „Na početku Kandijskog rata godine 1645. pojavio se u tom kraju makarski gvardijan fra Petar Kubat.43 Bojeći se osmanlijskih osvetničkih napada, ukrcao se pod zimu u lađu s nešto robe i s nekoliko obitelji isplovio iz makarske luke Mandrač te se iskrcao na otoku Braču u uvali Sitno, pod Jamom. Mjesto je vjerojatno na-zvano po danu dolaska, sv. Martin, 11. studenoga. Do XIX. stoljeća mjesto se zvalo San Martino, a krajem tog stoljeća službeno je prihvaćen naziv Sumartin, upriličujući se otočkim nazivima mjesta (Sutivan, Supetar).“44 Od samog do-laska franjevci su najzaslužniji za razvoj i očuvanje vjerskoga, nacionalnog i kulturnog identiteta Sumartina. Oni su bili njegove duhovne i nacionalne vođe. Prema samostanu je kroz prošla stoljeća čitavo naselje vjerski, kultur-no i društveno bilo usmjereno. U sumartinsku povijest ugrađena su znamenita imena franjevaca koji su u njemu djelovali. Tako narodni pjesnik fra Andrija Kačić Miošić gradi samostan, fra Andrija Staničić provincijal piše za povijest vrijedni ljetopis, fra Andrija Dorotić filozof, teolog, stradalnik i borac za uje-dinjenje Dalmacije s Hrvatskom, fra Ante Gilić graditelj nove crkve, nabavio prve orgulje. Od župnika najdublji je trag ostavio rad fra leonarda Buljana Fra leonardo koji je veliku brigu vodio oko pjevačkog zbora. Zbor je toliko uznapredovao da je nastupio na Prvom euharistijskom kongresu u Supetru (14. i 15. lipnja 1930.). Sa zborom je priređivao čak cjelovečernje koncerte i druge glazbene sadržaje. Godine 1932. osnovao je tamburaški zbor koji je vodio fra Ivan Bronić. Marija Šerka (88) opisuje sjećanja Sumartinjana o fra leonardu:

„Fra Leonardo je čuda učinio u Sumartinu. Osnovao je 'Križarsko bratstvo', vodio je kulturni život, akademije, priredbe, pučko kazalište, organizira je cr-kveni zbor koji je bia najbolji na Braču. Bio je pravi umjetnik. Samostansku je blagovaonicu preuredio za pozornicu na kojoj su se održavale glazbeni nastupi i druge priredbe. A kakve je divne jaslice radio za Božić i Isusov grob za Uskrs i puno toga. Ko može sve izbrojit? On je svoj habit da kroja-ču da od njega napravi siromašnoj dici hlače da ne iđu goli. Zamisli! [...] Crkveni zbor je bio krasan. A bilo je dobri pivača: Jozo Cvitanović, Veljko Kažulin, Ante Radić je piva poslanice. Na Veliki petak je bilo divna procesija rivon kroz misto, a brodice su pratile Svetotajstvo s feralin.“45

41 Vidi više: J. Ćaleta, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Fra-njevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Svezak I., Komentari br. 9., Split, 2011.

42 Usp. J. Bezić, Glaz-beni svijet Bračana u predaji prve polovice 20. stoljeća, Narod-na umjetnost, Zagreb, 1975., str. 302.

43 O djelovanju fra P. Kubata vidi više: Ot. Sti-pan Zlatović, Franovci države Presvet. Otkupi-telja, Zagreb. 1888.

44 Usp. J. A. Soldo, Sumartin-prilog pozna-vanju povijesnoga, eko-nomskog i društvenog razvoja mjesta, Zbornik radova, Zbornik „Ka-čić“, Sumartin – Split, 1992. str. 23.

45 Usp. J. Ćaleta, Kla-pa u dijaspori: Klapa Zvonimir - Vancouver, Canada, Bašćinski glasi, Omiš 1997.


No, Sumartin je, nažalost, kao i ostala bračka mjesta već krajem XIX. i po-četkom XX. stoljeća pogodio teški migracijski egzodus što u prekooceanske zemlje, što u gradska obalna naselja. Depopulacija kao demografski proces prouzročila je u Sumartinu smanjenje broja stanovnika, a time i nositelja sve-kolikoga društvenog i tradicijskog života, tako da su se različiti vidovi nemate-rijalne kulture, među koje spadaju pučki crkveni napjevi ili smanjili ili popuno nestali. liturgijska obnova nakon Drugoga vatikanskog koncila, smrt starijih pjevača, brza modernizacija života, industrijalizacija priobalnih gradskih sre-dišta, turizam, slabo zanimanje mlađih za tradicijsko pjevanje itd. dodatni su uzrok nestajanja pučkoga crkvenog pjevanja u Sumartinu.

Franjevci su, kao što je iz prethodnog prikaza vodili veliku brigu oko očuvanja crkvenog i kulturnog života, ali i oko razvoja crkvenoga pučkog pjevanja u sumartinskom samostanu i crkvi. Od samog početka liturgija se i liturgijsko pučko pjevanje u Sumartinu izvanredno razvilo i doseglo vrlo visoku razinu, ne samo brojem nego i kakvoćom crkvenih pučkih napjeva. Tome je zasigur-no doprinijela povezanost i utjecaj Franjevačkog samostana u Makarskoj. U Makarskom samostanu je, naime, bila Franjevačka visoka bogoslovija u kojoj se liturgijska glazba njegovala na visokoj razini. Stoga u Sumartinu postoje cr-kveni napjevi koje nećemo susresti u susjednim bračkim župama. Upravo zbog svega toga, sumartinsko je pučko crkveno pjevanje svratilo na sebe pozornost i zanimanje kod najeminentnijih starijih hrvatskih etnomuzikologa V. Žganeca, J. Bezića, J. Martinić i drugih koji su savjesno i stručno istraživali glagoljaške crkvene napjeve na otoku Braču odnosno Sumartinu. No, krajem prošlog sto-ljeća provedena su još dva vrijedna snimanja istih napjeva, a realizirali su ih Lj. Stipišić Delmata 2. ožujka 1996. (11 napjeva) i Siniša Vuković 3. veljače 1997. (26 napjeva). Transkripciju svih napjeva obavio je fra Stipica Grgat (2008. – 2015.). U prvom svesku ove edicije obradili smo napjeve što ih je snimio Lj. Stipišić Delmata, a u ovom izdanju donosimo snimke Siniše Vukovića. Fundus od 37 snimljenih brojeva predstavlja iznimno bogat repertoar crkvenih pučkih napjeva koji se stoljećima prakticirao u sumartinskom franjevačkom samosta-nu i crkvi. U obadvije snimke tonski su zabilježeni oni napjevi koji svojim glazbenim osobinama spadaju u tradicijsko crkveno pučko pjevanje, dakle ono što je usvojeno kao izričito pučko sa svim obilježjima načina pjevanja tog mje-sta. Snimanje je obavljeno izvan crkvenih obreda, a obuhvaćeni su napjevi iz svih dijelova liturgijske godine, bilo to da se radi o misi, časoslovu ili drugim obredima i pučkim pobožnostima. Snimci stalnih i promjenljivih dijelova mise poredani su prema današnjem Redu mise. Velika većina ovdje snimljenih na-pjeva iz Sumartina, osim nekih u Velikom tjednu („Muka“) ili za sprovod, više se ne pjevaju. Ono što se danas pjeva u sumartinskoj crkvi jesu standardne skladbe iz suvremenog repertoara crkvenih pjesmarica ili pak višeglasje što ga izvodi crkveni zbor.

Budući da se glagoljaško pjevanje naslanja na kršćansku glazbenu tradiciju, poglavito na gregorijanski koral, te pučku tradiciju onog mjesta i kraja gdje se udomaćilo i njegovalo, kao što su otoci i priobalje, sumartinske napjeve s obzirom na njihovu strukturu možemo prema tome svrstati u napjeve s grego-rijanskim podrijetlom i napjeve s elementima pučkog pjevanja.

Kako se sumartinsko glagoljaško pjevanje manifestiralo na različite nači-ne kroz čitavu crkvenu liturgijsku godinu, a osobito u pasionsko vrijeme, vrijeme Muke, Smrti i Uskrsnuća Gospodinova, ono je prisutno u trima

283KOMEnTARI

najvažnijim oblicima bogoslužja: misi, božanskom časoslovu i pučkim cr-kvenim pjesmama.

Misa, središnji čin kršćanskog bogoslužja, u Sumartinu je oduvijek bila pjeva-na. Zanimljivo je da Sumartinjani nisu imali vlastiti napjev za stalne dijelove mise, kao što to imaju druga bračka mjesta, nego su od davnine kao dobro ui-gran zbor pjevali višeglasno uglazbljeni ordinarij različitih autora. Posjeduju, međutim, misu za mrtve koju nazivaju sumartinska.

Božanski časoslov u sumartinskoj je crkvi bio uz misu najvažniji liturgijski pje-vani oblik. To se osobito odnosi na Božićno vrijeme, Veliki tjedan i Sprovod.

Pučki napjevi ili pučke popijevke uglavnom su u Sumartin uvezeni sa strane. Ti su se napjevi kao i danas pjevali na prikazanju, pričesti i na završetku mise.

U komparaciji s gornjom podjelom da se, s aspekta glazbene strukture, te na-pjeve svrstati u dvije skupine: 1) napjevi s izrazito gregorijanskim podrijetlom; 2) napjevi s gregorijansko pučkim elementima.

U prvu skupinu napjeva, koji nedvojbeno ukazuju na gregorijansko podrijetlo, spada misa za mrtve (Requiem), koja je slobodno oformljena u svim svojim stalnim kao i promjenljivim dijelovima: pristup, poslanica, posljednica, prika-zna i pričesna, zatim Usta moja i Divnoj dakle u misi Velikog četvrtka. Napjevi iz božanskog časoslova (oficijature): za Božićno vrijeme Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, Homilija sv. Ambroza biskupa, za Sveto trodnevlje dolaze IV. Štenje II. Noćnice na Veliki petak, Iz razlaganja sv. Augustina biskupa o psal-mima, Izbavi me od neprijatelja mojih, a iz časoslova za mrtve spadaju Kralju kojemu sve živi, Upravi, Gospode, put moj, Prosti mi, Gospode, Ruke su me tvoje učinile, poslanice na misama Čitanje Knjige izreka, Štenje Knjige bla-ženoga Pavla apostola Korinćanima, Štenje knjige blaženoga Pavla apostola Filipljanima.

Ante Cvitanović Mika koji je bio dugogodišnji glavni pjevač u sumartinskoj cr-kvi i od djetinjstva živi sudionik pjevanja oficija i svečanih napjeva u Velikom tjednu opisuje:

„[...] Baraban je trajao dvi-tri ure: sridu, četvrtak i petak i ovo bi se sve ispjevalo. To bi započinjalo popodne oko tri-četri ure i to bi završilo kasno u noć. A čekala bi tu djeca kad ćemo mi to prestat pa bi mi onda sa onin 'škripaljkama' (čegrtaljkama) [...] A ima niki koji su tukli šiban po bankon, pa je to fratar zabranio. A to je bilo krasno. To se više dugo ne piva [...] A Božji smo grob čuvali u marinersko odjelo, austrijske mornarice [...] Jer kad su oni (Sumartinjani) služili vojski tri-četri godine, jer bila je mornar-ska služba u vojsci, onda je on ima pravo donit odjelo kući kad završi u službi i to komplet. Bilo je tu u Sumartinu oko dvaj'st uniformi i utome se čuvalo. I jedne godine došla je milicija. Njih povatala. Odnila robu, odnila sve i više nije niko to vidio. I šta smo mi? Onda ništa nego [...] i puške [...] imali su bili puške prave lovačke, a sve su bili odnili [...] Onda šta? Svi crna odjela, kape francuzice, ovde IHS bila traka na ruku stražara groba, učinili bi drvene puške i nastavili. I tako se čuva Božji grob jednu dvadese-tak godina [...] To je bilo to. Ma onda je bila volja. Volja je bila. Sad nema nikoga. Sad dođu ona dica, uvuku se unutra [...] a morate i' pustit jer boje tako neg' nikako [...]“46

46 Kazivač: Ante Cvita-nović Mika, 3. veljače 1997.


Druga skupina obuhvaća dvoglasne napjeve u kojima se istovremeno, ali laten-tno isprepleće i gregorijanski stil i utjecaj lokalnog načina pjevanja. U njima je, naime, zastupljeno tercno dvoglasje s intervalima donje terce u pratećem glasu. Takvi su napjevi Isukrst nam se porodi, Kralju kojemu sve živi, Tebe Boga hva-limo, Tebe Majku Božju hvalimo, Smiluj se meni, Bože, Oslobodi me, Gospode te dvije izrazito pučke pjesme Veseli se, Majko Božja i Divnoj dakle koje, iako dolaze sa strane, nose prepoznatljivi pečat sumartinskog načina pjevanja s na-glašenim fioretima, glisandima i drugim ornamentima. Ti su napjevi dvoglasne forme i modalno-tonalnog roda. U svečanim pjevanjima mise tekstovi su se pjevali prema Evanđelistaru, a časoslova prema Hrvatskom bogoslužniku (iz-danja O. Petar Vlašić, Dubrovnik 1921. i 1923.).

Napjevi za čitanja u časoslovu za Božić, Veliki tjedan, Sprovod i poslanice na misama, bili su solistički, a pjevali su ih dobri pjevači s izrazito lijepim glasom i primjerenom muzikalnošću. Pjevači tih napjeva bili su na visokoj cijene u narodu. O njima su ostale trajne uspomene za više generacija. Napjevi psalama jednostavniji su i pjevaju se brže, dok su napjevi Štenja kao i Poslanica u misi izvanredno lijepe melodijske linije s elementima gregorijanskog korala i me-diteranskoga glazbenog izričaja, a izvode se sporije, nerijetko s izrazitom bel-kantističkom interpretacijom. Nekada, u pretkoncilskom obredu, bili su veoma obljubljeni, no nakon koncilske reforme jednostavno su nestali iz bogoslužja.

Pokoj vječni iz mise za mrtve iz Sumartina kroz dugi niz godina pjevači su slobodno oblikovali unoseći inventivno na nekim mjestima ukrase, predudare, glisande, melodijske motive kao i ostale slične elemente udaljavajući se tako od gregorijanskog uzora, oformljavajući svoj vlastiti napjev. Pjevač kazivač47 u slobodnoj interpretaciji „voli“, a to vješto i čini, unositi vrlo naglašene fi-orete i druge ukrasne figure i to redovito na kraju pojedinih motiva ili fraza. Melodijski tijek napjeva ima uzlazno-silazni pomak u okviru trikorda f-g-a sa završnim tonom f. Psalam kao i u gregorijanskom napjevu ima isti pomak: početni inicij, recitativ na tenoru, koji više liči na psalmodijski recitativ prvog tonusa, te vrlo karakterističnu kadencu u kojoj se osobito ističe kvartni skok f-b na riječi svako prije samoga završnog motiva g-f.

57. S 1.2.

Gospodine, smiluj se građen je na jednom melodijskom uzorku s frazama A-B u ambitusu kvarte ili terce početnog motiva kao u Kriste i prvom zazivu Gospodine. Početni motiv s malim odstupanjima posve se oslanja na koralni Kyrie s razlikom što sumartinski ima dodanu melizmatičnu silazno-uzlaznu ukrasnu figuru na slogu ne prije finalnog tona g. Takav postupak prisutan je u svim daljnjim ponavljajućim A frazama. Fraza B ima karakterističan tercni skog a-f, na samom početku, potom uzlazni pomak g-a i konačno završetak g-f s naglašenim fioretom.

58. S 1.3.

Poslanica (Epistola) do Drugoga vatikanskog sabora redovito se pjevala za vri-jeme nedjeljnoga misnog slavlja ili u nekim drugim svečanim prigodama, ali i na sprovodnim misama. Napjevi za Poslanice kao i za Štenja u Časoslovu

47 Sve napjeve koji su doneseni u ovom svesku pjevao je pjevač kazivač Ante Cvitanović Mika, (77 g.), a snimio ih je Si-niša Vuković 3. veljače 1997. godine. Ante Cvi-tanović Mika rođen je i odrastao u Sumartinu. Od djetinjstva je slušao „stare pivače“ kako pje-vaju u svim bogosluž-nim činima u crkvi sv. Martina u Sumartinu. Od njih je naslijedio i napamet naučio sve na-pjeve kojih se još danas dobro sjeća. Istančanog sluha, profinjene muzi-kalnosti, lijepog glasa (lirski tenor) vjerno je interpretirao ove napje-ve kako su se pjevali kroz dugu prošlost, ali ih je obogatio svojim osebujnim načinom pjevanja. Zapažaju se osobito njegovi ukrasi na pojedinim mjestima, kao i vrlo osjećajan, možda negdje i pretje-ran način interpretacije. Potrebno je ovdje upo-zoriti da sumartinski pjevači nisu pjevali po notama. Sve su pjevali po sluhu, onako kako su čuli od starijih, na uho.

285KOMEnTARI

jednoglasni su (izvodi ih solist), dijatonski, različitih opsega. Epistolu iz mise za mrtve iz Sumartina, Štenje Knjige blaženoga Pavla apostola Solunjanima, pjeva solist na tzv. mrtvački napjev (misa za mrtve). Ovaj je napjev dobro po-znat u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. No tekst koji pjeva nije iz Poslanice Solunjanima nego Korinćanima. Napjev je silabičke i recitativne strukture u slobodnom deklamacijskom ritmu teksta. Temelji se na gregorijan-skoj melodiji, slobodno oformljen na jednom meloritamskom uzorku. Pjevač Ante Cvitanović Mika rado se sjeća: „Ovo su pivali stari pivači: barba Ante i Stipe [...] To su bili stari pivači ko'i su pjevali od mladosti, oni su svi dugo živili tako da su pjevali dok su god mogli [...] A ja san to od nji' kopira i sluša i naučia.“

59. S 1.4.

Sekvenca Dan od gnjeva48 kao propria mise za mrtve pjeva se samo na toj misi. Kako je vidljivo iz transkripcije prve kitice, melodija je inačica gregorijanskog napjeva Dies irae. Ovo je zorni primjer kako pučki pjevači slobodno pristupaju gregorijanskoj melodiji i adaptiraju je prema svom osjećaju. Napjev je slobod-nog ritma. Budući da je na snimanju pjevao samo jedan pjevač, nije poznato je li se napjev izvodio dvoglasno. Najvjerojatnije da je, jer je praksa pučkih pjevača da u gregorijanske melodije unose donji prateći glas. U Sumartinu je običaj da se na kraju svake kitice ove sekvence pjeva kao pripjev Da'im Bože, Gospodine, pokoj vični za tvoje ime, Isukrste Sinu Marije. Amen. Ovo je, za-pravo, jedna od najstarijih prijevoda posljednice Dies irae.

Di

Liber usualis

es

- i

rae,

- di

es- il

la,- Sol

vet

- sae

clum

- in

fa

vi

- la

-

Dan

Sumartinod

gnje

va,

- vaj,

ne

mi

- lo

sv'jet

će spr

žit

- o

gnja- si

lo,

-

60. S 1.5.

Preslušavajući i transkribirajući napjev Prikazne pjesne, zapaža se nelogičan slijed tekstualnog izlaganja. Umjesto Gospodine Isuse Kriste pjevač pjeva i tekst i melodiju iz ulazne pjesme Pokoj vječni. Štoviše, na toj istoj melodiji formira drugi dio ovog napjeva Prinosimo ti. Svakako, melodijska linija u us-poredbi s gregorijanskom veoma je udaljena od originala. Napjev se kreće u okviru kvarte f-b izuzme li se pri tom pojava male septime, donjeg e u završnoj kadenci, nakon kojeg onda slijedi lijepi kvartni skok f-b, i konačno uobičajena kadenca kao u prethodnim napjevima ove mise.

61. S 1.6.

Svet je relativno kratak, silabički je i veoma jednostavne forme. Nema gotovo ništa zajedničko s gregorijanskim napjevom Sanctus iz mise Requiem. Prva dva svet (A-A) počinju silaznim trikordom b-a-g s ukrašenim tonom a (a-b-a).

48 Usp. G. Doliner, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, sv. 2. Serije Spomenici glagoljaškog pjevanja, HAZU, Zagreb, 1998., str. 250.


Fraza B započinje i završava tonom g, ukrašena istim pomakom kao i prethod-ne gornje, a završava modulacijom fis-e-fis-g. Fraza Puna su nebesa oformlje-na psalmodijskim stavkom na tonu g, ali modulativnim elementom neočekiva-ne gornje velike terce (umjesto tona b tonom h) pa je kao takva vrlo istaknuta.

62. S 1.7.

Jaganjče Božji u biti je nastavak napjeva Blagoslovljen s istim progresijama. Određenost tonalne građe ovoga napjeva već je nagoviještena u drugom završ-nom dijelu Svet. Prvi Jaganjče odvija se na tonici s pomakom do uzlazne terce i natrag, dok se drugi i treći s psalmodijskim inicijom razvija recitativom na tenoru, s istom kadencom i istim progresijama.

63. S 1.8.

Pričesna pjesma Svjetlost vječna nema neku poveznicu s istim gregorijanskim napjevom. Melodija je vrlo kratka i jednostavna u ambitusu smanjene kvinte e-b. Recitativne je i silabičke strukture te stoga bliska psalmodijskoj formi. I ovdje nedostaje drugi dio teksta tj. Pokoj vječni…

64. S 2.1.

Osnovna karakteristika za melodije svih dijelova mise, osobito misnih čitanja poslanica i evanđelja čiji su tekstovi isključivo proznog karaktera, jest slobodni ritam. Poznato da se taj ritam temelji na ritmu riječi. Prema tome ti su napjevi s formalnog aspekta sazdani od nekoliko osnovnih recitativno i silabički kon-trastnih uzoraka. Strogo propisana dispozicija tih uzoraka ne postoji, nego se njima pjevač koristi individualno po vlastitoj i slobodnoj invenciji tamo gdje mu osjećaj nalaže, kombinirajući ih preko različitih artikulacijskih i drugih elemenata kao npr. naglasaka pojedinih riječi, sad brže, sad sporije deklama-cije teksta, ukrasa, triola itd. u skladnu i zaokruženu cjelinu. Navještaj Štenje Knjige mudrosti iz Sumartina na svetkovinu Presvetog Trojstva, kao i daljnji tijek ovog napjeva, predstavlja se u silabičkoj, mirnoj i veoma bogato orna-mentiranoj melodijskoj ekspoziciji. Pjevač solist očito je u ovom napjevu kao i u svim ostalim iz ovog mjesta, dao oduška svojoj invenciji i pjevačkoj vještini, postigavši tako na veoma suptilan način veliki efekt ponajprije ljepotom glasa, čistom intonacijom, te čestim i ukrašenim melizmima i to tamo gdje mu se god „ukazala prilika“. Melodijska linija tako predstavljena kreće se u opsegu inter-vala sekste, što pjevaču omogućuje razvoj lijepe i osebujne melodijske linije, a time i lijepi ugođaj kod slušatelja.

65. MZ 2.4.

Ovo je još jedna dodana varijanta standardne melodije za pjevanje poslanice u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Potječe isto iz Mirlović Zagore, a izvodi je isti pjevač kao i prethodne. Napjev je strukturiran u slobodnom ritmu od nekoliko kontrastnih fraza s dužim melizmom kao varijabilnim ele-mentom na kraju svake glavne fraze.

287KOMEnTARI

66. DN 2.5.

Naselje Drniš spominje se još u predtursko doba, a sjedište župe bilo je u Badnju kod crkve sv. Ivana Krstitelja. Kad je kraj došao pod tursku vlast (1522.), fra-njevci su iz Visovca prihvatili pastorizaciju župe pod imenom Petrovo Polje koja je obuhvaćala sva sela oko polja. Tek oslobođenjem od turske vlasti (1683.) počinje bolja organizacija župa i rad na njima. Već u XVIII. stoljeću drniški župnik vršio je službu dekana.49

Drniš je primjer svih kontinentalnih gradića ili varoši u kojima ne ćemo naći crkveno pučko pjevanje u izvornom obliku ili one vrste koju susrećemo u ru-ralnim okolnim župama. To se može i pretpostaviti, jer grad kao takav nosi sa sobom sve osobine urbane sredine u kojoj se njeguje organiziraniji i viši stupanj kulturnog i društvenog života nego u seoskim sredinama gdje su ljudi u tom pogledu usredotočeni samo na svoju župsku crkvu i svoj lokalni način razmišljanja. S tog aspekta moramo promatrati kako liturgiju tako i crkveno pjevanje u drniškoj crkvi i pretpostaviti da se ono kroz povijest uvijek iznova transformiralo prema višoj razini crkvenih oblika klasičnog višeglasja. Takva glazbena razina u drniškoj crkvi stvorila je potrebu i za kvalitetnijim instru-mentom, tj. orguljama koje će istovremeno sugerirati i osposobljenog orgulja-ša, a time pomoći većoj umjetničkoj promociji i svekolikoj glazbenoj nadgrad-nji. Fra Ivan Glibotić svjedok tih vremena piše:

„[...] u velikoj i lijepoj župskoj crkvi imamo dobre, moderne orgulje sagrađe-ne po braći Zupan iz Kamnegorice. Postavljene su god. 1897. nastojanjem tadašnjeg župnika o. Ivana Katalinića. Kolaudaciju je obavio o. Barbić (fra Ivan, 1857. – 1924.), župnik u Vrlici, orguljaš i učitelj glazbe.

Crkveno pjevanje, prema prilikama, brižno se je uvijek gajilo u drniškoj župi. Od god. 1911. – 1917. bio je orguljašem Slovenac J. Novak, koji je usput bio zaposlen na hrv. Pučkoj blagajni. On je bio zanosan i marljiv te je izvo-dio, uz ostale manje stvari i ove: Mitterer, op. 10. Missa in hon. s Thomae Aquinatis; Visetti: Miserere, 4-gl. s orkestrom,; Griesbacher: Miserere, itd.

Od god. 1917. do danas (1929.) orguljaš je g. Dušan Nikolić, sudbeni kan-celist. I on je uvijek ulagao mnogo truda, da crkveno pjevanje bude što ljep-še. Nema redovita pjevačkog zbora, ali za veće svetkovine uvijek pripravi mjesne diletante te je višeput izveo Hartmannovu dvogl. Misu i Miserere od Cadottia i Mayera. Osobito treba istaknuti, da je ove godine, velikim tru-dom, pripravio mješoviti zbor te izveo dosta teški Miserere od Sarti-a.

I hrvatske crkvene pjesme lijepo su se udomaćile u Drnišu. O Božiću naši diletanti skladno izvode Duganove božićne pjesme (4-gl. muški zbor). Kod svibanjskih i listopadskih pobožnosti te kod raznih devetnica pjevaju naše Orlice (članice Orlovskog društva) mnogo marijanskih i drugih pjesama, moteta za blagoslov i litanije. Naučio ih je bivši kapelan o. Krunoslav Tadin, a njegov nasljednik nastavio je njegov rad. Za prošle svibanjske pobožnosti izveli smo osim starih komada još i ove na novo uvježbane: Sokol: Litanije za mj. Zbor; dvogl. litanije od Bottigliera i Kolba; Svetotajstvu od Hribara, J. Schuha i Hartmanna. Izveli smo 'Ave Maria' od Gounoda te od Kolba za mezzosopran, gusle i orgulje; Sattnerov solo: 'Koja je ta' iz oratorija Assumptio i Ave Maria od L. Riccia. Kod redovitih pjevanih misa pjevamo koralne mise (II., IV., VIII., IX., X.) i koralni Requiem.“50


50 Usp. I. Glibotić, Pi-smo iz drniške krajine, Sv. Cecilija, 1929. br. 5, str. 187., Kolaudaciju orgulja obavio je fratar fra Ivan Barbić.Na njima je prvi svirao fratar Bone Bolani, ali kasnije A. Dobronić i J. Novak, usp. J. A. Soldo, Krsto Odak do odlaska u Prag, Krsto Odak, Ži-vot i djelo, HMD-HGZ, Zagreb, 1997.


Valja spomenuti da uz takav crkveni glazbeni život ni svjetovni vid glazbe prilagođene širem građanstvu nije mnogo zaostajao. Poznato je da je već od 1864. godine u Drnišu osnovan Gradski puhački orkestar (GPO Drniš), i da je taj orkestar priređivao redovite samostalne koncerte, sudjelovao na državnim smotrama puhačkih orkestara i imao zapaženu ulogu u gradu. Dodamo li još k tome osnutak (g. 1949.) 'Niže muzičke škole' (od 1990. 'Krsto Odak'), sve to ukazuje na profesionalizaciju glazbovanja u drniškoj sredini, koja će se pro-dužiti do u najnovije vrijeme. Podizanje kakvoće glazbenog života u drniškoj župskoj crkvi nastavilo se i dalje, naročito otkako su vođenje pjevanja preuzele časne sestre Franjevke od Bezgrešne, školovane orguljašice i zborovođe.

Napjev epistole - „Pištule“, jedini je napjev iz drniške crkve koji smo zapisali. Po svojoj melodijskoj strukturi predstavlja posebnu varijantu ove vrste napje-va u korelaciji s prethodnim napjevima iz Provincije Presvetoga Otkupitelja. Uspoređujući ga s ostalim, lako se može uočiti stupanj njihove podudarnosti, ali i različitosti. Stoga ovaj tip napjeva ne možemo staviti u strogo provincij-ski napjev (Provincija Presvetog Otkupitelja) nego u širi kontekst, jer se po mnogome ističe od ostalih. Valja spomenuti da se u ovome napjevu, kako tvrdi fra Ivan Čupić, ipak naziru elementi stila pjevanja kakav susrećemo u napjevu grkokatoličkog bogoslužja. Čupić opravdava to mišljenje činjenicom da je:

„[...] dugogodišnji pjevač u Drnišu Petar (Pešo) Mrčela, bio u prijatelj-skoj vezi s unijatskim svećenikom Jankom Herakovićem i slušajući njegovo pjevanje evanđelja, preuzeo neke elemente grkokatoličkog načina pjevanja i unio ih u napjev 'Pištule' u drniškoj župskoj crkvi. Njega je u pjevanju 'Pištule' naslijedio Joso Mihaljević prema kojemu je ovaj napjev zapisan.“51

67. BR 1.1.

Prepoznatljivo crkveno pučko pjevanje održalo se kroz stoljeća sve do u no-viju povijest u, relativno maloj župi Makarskog primorja, Bristu. Iako je tek 1780. postao samostalna župa, Brist ima dugu povijest.52 Prema svjedočan-stvu fra Andrije Kačića Miošića, staru su župnu crkvu sagradili u XV. stoljeću Bilopavlovići kad su došli iz Bijelog Polja i nastanili se u Bristu. Godine 1870. izgrađena je pri moru nova crkva sv. Margarite.53 Unatoč tome što je društveni i vjerski život bio stalno uznemirivan od upada Osmanlija, Župa Brist ipak je uspjela kroz dugu i burnu prošlost baštiniti crkveno bogoslužje, a time i pučko pjevanje. Sav repertoar koji se do danas sačuvao na popisu, u toj se župi brižno čuvao i prenosio usmenom predajom. Tome u prilog ide činjenica da se uglav-nom izvodio na živom hrvatskom jeziku. Župa je svojedobno imala opsežan repertoar crkvenih napjeva koji je prema starom Redu mise mogao zadovoljiti sve potrebe liturgijskih slavlja kroz crkvenu godinu. To se zorno vidi prema popisu snimljenih naslova što ih je g. 1974. tonski zabilježio Stjepan Stepanov uz asistenciju fra Karla Jurišića zapisivača tekstova. Kod Stepanova nalazimo čak 31 snimljeni napjev. U bogatom nizu zastupljeni su stalni dijelovi sveča-ne mise i mise za pokojne, kao i promjenjivi dijelovi za istu misu te napjevi za sprovod. Tu su još napjevi za Božić, Korizmu, Veliki tjedan, zatim štenja – poslanice, evanđelja, otpust na kraju mise i Budi hvaljeno. Od svetačkih na-pjeva postoji samo napjev Zdravo, Roko, pričestiti.54 Pri najnovijem snimanju koje sam osobno proveo 6. kolovoza 2013. godine, uspio sam tonski zabilježiti

51 Fra Ivan Čupić, već više godina podržava dobru vezu s unijatskim vjernicima na drniškom području.

52 U svojoj Pismarici mjesto Brist opjevao je njegov najistaknutiji sin fra Andrija Kačić Miošić:

Brist je, pobre, selo vilovito, podaleko u gornjem Primorju, jer porodi mlade vitezove, od Kačića kolina knezove.

Usp. A. Kačić Miošić, Turci osvajaju Drvenik 1687., Razgovor ugod-ni naroda slovinskoga, Zbornik „Kačić“, Split, 1983., Pjesma 118.


54 Usp. S. Stepanov, Pi-smohrana Staroslaven-skog instituta, Zagreb, 1974.

289KOMEnTARI

svega šest napjeva. Snimanje je obavljeno u crkvi sv. Margarite izvan misnog obreda uz sudjelovanje samo četvorice pjevača čija se imena nalaze na popisu kazivača u ovoj publikaciji.55

Razlog za tako drastičnim smanjenjem i nestajanjem pučkih crkvenih napjeva kao i pučkoga crkvenog pjevanja u cjelini ne samo u Bristu, nego i u ostalim primorskim župama, višestruk je. Prije svega poslijeratne društveno političke prilike u bivšoj komunističkoj državi, brzi razvoj turizma, smanjenje natali-teta i konačno odlazak mlađe generacije na daljnje školovanje izvan rodnog mjesta itd.

Današnji način pjevanja u Bristu ukazuje na dominaciju muškog pjevanja ka-kvo je vjerojatno bilo i u prošlosti. Vodeći muški glasovi, svojom sonornošću i interpretacijom davali su pečat sveukupnoj izvedbi i općem dojmu. Iz same analize pojedinog napjeva dade se razlučiti višestruki način pjevanja: solistič-ki, dvoglasni i dvoglasni s udvostručenim dionicama što je osobina svih pučkih pjevanja, a ne samo klapskog. Napjeve u pravilu započinje I. tenor, zatim mu se priključuje II. tenor ili ostali pjevači. Daljnji melodijski tijek odvija se u paralelnom tercnom dvoglasu s udvojenom linijom vodećeg glasa u basu ili su obadvije gornje linije udvojene u donjoj oktavi, s obveznim završetkom akorda u tercnom položaju. Puk se u svim napjevima priključuje spontano u svom registru. U nekim napjevima prevladava tonski, a u nekima modalni rod. Ritam je naoko raznolik, ali prevagu ima slobodni ritam (parlando-rubato), bilo to u dijelovima u kojima nastupa solo glas (libero) ili onima sa zajedničkom melodijskom dispozicijom.

Poneki od starih crkvenih napjeva iz Brista danas se pjevaju tek prigodno, u Velikom tjednu ili na sprovodu. Voditelj pjevanja Martin Veža opisuje:

„Tako je to bilo u starini. Danas je drugačije. Prije se puno pjevalo, pa i poslanicu. Moj did i moj ćaća bili su pjevači poslanice u našoj crkvi. Ja sam od njih naučio. Pjevači danas stoje na koru i predvode pjevanje. Običnim nedjeljama na misi pjevamo pučku misu fra Ivana Glibotića, a od pjesama poznate nam pučke popijevke iz tiskanih pjesmarica. U zadnje vrijeme zna se zapjevati poneka duhovna šansona kao npr. 'Krist na žalu' ili slično i sve uz električne orgulje.“

Vrlo lijepi napjev Poslanice (Štenje knjige blaženoga Pavla apostola Titu pje-vao je Martin Veža) nema određenu poveznicu s dobro poznatim napjevom iz Provincije Presvetoga Otkupitelja. U svakom slučaju osnovica mu je grego-rijanski predložak za pjevanje epistola56 kao i sličnim slučajevima u drugim mjestima šireg dalmatinskog područja.57 Središnji dio napjeva – recitativ odvi-ja se na tonu as s uzlazno-silaznim pomacima u okviru kvarte, a tek u vrlo ra-zvijenoj i ukrašenoj kadenci silazi za kvartu niže s mirnim uzlaznim pomakom na finalni ton g.

68. MZ 3.1.

Zdravo tjelo Isusovo ili Zdravo tilo Isusovo jedan je od najomiljenijih crkvenih pučkih pjesama u Dalmatinskoj zagori. S njom se možda mogu usporediti još jedino U se vrime godišta ili u korizmi Ja se kajem odnosno Gospin plač. U ne-djeljnoj misi u Zagori ta je pjesma neizostavna, a za vrijeme pričesti oduševljeno

55 Od pet napjeva koje sam snimio samo se napjevi Oslobodi mene, Gospodine i Štenje Knjige blaženoga Pavla apostola Titu, nalazi na popisu 31 snimljenog napjeva što ga je 1974. godine proveo Stjepan Stepanov.Usp. Fonoteka Staro-slavenskog instituta – Zagreb, Tradicijsko glagoljaško pjevanje u Hrvatskoj, Popisna li-sta CD broj 127 – 128, obradio B. Doliner, Za-greb, 2008.

56 Usp. Liber usualis, Missae et officii, 1960., str. 104. – 105. (Tonus Epistolae).

57 Usp. Stjepan Stepa-nov, Glagoljaško pje-vanje u Poljicima kod Splita, JAZU, Zagreb, 1983., I. svezak, str. 51.


je pjevaju svi, odrasli i djeca. Uistinu je dojmljivo čuti kada cijela crkva iz svega srca i glasa pjeva taj jednostavni i lijepi napjev. Zdravo tijelo Isusovo, zdravo krvi Isusova je postala simbol misnog slavlja u čitavoj Zagori pa i šire. Njezino pori-jeklo i nastanak nije lako odrediti. No svakako korijeni vuku u daleku prošlost, po nekima čak do u XIII. ili XIV. stoljeće. Fra Slavko Topić navodi da se

„da se najstariji dijelovi teksta Zdravo tijelo Isusovo, zabilježeni ne kao zaseb-na pjesma, već kao pojedini stihovi u drugim pjesmama, koliko smo do sada mogli utvrditi, nalaze u poznatom djelu fra Matije Divkovića (1563. - 1631.): 'Nauk karstjanski' (tzv. Mali nauk) iz 1616. godine. Fra Stipan Margitić Jajčanin (sredina XVII. stoljeća, umro u Fonici 1730.) znao je, po prvi put, koliko nam je poznato, od Divkovićevih uzoraka stvoriti cjelovit tekst Zdravo tijelo Isusovo, tiskan u njegovoj glasovitoj 'Stipanuši' – 'Ispovid karstjanska' (1701). Od ove druge Margetićeve forme, fra Toma Babić (oko 1680. - 1750.) u glasovitom djelu 'Cvit razlika mirisa duhovnoga', tzv. 'Babuša' (1726.), na-pravio je konačnu kraću formu teksta Zdravo Tijelo Isusovo, koji se, uz neznat-ne promjene i danas upotrebljava.“58

Zbog takve popularnosti i široke uporabe, ovaj se napjev u Dalmatinskoj zagori izvodio kao i danas u svakoj župi, što je omogućilo nastanak više varijanti istog napjeva, toliko sličnih jedna drugoj, a opet u detaljima toliko različitih. Čak su na isti napjev prilagođeni neki drugi tekstovi liturgijske godine kao npr. Ja se kajem. Tako za napjev Zdravo, tjelo, Zdravo, krvi iz Mirlović Zagore postoje dvije različite melodije formalno dvodijelno (AB) oblikovane. Između Zdravo, tijelo i Zdravo, krvi, pjeva se kao umetak, Zdrav, Isuse uzvišeni koji je nešto varijabilniji, ali samo u prvom dijelu napjeva. Frazu A karakteriziraju dva kvar-tna skoka: prvi u početnom dijelu es-as, a drugi u završnom b-f. Fraza B ima sekvencirani pomak koji se sastoji od dvaju silaznih i ornamentiranih motiva: b-as-g/as-g-f.

69. MZ 3.2.

Melodijski tijek druge varijante istog napjeva slična je u nekim fragmentima napjevu prve varijante. Pjeva se antifonalno u dva kora. Početni motiv Zdravo, tilo, Zdravo, krvi, Zdrav, Isuse izvodi predpjevač iz svake grupe. Ostali glasovi upadaju na riječ Isusovo ili nerijetko na riječ tilo, krvi. Među ostalim karakteri-zira ga ukrasni silazni motiv na slogu ti. Napjev je građen od pravilne izmjene binara i ternara. Glede gramatičkih pravila o jeziku pjevači pjevaju neke riječi standardnim izgovorom hrvatskog jezika, ijekavicom, a neke lokalizmom i na ikavici. Melodija ima vrlo mali opseg, čistu kvartu ili kvintu. Silabička je i slobodnog je ritma. Premda se sve varijante napjeva Zdravo, tilo kreću u pra-vilnom ritmu, izmjenama binara i ternara moglo bi ih se označiti kao 6/8 mjera.

70. MZ 3.3.

Ovaj je napjev snimljen 2013. godine. Po svojoj konstrukciji potpuno odgova-ra prethodnom. No razlika je ta što su ovaj napjev pjevali uvježbani pjevači, članovi mjesnog KUU-a Zvona Zagore. Donji muški prateći glas (bas) ovdje je postavljen kao pedalni ton s istim ritmičkim pomakom kao i gornji glas, dok

58 Usp. S. Topić, Zdra-vo, Tijelo Isusovo , www.svjetlorijeci.ba/članak/1433/glazbena... 2013.

291KOMEnTARI

u prethodnim inačicama njega nema. Ženski glasovi postavljeni su u gornjim oktavama. Jedan ženski glas u sopranskom registru prati čitav napjev katkad u gornjoj, ponekad i u donjoj dionici.

71. MI 3.4.

Miljevci su skup sela smještenih između rijeke Krke i Čikole te planine Promine.59 To je područje u srednjem vijeku pripadalo Kninskoj biskupiji. Vjerski život, čini se, odvijao se oko tvrđave Ključice (Ključ), grada hrvatskih velikaša Nelepića. Padom pod tursku vlast na Miljevcima je, prema pisanju fra Petra Bačića, bilo imanje muslimanskog bega Miljevića ili Miljevca po kome je naselje kasnije dobilo novo ime. Nakon oslobođenja od turske vlasti, kraj je nastanjen, a duhovno su ga pastorizirali franjevci s Visovca. Župna crkva Presvetog Imena Isusova izgrađena je početkom XVIII. stoljeća.60

Stoljetna turska nazočnost na širem drniškom prostoru onemogućila je orga-niziraniji društveni i vjerski život u okolnim župama pa i Miljevcima, a time i crkveno pjevanje u njima. Ni u kasnijim vremenima nije bilo puno bolje. Sudbina raseljavanja Miljevaca u XIX. i tijekom XX. stoljeća uzrokovana gos-podarskim, političkim i socijalnim nedaćama koje su nerijetko pogađale ovo mjesto, prisilila je mnoge žitelje da nađu kruha negdje drugdje, ponajprije u sje-vernoj Hrvatskoj, a zatim u prekooceanskim i europskim zemljama. Dinamika iseljavanja, nažalost, nije prestala ni u novije vrijeme kad su Miljevčani ma-hom odlazili u industrijska priobalna gradska središta Split, Šibenik, Zadar i drugdje radi zaposlenja i školovanja. Ipak, usprkos svim nedaćama, Miljevci su se othrvali svemu i svakome i ostati na svome, čuvajući na toj škrtoj zemlji svoju vjeru, kulturu i običaje.

S pravom se može reći da je višestoljetna franjevačka nazočnost u Miljevcima izgradila duhovni i kulturni profil našega čovjeka na tom krševitom prostoru. Jedan od najznačajnijih likova koji je kroz petnaest godina svoga župnikovanja ostavio duboki trag u toj župi jest fra luiđi Jurenović (1872. - 1947.). Bio je pa-stir, prosvjetitelj (organizirao privatnu pučku školu u župskom stanu) i narodni liječnik (liječio je vrlo uspješno prirodnim ljekovitim travama.). No isto tako neposredna blizina franjevačkog samostana na Visovcu i stoljetna povezanost s njime (glavna cesta do Visovca prolazi upravo kroz Miljevce) utkala je na svoj način duhovni biljeg u miljevački puk, vjeru, kulturu i običaje. Komunikacija Miljevaca s Visovcem gotovo je svakidašnja. Franjevci s Visovca često po-mažu župniku u raznim vidovima pastoralnog života. Franjevački novaci ne-rijetko sudjeluju u miljevačkoj crkvi pjevanjem ili u nekim drugim oblicima duhovnoga sadržaja. Plod takve povezanosti s fratrima na Visovcu zamjetljiv je naročito u brojnim duhovnim zvanjima na Miljevcima. Miljevčani, okuplje-ni oko župske crkve kao duhovnog središta te franjevaca kao svojih pastira, vođa i učitelja, uspjeli su kroz nekoliko stoljeća organizirati i razviti vjerski život, a s njime i pjevanje. Međutim, u novije vrijeme, uvjetovano između ostalog raseljavanjem stanovništva, pokoncilskom obnovom, utjecajem općih trendova u crkvenoj glazbi (pojava duhovne šansone i vokalno instrumentalnih sastava), pa i nedovoljna briga župnika za njegovanjem tradicionalnog pjeva-nja, pomoglo je smanjenju i nestajanju staroga crkvenoga pučkog pjevanja. No ono što je sačuvano, a, nasreću, danas se iznova obnavlja, ukazuje na činjenicu da su Miljevci u prošlosti imali živu tradiciju starih crkvenih napjeva koji su

59 Usp. D. Gaurina, Miljevci od 1710. do 1900. godine, Zbor-nik radova Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost),Visovac – Drinovci, 2008. str. 221–230.

60 Usp. J. A. Soldo, Franjevačka provinci-ja..., str. 89-90.


se prenosili usmenom predajom kao najuzvišeniji govor u svetim liturgijskim činima. U kolektivnoj memoriji starijih Miljevčana živi sjećanje na „vrimena kad se više pivalo“.61 Najnoviji popis crkvenih napjeva iz Miljevaca, koje mi je pri snimanju pjevala mješovita skupina crkvenih pučkih pjevača, jesu svojevr-sni relikt iz prošlih vremena i zrcalo današnjega glazbenog stanja u miljevačkoj crkvi. Paraliturgijski napjevi u Korizmi Ja se kajem, Plač Gospin na Veliki četvrtak, U se vrime godišta za Božić, Zdravo, tilo Isusovo na nedjeljnoj misi, Budi hvalj'no i Hvaljen Isus kor nebeski, odgovor je na pitanje o crkvenom pjevanju na Miljevcima nekada i danas.

U korelaciji sa susjednim ili nešto udaljenijim sredinama Dalmatinske zagore, susrest ćemo istina, iste napjeve s jednakim načinom izvedbe, pjevanje „u dva kora“ predvođeno muškim pjevačima, predpjevač započinje, ostali prihvaćaju, ali u detaljima opet različite, osobito u pogledu interpretacije. Ženski glasovi i ovdje pjevaju u gornjoj oktavi. Premda su napjevi pri snimanju pjevani u jednoglasju, oni ipak dobrim dijelom vuku na tercno dvoglasje s kvintnim za-vršetkom, pjevanje na bas.

Iz Miljevaca donosimo dva različita napjeva na tekst Zdravo, tilo Isusovo, Zdravo, krvi Isusova. Prvi napjev, snimljen 1990. godine, još je jedna inačica u nizu poznatog i opće raširenoga melodijskog uzorka ovoga napjeva. Melodijska struktura vrlo je jednostavna s malim opsegom, svega tri tona. Napjev ima dvije fraze (A-B) prema tekstualnom predlošku s pravilnom izmjenom binara i ternara.

72. MI 3.5.

Pri snimanju ovoga napjeva (2013.) pjevači su spontano izgovorili tekst na ika-vici Zdravo, tilo, a ne Zdravo, tielo ili tijelo ili tjelo. Ovaj napjev iz Miljevaca koji mi je pjevala skupina pjevača u župnoj crkvi Presvetog Imena Isusova izvan liturgijskih čina, nije više inačica prethodnih napjeva. No nije ni izvoran milje-vački, već je na principu kontrafakture prema melodiji Kneževićeva Gospina plača, kako to jasno ilustrira priloženi primjer jednoga i drugog napjeva.

Zdra

Miljevci

vo- ti

lo

- I

su

- so

- vo,

-

Vri

Fra Petar Knežević: Gospin plač

me- do

šlo

- jur

bu

du

- ći

-

Zdravo, tilo i Zdravo, krvi pjevaju se na istu melodiju, a kao svojevrsni umetak između njih Zdrav', Isuse slijedi isti pomak gornje melodije. B fraza ima življi ritmički pokret sa završetkom na supertonici u opsegu tetrakorda f-es-d-c.

73. ŠR 3.6.

Širitovci su dio sela i župe Miljevci s vlastitom crkvom posvećenom sv. Petru i Pavlu pa prema tome i vlastitim liturgijskim obredima kao zasebna jedinica. Napjev Zdravo, tilo, Zdravo, krvi, isti je kao i prethodni napjev pod brojem 71.62 Stoga vidi gornji komentar.

61 Usp. J. Ćaleta, Oj, ovo j' bilo naše običaj-no, u tri-četri zapivati zaj'no, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost), Visovac – Drinovci, 2008. str. 563.

62 Napjev je snimio fra Ivan Čupić u crkvi sv. Petra i Pavla u Širitov-cima prigodom misija u župi između Glušne i Cvjetne nedjelje 1990. Pjevale su: Manda Sa-mac, Kata Galić, Ankara Samac, a predvodio je fra Ivan Čupić.

293KOMEnTARI

74. RU 3.7.

Napjev iz Rupa Zdravo, tilo zanimljiv je s dvaju aspekata. Ponajprije na temelju njegove meloritamske strukture, te načina interpretacije. Napjev je oformljen na istom melodijskom uzorku A-B fraza, a svaka fraza posjeduje dva kraća melodijska fragmenta. Početni motiv c-c-h-d koji izvodi predpjevač u gornjem muškom glasu pojavljuje se samo na početku napjeva. U svim kasnijim nastu-pima isti pjevači predpjevači, ovisno o grupi koja nastupa, započinju s tonike g-g-h-d. Taj tercni skok sa h na d karakterističan je i daje cijeloj frazi svečanost i polet. Drugi motiv A fraze ima lijepi i mirni silazni tercni pomak preko do-minantne harmonije na toniku. Fraza B nastavlja najprije postepeno silazno s toničke kvinte u tercnom slijedu d/h, potom skokom na a/fis, i konačno preko tona g kreće unisono za sekundu uzlazno na supertoniku. Ženski glasovi slijede gornji muški glas unisono. Napjev je silabički i odvija se, kako je uobičajeno na ovim prostorima, u dva kora. Melodijski tijek napjeva ovdje je predstavljen u slobodnom ritmu premda bi ga se moglo prikazati i u čvrstoj 5/8 mjeri.

75. BA 3.8.

Napjev Zdravo, tilo Isusovo, izvodi se u dva kora. U pjevanju sudjeluju svi nazočni vjernici bez iznimke jedne i druge strane crkve. Početni motiv pjeva predpjevač, a zatim svi prihvate. Daljnje retke teksta pjevaju svi. Melodija je jednostavna i lijepa. Tijek napjeva odvija se u paralelnim tercama i u ambitu-su kvarte s tercnim završetkom akorda na dominanti a/fis. Prisutnost terce i tonalni rod moglo bi se protumačiti kao utjecaj pjevanja iz ne tako udaljenog priobalja.

76. RA 3.9.

Zdravo, tilo Isusovo napjev iz Radošića, vjerna je kopija istog napjeva iz susjed-nih župa primjerice iz Kljaka ili pak prve varijante napjeva iz Mirlović Zagore.

77. KLJ 3.10.

Župa Kljaci prostire se jugoistočno od Graca, od Moseća do Svilaje. U groblju je kod župne crkve bila starohrvatska crkva iz IX. do X. stoljeća. U XVIII. sto-ljeću selo Kljaci bilo je pod Drnišem, a kad je postala posebna kapelanija, njom je do g. 1797. upravljao župnik Graca. Godine 1832. župa se potpuno osamo-stalila, a posluživali su je franjevci iz Visovca. Župna crkva sv. Ilije postojala je od davnine, ali je nova izgrađena 1832. godine.63 Imali smo namjeru u ovoj publikaciji prikazati i crkveno pučko pjevanje u ovoj župi koju posljednja dva stoljeća opslužuju franjevci. U tim nastojanjima uspjeli smo doći do snimke napjeva Zdravo, tjelo Isusovo, tonski zapis fra Ivan Čupić. Uza sve nastojanje kod relevantnih osoba da dođemo do još kakvih saznanja o starovinskom pje-vanju u Kljacima, ništa nismo uspjeli.

63 Usp. J. A. Soldo, , Franjevačka provinci-ja..., str. 86.


Isina, Kljaci su kao i druga susjedna mjesta u Zagori doživjeli istu sudbinu raseljavanja, a posljedica je takvog procesa drastično smanjenje pučanstva na tom starom prostoru. Time se, dakako, smanjuje broj nositelja društvenog i tradicijskog života, tako da su različiti vidovi nematerijalne kulture, među koje spadaju pučki crkveni napjevi, nužno zaboravljeni ili potpuno nestali. Snimatelj ovoga napjeva fra Ivan Čupić opisuje:

„Davno kad sam došao u Kljake i ispred crkve nakon mise pitam starije vjer-nike da li znaju starinsko pivanje. Odgovor je bio da ne znaju. A onda sam ja započeo pjevati jednu po jednu pjesmu, i za divno čudo odmah su prihvatili i pjevali sa mnom. I tako sam snimio jedino ovaj napjev, a moglo se još.“

Poznato je, a to služi na čast, da su franjevci na ovim prostorima u najtežim turskim i drugim sličnim vremenima stvarali i oblikovali kulturu našega čo-vjeka počam od opismenjivanja do najplemenitijih oblika prosvjećenosti (I. Meštrović i K. Odak, sinovi ovog kraja zalaganjem su župnika-franjevaca pošli na daljnje školovanje). I danas je franjevac, iako u drugim okolnostima, jednako pozvan da u istim župama čuva i njeguje ono sveto naslijeđe što su mu časni predci namrli. Bitno je stoga da se već u odgojnim zavodima, buduće nositelje tako uzvišenih službi priprema na važnost očuvanja i osobito oživlja-vanja svega onoga autentično našeg, a zove se nematerijalna kulturna baština u koju spada, dakako, i pučko pjevanje. Stoga nam je žao što u Kljacima nije došlo do željene obnove „pivanja po starinsku“ kao što je to učinjeno u rekon-strukciji svjetovnoga pučkog pjevanja u istoj župi: oživljavanje narodnog kola, običaja, nošnje, tradicije, a sve zahvaljujući Kulturno-umjetničkom društvu sv. Ilija (osnovano 2011.), kojemu je namjera sačuvati duh i kulturu predaka (intern. stranica KUD-a). Danas se, međutim, u crkvi u Kljacima izvode su-vremene hrvatske pučke popijevke i lagane novouglazbljene duhovne skladbe sumnjive kakvoće, tipa duhovne šansone uz pratnju električnog harmonija.

U nedostatku izvornih melodija, nije rijetkost da pučki crkveni pjevači spon-tano posegnu za određenom melodijom pod koju umetnu drugi odgovarajući tekst (kontrafaktura) prilagođen za dotični liturgijski čin. Takav je slučaj i ov-dje. U napjevu Zdravo, tjelo tekst je zamijenjen za onaj iz napjeva Ja se kajem. Melodija, kako se vidi iz transkripcije, identična je, dakle, s onom iz napjeva Ja se kajem. Stoga, sve što se može reći o napjevu Ja se kajem, osim teksta, vrijedi i za ovaj napjev Zdravo, tjelo i obratno.

78. PS 3.11.

Pakovo Selo s crkvom posvećenom sv. Franji Asiškom druga je podružnica župe Mirlović Zagora. Stara je crkva bila popravljena i posvećena g. 1889. liturgijski život, a s njime i crkveno pučko pjevanje, u uskoj je vezi s ma-tičnom crkvom Marijina Uznesenja u Mirlović Zagori. Napjev Zdravo, tilo Isusovo, inačica je istog napjeva iz Mirlović Zagore prva varijanta, ali ipak s vlastitim načinom interpretacije. Na melodiju napjeva Ja se kajem umetnut je tekst Zdravo, tilo.

79. LE 3.12.

(Vidi prethodne komentare.)

295KOMEnTARI

80. S 4.1.

Sagledavajući cjelokupni repertoar napjeva iz Sumartina, nedvojbeno se po-kazuje vrlo raznolik glazbeni fundus ove župe. Kroz sve dijelove liturgijske crkvene godine mogu se naći odgovarajući napjevi koji pokazuju koliko je bio živ vjerski i glazbeni život ove župne zajednice. Pored misnih napjeva koje su Sumartinjani brižno čuvali i njegovali, nalazimo i napjeve koji su pjevani u bo-žanskom časoslovu (oficij), kako je to i u drugim bračkim župama i susjednom otoku Hvaru.64 Pjevanje časoslova osobito je bilo bogato za svetkovine Božića i Uskrsa. Većina sumartinskih napjeva pjevana je u dvoglasju tercnog pomaka, muški i ženski glasovi u oktavama ili čak u višeglasju. Kako je pjevač kazivač bio sam pri snimanju, nije bilo moguće rekonstruirati ostale glasove, pa stoga donosimo napjeve najčešće u jednoj dionici.

Od napjeva božićnoga kruga javlja se najprije napjev za Jutrenju koji započinje antifonom i Ps 95 (94). Svećenik započinje pjevati Božanski časoslov gregori-janskim načinom, ali pjevači pozivnika ili invitatorija kao i psalma taj napjev izvode u njihovoj interpretaciji. Tijek napjeva pozivnika podsjeća na napjev Smiluj se nama, Gospodine - Smiluj se nama koji se pjeva na pobožnosti Put križa, kako to jasno pokazuje donja usporedba jednog i drugog napjeva.

I

Antifona/Sumartin

su- krst- nam

se

po - ro di-

Smi

Put križa/Predmolitelj

luj- se na

ma,

- - Go

spo- di

- ne.-

do

Sumartin/Svi

đi- te

-

po klo

- ni

- mose.

Put križa/Puk

Smi

luj

- se

na

ma.

- -

Daljnji melodijski tijek Ps 95 (94) odvija se na tenoru s elementima prethod-nog pozivnika. Jednostavne je recitativne psalmodijske strukture u ambitusu kvinte. Pjevač kazivač (Ante Cvitanović Mika) nije otpjevao psalam u cijelosti, ali je istaknuo da se ovaj napjev u solističkom dijelu svojevremeno pjevao u dvoglasju, u paralelnim tercama.

81. S 4.2.

Melodijska struktura napjeva Pjevajte Gospodinu Ps 98 (97) bez antifone iz božićnog oficija na Jutrenji III. Noćnice identična je s melodijom prethodnog napjeva Ps 95 (94). Ovdje pjevač kazivač pjeva sam sve retke psalma, ali u praksi on se izvodi antifonalno.

64 Usp. S. Klöckner, Handbuch Gregori-anik, Einführung in Geschichte, Theorie und Praxis des Gre-gorianischen Chorals, ConBrio, Regensburg, 2010. str. 94.


82. S 4.3.

Tekst za vrlo lijepi i bogato ornamentirani napjev Iz Homilije svetoga Ambroza biskupa, uzet je iz božićnog oficija na Jutrenji III. Noćnice nakon VIII. Štenja. Napjev, uzet izolirano samo kao melodijski predložak, odavna je bio, a tako je i danas, redovito izvođen u Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. Izvodi ga solist, vrstan crkveni pjevač. Njegova primjena u Sumartinu vjerojatno je uzrok blizina i laka komunikacija s makarskim samostanom. Ipak, napjev se u makarskoj bogosloviji redovito pjevao u Velikom tjednu, a ne za Božić kao ovdje.

Napjev je strukturiran od jednoga melodijskog uzorka sastavljenog od neko-liko različitih fragmenata. Melodija obiluje lijepim ornamentima melodijskim figurama, melizmima itd. Pjevač kazivač na kraju donosi lijepo ispjevani redak koji se još pjevao ili čitao u nekadašnjem Oficiju A ti, Gospodine, smiluj se nama, tzv. versikul ( . Tu autem, Domine, miserere nobis.), ali ne i otpjev, tzv. responsorij ( . Nedostaje).

83. S 4.4.

Pri samom pogledu na transkripciju sumartinskog napjeva Tebe Boga hvalimo65 , koji je kao napjev vrlo proširen i poznat na prostoru srednje Dalmacije,66 nedvoj-beno je uočljiva povezanost s istim gregorijanskim napjevom Te Deum laudamus. Budući da ga ovdje izvodi solist, napjev je izveden u slobodnoj interpretaciji i vrlo ornamentiran. Jerko Bezić naglašava: „Kako pučki pjevači prema vokalnim oblicima svog lokalnog svjetovnog muzičkog folklora pjevaju redovito dvogla-sno, tako oni i koralnim napjevima dodaju drugi prateći glas. Karakterističan primjer takva adaptiranja jest dvoglasni starinski napjev himne Tebe Boga hva-limo...“67 Svi redci ovoga himna izvode se na istom melodijskog uzorku. Pjevač kazivač otpjevao je samo dio himna vrlo lijepom interpretacijom.

Sumartin S. Grgat, 2014.

Te be

- Bo ga- hva

li

- - mo:

-

Bokanjac J. Bezić, 1961.

Te be

- Bo ga- hva

limo.

-

MurterI. Špralja, 2011.

Te

be

-

3 3

Bo

ga-

hva

limo.

-

84. F 4.5.

Klanjam ti se, kraljiću, stara je božićna pjesma, koja je ranije u pučkom životu bila vrlo prisutna kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je međutim, što tu popijevku ne nalazimo ni u jednoj zbirci novijih, a ni starijih hrvatskih pjesmarica, dok, primjerice, fra Ivan Glibotić donosi ovaj napjev u sva tri izdanja svoje zbirke Pjevajmo, braćo kršćani68 ne navodeći ni autora ni

65 Zahvalna pjesma Bl. Dj. Mariji. Koja se pjeva u ophodu slikom Blažene Djevice. Vidi: Hrvatski bogoslužnik, Dubrovnik, 1923., str. 441.

66 Usp. J. Bezić, Razvoj glagoljačkog pjevanja na zadarskom području, Zadar, 1973., str. 217., I. Špralja, Murtersko glagoljaško pjevanje, Matica Hrvatska – Ogranak Murter, Župa Murter, Murter, 2011. str.109.

67 Usp. J. Bezić, Razvoj glagoljaškog..., str. 216.

68 Usp. I. Glibotić, Pje-vajmo, braćo kršćani, Franjevačka visoka bogoslovija, Makarska, 1967., str. 152.

297KOMEnTARI

podrijetlo napjeva. Opći prikaz i još neke specifične informacije o tom napjevu donosi autor članka Franjo Miletić u katoličkom listu Svjetlo riječi (12. 2012.) pod naslovom Klanjam ti se, kraljiću.69 U prilogu istovremeno donosi foto-faksimil notnog zapisa iste pjesme s natpisom Na porogegne G. N. Issukarsta – Pjesma pastirska iz 18. stoljeća koja se nalazi u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Uspoređujući taj napjev s istim napjevom u Glibotićevoj pjesmarici ili s napjevom Spavaj, spavaj, ditiću iz Makarskog samostana, lako se dade uočiti njihova međusobna podudarnost.

Kla

Suvremena transkripcija - Glibotić

njam- ti

se, kra

lji

- ću,

bo

žan- stve

- ni- Dje

ti

- ću,

Kla

d #Franjevački samostan u Fojnici

gnam-

ti

se

Kra

gli-

chiu,

-

Spaf #

Franjevački samostan u Makarskoj

vaj

- spa

vaj-

Di

ti-

chiu,

-

U

U se vrime godišta - standardni napjev

se

vri

me

- go

di

- šta,

-

Podrobnom analizom očito je da je prva glazbena rečenica u napjevu Klanjam ti se, kraljiću iz Fojnice formalno ista kao i ona u standardnom napjevu U se vrime godišta na kojem je napjev i oformljen. Ritam je doduše punktiran, mje-ra dvodobna. Istu melodiju, nalazimo i u spomenutom napjevu Spavaj, spavaj, ditiću iz samostana u Makarskog o kojoj O. Antonin Zaninović tvrdi da se mnogo pjeva u Dalmaciji, a da nije siguran je li posve hrvatska, „[...] jer sam pred koju godinu imao u rukama uglazbljenu jednu kiticu talijanske pjesme Dormi o fanciul non piangere, dormi o fanciul celeste. Zaninović istodobno donosi primjere više inačica ovoga napjeva.70 Prema tome, da se zaključiti da je napjev Klanjam ti se, kraljiću sastavljen od dvaju dijelova u kojem je prvi dio uzet iz pjesme U se vrime godišta. Napjev iz fojničkog samostana sadr-žava tekst u kojem su samo prve dvije kitice identične s tekstom Glibotićeva zapisa.71 Nadalje, Klanjam ti se, kraljiću, iz Fojnice koristi se četirima crtama, ključem „C“, allabreve ritmom te povisilicom na drugoj crti (povišeni „F“) što ukazuje na tonalni rod – ovdje G-dur. Ključ „C“ pojavljuje se u „Odgovoru“ (refrenu) na četvrtoj i trećoj crti. Spavaj, spavaj, ditiću iz Makarske koristi se istim tonskim rodom, „F“ ključem i povisilicom na drugoj crti. Ritam je trodoban odnosno šesterodoban.72 U suvremenoj transkripciji napjeva, kakvu nalazimo u Glibotićevim izdanjima, ritam je određen u čvrstoj 6/8 mjeri.

85. MZ 4.6.

Božićnu popijevku U se vrime godišta ili u nekim mjestima sej (ovo) koju poznajemo kao standardni današnji napjev opće raširen, posvuda susrećemo u mnogim inačicama od davne prošlosti i kao takvu obimno obrađivanu. Zbog

69 F. Miletić u Svjetlo riječi pod naslovom Klanjam ti se, Kraljiću donosi zanimljive podat-ke o popijevci Klanjam ti se, Kraljiću: ‘Na poroge-gne G. N. Issukarsta, ova pisma slidechia, bi par-vi put pivana na Missi nochnoj u Fojnici G. G. 1812., i s velikom drago-stju, i devozionom svega Puka, slifshana. Piva se pak ova na pastirsku, ovako: izaberese jedan, olli dva Pivaocza po kru-pna glasa, koiche pivat naprida: druga dva, olli tri, olli vifce, tanka gla-sa, koiche odgovarat, pò nota slidechi.’„Dugo vremena smatralo se da je ova pjesma dje-lo fra Vinka Vice Vicića (1734. – 1796.). No kako je zapisano u Kantualu B, (Franjevački samostan u Fojnici) ova je pjesma prvi put izvedena u foj-ničkoj crkvi na Božić 1812. na noćnoj misi [...] Zapisivač je vrlo vjerojat-no fra Pavao Alaupović (1785. – 1835.) [...] Tko je autor pjesme i mjesto njezina nastanka? Nađe-na je u pisanoj ostavštini fra Vice Vicića, te je oda-tle prepisana u Kantual B i objavljena u izdanju fra Franje Jukića Pisme razlike na poštenje Božje B. D. Marie i Sviu svetih, Split 1844. Mogla je biti donesena iz Italije gdje je fra Vice studirao filozofi-ju i teologiju i uz to učio glazbu.“Vidi: F. Miletić, Klanjam ti se, kraljiću, „Svjetlo riječi“, god. xxx. br 357, 2012., str. 52 – 53.Vidi još: D. Dujmušić, Ulomak iz rada bosan-skih franjevaca na polju crkvene glazbe, Sv. ce-cilija, Zagreb, 1910., br. IV., str. 7.

70 Usp. A. Zaninović, Ne-koliko božićnih napjeva iz Dalmacije, Sv. Cecilija, Zagreb, 1916., br. I., str. 4.

71 Usp. F. Miletić: isto, str. 53


svoje ljepote odavno je ušla u našu božićnu liturgiju. Antonin Zaninović, istra-žujući božićne napjeve na otoku Šolti, piše: „Preko prve pjevane mise ispje-vaju iza Poslanice kao sekvenciju bez prekidanja čitavu pjesmu U se vrime godišća.“73 S aspekta vremena nastanka i uporabe ove božićne pjesme Rudolf Strohal piše:

„Iz glagoljskih već rukopisa razabiremo, da je bila ova pjesma poznata u hrvatskom narodu od 15. do 18. vijeka [...] Nije originalna, već je prijevod ili bolje parafraza latinske pjesme: In hoc anni circulo. Latinski original bio je dobro poznat u 14. vijeku. Bit će, da je već onda prevedena u neke narodne jezike, a među ostalim i u hrvatski.“74

Antonin Zaninović iznosi svoje mišljenje:

„Božićne pjesme, što ih pjevaju Hrvati u Banovini, mi u Dalmaciji gotovo ne poznamo. U Dalmaciji su najproširenije tri božićne pjesme: U se vrijeme godišta, Spavaj, spavaj djetiću i Veseli se Majko Božja. Po tekstu ta pjesma (U se vrime godišta) nije izvorno hrvatska, već je prijevod stare latinske pje-sme: In hoc anni circulo, koja dolazi iz rukopisa iz XIV. stoljeća.“75

Prof. dr. Milan Rešetar u svom članku „Kleinere Beiträge zur serbokroatis-chen literaturgeschichte IV. zu den ältesten künstenländischen Kirchenliedern (Archiv für slavische Philologie XXIV. str. 217 – 223) spominje da: „[...] našu pjesmu (U se vrime godišta) susrećemo u svim lekcionarima XVII. i XVIII. stoljeća. [...] pjesma je bila mnogo pjevana, promjenjivana, proširivana i kon-taminovana s drugim pjesmama.“76

Franjo Dugan, analizirajući božićnu pjesmu U se vrime godišta, kao što je poznato, prvi dio melodije dovodi u usku vezu s melodijom iz kompozicije za orgulje „Capriccio – Pastorale“ što ga je složio Girolamo Frescobaldi.77

Fra Ivan Glibotić, o pjesmi U se vrime godišća, opisuje ovako:

„Onaj naš (U se vrime godišta), kako ga pjevamo u Imotskom star je, mislim, koliko i sama pjesma. Motiv je donesen iz Italije. Sklon sam vjerovati, iako to nisam proučio, da je pjesmu i napjev redigirao franjevac o. Petar Knežević. Da je napjev došao iz Italije, uvjerio sam se za vrijeme svojih glazbenih nauka u Rimu. U crkvi Rana sv. Franje (Stimate) u središtu Rima vodio sam pjevanje. U božićno vrijeme pjevale su se litanije bl. Gospe posebnim napje-vom, koga je pjevao puk, ali napjev nije bio nigdje zapisan. Stari gvardijan P.[adre] Giovanni Troili pjevao mi je napjev, a ja sam ga pisao. Iznenadio sam se: pa to je naš: 'U se vrime!' – Prvi dio je potpuno naš, a drugi nešto izmijenjen. Hvala ti, Bože, ugodan susret!“78

Jerko Bezić istražujući napjeve na otoku Šolti zapisao je vrlo neobičan božićni paraliturgijski napjev koji ne počinje ni melodijom niti tekstom riječima U se vrime godišta, već svojevrsnim refrenom, Slava, slava u višnji Bagu, a tek onda dolazi ostali dio poznatog teksta mir se svitu navišta.79

Fra Izak Špralja donio je temeljiti prikaz ove pjesme, glede njezina podrijetla i ostalih detalja u svojoj knjizi U se vrime godišta, naglašavajući da „crkvena popijevka 'Vu to vrime godišća', kojoj je ishodište napjev 'In hoc anni circulo' iz repertoara St. Martiala, 11. st.; u kasnom srednjem vijeku pjesma se širila južnom Italijom i Češkom, gdje postaje dio popularnog repertoara božićnih pjesama, najprije latinskih 'cantiones', kasnije crkvenih napjeva na narod-nom jeziku.“80

72 Usporedi cjeloviti not-ni zapis napjeva u Tra-dicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Svezak I., Komentari br. 44., Split, 2011.

73 Pjevanje pjesme U se vrime godišta nakon Pr-vog čitanja mjesto teksta misnog ordinarija sto-ljetna je praksa u čitavoj Hrvatskoj. Danas neki hr-vatski liturgičari i crkveni glazbenici upozoravaju da bi s tom praksom trebalo prekinuti pa nakon Prvog čitanja recitirati ili pjevati otpjevni psalam kako to nalažu liturgijski propisi. Muzikolog Miho Demo-vić ne dijeli to mišljenje upozoravajući da je Kon-gregacija Svetog Oficija reskriptom od 8. IV. 1960. godine odobrila stoljetni hrvatski običaj pjevanja pučkih popjevaka u slav-ljima mise mjesto teksta misnog ordinarija. Usp.: Miho Demović, Ne diraj-mo hrvatske stare božićne pjesme!. Glas Koncila, 3, 2007., Zagreb.

74 Usp. R. Strohal, Zbirka starih hrvatskih crkvenih pjesama od 14.-18. vijeka, Zagreb, 1916.

75 Usp. A. Zaninović, Ne-koliko božićnih napjeva iz Dalmacije, Sv. Cecilija, Zagreb, 1916., br. 1, str. 4.

76 Usp. J. D. Nagy – Beč, Prilozi k povijesti naše duhovne lirorke, Sv. Cecilija, Zagreb, 1916., br 2., str. 35.

77 Usp. F. Dugan, U se vrime godišta i Fresco-baldi, Sv. Cecilija, 1917., br. 6. str. 190.

78 Usp. I. Glibotić, U se vrime godišća, Grad na gori, Imotski, 1980., br. 3., str. 3.

79 Usp. J. Bezić, Fol-klorna glazba otoka Šo-lte, Narodna umjetnost, 1991., str. 9-48.

299KOMEnTARI

Prema Mihi Demoviću znameniti hrvatski božićni napjev U se vrime godišća također ima glagoljaške korijene. „Najstariji poznati zapis te pjesme potječe iz XIV. stoljeća, a potječe možda iz XII. stoljeća. To je najraširenija hrvatska božićna pjesma, poznata u raznim inačicama širom Hrvatske i BiH na tri pisma glagoljica, hrvatska ćirilica i latinica. Pjesma se nekada pjevala brže i s nešto drugačijom melodijom (ta je inačica sačuvana u Hercegovini).“ Prema dr. Demoviću ta stara hrvatska božićna pjesma „nema veze s pjesmom In hoc anni circulo na latinskom jeziku. Inačica ta pjesma u Dubrovniku ima 31 kiticu.“

U se vrime godišta iz Mirlović Zagore snimljena 1997. godine, jedna je od inačica ovog općepoznatog napjeva u Dalmatinskoj zagori. Pjeva se na misama kroz božićno vrijeme. U Dalmaciji se pretežno pjeva na ikavici. Za razliku od suvremene poznate melodije Mirlović Zagora posjeduje dvije vlastite verzije istog napjeva. Ovaj stariji vrlo je jednostavan. Odvija se u interpretaciji tercnog paralelizma i tonalne strukture F-dura. Slobodnog je ritma i umjereno orna-mentiran. Silabički melodijski pomak odvija se u opsegu kvarte g-c¹. Napjev započinje predpjevač na terci dur-tonaliteta s dužim početnim tonom prvim slogom riječi, dok na drugom slogu ili pak drugoj riječi upadaju svi ostali s kvintnim završetkom.

86. MZ 4.7.

Druga snimljena verzija napjeva U se vrime godišta 2013. godine u uspored-bi s prethodnom potpuno je različita kako u strukturalnom tako i u melodij-skom postupku. Samom usporedbom u transkripcijom donesenim zapisima to je evidentno. Ovdje je početni motiv solista znatno kićeniji i svečaniji. Donji glas kreće se na pedalnom tonu, a prati ga u alikvoti gornji ženski glas. Donji ženski glas izvodi melodiju unisono s gornjim muškim glasom u sila-bičkom pomaku.

87. RU 4.8.

Napjev U se vrime godišta iz Rupa sličan je u velikoj mjeri starijoj verziji iz Mirlović Zagore (br. 85). Razlike koje su uočljive i minimalne odnose se na svečani solistički početni dezen i završni unisono motiv a-g u svim kadencama. Prvi je počimatelj na samom početku početni dezen otpjevao na tonu c¹, dok su svi kasniji otpjevani na kvinti zadanog tonaliteta. Daljnji melodijski tijek nakon solističkog uvoda razvija se silabički u tercnim paralelizmima, tonalitet-nom ozračju ljestvice G-dura i unisono zavrešetkom. Ženski glasovi korektno slijede melodiju gornjeg muškog glasa u gornjoj oktavi, dok jedan ženski glas (sopran) „šeta“ sad u melodiju s basom ili pak u onu s tenorom.

88. MI 4.9.

Stari napjev U se vrime godišta iz Miljevaca još je jedna varijanta u nizu istog napjeva. Uspoređujući ga s istim napjevima iz Mirlović Zagore, Pakova Sela, ili Radošića, lako se može konstatirati njihovu sličnost. Melodijska okosnica

80 Usp. I. Špralja, U se vrime godišta, Društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, 2005.

81 81 Usp. D. Žubrinić: Hrvatsko glagoljaško pjevanje, 2009., www.croatianhistory.//net.glagoljica/gl._pjevanje.html


većine njih strukturirana je na intervalima dijatonskog niza kvarte s istim me-lodijskim uzorkom sastavljenim od četiriju istih fragmenta i produženim pred-zadnjim tonom kao pripravom za završetak na supertonici.82

89. BA 4.10.

Napjev U se vrime godišta iz Banjevaca oformljen je na vrlo jednostavnom meloritmičkom uzorku bez nekih posebnosti i kao takav još je jedna inačica gore obrađenih napjeva ovog tipa. Napjev je silabički, tonalnog roda, u am-bitusu kvinte, tercnih paralelizama sa završetkom u unisono na supertonici. Melodijski tijek napjeva karakterizira punktirani ritam na svakoj naglašenoj dobi osim u zadnjoj frazi. Na početku nije označena mjera napjeva, ali bi ga se moglo označiti u 6/8 mjeri.

90. H 4.11.

Naoko jednostavan melodijski uzorak napjeva U se vrime godišta iz Čvrljeva, vrlo je zanimljiv, ponajprije po dispoziciji pojedinih fragmenata kao i po sadr-žaju glazbene građe u cjelini. Posljednji fragment identičan s prvim i drugim završava na supertonici u intervalu kvinte s popratnim glisandom.

91. PR 4.12.

Župa sv. Mihovila arkanđela u Promini koja se spominje već u srednjem vi-jeku, sastavljena je od više sela ispod Promine. U vrijeme turske vladavine franjevci iz Visovca preuzeli su pastvu nad tim krajem u koji su se nastanili tek kad su muslimani otjerani. Središte župe g. 1690. preneseno je u Oklaj-Kulu. Od g. 1830. župa pripada Šibenskoj biskupiji. Župna crkva sv. Mihovila arkan-đela u Oklaju je i izgrađena je 1784. godine. Franjevci vode duhovnu skrb u toj župi od njezina početka do danas. U najtežim vremenima, od turskih napada i pustošenja sve do najnovijih komunističkih tijekom Drugoga svjetskoga rata i poraća, franjevci su ostali uz svoj narod i pod cijenu života.83

Župa Promina koja se nalazi u kontinentalnom dijelu Šibenske biskupije, jedna je od onih župa u kojoj se, nastojanjem franjevaca, bogoslužje obavljalo na na-rodnom jeziku. Budući da je Promina kroz stoljeća sve do danas bila vrlo usko vezana uz franjevački samostan na Visovcu, nema dvojbe da je franjevačka duhovnost visovačkog samostana umnogome djelovala na izgradnju vjerskog i duhovnog profila Promine. Pučko pjevanje, koje je u Promini kroz stoljeća bilo živo u njihovoj liturgijskoj praksi, a posvema se manifestiralo unutar li-turgijskih i paraliturgijskih bogoštovnih aktivnosti, kao što su napjevi za misu, litanije, Blagoslov s Presvetim, sprovod itd., održalo se u nekim oblicima do danas. Poznato je da u župama Dalmatinske zagore, u obredima pjeva sav puk u crkvi, a pjevanje predvode dvije skupine muških pučkih pjevača i to u dva kora, ta je praksa oduvijek postojala i u Promini. Vrlo je dojmljivo čuti kako u tim crkvama svi pjevaju glasno, zanosno i iz dubine srca. U prošla vremena u misi se pjevalo veoma mnogo, ali i izvan nje. No, kako su se vremena mije-njala, tako se mijenjao repertoar i broj misnih napjeva. Smanjenje repertoara najviše je uvjetovano drastičnom pojavom raseljavanja koje je Prominu najjače

82 Zanimljivo je što se pjevači s kojima sam snimio ostale napjeve iz Miljevaca nisu prisjetili ovoga „starog“ napjeva. Njega mi je tek u ljeto 2014. otpjevao mješta-nin fra Frano Samodol.

83 Župnika fra Pavla Si-lova ubili su partizani u župskoj kući 29. lipnja 1942. godine.

301KOMEnTARI

pogodilo. Valja reći da je malo koja župa u Zagori tako vidno napustila svoj kraj kao Promina. Prominjani su se raselili mahom u Zagreb, Zadar i drugdje tražeći bolji i ugodniji život. Takva je depopulacija, naravno, sasvim izmijenila demografsku sliku tog nekada vrlo živog sela i župe. Smanjenjem broja sta-novnika, smanjila se, dakako, i tradicija pjevanja starih pučkih napjeva. Prema pričanju fra Ivana Čupića, vrijednog sakupljača pučkih napjeva na drniškom području, u Promini je ostalo vrlo malo od onoga tradicijskoag pučkog. Danas se umjesto toga uvode nove suvremene skladbe.

Među tek nekoliko napjeva što ih je fra Ivan Čupić uspio snimiti, donosimo napjev U se vrime godišta. Po svojoj strukturi spada u pučke napjeve pjevanja pod bas, tercno dvoglasje sa završetkom na kvinti, a inačica je istog napje-va iz susjednih župa tog područja. Vrlo jednostavne melodijske građe, živah-nog tempa i silabičkim tijekom, oformljen je frazama A-A-B-B s repeticijom. Napjev je kao i njemu slične varijante izrazito durskog roda.

92. PS 4.13.

U se vrime godišta iz Pakova Sela još je jedna inačica poznatog nam napjeva. Napjev je po svemu sličan istom napjevu susjednih župa. Oblikovana je u jed-noglasju s frazama AA+BB+AB sa završetkom na supertonici. Na potpuno istu melodiju pjeva se u Pakovu Selu i napjev Spavaj, spavaj, ditiću.

93. RA 4.14.

Ni napjev iz Radošića, U se vrime godišta kao daljnja varijanta, nije se mogao othrvati utjecaju istog napjeva iz susjednih mjesta. Razlika je u načinu inter-pretacije koja je u Radošiću izrazito obojena svjetovnim arhaičnim načinom pjevanja tog sela.

94. MZ 4.16.

Melodijska struktura napjeva U se vrime godišta iz Mirlović Zagore ista je kao i napjeva u Pakovu Selu. Stoga ovdje vrijedi isti komentar kao uz napjeve pod bojem 90. i 98.

95. BA 4.17.

Napjev Spavaj, spavaj, ditiću iz Banjevaca melodijski i ritmički je isti kao i prethodni U se vrime iz istog mjesta (89). Nebitna je razlika u ekspoziciji tek-sta, budući da Spavaj, spavaj, ditiću ima drugačiju strofnu formu.

96. BR 4.18.

O preslavna, betlemska, trošna štalica božićni je napjev koji je u Bristu postao središnjim napjevom u misama božićnog vremena. Župnik fra Bone Bilić pri-ča: „Veličanstven je i neopisiv dojam kad puna crkva, punim glasom i punim


srcem pjeva najprije O, preslavna betlemska, trošna štalica, a onda onaj dru-gi dio u dvoglasju - u kojoj nam porodi sinka Djevica.“ Napjev je vrlo po-znat u gornjoj Hrvatskoj. Nalazimo ga i u poznatoj zbirci Napivi bogoljubnih cérkvenih pisamah, Pisma X. Božićna pod naslovom 'Oh slavna Bethlemska', O. Marijana Jaića (1795. – 1858.) tiskanu u Budimu 1850., ali to ne znači da je njegova autorska pjesma.84

97. S 4.19.

U bogatoj sumartinskoj kolekciji napjeva iz božićnoga liturgijskog kruga uvr-šten je poznati napjev Veseli se, majko Božja. I ovaj napjev posjeduje čitav niz različitih varijanti od Istre85 do Hvara86 pa može poslužiti kao ilustracija kako pučki pjevači znaju spontano pristupiti određenom pjevanom materijalu mijenjajući zadane motive, fraze, ritam itd., dodajući svoje, oformljujući tako pojedine dijelove napjeva ili nerijetko čitav napjev u novo ruho.87 Na snimanju ovog napjeva pjevao je samo jedan pjevač kazivač. U stilu istinskog solista, brojnim ukrasima i načinom interpretacije dao je napjevu izraziti pečat.

98. MZ 5.1.

Već je u prethodnim komentarima istaknuto da su u Dalmaciji bila četiri naji-zvođenija napjeva u liturgijskoj godini: pričesna pjesma Zdravo, tilo Isusovo, božićna U se vrime godišta i korizmena, Ja se kajem, Bože mili i Gospin plač. Napjev Ja se kajem ima više vrsta uglazbljenih melodija. U Splitu je od starine bio poznat tzv. splitski napjev.88 Nova crkvena pjesmarica (1974.) donosi na-pjev iz Dalmacije. No, napjev iz Mirlović Zagore, kako je ovdje transkribiran, dobro je poznat u užem dijelu Dalmatinske zagore. Budući da tekst izražava poziv na obraćenje, pokoru te izmirenje s Bogom i čovjekom, vjernici ga u Zagori pjevaju i na sam Božić u obredu Blagoslov s Presvetim. Tragajući za autorom ovoga teksta, našao sam da je ovaj naslov pjesme bio poznat već u XVIII. stoljeću, kao i naslov poznate korizmene pjesme koja se rado pjeva u Dalmaciji, Prosti, moj Bože (harmonizirao I. Ocvirk). Obadva naslova tih pjesama nalaze se u zbirci Jurja Muliha, isusovca (1694. – 1754.), Knižica du-hovna u četiri dili razdiljena [...] složena [...] d ocih misionarih Družbe Isusove Ri(je)čkoga kolegija (1768.). U trećoj od tih dijelova zbirka je nabožnih pjesa-ma (Pisme bogoljubne) gdje se nalaze 24 pjesme. Obilježene su rednim brojem do XXIII. Ja se kajem nalazi se pod brojem VII, a Prosti moj, Bože pod brojem XIX.89 Napjev Ja se kajem iz Mirlović Zagore, formalno je sazdan od četiriju pravilnih melodijskih fragmenata ili dviju melodijskih fraza s jednakim raspo-redom binara i ternara. Pjeva ga se u dva kora kakav je običaj pjevanja pučkih napjeva u toj župi. Dok ga se pjeva u obredu Blagoslov s Presvetim, svećenik drži pokaznicu malo podignutu iznad oltara, a puk predvođen skupinom pjeva-ča zanosom srca i duše pjeva sve kitice napjeva. Za to vrijeme poslužnik kod oltara cijelo vrijeme zvoni na oltarno zvonce. Melodija napjeva inače je ista kao i ona u Zdravo, tilo Isusovo (kontrafaktura). Od svih četiriju melodijskih fragmenata najizrazitiji je prvi koji je snažno obojen lokalnim koloritom te daje pečat cijelom napjevu.

84 Usp. M. Jaić, Napivi bogoljubnih cérkvenih pisamah, Pisma X. Bo-žićna „Oh slavna Bet-hlemska“ – Na listu 52., Budim,1850.

85 Usp. F. Jurinčić – Paz, Božićne pjesme na Pazu u Istri, Sv. Cecili-ja, Zagreb,1918., br. 3, str. 47.

86 Usp. A. Zaninović, Nekoliko božićnih na-pjeva iz Dalmacije, Sv. Cecilija, Zagreb, 1916. br. 1, str. 4.

87 Vidi još: M. Čirko, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Fra-njevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja, Split, 2011., Sv. I., Ko-mentari br.45.

88 Usp. N. Kalogjera, Pučko crkveno pjeva-nje u Splitu, Sv. Cecilija, 1920., str. 76.

89 Usp. A. Ptičar, Izvo-ri pjesmarice u kate-kizmu knižica duhovna (1768.), Rasprave ZHJ. (1995.), sv. 21.O Juraju Mulihu i nje-govoj zbirci vidi više: Ivan Fuček, Juraj Mulih - život i djelo, Zagreb, 1994.,Enio Stipčević, Pisni duhovne: o narodnim nabožnim popijevkama Tome Babića i Jurja Muliha, Croatica Chri-stiana Periodica, br 56, 2005., Zagreb.

303KOMEnTARI

99. H 5.2.

Ja se kajem, napjev iz Čvrljeva, nije nikakva novost u odnosu na slične na-pjeve iz susjednih mjesta obrađenih u gornjim komentarima. Kako se vidi, struktura cijelog napjeva, svi melo-ritmički fragmenti i motivi preuzeti su iz Kneževićeva Plača osim početnoga.

100. KO 5.3.

Na ovu korizmenu pjesmu iz Župe Konjevrate (snimio fra Ivan Čupić 1978.) premda je u bliskom susjedstvu Župe Mirlović Zagore nije utjecao isti na-pjev iz te župe. Melodija više asocira na „provincijski“ (Provincija Presvetoga Otkupitelja) model iz Kneževićeva Plača Što ste stali, o misnici. Napjev je jednoglasan i dvodijelne forme AB. Svaka kitica u tekstu ima četiri retka pa prema tome napjev ima četiri melodijska stiha simetrično poredana u A i B dijelu. Ritam je pravilna izmjena binara i ternara: 2-3-2-3. Melodija se kreće u mirnom tempu i u okviru čiste kvinte sa završetkom na supertonici.

101. RU 5.4.

Usprkos nekim pomacima koji bi asocirali na određenu sličnost s istim na-pjevom iz susjednog ili šireg okruženja, napjev Ja se kajem iz Rupa sačuvao je u dobroj mjeri svoju izvornost. Ali samo kao melodija, a ne kao cjeloviti samostalni napjev. Naime, istu melodiju susreli smo ranije u napjevu iz Rupa Zdravo, tilo Isusovo, pa je ovaj potonji samo kontrafaktura.

102. RA 5.5.

Radošić se nalazi u neposrednoj blizini sela Čvrljeva pa nije čudno da su oba napjeva Ja se kajem međusobno slična u svim segmentima njihove melo-ri-tmičke dispozicije. Stoga o daljnjoj analizi vidi prethodni Komentar br. 99.

103. MI 5.6.

Napjev Ja se kajem iz Miljevaca jedna je inačica napjeva iz Čvrljeva i Radošića iz čega proizlazi da se radi o napjevima s istim ili sličnim melodijskim uzorkom odnosno o napjevima nastalim na istu temu. Zanimljivo je kako puk spontano i prema vlastitoj potrebi vješto primjenjuje isti melodijski model u više napjeva s različitim tekstom. Tako je npr. na ovu melodiju prilagođen tekst napjeva Zdravo, tilo Isusovo (br. 72), Ja se kajem (br. 103), Puna tuge (br. 105), Gospin plač (br. 117), Budi hvaljeno (br. 141), Hvaljen Isus, kor nebeski (br. 149).

104. MZ 5.7.

Puna tuge (Stabat Mater) srednjovjekovna je sekvenca. Napjev se izvodi u koriz-mi na pučkoj pobožnosti Put križa. Ovaj napjev iz Miljevaca kako je vidljivo iz same transkripcije zapravo je onaj napjev koji nazivamo „provincijski“ (Provincija Presvetog Otkupitelja). O napjevu je bilo dosta govora u I. svesku ove edicije.90

90 Vidi više: M. Čirko, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Fra-njevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Split, 2911., Svezak I., Komentari br. 49.


105. MI 5.8.

Za napjev Puna tuge iz Mirlović Zagore zapravo je kompilacija dvaju napjeva. Prvi je dio melodije identičan s istim fragmentom u napjevima Zdravo tilo ili Ja se kajem, a drugi dio na svog Sina gledajuć preuzet je iz napjeva koji je u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja tradicionalan. Pjevane re-čenice predmolitelja (svećenika) Klanjamo se tebi, Kriste i Smiluj se nama, Gospodine solističke su, a odgovor puka Jer si svojim svetim križem, Smiluj se nama kreću se u paralelnim tercama. Dok svećenikovi pozivi asociraju na tradicionalnu melodiju iz Provincije Presvetog Otkupitelja, dotle se odgovori puka temelje na vlastitom uzorku čiji ambitus ne prelazi opseg kvarte.91

106. S 6.1.

U katoličkoj liturgiji čitaju se u nedjelje i na svetkovine tri čitanja, u obične dane dva. Drugo čitanje u nedjelje i na svetkovine uzima se iz apostolskih po-slanica (otud i naziv „Epistola“, grč.=pismo, Pištula). Čitanja kao i Evanđelje uvijek se čitaju s određenog mjesta (Ambona, grč=uspinjem se). Ambon je bio na povišenom mjestu da bi svi nazočni vjernici mogli jasno čuti čitanu Božju riječ. Prema starom običaju čitanja su se čitala na jedan poseban način, nekako kao „pjevajući“, a nije pjevanje, s ciljem da se što jasnije istakne riječ.92 S vremenom se prešlo na stvarno pjevanje. Do Drugoga vatikanskog sabora čitanja su se svake nedjelje i svetkovine pjevala. Pjevač je morao biti vrstan u svakom pogledu. U Velikom tjednu od Cvjetnice do Uskrsa, pjevanje je pratilo sve obrede. Drugo čitanje na Cvjetnu nedjelju, napjev iz Sumartina što ga ov-dje donosimo, jedan je od mnogih napjeva ovog mjesta. Premda je recitativne strukture, ipak nisu rijetki lijepi, sad kraći, sad duži, melizmi na kraju pojedi-nih rečenica ili polurečenica, kao što se vidi iz transkribiranoga sumartinskog primjera. Pjevač ovoga napjeva Ante Cvitanović opisuje kako je to prije bilo u Sumartinu:

„Prije se svake nidilje pivalo. Pivali su samo muški. Žene nisu pivale. Pivalo se napamet i to se prinosilo s kolina na kolino. Zadnjih dvadeset godina više se ne piva, pa sad čitaju i žene i dica [...]“93

107. S 6.2.

Vrlo lijep i svečan napjev za IV. Štenje II. Noćnice na Jutrenji iza koje su slijedile Pohvale94 Velikog četvrtka Iz razlaganja svetog Augustina biskupa o psalmima (O Psalmu 55 (54) r. 1) iz Sumartina jedan je u nizu „Štenja“ koje susrećemo u ovom mjestu kroz svu liturgijsku godinu. Iako je pjevač kazivač skratio napjev, ipak se jasno razabire da je vrlo svečan, ritmički, melodijski, interpretativno i ambitusom (c-c¹). Napjev je recitativan, silabičan i melizma-tičan s čestim ukrasima na kraju pojedinih fraza. Pozornost pak svraća osobito lijepi završetak na kraju glavnih fraza sa silaznim kvintnim skokom g-c, kao i modulacija u završnoj kadenci s pomakom g-e-fis-g-a-g-fis.

91 Usp. M. Čirko, isto.

92 U s p . M u s i k i m Gottesdienst, herausge-geben von Hans Musch, Gustav Bosse Verlag, Regensburg, 1975., str. 90-91.

93 Kazivač: Ante Cvita-nović Mika, Sumartin, 3. veljače 1997.

94 Prije obnove bo-goslužja na Drugom vatikanskom saboru, godine 1955., na Sri-jedu, Četvrtak i Petak Svetoga tjedna, navečer se, u crkvi, pjevao ma-tutin (jutarnja) i laude (pohvale) od sljedećega dana. Jutrenja Velikog četvrtka pjevala se na Veliku srijedu uvečer. To je bogoslužje nazva-no Officium tenebrarum (oficij tmina), u puku nazvano barabanom. Usp.: Šime Marović, Glazba i bogoslužje, Crkva u svijetu, Split, 2009., str. 130.O „Barabanu“ vidi još: N. Kalogjera, Pučko cr-kveno pjevanje u Splitu, Sv. Cecilija, 1921., br. 3, str. 55.

305KOMEnTARI

108. S 6.3.

Napjev himna Usta moja (Pange lingua) iz Sumartina skladana je u formi pjesme s vrlo širokim melodijskim rasponom u ambitusu none. Po svim oso-binama koje posjeduje, upućuje da je autorska skladba za koju pjevač kazivač Ante Cvitanović tvrdi da je izvorni sumartinski napjev. Sporog je tempa i svečanoga interpretativnog tijeka. Pjeva se na Veliki četvrtak i na pobožno-sti klanjanja Presvetom oltarskom sakramentu, a u Sumartinu još na svaku treću nedjelju u procesiji oko crkve. „[...] Piva se na Veliki četvrtak. I mi imamo [...] svaku treću nedilju je procesija oko crkve sa Svetotajstvon. Kroz svu godinu, vječno. To je tako ostalo [...] To su Sumartinjani naminuli, kako čujen kad je bila još ona kuga [...] da ćedu svaku treću nedilju i Svetotajstvo okolo crkve ić s njin [...] i mi to pivamo 'Usta moja' [...] To je naš sumartinski napjev.“95

109. S 6.4.

Drugi napjev iz Sumartina Divnoj dakle kao što je vidljivo po svemu je izvor-ni gregorijanski napjev. Gregorijanski repertoar poznaje dva različita napjeva Pange lingua. Jedan je tzv. alter tonus ejusdem Hymni96 na prvom tonusu, a drugi je svečaniji iz XII. st. na trećem tonusu. Pjevač iz Sumartina koristi se obama navedenim napjevima. Tako npr. početni motiv d-d-d-c pjevač ne pjeva na tonu d prvog napjeva, nego polazi s terce f istog modusa, a postepeni sila-zni pomak na c zamjenjuje skokom male terce. Ipak, u drugoj kitici pjevač se „korigira“ pa započinje korektno s tona d. U završnoj kadenci umjesto dorskog motiva d-c-d pjevač preuzima melodijske fragmente drugog napjeva na tono-vima es-d-c-d. Ante Cvitanović komentira: „Ovo smo pivali na Veliki četvrtak i na Blagoslovu sa Svetotajstvon.“

110. MZ 6.5.

Vrlo jednostavan napjev Divnoj dakle iz Mirlović Zagore strukturiran je na osnovi teksta od šest melodijskih fragmenata. Prvi je fragment ili fraza grego-rijanska melodija i nju u svim kiticama pjeva svećenik, a sve ostale izvodi puk. Melodija koju izvodi puk sasvim je druge konstrukcije i nema nikakve sličnosti s gregorijanskom. Ne slijedi ni početni modus, nego se slobodno razvija u pa-ralelnom duru (F-Dur). Napjev je silabički, a narod ga pjeva unisono.

111. S 6.6.

Sumartinski napjev Ps 59 (58) pjevao se u Oficiju (Službi) Velikog petka na III. Noćnici. Kao što je uobičajeno, psalmu prethodi određena antifona. Ovdje je oformljena vrlo jednostavno i recitativno na tonu f s minimalnom melodijom. Psalam se jednako tako razvija u recitativu i silabički uzlazno-silaznim poma-kom temeljeći se uglavnom na tonu f. Čitav se napjev razvija u opsegu kvarte. Pjevač nije ispjevao psalam do kraja već samo djelomično.

95 Kazivač: Ante Cvita-nović Mika, 3. veljače 1997.

96 Usp. liber usualis, 1960., str. 950, i 957.


112. Ž 6.7.Vrgorac kao specifično kulturno i geografsko područje na pograničnom križanju prometnica koje spajaju unutrašnjost s Primorjem ima dugu i burnu povijest koja je ostavila duboki trag na grad i njegove stanovnike. Ona se može dobro krono-loški pratiti od prvog spominjanja župe (1434.) i pada pod tursku vlast (1477.) do u najnovije vrijeme. Za vrijeme turske vlasti kraj su pastorizirali franjevci iz Zaostroga, a nakon oslobođenja od Turaka (1690.) počeli su redovitom pastvom među narodom koji je uskočio iz Hercegovine u Principovu zemlju. Župa je pri-padala Makarskoj biskupiji do godine 1830., a od tada Splitsko-makarskoj bisku-piji, od g. 1969. nadbiskupiji. Župna crkva posvećena je Navještenju Marijinu. Stara crkva prvotno je bila mošeja koju su franjevci pri osvajanju pretvorili u crkvu. Njezin minaret sačuvan je do 1861. godine. Ta je stara crkva-mošeja s vremenom potpuno propala i konačno srušena. Na njezinom mjestu počela se g. 1913. graditi nova koja je dovršena 1921. godine. U crkvi se među ostalim nalazi grob fra Ivana Rozića mučenika iz turskih vremena.97

Stara župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marijie, kao i nešto kasnije nova, pružale su kroz prošlost prikladnu mogućnost razvoja glazbenog života unutar liturgijskih čina, ali i izvan njih. Dolaskom sestara Služavki malog Isusa iz Sarajeva (1934.) taj se pozitivni zamah do danas nastavio. Od vjerskih do-gađanja: procesija i raznih oblika pučkih pobožnosti osobito je poznat obred čuvanja Kristova groba, koji prema predaji Vrgorčana u njihovu mjestu postoji još od turskih vremena, a njegovi čuvari nazivaju se rondari.98 U župnoj crkvi u Vrgorcu čuvari Isusova groba, odjeveni su u tradicionalnu narodnu nošnju, a sudjeluju i u procesijama na blagdan Gospe od Zdravlja. Taj se blagdan slavi u znak oslobođenja od dvjesto godišnje turske okupacije.99 U župi je, koliko je poznato, već odavno oformljen župski zbor kojega od svog dolaska vode časne sestre i koji je glavni animator glazbenog života u vrgoračkoj crkvi. Sukladno tome, zbor prati sve bogoslužne obrede izvodeći redovito uz pratnju elektron-skih orgulja (starije nabavio fra Ivan Glibotić 1963., a nove fra Ivan Jukić 2002.) pučku popijevku, ali i složenije oblike crkvenoga zborskog višeglasja. Osnivanjem crkvenog zbora neminovno se nametnuo, dakle, i klasični reperto-ar zborskog pjevanja koji je potisnuo dotad dominantno pučko pjevanje. To se usuđujemo tvrditi jer i danas u Vrgorcu, uz pjevački zbor postoji skupina muš-kih pučkih pjevača koji, uz podršku župnika fra Ivice Omazića, njeguju onu vrstu napjeva koji svojim glazbenim osobinama spadaju u tradicijsko crkveno pučko pjevanje, a nisu preuzeti iz suvremenih crkvenih pjesmarica, niti spadaju u gregorijansko pjevanje. Svojim repertoarom i načinom izlaganja oni ukazuju na prošla vremena kada je u Vrgorcu crkveno pučko pjevanje, doista, bilo živo.

Budući da u vrgoračkoj crkvi gotovo nije ostalo ništa od staroga crkvenoga pučkog pjevanja (osim Muke), to nam je pjevanje poznato tek na temelju ton-skih zapisa koje smo obavili u ljeto 2010. godine izvan bogoslužja. Tada smo snimili samo nekoliko napjeva kojih se pučki pjevači vrlo dobro sjećaju jer ih redovito izvode u sprovodnom obredu: Smiluj se meni, Bože, Blagoslovljen i Oslobodi me, Gospode. Njih smo transkribirali i donijeli u I. svesku ove pu-blikacije. Dio napjeva, a među njima Muka koju tada nismo uspjeli snimiti, donosimo transkribirane u ovoj ediciji. Napjev je snimljen za vrijeme obreda u crkvi, a pjevač je, nažalost, sad već pokojni ljubomir Markotić, dugogodišnji voditelj i duša glazbenog života u Vrgorcu. ljubaznošću njegove kćeri dobili smo snimku Muke koju je on pjevao 2006. godine. Muka je snimljena djelo-mično pa je kao takvu donosimo u ovoj ediciji.


98 Ronda tal. straža, pa-trola; rondar – stražar, žandar, redar; zajedno s poljarima bili su čuvari polja; čuvari sela koji su birani na seoskim zborovima. Prema po-vijesnim podatcima taj obred u Župu svetoga Ilije u Metkoviću donio je 1857. godine Ante Gluščević iz loreta iz Italije. Prvi pisani spo-men o Vodičkim žudi-jama seže u 1912. go-dinu. Vidonjske žudije 1932. godine osnovali su Joko Jurišin i Joko Ilić - Joktur. Nitko točno ne zna kada je ta tradi-cija započela u Varešu, ali zna se da je na Veliki petak 1928. godine taj obred bio organiziran. Usp.: Marko Dragić, Čuvari Kristova Groba u crkveno-pučkoj bašti-ni Hrvata, Split, 2009., str. 25-26.

99 M. Dragić, isto., str. 26.

307KOMEnTARI

Muka po sadržaju teksta spada u liturgijske napjeve. Ona je zapravo evanđelje koje se čita ili pjeva na određene dane Velikog tjedna (Cvjetnica i Veliki petak), a opisuje posljednje trenutke Isusova života pa je od svih napjeva najsloženija vrsta, kako po načinu izlaganja teksta tako i po svojoj unutarnjoj strukturi. Budući da u njoj sudjeluje više različitih uloga, samim tim pojavljuje se i više takvih melodijskih dionica: najprije Pjevača (evanđelist), zatim Petra, Jude, Kajfe, Sluškinje, Pilata, Mase (turba). Pjevana Muka oduvijek je bila nešto posebno u obredima Velikog tjedna. Za Muku su se pjevači zdušno priprema-li. Pjevati Muku bila je i ostala posebna čast do koje svatko nije mogao doći. Pjevač Muke morao je biti dobar pjevač, izrazito lijepa glasa. Nije rijetkost da se pjevač u Muci dokazivao, a o njegovoj pjevačkoj vještini dugo bi se pričalo. Od svih varijanti glavnog napjeva Muke koji pjeva jedan glas (evanđelist) opće-nito je prevladao tzv. „Provincijski napjev“ (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja), koji je vrlo prepoznatljiv po mnogim karakteristikama, posebice početnom dezenu, a ima ih više,100 te po završetcima koji najavljuju pojedine uloge. Međutim, napjev Muke iz Vrgorca iako u sebi nosi elemente drugih uzora, ipak umnogome posjeduje dosta svoga izvornoga. Jedino je melodija za riječi Isusove koralna uzeta iz tiskane zbirke Muka kao i napjev za turbu.

Muka iz Vrgorca snimljena je 2006. godine u župskoj crkvi u Vrgorcu za vrijeme obreda (pjevač ljubomir Markotić). Glavna melodija Pjevača/Pripovjedača oformljena je na jednom (solističkom) generalnom melodijskom uzlazno-silaznom uzorku strukturiranom na psalmodijski način: incipit, reci-tativ, kadenca. Njegova je kantilena vrlo ekspresivna i širokog opsega u am-bitusu oktave. Premda je napjev silabički, ipak nisu rijetki lijepi duži ili kraći melizmi unutar i na kraju pojedinih fraza. Riječi Isusove imaju vlastiti napjev, a odgovori pojedinaca ili puka (turbe) također imaju svoj napjev koji podsjeća na narodne motive.

113. BR 6.8.

Napjev za Prijekore (Improperije) na Veliki petak, popularno nazvan Puče moj, po svojoj prirodi izražava posebnu osjećajnost. Ovaj se napjev u čitavoj Dalmaciji pje-vao u obredima Velikog petka ujutro i navečer za vrijeme procesije sa Svetotajstvom. Kako se izvodio u Velom varošu u Splitu opisuje Niko Kalogjera:

„U starija vremena, kad bi imali zapjevat ovaj napjev, zaustavili bi se svi pjevači i skupili u krug, te braneći rukom usta od eventualnog vjetra, naj-snažnijim glasom ispjevali bi jedan improperium. Sada pjevaju idući, što im nije baš ugodno. Samo jedan pjevač vodi prvi glas, dočim svi ostali ga prate da tako rečem u čitavom akordu. Starinski je također običaj da se seljaci preko korizme na radnji iz bližnjih polja sakupljaju na odmor, te pjevaju ovaj napjev, a to služi poglavito kao priprava za Veliki Petak. Napjev se vodi veoma razvlačito, te bi ga skoro označio 'larghissimo'.“101

Napjev Puče moj vrlo je raširen osobito u priobalju i otocima pa zbog toga ima bezbroj varijanti. U Zagori je znatno manje zastupljen. Jedini primjer koji smo u našem istraživanju susreli onaj je iz Imotskog što ga je zapisao fra Ivan Glibotić.102 Varijanta istog napjeva iz Brista temelji se na dobro poznatom grego-rijanskom predlošku koji se uobičajeno pjeva u obredu Velikog petka. Pjeva se tako da pjevač sam pjeva prijekore, a svi ostali ponavljaju Puče moj. Glede same

100 Usp. S. Grgat: Tra-dicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Ot-kupitelja, Split, 2011., Sv. I., Komentar br. 73., str. 327.

101 Usp. N. Kalogjera, Pučko crkveno pjevanje u Splitu, Sv. Cecilija, Zagreb, 1922., str. 6.

102 Usp. S. Grgat, Tra-dicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevač-koj provinciji Presve-toga Otkupitelja, Split, 2911., Svezak I., Ko-mentari br. 74.


izvedbe početnog improperija Puče moj koji svi ponavljaju, solist (I. tenor) poči-nje prvim dezenom na slogom Pu da bi ostali već na drugom slogu če prihvatili i tako nastavili u tercnim paralelizmima do kraja. Donji muški glas pjeva dionicu prvog tenora u oktavi. Puk jednako sudjeluje u pjevanju u svom registru.103

114. BR 6.9.

Ono što je rečeno o prethodnom napjevu može se sasvim sigurno ponoviti i za Ispovidite se koji posvuda u Dalmaciji, priobalnoj ili kontinentalnoj uživa veliku popularnost i ima mnoge varijante. Ispovidite se iz Brista temelji se po svemu na standardnom napjevu, ali u cijelosti melodijska struktura vuče na način spontanoga dalmatinskoga klapskog pjevanja. To se osobito vidi u počet-nom motivu kojega izvodi solist (I. tenor) dok tijekom napjeva upadaju donji glasovi, a narod se priključuje na refrenu Jer je preveliko milosrđe njegovo.

115. MZ 6.10.

Kao što je poznato, antifona Vidjeh vodu (Vidi aquam) i Ps 117 (116) Hvalite Gospodina (Confitemini Domino) pjevala se u nedjeljnim misama od Uskrsa do Duhova umjesto antifone Poškropi me. Svećenikov početni zapjev antifone ovdje je uredno interpretiran prema gregorijanskom uzorku osmog tonusa. No daljnji slijed antifone i psalma što ga izvodi narod nema nikakve sličnosti s gregorijanskim. Ovdje je melodijski motiv eksponiran recitativno na medijanti s pomakom kratkog uzlazno-silaznog motiva na završetcima pojedinih fraza. Tako koncipiran ne prelazi opseg kvarte.

116. DR 6.11.

Isti napjev Vidjeh vodu koji je ovdje donesen pod nazivom napjev iz Drvenika privukao je našu pažnju. Kako se iz same transkripcije vidi, ovaj je napjev vrlo sličan s prethodnim iz Mirlović Zagore. Otkuda ta podudarnost nije jasno jer udaljenost Drvenika i Mirlović Zagore tolika je da ne može doći do utjecaja jednoga napjeva na drugi. Osim toga, stil pjevanja u jednom i drugom kraju potpuno je oprečan i ne može se ni po čemu uspoređivati. No, budući da su oba napjeva u vrlo velikoj mjeri podudarna, ostaje otvoreno pitanje njihova podrijetla. Može se jedino pretpostaviti da je isti župnik vršio službu u jednoj i drugoj župi i tako prenio napjev. (Vidi prethodni Komentar br. 115.)

117. MI 6.12.

Gospin plač počiva na dugoj tradiciji koja potječe još iz srednjeg vijeka.104 Prvi trag toj pjesmi nalazimo u latinsko-kršćanskoj literaturi Engleske iz 11. stolje-ća pod imenom „Planctus beate Virginis“, a pripisuje se sv. Anselmu (1033. do 1109.).105 U Hrvata su stoljećima bila u praksi tri poznata Plača, Divkovićev, Babićev i Kneževićev. Od ova tri plača najstariji je fra Matije Divkovića (1563. - 1631.). Divkovićev je Plač bio vrlo rasprostranjen u Bosni i Slavoniji, Babićev u Dalmaciji, Slavoniji i zapadnoj Bosni106 , dok je Kneževićev od svih najra-sprostranjeniji, pa ga nalazimo u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini te drugdje.

103 Napjev Puče moj u novije vrijeme snimljen je prema kazivanju Mar-tina Veže pjevača klape Nostalgija iz Zagreba. Nakon Nostalgije izveo ga je lado, Vokalisti lada, Kantaduri i an-sambl Dialogos.

104 „lamento“- Plač za pokojnikom jedna je karakteristika talijanske narodne glazbene tradi-cije koja je već u 13. stoljeću ušla u duhovnu poeziju. Sekvenca Sta-bat Mater, za koju se donedavno držalo da ju je napisao Jacopone da Todi (u novije vrijeme autorstvo se pripisuje sv. Bonaventuri), nije ništa drugo nego opisi-vanje Marijina plača za njezinim mrtvim sinom Isusom Kristom. Dan-teov Pakao posvuda odzvanja od plača. I u 16. stoljeću bile su takve tužaljke predmet lirskog pjesništva, složene u pjesničkom šestercu ili osmercu. Teme tužaljki ili plačeva potjecale su iz raznih područja živo-ta: privatnih ili politič-kih sudbina, opći plač nad iskvarenim svijetom ili životnom bijedom, (Usp. Silke leopold, Claudio Monteverdi und seine Zeit, Laaber-Ver-lag, laaber, 3. Auflage 2002. str. 145.). Massi-mo, OSSI, lamentatio, Die MGG; Sachteil, sv. 5, str. 894-911.

105 Usp. F. Brixi, Plač Gospin, Sv. Cecilija, Zagreb, 1916., br. 3, str. 68.

106 Usp. E. Stipčević, Pisni duhovne: o na-rodnim nabožnim pje-smama Tome Babića i Jurja Muliha, Zagreb, 2005., Croatia Christia-na Periodica, 56, str. 54.

309KOMEnTARI

Gospin plač iz Miljevaca, glede same strukture, sazdan je na jednom melo-dijskom uzorku s frazama A-B koje smo u potpuno istoj meloritmičkoj formi susreli u prethodnim napjevima Zdravo, tilo Isusovo (br. 72.), Ja se kajem (br. 103.) i u Gospinu plaču (br. 117.) iz istog mjesta. Jedina je razlika što je ov-dje pod istu melodiju potpisan drugi tekst (kontrafaktura), što opet upućuje na tvrdnju da su pjevači iz Miljevaca spontano i nerijetko prilagođavali po-jedine napjeve prema potrebi određenoga liturgijskog čina. Napjev je, dakle, samo jedna varijanta melodije iz Kneževićeva Plača, bilo to one što je izvode Pjevači, ili one za pojedine uloge u Plaču: Marija, Ivan itd. U čitavom je napje-vu pravilan raspored binara i ternara. Napjev smo donijeli u slobodnom ritmu, iako bi ga se moglo označiti u 5/8 mjeri. Solističke uloge Marije, Ivana, Jude i Isusa razlikuju se od prvoga napjeva.

118. MZ 6.13.

Napjev Plača iz Župe Mirlović (Mirlović Zagora) identičan je sinjskom na-pjevu koji je pak najsličniji izvornom Kneževićevu napjevu.107 Neznatna je razlika samo na kraju osmeračkog dvostiha gdje skok za malu tercu ide čisto bez uzlaznog ukrasa i završava na supertonici. Karakterističan je i način izvo-đenja. Počinju muški glasovi prva tri sloga, zatim prihvaćaju ženski glasovi unisono osnovnu melodiju, a basovi prate u terci i završavaju svi na intervalu čiste kvinte pjevanje na bas. Sami početak i nastavak pjevanja podsjeća na svjetovno pučko narodno pjevanje u Ravnim kotarima i Dalmatinskoj zagori.

119. PR 6.14.

U mjestu Promini, Župi sv. Mihovila, koje se nalazi nedaleko od Franjevačkog samostana na Visovcu, fra Ivan Čupić svojedobno je snimio čak tri različita napjeva Gospina plača. Prva dva koriste se tekstom fra Tome Babića, a treći fra Petra Kneževića. Ovaj prvi u odnosu na druge napjeve, vrlo je jednostavan. Odvija se u opsegu terce, pomalo monoton s četirima osnovnim motivima ofor-mljenima prema ritmu teksta. U Promini je svojedobno postojao i napjev Ja se kajem na istu melodiju. U mnogim mjestima Dalmatinske zagore način izvo-đenja Gospina plača bio je takav da su sav tekst pjevali grupirano svi nazoč-ni. Nije bilo solističkih uloga. To je razumljivo, budući da su određene uloge Gospine riči, riči Ivana, Isusove riči itd. zahtijevale vještijeg pjevača. Nadalje, Plač se pjevao posvuda i u različitim prostorima: u crkvi, u obiteljskoj kući (u stara vremena uz ognjište), na polju, u brdu uz stada ovaca i tako redom. Vrlo često ga je pjevao kroz Korizmu i pojedinac kao izraz vlastite pobožnosti u tom svetom vremenu.

120. PR 6.15.

Druga varijanta napjev Plača iz Promine tonalnog je roda sazdan na jednom melodijskom modelu koji se ponavlja još sedam puta da bi se tek u završnom kadenci pojavio kratki ritmički uzlazni pomak koji donekle razbija monotoniju prethodnoga uzastopnog ponavljanja početnog fragmenta. Melodija se i ovdje kreće u domeni silazne male terce b-g u svim motivima.

107 O Gospinu plaču fra Petra Kneževića usp. Mile Čirko, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj pro-vinciji Presvetoga Ot-kupitelja, Split, 2911., Svezak I., Komentari br. 61 i 62.


121. PR 6.16.

Treća varijanta napjev Gospina plača iz Promine zapravo je općepoznati na-pjev Kneževićeva plača tzv. sinjskog načina pjevanja.108

122. ŠI 6.17.

Franjevački samostan sv. Lovre spada u red onih šibenskih ustanova koje su svojim djelovanjem doprinijele duhovnom i kulturnom razvoju grada. Osnovali su ga franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja 1648. godine koji su pobjegli iz Visovca i došli u Šibenik među narod koji je iz unutrašnjosti Dalmatinske zagore izbjegao pred Turcima k moru. Samostan je u početku bio skroman, što znači mali, no s vremenom i prema potrebama sve se više širio tako da su se u njemu mogle održavati i samostanske škole. Godine 1699. u samostanu se počela predavati filozofija, a 1714. bogoslovija, da bi godine 1735. osnivanjem nove Provincije učilište postalo Bogoslovija I. stupnja što je uz kraći prekid trajalo sve do 1911. godine. Na tom su učilištu predavali fra Andrija Kačić Miošić (1730.) i fra Andrija Dorotić (1797. - 1803.). Kasnije (1907. - 1909.) u istom učilištu studirao je filozofiju Krsto (fra Konrad) Odak.

Važno je napomenuti da nikad u svojoj povijesti samostan sv. lovre nije imao status župe. Usprkos tomu, u njemu je uz pedagoški rad, na zavidnoj razini bio organiziran pastoralni život sa svim svojim sadržajima. Puna dva stoljeća samostan je bio franjevačko učilište te istovremeno i pastoralni centar. Isti su-život imala su i dva načina pjevanja: gregorijansko (pjevanje časoslova u koru) čega su se franjevci od početka svoga postojanja strogo pridržavali, te crkveno pučko u samostanskoj crkvi s okupljenom vjerničkom zajednicom. Gubitkom učilišta filozofije i bogoslovije 1911. godine, znameniti samostan gubi svoje prvotno značenje koje će uporni franjevci pretvoriti u drugi vid aktivnosti, kroz izdavačku djelatnost glasovite tiskare „Kačić“. Svjedočanstva o toj aktivnosti mogu se iščitati iz samostanskog Ljetopisa koji kronološki i precizno donosi mnoge vrijedne podatke od godine 1923. do 1945., od kojih se mnogi tiču i liturgijske glazbe.109 Po crkvenom pravu samostan ne može bez dopuštenja di-jeliti neke Sakramente (osim sakramenta Pokore), pa ni voditi sprovodne obre-de. Stoga će prema Ljetopisu, u samostanu u vremenu između dvaju ratova, franjevci s najvećim uspjehom oživjeti brojne pučke pobožnosti, poglavito Bl. Djevici Mariji, sv. Paškalu, sv. Anti i Presvetom Srcu Isusovu. Ljetopis navodi da su se pobožnosti redovito obavljale s pjevanjem. O vrsnoći tog pjevanja nemamo pouzdanih svjedočanstava, no poznato je da su u samostanu djelo-vale tri modela pjevačkih skupina. Prvi model pjevačke skupine bio je ženski zbor Djevojačko društvo kojega se spominje već 1923. godine.110 Poseban su model činile skupina pjevačica, koje su redovito pjevale na jutarnjim misama, Stanka Zenić, Graca Aleksa i Jozica Kanelić.111 Treći model pjevačke skupine, mješoviti Pjevački zbor Gospe od Milosti, Ljetopis prvi put spominje 1932. godine. Javna izvedbena aktivnost (redoviti nastupi) posebnost je ovog zbora. U početku zbor vodi fra Bernardo Buljević, a kasnije ga preuzima brat neklerik fra Stjepan Šabić.112 Obojica voditelja bez formalne glazbene izobrazbe zbor su vodili vrlo uspješno. Dok se u Buljevićevu repertoaru zamjećuje uglavnom stil pučke popijevke, kod Šabića susrećemo i zahtjevniji oblik višeglasja, primje-rice Hallerovu misu.113 Nakon što je raspušten katedralni zbor, zbor sv. lovre

108 Usp. M. Čirko, Tra-dicijsko..., Komentari br. 62

109 Usp. P. Bezina, Lje-topis samostana sv. Lo-vre u Šibeniku, (1923.-1945.), Split, 1996.

110 Usp. P. Bezina, isto, str. 14.


112 Fra Stjepan Šabić, rođen je u Brnazama, 20. IV. 1917. Napustio je franjevački Red. Usp. P. Bezina, Isto.


311KOMEnTARI

preuzima pjevanje za vrijeme bogoslužja u katedrali. Katedralni zborovođa Horvat uz biskupovu je suglasnost na tim misama svirao, dok je fra Bernardo Buljević dirigirao. U crkvi sv. lovre oduvijek se pjevalo uz pratnju harmo-nija. Novi je harmonij (umjesto orgulja) nabavljen tek 1943. godine. Nakon Drugoga svjetskog rata pjevanje preuzima (1958. - 1980.) fra Ante Bešlić, sa-mouki vješti svirač na harmoniju. On je ujedno vrlo savjesno prikupljao sve vrste poznatih i manje poznatih pučkih napjeva te ih marljivo i izvanrednim krasopisom prepisivao u svoju kajdanku. Nažalost, ta je vrijedna zbirka nakon njegove smrti zagubljena, a danas bi nam bila dobar pokazatelj ondašnje glaz-bene situacije u samostanu sv. lovre.

Prema svim kazivanjima i pisanim navodima u crkvi samostana sv. lovre pjevalo se na standardnom hrvatskom jeziku, zborno uz pratnju harmonija. Između brojnih zanimljivih napjeva valja istaknuti marijanske napjeve, pje-sme spjevane o sv. Anti, sv. Paškalu ili pak litanije Srca Isusova. Najčešće, ti napjevi imaju strofnu meloritamsku formu koja po svojim karakteristikama podsjeća na urbano dalmatinsko pjevanje. Iz navedenog je razvidno da veći-ne „klasičnih“ pučkih napjeva na izvedbenom repertoaru nema (stalni dijelovi mise, sprovodni ili drugi obredni napjevi). Dominantan dio repertoara koji su pjevači crkve sv. lovre izvodili spada u standardan crkveni repertoar (autorske skladbe nastale u duhu „cecilijanskog“ pokreta). Tek mali dio napjeva može-mo smatrati pučkim, poglavito onaj koji se izvodi u Velikom tjednu (Muka ili Gospin plač).

Šibenik je urbana cjelina koja, za razliku od seoskih i manjih gradskih sredina u kojima franjevci djeluju, ima i kompleksniji utjecaj društveno-političkih zbi-vanja na crkveni život, pa tako i na pjevanje kao integralni segment svakidaš-njeg života jedne crkvene zajednice. Nekoliko zapisa iz kronika koje ocrtavaju društveno-povijesne promjene (starojugoslavenska, talijanska, socijalistička vlast) možda su najbolji ilustrator tih vremena:

„Jučer (4. listopada 1943.) je naš organista brat laik fra Stjepan htio pjevati jednu pjesmu Gospi u kojoj se nalazi i ovo: [...] 'naš hrvatski narod brani'. I djevojke ne htjedoše pjevati: da će se zamjeriti [talijanima...]“114

Toga istog dana u susjednoj varoškoj crkvi dogodila se slična situacija:

„Dekan (fra Leonardo Buljan) zapjevao je Gospi: 'Zdravo Djevo, kraljice Hrvata'. Sva je crkva zastala, a ostao sam dekan pjevajući. Dakle bojkot.“115

Takav stav dijela šibenskog građanstva zapravo je početak onoga što će se u skoroj budućnosti dogoditi u cijeloj Hrvatskoj nakon dolaska nove društveno-političke opcije i stvaranja nove državne tvorevine. Nedugo nakon društveno-političke promjene (1945. - 1990.) crkveni i kulturni život samostana sv. lovre koji je stoljećima mukom građen i stvaran počeo se urušavati, bez naznaka za mogući oporavak. Danas je, na sveopću žalost, ostalo samo veliko sjećanje na slavno doba bogatoga duhovnoga, kulturnog, te posebice, pjevanog “života“ franjevačkog samostana sv. lovre u Šibeniku.

Gospin plač koji se ovdje predstavlja snimljen je samo djelomično u crkvi Franjevačkog samostana sv. lovre u Šibeniku. Snimio ga je fra Ivan Čupić. Zbog posebne formalne ekspozicije ovaj je napjev vrijedan pozornosti. Kako je uobičajeno, svi dosadašnji plačevi s njihova formalnog aspekta bili su građeni na određenom zajedničkom metro-ritamskom uzorku s varijabilnim odstupa-njima u pogledu pojedinih osoba kao uloga Gospa, Ivan, Isus, Pilat, Skupina


115 Usp. P. Bezina, isto.


pjevača itd. Ovaj se, međutim, doimlje kao svojevrsna prokomponirana sklad-ba sa solističkim dionicama. Napjev je podijeljen na uloge. S glazbene strane, sve gore navedene uloge u ovom napjevu, imaju vlastitu melodiju. Ekspozicija prvog dijela napjeva što ga izvodi solist (Riječi Ivana) ima elemenata s napje-vom iz Kneževićeva Plača. Melodija za Skup pjevača sazdana je u punktira-nom ritmu. Dva stiha prije Gospinih riječi imaju sasvim drugačiju melodiju i tempo. Ambitus melodijske krivulje u rasponu je kvinte s finalnim tonom na supertonici. Melodija za Riječi Isusove oformljena je na istoj melodiji iz Kneževićeva Plača, ali je užeg intervalskog opsega. Usporedimo li ovu me-lodiju s melodijom istog napjeva iz Arbanasi (Zadar), što ga je zapisao Jerko Bezić, opažamo vrlo bliske podudarnosti.116

Kad

Arbanasi

to za

ču- tu

žna- ma

ti- po

če- su

zam- pro

liva

- ti:-

Kad

Šibenik

ču Go

spa- tuž

ne gla

se,- od

ža lo

- sti- uz

drh- ta

- se.

123. RA 6.18.

Pjevanje Gospina plača u Radošića je svojevremeno bilo u Korizmenom vreme-nu najomiljenije pučko vjerničko štivo. U starija vremena pjevali su ga svi, stari-ji, mlađi te djeca i posvuda: u crkvi, u obiteljskoj kući pored ognjišta, na polju, u brdu čuvajući blago itd. Pjevač Plača Božo Škopljanac se prisjeća:

„Kad bi se piva Plač u crkvi, onda je crkva bila puna naroda i dice. Nije se imalo di sist. Pivali bi svi, a neka je bilo dugo, to je bilo ganutljivo. Žene su redon plakale.“

Način pjevanja koji smo snimili i transkribirali dobro je poznat jer ga susre-ćemo i u drugim mjestima Dalmatinske zagore. Melodija se kreće u opsegu kvarte satkana od dviju fraza A-B i četiriju melodijskih fragmenata. Početni motiv A fraze ima uzlazni tercni pomak, skok b-d. B fraza sazdana je od dvaju jednostavnih fragmenata koji se ponavljaju. Ton koji se najčešće pojavljuje, na kojemu počiva zapravo struktura cijelog napjeva, dakle, u obadvjema fra-zama i u svim fragmentima melodijskog tijeka ton je d, terca zadanog tonali-teta. Završetak je na supertonici. Način je izvedbe kao i u susjednim mjestima Dalmatinske zagore.

124. S 7.1.

Iz same transkripcije napjeva Zahvalna pjesan Bl. Dj. Mariji (Tebe Majku Božju hvalimo) vidljivo je da je sasvim identičan s napjevom iz istog mje-sta Tebe Boga hvalimo (Te Deum laudamus) već prethodno gore obrađenim. Dakle, isti napjev s dvama različitim tekstovima. Za jedan i drugi napjev može se reći da u njima najjasnije korespondiraju dvije vrste pjevanja, grego-rijansko i svjetovno pučko. Ovaj marijanski pjevao se u Sumartinu u ophodu

116 Usp. J. Bezić, Ra-zvoj glagoljaškog..., br. 21. II. grupa.

313KOMEnTARI

noseći sliku Blažene Djevice kako je naznačeno u „Hrvatskom bogoslužni-ku“ iz kojega je tekst preuzet.117 Premda je napjev donesen u jednoglasnom slogu kako ga je pri snimanju pjevao samo jedan pjevač, on se ipak u praksi izvodio dvoglasno s dodanom donjom tercom. (Za daljnju analizu vidi pret-hodni Komentari br. 83).

125. ŠI 7.2.

Suprotno od opće poznatog napjeva Ak' od Ante tražiš čuda, u Franjevačkom samostanu sv. lovre u Šibeniku pjevao se napjev drugačije melodijske gra-đe. Čitava njegova struktura ukazuje da se radi o skladbi anonimnog autora. Sastavljen je od više različitih fraza (AA'+BB') u silabičkom melodijskom tije-ku, a oblikovan je na način jednostavne pučke popijevke durskog roda, (C-dur) s alteriranim tonom fis u A frazi. Fraza A' završava na kvinti istog tonaliteta s prethodnim vrlo živahnim i dojmljivim uzlaznim heksakordom. Nastup B fraze ima dugu silaznu putanju u okviru oktave a¹-a s dvama karakterističnim, ali jednakim skokovima za kvartu prema dolje d-a i završetkom na dominan-ti d¹, kvinti G-dura. Promjena mjere javlja se samo na spomenutim kvartnim skokovima. Fraza B' ima ulogu kadence na tonici, na istom tonu na kojem je napjev započeo.

126. Š 7.3.

Crkveni je himan pjesničko-glazbeni oblik u čast trojedinom Bogu, Djevici Mariji, liturgijskim vremenima i svecima, koji živi u kršćanskoj liturgiji od samih početaka kršćanstva. U početku je bio u proznom, a od sv. Ambrozija, milanskog biskupa (4. st.), u strofnom obliku. Na istoku himni su pjevani na grčkom jeziku, a na zapadu na latinskom. Na hrvatskom jezičnom prostoru od davnine se u zapadnom obredu upotrebljavaju liturgijsko i paraliturgijsko pjevanje himana i na crkvenoslavenskom jeziku kao glagoljaško pjevanje. Već 925. godine imamo izvor koji govori o upotrebi materinskog jezika u bogo-služju u Hrvata. U pismu pape Ivana X. upućenom dalmatinskim biskupima (925.), pred otvaranje Splitske sinode piše, 'da se po njihovim biskupijama širi Metodijeva doktrina'.118 Većina crkvenih himana složena je u osmercu, a himan Gospodnji sluga sv. Nikoli u Baškoj Vodi ispjevan je u safinoj strofi koja se sastoji od triju jedanaesteraca i jednog peterca. Autor teksta i melodije je nepoznat, a kako su himni u strofnom obliku prikladni za kontrafakturu, sa-svim je izgledno da se i u vezi s melodijom himna sv. Nikole radi o tom načinu potpisivanja melodije pod drugi tekst i obratno. Ovdje se može samo navesti da je tema himna Gospodnji sluga uzeta iz himna Veseli blagdan (treći redak) sv. Jeronima iz Komiže na otoku Visu.119 Melodija je u gregorijanskom stilu tonalnog karaktera, koja u svom rasponu prelazi oktavu. Počinje na tonici, a silazi preko medijante na dominantu. Na istu melodiju pjeva se još jedan hi-man sv. Nikoli, Kriste, o slavo, anđela nebeskih. Glavni pjevači u Baškoj Vodi počinju prvi takt himna sami, zatim svi nastavljaju u tercnom dvoglasju prvi i drugi redak. Treći redak opet pjevaju glavni pjevači i svi završavaju melodiju u čistom dvoglasju.

117 Usp. O. P. Vlašić, Zahvalna pjesma Bl. Dj. Mariji. Koja se pjeva u ophodu slikom Blažene Djevice.Hrvatski bogoslužnik, „Jadran“, Dubrovnik, 1923., str. 441.

118 Usp. E. Hercigonja: Povijest hrvatske knji-ževnosti, Zagreb, 1975. knj. 2, str. 16.

119 Usp. Pjevajte Gos-podinu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pje-smarica II. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2003., br. 648.


127. D 7.4.

Himan Veselo slaveć nalazimo u starom Časoslovu na Večernjoj na svetkovinu sv. Jeronima.120 U novi Časoslov nije uvršten, ali se nalazi u zbirci Crkveni himni.121 Ispjevan je u safinoj strofi. Pjeva se na svetkovinu sv. Jeronima u Velikom Brdu za vrijeme prijepodnevne mise. Melodija je identična s melodi-jom himna Gospodnji sluga sv. Nikoli koji se pjeva u Baškoj Vodi. Tu melodiju donio je fra Karlo Jurišić koji je bio župnik u Velikom Brdu od 1956. do 1966. godine, a prije je bio župnik u Baškoj Vodi. Kao Baškovođanin i dobar pjevač i svirač dobro je zapamtio tu melodiju i naučio pjevače u Velikom Brdu što svjedoči i stalna pjevačica Tihana (Ćića) Vrcan.

Himan Veseli blagdan uzet je iz novog Časoslova rimskog obreda IV, koji se nalazi na Službi čitanja na svetkovinu sv. Jeronima. Ispjevan je također u sa-finoj strofi, a pjeva se na proslavi svetkovine sv. Jeronima u Velikom Brdu za vrijeme prijepodnevne mise na istu melodiju kao i himan Veselo slaveć.122

128. D 7.5.

Himan Imanje, časti, naslado u novom Časoslovu smješten je za svetkovine sv. Jeronima na Večernjoj. Ispjevan je u osmercu. U Velikom Brdu pjeva se na svetkovinu sv. Jeronima na popodnevnoj misi. Melodija je u gregorijanskom stilu i složena je skladno i pravilno. Počinje na tonici i izmjenom sa superto-nikom čini skok za čistu kvartu. Prvi redak završava na subdominanti, što je specifično ovom himnu. U drugom retku opet se pojavljuje skok za čistu kvartu i završava na dominanti. Treći redak opet završava na subdominanti i na kraju melodija s naglaskom na medijanti završava na tonici. Pretpostavljam da se i u ovoj melodiji radi o kontrafakturi.

Himan Kriste, o slavo anđela nebeskih nalazi se cjelovit u starom Časoslovu i u ediciji Crkveni himni,123 za čas Hvale – dio jutarnjeg dnevnoga starog Časoslova. Himan je ispjevao Hrabanus Maurus u sofinoj strofi. Prva strofa po-svećena je Kristu, druga sv. Mihovilu, treća sv. Gabrijelu, četvrta sv. Rafaelu, peta Djevici Mariji i šesta Presvetom Trojstvu. Pjeva se u crkvi sv. Mihovila u Žlibu, Župa Veliko Brdo na melodiju himna Imanje, časti, naslado za slavlje sv. Jeronima.

Himan Ti sjaju, moći Oca svog nalazi se cjelovit u starom Časoslovu i u ediciji Crkveni himni124 za Jutarnju i Večernju. Himan je ispjevan u osmercu. Pjeva se u crkvi sv. Mihovila u Žlibu, Župa Veliko Brdo na napjev himna Imanje, časti, naslado za slavlje sv. Jeronima.

129. S 8.1.

Antifona Kralju kojemu sve živi i Psalam 95 (94) koji slijedi uvod su u Oficij (Službu) na Jutrenji za mrtve koji se molio u Sumartinu. Sasvim je očito da su jednom i drugom napjevu polazna točka koralni napjevi. Dok se antifona osla-nja na gregorijanski uzorak u gotovo istom pomaku i u istom ambitusu, psalam ne slijedi tu logiku, nego je recitatvno strukturiran na temelju 6. psalamskog

120 Usp. S. Grgat, Tra-dicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevač-koj provinciji Presveto-ga Otkupitelja I.br. 87. Split, 2011.

121 Usp. Crkveni himni, Zagreb 1935. str. 349.

122 Na popisu Stepa-novljevih snimki nave-deno je iz Baške Vode 10 naslova među kojima se nalazi i napjev Gos-podnji sluga, Nikola naš dragi, a iz Velikog Brda 11. Usp.: Isto (Fo-noteka Staroslavenskog instituta).

123 Usp. Crkveni himni, str. 213.

124 Usp. Isto, str. 213.

315KOMEnTARI

tonusa s incipitom, medijacijom, fleksom i završnom kadencom na tonu f. Pjevač je pjevao po sjećanju pa na nekim mjestima ne slijedi strogo propisani raspored teksta.125

130. S 8.2.

Po starom redu svetog oficija nakon psalma 95 (94) slijedila je I. Noćnica s tri psalma: 5, 6, 7 s odgovarajućim antifonama na početku i na kraju psalma. Ovdje donosimo antifonu i samo jedan psalam (5), ali djelomično kako ga je ispjevao pjevač kazivač. Antifona je otpjevana u dahu na jednom tonu, više u formi govorenog pjeva nego samog pjevanja. Psalam naprotiv ima melodijski pomak u opsegu velike terce iznad finalnog tona f.

131. S 8.3.

Poslije psalmodije I. Noćnice na Jutrenji za mrtve slijede tri Štenja. Za Štenje I. uzet je tekst iz Knjige o Jobu Job 7, 16 – 21. U duhu potresnog teksta konci-pirana je jednostavna ali vrlo ekspresivna i lijepa recitativna melodija napjeva Prosti mi, Gospode. Napjev je vjerojatno nastao iz gregorijanskog korala te poprimio pučke karakteristike s vrlo razvijenim ritmom. Pjeva ga pjevač solist, a karakterizira ga slobodni ritmički pomak i pjevačeva izražajna interpretacija. Odvija se recitativno i silabički na tonu b. Na završetcima glavnih fraza javlja se uvijek isti ukrasni motiv g-fis-e-fis-g. Isti takav melodijski tijek susrećemo i u napjevima za Poslanicu i Evanđelje u misi za mrtve. Apsolutna visina napje-va je u H tonalitetu.

132. S 8.4.

Napjev Ruke su me tvoje učinile III. Štenja Noćnice na Jutrenji za mrtve preu-zet je iz Knjige o Jobu Job 10, 8 – 12. U svim elementima uočljive su sličnosti s prethodnim napjevom. Zapravo, radi se o istom napjevu s različitim tekstom. Meloritamska struktura jednoga i drugog napjeva je preuzeta iz melodijskog uzorka napjeva Poslanice za mrtve (br. 58). Stanovite varijabilnosti uvjetovane su tekstualnim predloškom. Napjev je više silabička koralna recitacija s meliz-matičkim kadencama. Melodija je veoma razvijena i izražajna. Karakterističan je završni motiv, melizam u svim unutarnjim kadencama g-fis-e-fis-g kao i u prethodnom napjevu. Završna je kadenca na vođici. Apsolutna je visina napje-va u H duru.

133. MZ 8.5.

Napjev „Pištule“ Štenje knjige iz Mirlović Zagore strukturiran je na slobodno improviziranoj melodiji. S intonativnog aspekta, pjevač je ovdje postavio na-pjev u vrlo visokom registru. Karakterističan i iz sličnih napjeva dobro poznat početni motiv s izmjeničnim donjim pomakom za polustepen pa skok za tercu prema dolje, ovdje d-cis-d-h, uobičajeni je postupak u svim Štenjima. Nakon njega slijedi recitativ. Svaki početak fraze poslije kadence polazi kratkim

125 Ovo su pivali stari pivači: barba Ante i Sti-pe [...] To su bili stari pivači ko'i su pjevali od mladosti, o oni su svi dugo živili tako da su pjevali dok su god mo-gli [...] A ja san to od nji kopira i sluša i nauča. (Kazivač Ante Cvitano-vić Mika).


motivom i skokom za malu tercu uzlazno cis-e. Na mjestima ili važnim riječi-ma koje treba istaknuti pjevač ih izvodi na najvišem tonu e¹. Napjev se odvija u opsegu kvinte. Pretežno je silabičan, s čestim duljim ili kraćim melizmima koji prethode kadenci.Završetak je na terci tonaliteta A-dura.

134. F 8.6.

U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja poznajemo više napjeva za pjevanje poslanica i evanđelja. Veliki dio njih transkribiran je i obrađen već u I. svesku ove edicije. Ovdje donosimo još jedan napjev za Evanđelje u misi za mrtve. Uspoređujući ih sve međusobno, uočit će se umnogome njihova podu-darnost. To znači da su u odnosu jedan prema drugome svojevrsna varijanta. U I. svesku donijeli smo napjev za „Pištulu“ u misi za mrtve, a ovdje donosimo Evanđelje za istu misu. Kako se to vidi iz transkripcije, napjevi se razliku-ju jedino po tekstu. Dakle, dva različita teksta pjevaju se na istu melodiju. Budući da je oba napjeva pjevao isti pjevač-kazivač (fra Šimun Čugura), svi su detalji u cjelokupnom melodijskom pomaku izjednačeni osim tonaliteta u kojem je napjev formiran. Napjev je strukturiran na melodijskom uzorku bliže modalnom nego tonalnom rodu u opsegu kvinte. Sve rečenice ili fraze unutar uzorka, polaze s tona f. Vrlo je specifičan završetak pojedine fraze s alteriranim melizmom strukture d-cis-h-cis-d. Motiv ovog tipa među svim napjevima za „Pištulu“ i Evanđelje susrećemo jedino u napjevu Poslanice za mrtve.

135. S 8.7.

Napjev Smiluj se meni, Bože Ps 51126 pjevao se u ophodu na sprovodu i na Pohvalama u Časoslovu. I ovaj je napjev samo jedna od mnogih varijanti ne samo napjeva iz Provincije Presvetog Otkupitelja, nego i mnogo šire s nešto varijabilnijim ritmom i sporijim tempom u ambitusu sekste. Počinje bez ini-ciuma, a daljnji tijek temelji se na melodiji provincijskog napjeva (Provincija Presvetog Otkupitelja), ali je nešto svečaniji.127

136. S 8.8.

Stari napjev Oslobodi me, Gospode (libera me, Domine) pjeva se redovito na odrješenju mrtvih. Usporedimo li ga s transkribiranim istim napjevom u I. svesku br. 99. ove publikacije ili s napjevom iz drugih mjesta, uočit ćemo međusobnu sličnost. Zapravo, ovaj sumartinski potpuno se oslanja na gore spomenute napjeve pa predstavlja njihovu kompilaciju. U cijelom procesu oformljivanja lako se primjećuje ono što ih razlikuje: sumartinski posjeduje vlastitu ritmičku konstrukciju, skokove kvarta, kvinta, sporiji tempo, drugači-je melodijske fragmente na nekim mjestima. Međutim, modalnost, cjelokupni melodijski tijek i drugi elementi bilo bi ono što ih povezuje. Pjevač kazivač ovdje je ispustio dio napjeva pa s njim i dio teksta. Stoga nedostaje drugi dio responzorija od Uzdrhtao sam ja i bojim se…

126 Psalam 51 (50) pre-ma hebrejskom načinu brojenja, spada u među sedam tzv. pokorničkih psalama: 6, 32 (31), 38 (37), 51 (50), 102 (101), 130 (129), 143 (142). Psalam 51 (50) u sprovodnom obred-niku nema ulogu koju je imao ranije, ali ipak danas ga se redovito moli (recitira ili pjeva) u sprovodnoj procesiji od mrtvačnice prema crkvi ili od mrtvačnice odnosno crkve do groba.

127 M. Čirko, Tradicij-sko..., Komentari br. 91.

317KOMEnTARI

137. BR 8.9.

Sto se tiče napjeva Oslobodi mene, Gospodine iz Brista jasno je na prvi pogled iz priložene transkripcije da se radi o sasvim novom napjevu u svim elemen-tima, osim u početnom koji je preuzet iz standardnog napjeva, koji su tako uočljivi da ih nije potrebno pojedinačno navoditi. Brist je primorsko mjesto u kojemu u glazbenom smislu u pučkom pjevanju, kako svjetovnom tako i crkve-nom, prevladava klapski način interpretacije. To je evidentno u ovom napjevu. Svi elementi klapske strukture koju poznajemo ovdje su zastupljeni. Tako na-ilazimo solistički početni zapjev, tercni paralelni pomak gornjih glasova, pra-teći donji glasovi kao basovi dionica itd. Što se tiče tonske građe, melodija se kreće u opsegu od modalnog, Oslobodi mene, Gospodine, do tonalnog roda, fraza B Od smrti vječne... Napjev je dvoglasan s tim što se donji glasovi kreću u donjoj tenorovoj oktavi. Sve fraze s vrlo lijepim i tipično klapskim melodij-skim pomakom završavaju u intervalu kvinte pjevanje na bas. Ipak, pokoji glas uskače i pjeva unutarnju tercu stvarajući tako harmoniju durskog kvartseksta-korda. Budući da je ovaj napjev po formi responzorij, dijelovi teksta, koje ina-če izgovara svećenik, povjereni su solistu. Način izlaganja je jasan. Prvi tenor pjeva početni motiv na riječima Oslobodi mene, zatim drugi tenor prihvaća na slogovima spo-di-ne, a basi upadaju u B frazi na slogu od. Napjev je silabičan i melizmatičan u opsegu kvinte b-f.

138. BR 8.10.

Antifonu U raj poveli te anđeli koja se pjeva na samom kraju sprovodnih obre-da pjevaju svi nazočni. Početni motiv gregorijanske melodije U raj poveli te anđeli pjeva svećenik ili neki drugi pjevač, a na riječi na dolasku... nastave svi. Iza solističkog zapjeva prihvaćaju svi u unisono, a zatim se na riječima i odveli te formiraju u dvoglasju, s tim što drugi tenor pjeva gornju tercu, a donji gla-sovi i sav puk nastavljaju unisonu s drugim tenorom u donjoj oktavi u čijoj se dionici nalazi glavna melodija. Međustavak na tekstu Zbor anđeoski te primio izvode svi zajedno u unisonu da bi opet na završetku i na riječima… pokoj vječ-ni imao još jednom uslijedilo višeglasje. Napjev je silabički u opsegu kvinte.128

139. MZ 9.1.

U ovoj glazbenoj cjelini pod br. 9, Hvalospjevi na kraju mise ili Budi hvalje-no, doneseni su brojni napjevi ove vrste iz različitih župa Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja s pretežno istom melodijskom fakturom i istim tekstom. To su, naime, zazivi koji su se nekada pjevali pri koncu nedjeljnoga misnog slavlja, a koji se već dugo više ne izvode. Izgleda, ipak, da se u za-dnje vrijeme ovaj napjev ponovno vraća u praksu i može ga se opet čuti u župskim nedjeljnim slavljima. Napjev Budi hvaljeno iz Mirlović Zagore po-sjeduje sve one osnovne meloritmičke fragmente koje nalazimo i u ostalim napjevima ove vrste. U ovom slučaju jedino se početni motiv izdvaja iz tog konteksta, predstavljen ovdje solistički. Daljnji melodijski tijek od riječi posve vrime, gdje prihvaćaju svi, razvija se melodijska linija u paralelnim tercama silazno-uzlaznog tetrakorda s finalnom kvintnom kadencom a/d. Dodani zazivi Srce Isusovo, Srce Marijino, Ti se smiluj imaju istu dispoziciju kao i prethodni, dakle solo-tutti.

128 Vidi još: M. Čirko, Tradicijsko..., Komen-tari br. 106.


140. PR 9.2.

Prominski Budi hvaljeno u odnosu na prethodni oblikovan je na napjevu Gospina plača Što ste stali o misnici (Knežević) u čitavom njegovu melodij-skom tijeku s neznatnim odstupanjima u ponekim motivima. Dispozicija tek-sta, fraze, melodijski fragmenti izuzev ritmičke strukture, u potpunosti odgo-vara Plaču. Ovdje početni solistički motiv ima uzlaznu tendenciju postepenog pomaka kao i nastupajuća svi fraza. Dionice Ženski glasovi-Muški glasovi ra-zvijaju se u daljnjem tijeku u tercnim paralelizmima. Završni zaziv Ti se smiluj potpuno slijedi spomenutu melodiju iz Kneževićeva Plača.

141. MI 9.3.

Iz samo letimičnog pogleda na Budi hvaljeno iz Miljevaca, osim početnog mo-tiva, lako se može uočiti da i ovaj napjev ima sve bitne oznake melodijskog uzorka nastalog na elementima standardnog napjeva iz tih krajeva. Stoga je on još jedna inačica u nizu u odnosu na dosadašnje i one koji slijede. Napjev se kreće u opsegu kvinte sa završetkom na supertonici. Pjevači su ga pjeva-li unisono.

142. BA 9.4.

Budi hvaljeno iz Banjevaca snimljen je u jesen 2013. godine u crkvi sv. Nikole Tavelića u Banjevcima. Pjevanje je predvodio fra Šimun Čugura, nekadašnji župnik. U snimanju je sudjelovala, kao i u prethodnim napjevima, cijela župska zajednica iako je snimanje bilo izvan misnog slavlja. Fra Šimun je uspio animi-rati mještane i probuditi im sjećanje na negdašnji način pjevanja ovog napjeva. Svi nazočni pa i najmlađi članovi župne zajednice pjevali su usklađeno i zano-sno u dvoglasju. Način izvedbe ovog napjeva u Banjevcima nije kao u većini mjesta šireg područja Ravnih kotara. Dok se, naime, u mnogim župama Budi hvaljeno pjeva tri puta, ovdje ga pjevaju samo dva puta. S druge strane, Budi hvaljeno predpjevač intonira na subdominanti b, a ne na medijanti a zadanog tonaliteta.

143. RU 9.5.

Budi hvaljeno iz Rupa nova je varijanta ovog napjeva. Pučki zbor iz te župe pjeva ga na svoj način, a ne u dvije skupine ili dva kora već jedan kor, a dva počimatelja tj. dva tenora koji se izmjenjuju od fraze do fraze označeni u tran-skripciji kao solo I, solo II. Nakon solističkog inicija svi prihvaćaju i nastavlja-ju do kraja u tercnom pomaku s unisono završetkom.

144. RA 9.6.

Pri snimanju napjeva Budi hvaljeno i ostalih pučkih napjeva iz Radošića u jesen 2013. godine okupile su se u crkvi sv. Jure dvije skupine muških pjevača podijeljenih na livu i desnu stranu kao za vrijeme nedjeljnoga misnog slavlja.

319KOMEnTARI

Ovaj napjev pjevali su unisono i naizmjenično. Intonacija je postavljena znatno visoko. To je već uhodana praksa tih pjevača kao i za vrijeme mise, što omo-gućuje ženskim glasovima da mogu pjevati u svom registru u gornjoj oktavi stvarajući tako skladan završetak svetoga misnog slavlja. I ovdje ga pjevaju dva puta s tim što liva strana koja započinje pjeva samo do ponavljanja, a dio koji se ponavlja (Isusa i Marije, Josipa) pjeva desna strana. Zaziv Ti se smiluj pjevaju svi unisono.

145. PS 9.7.

Početak napjev Budi hvaljeno iz Pakova Sela, zbog loše snimke nije bilo mo-guće transkribirati pa smo u transkripciji taj fragment ostavili praznim, a u nastavku donijeli zapisani fragment kako slijedi. U kratkom osvrtu vrijedno je spomenuti zaziv Ti se smiluj. Uobičajeno je tekst tog zaziva upravo takav, me-đutim, u ovom slučaju on je izmijenjen, pa umjesto Ti se smiluj, ti nam prosti on glasi Slatk' Isuse, ti nam prosti. I za ovaj napjev možemo reći da je riječ o varijanti. Stoga u daljnjoj analizi treba usporediti prethodne komentare.

146. LE 9.8.

Napjev Budi hvaljeno iz lećevice ne predstavlja nikakvu novost. Riječ je o još jednoj inačici u nizu. Valja jedino primijetiti da tekst Isusa i Marije, Josipa ne ponavljaju, kako je to uobičajeno, nego pjevaju slijedeći zaziv. Kao varijanta u ovom su napjevu prisutni svi elementi koje smo naveli za prethodne napjeve.

147. RA 10.1.

Melodijski tijek napjeva Litanija Svih svetih iz Radošića predstavljen je ovdje u veoma jednostavnom obliku. Zazive Presv. Trojstvu i svecima pjeva jedan pjevač, a odgovor svi pjevači i puk. Prvi uzlazno silazni motiv Gospodine, smi-luj se na tonu ais ima nešto zajedničkog s istim gregorijanskim zaizivom, dok je odgovor puka nova slobodno formirana melodija. Tercni skok ais-cis daje čitavom napjevu svečanost i prepoznatljivost. Kriste, međutim, polazi kontras-tno: ne više početnim recitativom, nego silazno-uzlaznim motivom ais-gis-ais, pa je još bliži gregorijanskoj melodiji. U takvoj fakturi odvija se čitav ovaj napjev. Napjev je silabički s povremenim kraćim melizmima.

148. PR 10.2.

Podrijetlo napjeva Litanije Svih svetih koji je ovdje predočen, nije poznato. Fra Ivan Čupić tvrdi da je napjev iz Promine. On ga je, zapravo, i snimio, ali samo djelomično, pa se u transkripciji doima kao nepotpun. Od čitavog napjeva ov-dje je donesen samo početni fragment koji služi za ilustraciju. Naravno, daljnji tijek napjeva nije teško odrediti jer se tijek glavnog i početnog motiva odvija u logičnom melodijskom kontekstu. Druga logičnost upućuje na zaključak da je napjev strukturiran u dvoglasju, paralelnim tercama i sa završetkom u tercnom položaju akorda e/cis.


149. MI 10.3.

Hvaljen Isus, kor nebeski, napjev iz Miljevaca, treba uvrstiti u posebne napje-ve paraliturgijskog tipa. Uobičajeno je da je kršćanski puk ulazeći nedjeljom u crkvu tražio načina za pozdrav Presvetom Sakramentu ili Isusu na križu, Bogorodici ili svecima. Najčešće je to činio pobožnim uzdasima: Isuse moj, smiluj se; Isuse moj, milosrđe itd. Snimajući napjeve u Župi Imena Isusova u Miljevcima, naišli smo na grupu žena iz tog mjesta koje su ispjevale ovaj pozdrav kao posebni napjev koji one izvode nedjeljom ulazeći u crkvu. Kao što je vidljivo napjev se temelji na istim fragmentima iz napjeva Zdravo, tilo, Ja se kajem ili pak onih iz Gospina plača. Napjev je koncipiran na četirima osmeračkim kiticama, a tekstom poruka je upućena Isusu na križu. Napjev je u 5/8 mjeri.

150. MZ 10.4.

Anđeoski pozdrav omiljena je svagdanja molitva katoličkog puka i izraz nje-gove osobne pobožnosti. U tako kratkom tekstu izložena su otajstva o Isusovu utjelovljenju i rođenju. Na zvuk crkvenog zvona vjernici katolici mole tu mo-litvu tri puta na dan: ujutro, u podne i navečer. Budući da nedjeljne mise zavr-šavaju uglavnom u podne, često je praksa da ga se moli na kraju mise. Već je odavno ušlo u praksu i u Mirlović Zagori da se Anđeoski pozdrav ne govori, nego izgovara polu pjevajući s minimalnom melodijom, u pravilnom ritmu i brzom tempu. Taj stil pjevane molitve, zapravo, nije izvorni napjev ove župe, jer ga nalazimo i u župama šireg područja srednje Dalmacije. Izgovara ga se (polu pjevajući) na pojedinim riječima na jednom tonu s postepenim pomakom do male terce uzlazno. U ovom primjeru svećenik je prvi redak započeo na tonu g, a drugi za stupanj više, na a i tako do kraja.

151. MZ 10.5.

Temeljna molitva svakog vjernika katolika bez razlike je svakidašnja i u svakoj prigodi molitva Očenaša, Zdravo Marije i Slava Ocu. Vrlo često na kraju mise moli se Anđeoski pozdrav i ove tri molitve. S glazbenog aspekta te su molitve bezbroj puta uglazbili i najveći glazbeni majstori. Iz same se transkripcije vidi da se radi o najelementarnijem stilu pjevanja tj. o recitativnom postupku s tek pokojim pomakom vertikalno prema gore za cijeli stepen ili postepenim poma-kom prema dolje za malu tercu. Sve drugo odvija se na jednom tonu u formi brzog govorenog pjeva. Nije rijetkost da ga se „pjeva“ dvoglasno s donjim pratećim glasom. Pojedina fraza i sam napjev tada završava na supertonici u intervalu kvinte. Onaj dio teksta što ga moli svećenik, solistički je. Vjernici upadaju na drugom dijelu teksta: Kruh naš svagdanji, Sveta, Marijo, Kako bi-jaše. Ovakav glazbeni izričaj susreće se i u drugim župama tog kraja posebice u primorskim.129

129 Usp. I. Špralja, Mur-tersko glagoljaško pje-vanje, Matica Hrvatska – Ogranak Murter, Župa Murter, Murter, 2011., str. 259-262.

V I I . T E K S TO V I n A P J E VA

323TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TA 2005.

Tekstovi napjeva

STALnI LITURGIJSKI dIJELOVI PJEVAnE MISE

PUČKA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE - STAROSlAVENSKA (1)

Igrane (IG)

Gospodi, pomiluj (TA) IG 1.1.

Gospodi, pomiluj. Gospodi, pomiluj. Gospodi, pomiluj. Hrste, pomiluj. Hrste, pomiluj. Hrste, pomiluj. Gospodi, pomiluj. Gospodi, pomiluj. Gospodi, pomiluj.

Slava (TA) IG 1.2.

……………

I na zemlji mir človekom blagovoljenja. Hvalim te. Blagoslovljajem te. Klanjajem ti se. Slavoslovim te. Hvali vzdajem tebi, velikije radi slavi tvoje. Gospodi Bože, Cesarju nebeski, Bože Otče vsemogi. Gospodi Sine jedinorodni, Isuse Hrste. Gospodi Bože, Aganče Boži, Sine Otac.

Kratice:umj. = umjestolok. = lokalizamzaob. = zastarjeli oblikizo. = izostavljen tekstpogr. = pogrešnozab. = zabunanije zap. p. = nije zapisan početak

nije zap. p.

umj.: Otač


Vazemljej žgrehi mira, pomiluj nas. Vazemljej žgrehi mira, primi molijenja naša. Sedej o desnuju Otca, pomiluj nas. Ti jedin svet. Ti jedin Gospod. Ti jedin Višnji, Isuse Hrste. Sa Svetim Duhom, v slave Boga Oca. Amen.

Vjeruju (TA) IG 1.3.

…………… Oca vsemogućago, tvorca nebu i zemlji. Vidivim vsim i nevidivim I vejedinago Gospoda Isusa Hrsta, Sina Božja jedinorodnago. I od Oca rođenago prede vseh vek Boga ot Boga, svet ot sveta, Boga istina ot Boga istinago. Rođena ne stvorena, jednosučna s Ocem, imže vsa biše. Iže nas radi človek i našega radi spasenja Snide s nebes. I veplti se ot Duha Sveta iz Marije Devi: I v'človeči se. Raspet že za ni: Pri Poncije Pilate mučen i pogreben bist. Vaskrse vetreti dan po Pisanju. I vezide na nebo sediju s desnuju Otac. I paki imat priti sa slavoju Sudit živim (i) mrtviem. Jegože cesarstvu ne bude konca. I ve Duha Svetago, Gospoda živostvorećago: Oca, Sina ishodećago. S Ocem, Sinom skupno poklanjajemo i sa slavimo. Iže glagolat jest proroki. I ve jedinu svetuju katoličansku i apostolsku Crkav. Ispovedaju jedino krštenje ve otpuštenje grehov. I čaju vaskrsenja mrtvieh. I života budućago vieka. Amen.

Aganče Boži (TA) IG 1.4.

Aganjče Boži, Vazemljej žgrehi mira, pomiluj nas. Aganjče Boži, Vazemljej žgrehi mira, pomiluj nas. Aganjče Boži, Vazemljej žgrehi mira, daruj nam mir

umj.: Vzemljej/grehi

umj.: va, Otca

nije zap. p.

umj.: Otca

umj.: Otca

umj.: Otcu

umj.: našego

umj.: vaplti

umj.: vtreti

umj.: Otca

uzo.: i

umj.: cesarstvju

umj.: v

umj.: Otca

umj.: Poklanjajema/slavima

umj.: kršćenje/otpušćenje

umj.: mrtvih

umj.: veka

umj.: Vzemljej grehi

325TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TA 2005.

PUČKA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (2)

Igrane (IG)

Gospodine, smiluj se (TA) IG 1.2.1.

Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se. Kriste, smiluj se.


Slava (TA) IG 1.2.2.

…………… I na zemlji mir ljudin dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Svet (TA) IG 1.2.3.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini.

Blagoslovljen

Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. Hosana u visini.

nije zap. p.


Jaganjče Božji (TA) IG 1.2.4.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.


Igrane (IG)

Gospodine, smiluj se (TA) IG 1.3.1.




Slava (TA) IG 1.3.2.

…………… I na zemlji mir ljudin dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Svet (TA) IG 1.3.3.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini.

nije zap. p.

327TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TA 2005., ČU 2013., GR 2013., MA 1982.

Blagoslovljen


Jaganjče Božji (TA) IG 1.3.4.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir..

PUČKA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE

Mirlović zagora (MZ)

Poškropi me (ČU) MZ 1.1. Psalam 51 (50)

Poškropi me, Gospodine, izopom i očistit ću se, Operi me i postat ću bjelji od snijega. Ps. Smiluj se meni, Bože, Po velikom milosrđu svome. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako i sada, vazda I u vijeke vjekova. Amen.

Poškropi me, Gospodine, izopom i očistit ću se, Operi me i postat ću bjelji od snijega.

Gospodine, smiluj se (GR) MZ 1.2., 1.2a.




Slava (MA) MZ 1.3.

Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagosivamo te.


Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grjehe svjeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grjehe svjeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedin Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Čitanje (Štenje Knjige bl. Pavla apostola Korinćanima) (ČU) MZ 1.4. (1 Kor 10, 6 – 13)

Braćo! Ne budimo pohlepni za zlom, kao što su i oni bili pohlepni. Niti budite idolopoklonci, kao neki od njih: kao što je pisano: Sjede narod, da jede i pije, i usta, da igra. I ne griješimo bludno, kao što su neki od njih griješili, i pade ih u jedan dan dvadeset i tri tisuće. Niti iskušavajmo Krista, kao što su neki od njih iskušavali, pa od zmija izgiboše. Niti mrmljajmo, kao što su neki od njih mrmljali. I izgiboše od porazitelja. Ovo se pak sve događaše njima: A napisano je za nauku nama, koji živimo na svrsi vjekova. I zato, koji misli da stoji, neka se čuva, da ne padne. da vas ne snađe drugo iskušanje osim čovječjega, a Bog je vjeran, te ne će dopustiti, da budete iskušani većma nego što možete, nego će učiniti iskušanju i kraj, da možete podnijeti.

Pjesma iza poslanice (MA) MZ 1.5. (IX. nedjelja po Duhovima)

Gospodine, Gospodine naš, kako je divno ime tvoje Po svoj zemlji. Veličanstvo je tvoje uzdignuto nad nebesa. Aleluja, aleluja. Izbavi me od neprijatelja mojih, Bože moj, I od onih koji ustaju na me oslobodi me. Aleluja.

Vjerujem (MA) MZ 1.6.

Vjerujem u jednoga Boga. Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jedinoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sinka Božjega.

umj: grijehe svijeta

umj: jedini

zaob.: svršetku

zaob.: iskušenje

umj.: jednogaumj.: Sina

329TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 2013., MA 1982.

Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Ko'i je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijon Pilaton mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; Ko'i je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovjedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vjeka. Amen.

Sveopća ili vjernička molitva (MA) MZ 1.7.

Bože, daj mir, jedinstvo svetoj Crkvi kršćanskoj. Gospodine, pomiluj nas. Ne daj da izgine baština tvoja. Gospodine, pomiluj nas. Učini da se odvrati od nas srdžba tvoja. Gospodine, pomiluj nas. Svi smo ti sagriješili, primi pokoru našu. Gospodine, pomiluj nas. Pogledaj, Gospodine, i oprosti grijehe naše. Gospodine, pomiluj nas. Čuvaj nas, Bože, od pomora, rata i glada. Gospodine, pomiluj nas.

Poziv na iskazivanje hvale (MA) MZ 1.8.

Po Kristu Gospodinu našem. Amen. Gospodin s vama. I s duhom tvojim. Gore srca. Imamo kod Gospodina. Hvalu dajmo Gospodinu Bogu našemu. Dostojno je i pravedno.

lok.: Koji

zaob.: Poncijem/Pilatom

izo.: ilok.: Koji


Svet (MA) MZ 1.9.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hozana u visini.

Blagoslovljen

Blagoslovljen ko'i dolazi u ime Gospodnje. Hozana u visini.

Jaganjče Božji (GR) MZ 1.10.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grjehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grjehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grjehe svijeta, daruj nam mir.

Završetak popričesne molitve i otpust na kraju mise (MA) MZ 1.11.

Koji s tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Gospodin s vama. I s duhom tvojim. Blagoslovio vas svemogući Bog, Otac i Sin i Duh Sveti. Amen. Idite u miru. Bogu hvala.


Rupe (RU)

Gospodine, smiluj se (GR) RU 1.1.




Slava (GR) RU 1.2.

Slava Bogu na visini! I na zemlji mir ljudin dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te.

umj.: Hosana

lok.: kojiumj.: Hosana

lok.: koji

331TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI MA 1982., GR 2013.

Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Svet (GR) RU 1.3.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (GR) RU 1.4.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.


Čvrljevo (H)

Gospodine, smiluj se (GR) H 1.1.




umj.: Hosana


Slava (GR) H 1.2.

Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagosivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Svet (GR) H 1.3.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (GR) H 1.4.



Banjevci (BA)

Gospodine, smiluj se (GR) BA 1.1.




umj.: Blagoslivljamo

umj.: Koji

umj.: Hosana


lok.: koji

333TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2013.

Slava (GR) BA 1.2.

Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Hvale uzdajemo tebi radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Vjerujem (GR) BA 1.3.

Vjerujem u jednoga Boga. Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Ko'i je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijon Pilaton mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; Ko'i izlazi od Oca i Sina Ko'i se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; Ko'i je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovjedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vjeka. Amen.

zaob.: Zahvaljujemo ti

lok.: Koji


lok.: Ispovijedam

lok.: vijeka


Svet (GR) BA 1.4.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (GR) BA 1.5.



Radošić (RA)

Gospodine, smiluj se (GR) RA 1.1.




Slava (GR) RA 1.2.

Slava Bogu na visini! I na zemlji mir ljudin dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se.

umj.: Hosana


lok.: koji

umj.: ljudima


335TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2013., ČU 2013.

Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Čitanje (Štenje Knjige bl. Pavla apostola Efežanima) (GR) RA 1.3. (Ef 2, 4 – 10)

Braćo: Bog, bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi, nas koji bijasmo mrtvi zbog prijestupa, oživi zajedno s Kristom – milošću ste spašeni! – te nas zajedno s njim uskrisi i posadi na nebesima u Kristu Isusu: da u dobrohotnosti prema nama u Kristu Isusu pokaže budućim vjekovima prebilno bogatstvo milosti svoje. Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božii je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao. Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima živimo.

Svet (GR) RA 1.4.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (GR) RA 1.5.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.


Drvenik (DR)

Poškropi me (ČU) DR 1.1. Psalam 51 (50)

Poškropi me, Gospodine, izopom i očistit ću se, Operi me i postat ću bjelji od snijega. Ps. Smiluj mi se meni, Bože,

pogr.: preobilno

pogr.: Božji ste dar!

umj.: Hosana


Po velikom milosrđu svome. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako i sada i vazda I u vijeke vjekova. Amen.

Poškropi me, Gospodine, izopom i očistit ću se, Operi me i postat ću bjelji od snijega.

Gospodine, smiluj se (ČU) DR 1.2.




Slava (ČU) DR 1.3

…………… I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagosivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svita, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svita, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Vjerujem (ČU) DR 1.4.

…………… Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova.

nije zap. p.


nije zap. p.

337TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 2013.

Boga od Boga, svitlo od svitla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Ko'i je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilaton mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; Koji je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovjedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vjeka. Amen.

Svet (ČU) DR 1.5.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (ČU) DR 1.6.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svita, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svita, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svita, daruj nam mir.


lećevica (LE)

Gospodine, smiluj se (ČU) LE 1.1.


lok.: Koji

umj.: Ispovijedam

umj.: vijeka

umj.: Hosana




Slava (ČU) LE 1.2.

Slava Bogu na visini! I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagosivamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Ko'i sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedin svet. Ti si jedin Gospodin. Ti si jedin Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Poziv na iskazivanje hvale (ČU) LE 1.3.

Gospodin s vama. I s duhom tvojim. Gore srca. Imamo kod Gospodina. Hvalu dajmo Gospodinu Bogu našemu. Dostojno i pravedno.

Svet (ČU) LE 1.4.


Blagoslovljen



umj.: jedini

umj.: Hosana

339TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 2013., Kl 1987

Oče naš (ČU) LE 1.5.

(Početni dio nedostaje)

Dođi kraljevstvo tvoje. Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla.

Jaganjče Božji (ČU) LE 1.6.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu.

Otpust na kraju mise (ČU) LE 1.7.

...Otac i Sin i Duh Sveti. Amen. Idite u miru. Bogu hvala.

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (DIO)

Stankovci (B)

Vjerujem (KL) B 1.4a.

…………… Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. …………… I u jedinoga Gospodina Isukrista, jedinorođena Sina Božjega. Rođena od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Ko'i je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.

umj.: daruj nam mir

nije zap. p.

Nedostajelok.: Isusa Kristaumj.: jedinorođenogaumj.: rođenog

lok.: Koji


I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijon Pilaton mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće bit' kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; Ko'i izlazi od Oca i Sina. Ko'i se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; Ko'i je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovjedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vjeka. Amen.

PJEVAnA MISA zA MRTVE

Sumartin (S)

U l a z n a p j e s m a ( p r i s t u p )

Pokoj vječni (VU) S 1.1.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, I svjetlost vječna neka mu svijetli.

(Ps 64) Tebi, Bože, pripada pjesma na Sionu, Tebi se izvršuje zavjet u Jeruzolemu: Usliši moju molitvu, tebi dolazi svako tijelo.


Gospodine, smiluj se (VU) S 1.2.





lok.: Kojiizo.: i

zaob.: Jeruzalemu

341TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997

S l u ž b a r i j e č i

Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima) (VU) S 1.3. (na misi za mrtve i na Jutarnji na Spomen svih vjernih mrtvih, Štenje IX. na III. Noćnici) (1 Kor 15, 51–58)

Štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima Evo vam kazujem otajstvo: Svi ćemo doista uskrsnuti, ali se nećemo svi promijeniti. U čas, u trenuće oka, na zvek posljednje trublje: jer će trublja zatrubiti, i mrtvi će ustati neraspadljivi, i mi ćemo se promijeniti. Jer ovo raspadljivo treba da se obuče u neraspadljivo, i ovo umrlo, da se obuče u neumrlo. A kad se ovo umrlo obuče u neumrlost, onda će se ispunit riječ, što je napisana: proždrta je smrt u pobjedi. Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, ostan tvoj? Ostan je smrti grijeh; a sila je grijeha zakon. Ali hvala Bogu, koji nam dade pobjedu po Gospodu našemu Isukrstu. Za to, braćo moja ljubezna, budite stalni i nepokoljebivi; napredujte u djelu Gospodnjemu, vazda, znajući, da trud vaš nije uzalud pred Gospodom.

Posljednica — „Dan od gnjeva“ (Dio) (VU) S 1.4.

Dan od gnjeva, vaj, nemilo Sv'jet će spržit ognja silo, Veli David sa Sibilon.

Trublja čudan zvuk će dati, Po grobnica zajekati, Silom pred sud sve sabrati.

Da' im, Bože Gospodine, Vječni pokoj za tvoje ime, Isukrste, Sinu Marije. Amen.

P r i k a z a n j e

Pokoj vječni (VU) S 1.5.


Prinosimo ti, Gospodine, molitve i hvale. Prinosimo ovu dušu koje se danas spominjemo. Učini, Gospodine, da iz smrti prijeđe u život. Kao što si ga nekoć obećao Abrahamu i njegovu potomstvu.

zaob.: tren/zvuk

umj.: neumrlost

zaob.: žalac

umj.: nepokolebljivi

pogr.: nemilompogr.: silomlok.: Sibilom


Svet (VU) S 1.6.


Blagoslovljen

Blagoslovjen koji dolazi u ime Gospodnje. Hozana u visini.

Jaganjče Božji (VU) S 1.7.

Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš griehe svieta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš griehe svieta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, ko'i oduzimaš griehe svieta, daruj nam mir.

P r i č e s n a

Svjetlost vječna (VU) S 1.8.

Svjetlost vječna svietlila njemu, Gospodine, S tvojim svetima u sve vieke, jer ti si milosrdan.

NAPJEVI ZA SlUŽBU RIJEČI (2)

Sumartin (S)

Štenje Knjige Mudrosti (VU) S 2.1. (Izreke 8, 22 – 25, 35)

Štenje Knjige Mudrosti, Gospod me je imao u početku putova svojih, prije nego je išta učinio od početka. Od vijeka sam postavljena i o' davnina, prije postanka zemlije. Još ne bijaše bezdana, a ja bih začeta: Još ne bijahu provel,i izvori voda: Niti još postajahu goleme planine: Prije bregova ja sam se rodila. Ko mene nađe, naći će život, i crpiti će spasenje od Gospoda.

umj.: Hosana

lok.: Blagoslovljen

lok.: koji

zaob.: odumj.: zemlje

umj.: provreliumj.: postojahu

lok.: tko

343TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997, ČU 2013., GR 2013.


Čitanje (Štenje Knjige bl. Pavla apostola Rimljanima) (ČU) MZ 2.2. (Rim 5, 1 – 2. 5 – 8)

Braćo: Po opravdanju vjerom u miru smo s Bogom po Gospodinu Našemu Isusu Kristu. Po njemu, u vjeri, imamo i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje. Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan. Doista, dok mi još bijasmo nemoćni, Krist je u svoje vrijeme za nas bezbožnike umro. Zbilja, jedva bi tko za pravedna umro – možda bi se za dobra tko i odvažio umrijeti – a Bog pokaza ljubav svoju prema nama ovako: dok još bijasmo grješnici, Krist za nas umrije. Riječ Gospodnja.

Drniš (BN)

Čitanje (Štenje Knjige bl. Pavla apostola Korinćanima) (TR) DN 2.3. (1 Kor 5, 6 – 9)

Braćo! Zar ne znate da malo kvasca sve tijesto ukvasa? Očistite stari kvasac da budete novo tijesto, kao što i jeste beskvasni, jer je žrtvovana pasha naša, Isus Krist. Zato svetkujmo ne sa starim kvascem, ni kvascem zloće i pakosti, nego s beskvasnim kruhovima čistoće i svetosti.

Brist (BR)

Čitanje (Štenje Knjige bl. Pavla apostola Titu) (GR) BR 2.4. (Tit 2, 11 – 15)

Predragi! Pokaza se milost Boga Spasitelja našega svima ljudima, Učeći nas da odričući se bezbožnosti svjetovnih želja, Iskreno i pravedno i pobožno živemo na ovomu svijetu Čekajući blaženo ufanje i dolazak velikoga Boga I Spasitelja našega Isukrsta ko'i je dao samog sebe Za nas da nas otkupi od svakoga bezakonja I očisti sebi narod izabrani ko'i revnuje za dobra djela. To govori i poj u Kristu Isusu Gospodinu našemu.


EUHARISTIJSKI NAPJEVI (3)


Zdravo tjelo Isusovo (prva varijanta-stara) (MA) MZ 3.1.

Zdravo tjelo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tjelo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tjelo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tjelo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno Zdravo tjelo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tjelo Isusovo, na nebesa uznešeno. Zdravo tjelo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tjelo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude za spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, Spas Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vjek vjeka. Amen.

Zdravo krvi Isusova (prva varijanta-stara)

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri grjhe naše mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, štoj' na zemlju sva se slila. Naši' grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čisto srce djela prava. Milost ljudma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Zdravo tilo Isusovo (druga varijanta-stara) (MA) MZ 3.2.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno

umj.: što je

umj.: ljudima

345TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI MA 1987, GR 2013.

Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uznešeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude za spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, Spas Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vjek vjeka. Amen.

Zdravo krvi Isusova (druga varijanta-stara)

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri grjehe naše mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, štoj' na zemlju sva se slila. Naši' grjeha za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čisto srce, djela prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.


Zdravo tilo Isusovo (nova varijanta) (GR) MZ 3.3.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Divice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uskrišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uznešeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podiljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude za spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, slatk' Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vjek vjeka. Amen.

umj.: Spase/Spasitelju

zaob.: svetihumj.: što je

umj.: ljudima


Zdravo krvi Isusova (nova varijanta)

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri grije naše mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vične muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas pobudi. Zdravo krvi svega tila, što na zemlju sva se slila. Naši grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čisto srce, dila prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Miljevci (MI)

Zdravo tilo Isusovo (prva varijanta-stara) (ČU) MI 3.4.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, u jaslice položeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas grišne probodeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uskrsnulo. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude za spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, Spas' Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve kršćane ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vik vika.

Zdravo krvi Isusova (prva varijanta-stara)

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri naše grije mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas teške muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, što na zemlju sva se slila.

umj.: ljudima

umj.: vične

umj.: svetih/pobudi

347TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 1990., GR 2013.

Naši' griha za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čista srca dila prava. Milost ljudin na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Miljevci (MI)

Zdravo tilo Isusovo (druga varijanta-nova) (GR) MI 3.5.

Zdravo tilo Isusovo, od Divice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, u jaslice položeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas grišne probodeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob saranjeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uskrsnulo. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno.

Zdravo krvi Isusova (druga varijanta-nova)

Zdravo krvi Isusova, za nas grišne prolivena. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas teške muke. Zdravo krvi desne noge, prosti naše grije mnoge. Naši grija za proštenje, svega svita za spasenje.

Zdrav' Isuse

Zdrav, Isuse uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje nek nam bude na spasenje. Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak svih milosti, slatk' Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve kršćane ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava uvik vikom. Amen.

Širitovci (ŠI)

Zdravo tilo Isusovo (ČU) ŠR 3.6.

Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave tvoje. Ti si vrutak od milosti, slatk' Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grišnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vik vika.

zaob.: grija

zaob.: sahranjeno

umj.: svih, slatki


Zdravo krvi Isusova

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grišne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri naše grije mnoge.

Rupe (RU)

Zdravo tilo Isusovo (GR) RU 3.7.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Divice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, u jaslice položeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uskrišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uznešeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podiljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnoge poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude na spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave tvoje. Ti si vrutak svih milosti, slatk' Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grišnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava prevelika.

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grišne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokrij naše grije mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, što s' na zemlju sva se slila. Naših grija za proštenje, svega svita za spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet zdrava, čista srca, djela prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini.

Banjevci (BA)

Zdravo tjelo Isusovo (GR) BA 3.8.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno.

umj.: mnogo

umj.: slatki


Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podijeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude spasenje. Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto Tijelo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, slatki Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vik vika. Amen.

Zdravo krvi Isusova

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokrij grijehe naše mnoge. Zdravo krvi lijeve ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi svetih grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega Tijela, što na zemlju sva se slila. Naših grijeha za proštenje, svega svijeta na spasenje. Zdravo, krvi, zdravo Tijelo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet zdrava, čisto srce djela prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Radošić (RA)

Zdravo tilo (GR) RA 3.9.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebese uznešeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, neka bude nam spasenje Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, slatk'' Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava uvijek vika. Amen.


Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri grjehe naše mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, što na zemlju sva se slila. Naši' grjeha za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po nam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čista srca djela prava. Milost ljudin na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Kljaci (KLJ)

Zdravo tjelo Isusovo (prva varijanta) (ČU) KLJ 3.10.

Zdravo tjelo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tjelo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tjelo Isusovo, u jaslice položeno. Zdravo tjelo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tjelo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo tjelo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tjelo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo tjelo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tjelo Isusovo, po svem svjetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnoge poniženi. Tvoje sveto upućenje nek nam bude na spasenje. Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tjelo tvoje, daj nam dio slave tvoje. Ti si vrutak svih milosti, slatk' Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grješnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vjek vika.

Pakovo selo (PS)

Zdravo tilo Isusovo (ČU) PS 3.11.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Divice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podiljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svitu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, neka bude na spasenje Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje.

lok.: ljudima

umj.: slatki

351TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 2013

Ti si vrutak od milosti, slatk' Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grješnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u sve vika. Amen.

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri naše grije mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas teške muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, štoj' na zemlju sva se slila. Naših grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čisto srce djela prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

lećevica (LE)

Zdravo tjelo Isusovo (prva varijanta) (ČU) LE 3.12.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebesa uznešeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svitu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude na spasenje. Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, Spas Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grješnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u sve vika. Amen.

Zdravo krvi Isusova (prva varijanta)

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri naše grije mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo krvi svega tila, štoj' na zemlju sva se slila. umj.: što je


Naši' grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čista srce djela prava. Milost ljud'ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

BOŽIĆNI NAPJEVI (4)

O f i c i j ( s l u ž b a , č a s o s l o v ) n a j u ta r n j i n a B o ž i ć

Sumartin (S)

Isukrst nam se porodi (VU) S 4.1. (na Božić — Pozivnik i Psalam 95/94 na Jutarnji na I. noćnici)

Pozivnik: Isukrst nam se porodi: Dođite, poklonimo se.

(Ps 95/94) Dođite, zapjevajmo Gospodinu, klikujmo Bogu spasitelju svojemu: Uranimo pred lice njegovo s hvalom, i u pjesmama klikujmo njemu.

Isukrst nam se porodi: Dođite, poklonimo se.

Jer je Gospod velik Bog, i Kralj velik nad svim bogovima: i ne odbija Gospod puk svoj: jer su u ruci njegovoj svi kraljevi zemaljski, i visine gorske on gleda.

Dođite, poklonimo se.

Jer njegovo je more, i on ga je stvorio, i kopno su načinile ruke njegove: dođite, poklonimo se, i padnimo nice pred Bogom: plačimo pred Gospodinom, koji nas je stvorio, jer je on Gospod Bog naš; a mi smo puk njegov, i ovce pastve njegove.


Danas, kad čujete glas njegov, nemojte da otvrdnu srca vaša, kao kad se pobuniste u dan iskušanja u pustinji: gdje me iskušaše oci vaši: ogledaše i vidješe djela moja.

umj.: ljudima

zaob.: paše

353TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997.


Četrdeset godina bio sam s narodom ovim, i rekoh: Ovi vazda lutaju srcem: i oni ne spoznaše pute moje, za to im se zakleh u srdžbi svojoj, da ne će ući u pokoj moj.


Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše u početku tako i sada i vazda, i u vijeke vijekova. Amen.



Pjevajte Gospodu pjesmu novu (VU) S 4.2. (na Božić — na Jutarnji na III. noćnici)

Ps 98 (97) Pjevajte Gospodu pjesmu novu: jer je učinio čudesa. Pomože mu desnica njegova: i mišica sveta njegova. Poznato (to) učini Gospod spasenje svoje: pred licem narodâ objavi pravdu svoju. Spomenuo se milosti događaja svojega: i vjernosti svoje domu Izraelovu. Vidješe svi krajevi zemlje: spasenje Boga našega. Kliči veselo Bogu, svakolika zemljo: pjevaj, raduj se i pjevaj. Pjevaj Gospodu uz gusle, i uz glas psaltira: uz srebrne trublje i uz glas trublje rožnate. Kličite veselo pred licem kralja Gospoda: nek uzigra more i sve što je u njemu: krug zemaljski i koji u njemu žive. Rijeke neka pljeskaju rukama, skupa gore neka se raduju pred licem Gospodnjim: jer dolazi da sudi zemlji. Sudit će krugu zemaljskom po pravdi: I narodima po pravici. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

pogr.: suvišno

umj.: popijevaj


Homilija svetog Ambroza biskupa (VU) S 4.3. (na Božićić — na Jutarnji na III. noćnici, Knj. 2 o 2 gl. L.)

Pogledajte na početak Crkve, koja se diže: Krist se rađa, a pastiri počeše bdjeti: Da bi stada narodâ, koji su prije živjeli kao životinje, sakupili u tor Gospodnji, da u mračnim noćnim tminama ne bi stradali od napadaja duhovnih zvijeri. I dobro bdiju pastiri, koje uči dobri pastir. Stado je dakle puk, noć svijet, a pastiri su svećenici. A možda je pastir onaj, komu se govori: Bdij i krijepi. Jer Gospod nije samo biskupe postavio da čuvaju stado, nego i Anđele odredio. A Ti, Gospode, smiluj se nama.

Tebe Boga hvalimo (VU) S 4.4. (na Božić —na Jutarnji na III. noćnici)

Tebe Boga hvalimo: Tebe Gospodina ispovijedamo. Tebe vječnoga Oca sva zemlja štuje. Tebe svi Anđeli, tebi Nebesa i svekolike vlasti: Tebi Kerubini i Serafini neprestanim glasom vapiju: Svet, Svet, Svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja veličanstva slave tvoje. Tebe slavni Apostola slavi zbor. Tebe proroka hvaljeni broj. Tebe Mučenika svijetla hvali vojska. Tebe po svem svijetu sveta ispovijeda Crkva. Oca neizmjernog veličanstva; Časnoga tvojeg istinog i jedinog Sina; Svetoga jošte utješitelja Duha. Ti Kralj slave, Kriste. Ti Oca vjekovječni Sin jesi. Ti, da oslobodiš čovjeka, nijesi se strašio Djevičine utrobe. Ti, svladavši smrtni žalac, otvorio si vjernima kraljevstvo nebesko.

355TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997., TR 2013.

Ti ob desnu Boga sjediš, u slavi Oca. Sudac, vjerujemo, da ćeš doći.

(Ovdje se klekne)

Tebe dakle molimo, svoje sluge pomozi, koje si dragocjenom krvlju otkupio. U vječnoj slavi daj, da se Svetima tvojim pribrojimo. Spasi puk svoj, Gospodine, i blagoslovi baštinu svoju. I vladaj njima, i uzdigni ih do u vijeke. Svakim danom blagosivamo tebe: I hvalimo ime tvoje u vijeke i u vijeke vijeka. Dostoj se, Gospodine, dan ovaj bez grijeha nas čuvati. Smiluj se nama, Gospodine, smiluj se nama. Neka bude milosrđe tvoje, Gospodine vrhu nas, kako smo se ufali u tebe. U tebe sam se, Gospodine, ufao, ne ću se smesti u vijeke.

B o ž i ć n e p j e s m e

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)

Klanjam ti se, kraljiću (TR) F 4.5.

Klanjam ti se, kraljiću, božanstveni ditiću, predubokim poklonom dušom, srcem, koljenom.

Spavaj, spavaj, ditiću, o nebeski kraljiću. ja ću tebe čuvati, svojim srcem grijati.

O nebeski dvorani, bogoljubni čobani, ne budite ditića, božanstvenog kraljića.



Klanjam ti se, ljubavi, ti me od zla izbavi, radi čiste Divice, tvoje drage Majčice.


S tobom želim živiti, tebi virno služiti, u špiljici betlemskoj, pak u slavi nebeskoj.



U se vrime godišta (ČU) MZ 4.6. (Cjeloviti tekst)

U se vrime godišta mir se svitu navišta, porođenje ditića od divice Marije.

Od prečiste divice i nebeske kraljice, anđeoske cesarice, svete dive Marije.

Diva sina porodi, đavlu sili svu slomi, a kršćane oslobodi, sveta diva Marija.

U jasle ga stavljaše, majka mu se klanjaše, i slatko ga ljubljaše, sveta diva Marija.

357TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 1982.

Anđeli mu služahu, novu pismu pivahu, od njeg milost prošahu, svetom divom Marijom.

U ponoć se Bog rodi, nebo i zemlju prosvitli, pak u podne svitlo bi, svetom divom Marijom.

Zrak izađe zornice, od prečiste divice, anđeoske cesarice, svete dive Marije.

Svako svita stvorenje ima sada veselje, Božje štujuć rođenje, od divice Marije.

Oci u limbu pivaše, kad te glase slušaše, da Bog rođen bijaše, od divice Marije.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, i čoviku smirnomu, svetom divom Marijom.

Koj' u tminah stajahu i bez svitla bijahu, Sina Božjeg čekahu od divice Marije.

Kog obeća Bog dati i na svit im poslati ter iz tmina pustiti svetom divom Marijom.

To željahu viditi i s veseljem primiti pa s njim navik živjeti svetom divom Marijom.

Anđeo priđe nebeski, ter pastirom navisti prevelike radosti od divice Marije.


O pastiri, tecite, stada vaša pustite, Sina Božjeg vidite svetom divom Marijom.

Tad pastiri pođoše, Sina Božjeg nađoše ter mu hvalu dadoše svetom divom Marijom.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, i čovjeku smirnomu, svetom divom Marijom.

Slavu vičnu vidiše ter se vele čudiše, Bogu poklon činiše svetom divom Marijom.

I to čudo procvita nad tim kraljem od svita, kog uboga čestita povi Majka Marija.

Kralj u jaslam ležaše, a odjeće nemaše jer uboštvo ljubljaše svetom divom Marijom.

Teb', Isuse, hvalimo, Sveto Trojstvo slavimo, Majku tvoju častimo svetu divu Mariju.


U se vrime godišta (GR) MZ 4.7. (Dio)





Teb', Isuse, hvalimo, Sveto Trojstvo slavimo, Majku tvoju častimo svetu divu Mariju.

Rupe (RU)

U se vrime godišta (GR) RU 4.8. (Dio)


Od pričiste divice i nebeske kraljice, anđeoske cesarice, svete dive Marije.




U ponoć se Bog rodi, nebo i zemlju prosvitli, kak u podne svitla bi, svetom divom Marijom.

Zrak izađe zornice, od pričiste divice, anđeoske cesarice, svete dive Marije.

umj.: ter

umj.: ko, svitlo


Koj' u tminam stajahu i bez svitla bijahu, Sina Božjeg čekahu od divice Marije.

Slavu vičnu vidiše ter se vele čudiše, Bogu se pokoniše svetom divom Marijom.

I to čudo procvita nad tri kralja od svita, kog uboga čestita povi Majka Marija.


Teb', Isuse, hvalimo, Sveto Trojstvo slavimo, majku tvoju častimo svetu divu Mariju.

Miljevci (MI)

U se vrime godišta (GR) MI 4.9. (Dio)

U se vrime godišta mir se svitu navješta, porođenje ditića od djevice Marije.

Banjevci (BA)

U se vrime godišta (GR) BA 4.10. (Dio)

U se vrime godišta mir se svitu navješta, porođenje ditića od djevice Marije.


umj.: tminah

umj.: poklon činiše




Anđeo priđe nebeski, ter pastirom navjesti prevelike radosti od divice Marije.

U ponoć se Bog rodi, nebo i zemlju prosvjetli, kak' u podne svjetlo bi, svetom djevom Marijom.

I to čudo procvita nad tim kraljem od svita, kog uboga čestita povi Majka Marija.

Teb' Isuse, hvalimo Sveto Trojstvo slavimo majku tvoju častimo svetu djevu Mariju.

Čvrljevo (H)

U se vrime godišta (GR) H 4.11. (Dio)



Teb', Isuse, hvalimo, sveto Trojstvo slavimo, majku tvoju častimo svetu divu Mariju.

umj.: ko'


Promina (PR)

U se vrime godišta (ČU) PR 4.12. (Dio)


Od prečiste divice i nebeske kraljice, anđelske cesarice, svete dive Marije.

I to čudo procvita nad tim kraljem od svita, kog uboga čestita povi majka Marija.

Teb', Isuse, hvalimo, Sveto Trojstvo slavimo, majku tvoju častimo svetu djevu Mariju.

Pakovo selo (PS)

U se vrime godišta (ČU) PS 4.13. (Dio)



Radošić (RA)

U se vrime godišta (GR) RA 4.14. (Dio)

U se vrime godišta mir se svjetu navješta, porođenje djetića od djevice Marije.

umj.: Anđeoske

363TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 1998., 2006., GR 2013.


Djeva sina porodi, đavlu sili svu slomi, a kršćane oslobodi, sveta diva Marija.



U ponoć se Bog rodi, nebo i zemlju prosvitli, pak u podne svitlo bi, svetom divom Marijom.

Zrak izađe zornice, od prečiste divice, anđeoske cesarice, svete dive Marije.

Svako svita stvorenje ima sada veselje, Božje štujuć rođenje, od divice Marije.

Oci u limbu pivaše, kad te glase slušaše, da Bog rođen bijaše, od divice Marije.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, i čoviku smirnomu, svetom divom Marijom.



Spavaj, spavaj, Ditiću (GR) MZ 4.15.

Spavaj, spavaj, ditiću ti nebeski kraljiću u tim tvardim jaslicam, gdi te stavi Divica, majka tvoja primila, majka tvoja primila.

Spavaj, rajska liposti, spavaj, vrelo milosti, na to malo slamice, koju pomnja Divice po toj špilji pokupi, po toj špilji pokupi.

Spavaj, svita radosti, Spavaj, vrilo slatkosti, Koga Majka Divica, svih nebesa kraljica nama noćas porodi, nama noćas porodi.

Spavaj, višnji plemiću, Svemogući Božiću, a mi ćemo pivati i hvale ti davati, s majkom tvojom premilom, s majkom tvojom premilom.

Banjevci (BA)

Spavaj, spavaj Ditiću (GR) BA 4.16.

Spavaj, spavaj ditiću ti nebeski kraljiću u tim tvardim jaslicam, gdi te stavi Divica, majka tvoja primila. majka tvoja primila.

Spavaj rajska ljeposti, spavaj vrelo milosti, na to malo slamice, koju pomna Divice po toj špilji pokupi, po toj špilji pokupi.

lok.: liposti

365TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2013., VU 1997.

Spavaj svjeta radosti, spavaj vrilo slatkosti, koga Majka Djevica, svih nebesa kraljica nama noćas porodi, nama noćas porodi.

Spavaj, cvjete rumeni, usred zime rođeni, od anđela hvaljeni i od ljudi željeni, komu nema prilike, komu nema prilike.

Svim nam čestit došao, buduć na svijet prešao, daruj nama milosti, i nebeske radosti, život uvijek blaženi, život uvijek blaženi!

Brist (BR)

O preslavna betlemska štalice (GR) BR 4.17.

O, preslavna, betlemska štalica, u kojoj nam porodi sinka Djevica.

U štali je s Josipom djeva Marija a anđeo nad štalom pjeva: Gloria!

Na istoku zvijezda se čudna javila i sveta tri kralja je na put pozvala.

A kralji kad dođoše na tle padoše, i dare i poklone Kristu dadoše.

O, Isuse predobri, vodi sebi nas, da ljubavlju užgani slijedimo tvoj glas.

Po ovome njegovom svetom porodu, sad spasenje došlo je svemu narodu.

Sumartin (S)

Veseli se, Majko Božja (VU) S 4.18.

Veseli se, i raduj se, rajska svjetlosti, jer si noćas porodila slatkim i mlijekom zadojila Boga malahna, Boga, malahna.

umj.: cvijet


Veseli se, jer kako si vazda željela, i radi čega svoga Boga sveđ si molila, Djevicom si vazda bila, Djevicom si porodila. Boga našega, Boga našega.

Vesel'te se svi anđeli, koji pjevaste: slava Bogu, a mir ljudem, koji nazvaste jer se Bog vaš, i naš rodi, da nevoljni svijet pohodi svojom milošću, svojom milošću.

Vesel'mo se i mi, braćo, ovdje zajedno, al' veselje neka naše bude pravedno. svi se grijeha odrecimo, i srčano utecimo k Bogu rođenu, k Bogu rođenu.

Svim vam Božić nazivamo, braćo ljubljena, u stečenju vječnog zdravlja od vas željena, kojega vam Rođen dao, koju bude tko pitao, na dan današnji, na dan današnji.

On svim dao da budemo Božić provesti. bez duhovne i tjelesne kakve bolesti, a po smrti pak svim dao, kako nam je obećao: vječne radosti, vječne radosti.

KORIZMENI NAPJEVI (5)


Ja se kajem (GR) MZ 5.1.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grjeha moga, moje srce gorko cvili što uvrjedi tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće nego moje sve krivine, tva' dobrota pustit neće skrušen grješnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca moga, što već moja duša može, i već nego seb' i svoga.

umj.: uvijek

umj.: ljudima

umj.: ovdje

umj.: čestitam

zaob.: tvoja

umj.: sebe


Ja sam spravan svekoliko izgubiti i umriti, nego tebe, rajska diko, unapredak uvrjediti.

Grjehe moje i prekore namjesniku tvom otkrit ću, i što god mi da pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj tvoj milosti, o Isuse, moj propeti, moje teške grijehe prosti.

Čvrljevo (H)

Ja se kajem (GR) H 5.2.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grija moga, moje srce gorko cvili jer uvridi tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće, nego moje sve krivine, tvoj' dobrota pustit neće skrušan grišnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca moga, što već moja duša može, više nego seb' istoga.

Ja sam spravan svekoliko Prije umrit i umritiiti nego tebe, rajska diko, unapridak uvriditi.

Grije moje i prikore namjesniku tvom otkrit ću, i što god mi daš pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj tvoj' milosti, oj Isuse, moj propeti, moje teške grije prosti.

umj.: spreman

zaob.: ubuduće

zaob.: prijekore

umj.: uvrijedih

umj.: tvojaumj.: skrušen

umj.: mi više

umj.: spremanzab.: izgubiti i umriti

zaob.: ubuduće

umj.: da


Oj Isuse, moj propeti, moje teške grije prosti. Oj Isuse, moj propeti, moje teške grije prosti. Amen.

Konjevrate (KO)

Ja se kajem (ČU) KO 5.3.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grjeha moga, moje srce gorko cvili što uvrjedi tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće nego moje sve krivine, tva dobrota pustit neće skrušen grešnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca moga, što već moja duša može, i već nego seb' istoga.

Ja sam spravan svekoliko izgubiti i umriti, nego tebe, rajska diko, unapredak uvrjediti.

Grjehe moje i prekore namjesniku tvom otkrit ću, i što god mi da pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj tvoj milosti, o Isuse, moj propeti, moje teške grjehe prosti.

Rupe (RU)

Ja se kajem (GR) RU 5.4.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grija moga, moje srce gorko cvili što uvridi tebe Boga.

zaob.: tvoja

umj.: spreman

zaob.: ubuduće

zaob.: prijekore

umj.: jer uvrijedih


Milosrđe tvoje veće, nego moje sve krivine, tvoja milost pustit neće skrušen grešnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca moga, što mi igda duša može, više nego sve iz toga.

Ja sam spravan svekoliko prije ginut i umriti, nego tebe, rajska diko, unaprijedak uvrjediti.

Grije moje i prikore namjesniku tvom otkrit ću, i što god mi da pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj tvoj' milosti, oj Isuse, moj propeti, moje teške grije prosti.

Radošić (RA)

Ja se kajem (GR) RA 5.5.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grijeha moga, i srce mi gorko cvili jer uvriedi tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće, nego moje sve krivine, tva' dobrota pustit neće skrušen grešnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca moga, što već moja duša može, više nego seb' istoga.

Ja sam spravan svekoliko Izgubiti i umrijeti nego tebe, rajska diko, unapredak uvrjediti.

pogr.: seb' (e) istoga

umj.: spreman

zaob.: ubuduće

zaob.: prijekore

umj.: moje srceumj.: uvrijedih

umj.: tvoja milost

umj.: mi više

umj.: spreman

zaob.: ubuduće


Grijehe moje i prikore namjesniku tvom otkrit ću, i što god mi da pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj tvoj' milosti, oj Isuse, moj propeti, moje teške grijehe prosti. Oj Isuse, moj propeti, moje teške grijehe prosti.

O Isuse, Bože mili, ti se od nas ne odili, svoj blagoslov nam podili i u raj nas sve sjedini.

Miljevci (MI)

Ja se kajem (GR) MI 5.6.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grija moga: moje srce gorko cvili jer uvridi tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće nego moje sve krivine, tvoja milost pustit neće skrušen grišnik da pogine.

ljubim tebe, dobri Bože, iz dubine srca svoga, što već moja duša može, više nego sve istoga.

Ja sam spravan svekoliko izgubiti i umriti, nego tebe, rajska diko, unapridak uvriditi.

Grije svoje i prikore namisniku svom otkrit ću, i što god mi da pokore, bogoljubno izvršit ću.

Smiluj mi se, Oče Sveti, po velikoj svoj milosti, oj Isuse, moj propeti, moje teške grije prosti. Amen.

umj.: uvrijedih

zaob.: tvoja

umj.: seb' istoga

umj.: spreman

zaob.: prije/unaprijed

zaob.: prijekorepogr.: tvom



Puna tuge (GR) MZ 5.7. (na Put križa - dio)

Klanjamo se tebi, Isukrste, i blagosivamo tebe. jer si svojim svetim križem sav svit otkupio.

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše…

Smiluj se nama, Gospodine. Smiluj se nama.

Puna tuge Majka staše, blizu križa te plakaše, na svog Sina gledajuć.

Od žalosti, Majko sveta, rane Sina tvog propeta nek nam budu u srcu.

Koje dušu čemernosti, punu jada i žalosti mač preoštri prostrijeli.

Miljevci (MI)

Puna tuge (GR) MI 5.8. (na Put križa)

Puna tuge Majka staše, blizu križa te plakaše, na svog Sina gledajuć.

Od žalosti, Majko sveta, rane Sina svog propeta nek nam budu u srcu.

Koje dušu čemernosti, punu jada i žalosti mač preoštri prostrijeli.

Ah! Koliko rastužena bješe tada preblažena Majka Sina jedinog!


Koja sva se rastapaše od žalosti kad gledaše smrtne Sinka bolesti.

A tko ne bi proplakao kad bi majku tu gledao u tolikoj gorkosti.

Zarad grijeha puka svoga vidi Sinka preslavnoga oštrim bičim podložna.

Vidi Sinka ljubljenoga ostavljena od svakoga gdje umiruć izdahnu.

Ah! Preslatka naša Mati, daj i meni proplakati gorko s tobom zajedno.

Daj mi neka srce moje Boga ljubi kako tvoje i da njemu ugodim.

Muka Sina daj mi biti dionikom i podnijeti što je za me prolio.

Čin' me s tobom tugovati i smrt Sina tvog plakati dokle budem živjeti.

Uz križ s tobom želim stajat i tugujuć ne pristajat, da li sveđer živjeti.

Djevstva cvijete plemeniti, već mi nemoj gorak biti, čin' me s tobom plakati.

Daj mi, da smrt Sinka nosim tvog u srcu nježno prosim, i da rane poštujem.

Čin' me ranam izraniti, krvlju, križem opojiti a za ljubav njegovu.

Na dan suda prestrašnoga ne daj jaza paklenoga da me plamen opali.


Moj Isuse, kada pođem s ovog svijeta, daj da dođem tebe s Majkom slaviti.

I kad vijek moj dovrši se, daj da duša uputi se u nebesko veselje. Amen.

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (6)

Sumartin (S)

Štenje Knjige blaženoga Pavla apostola Filipljanima (VU) S 6.1. (Fil 2, 5–11 — na misi na Cvjetnu nedjelju)

Štenje Knjige blaženoga Pavl' apostola Filipljanima. Braćo: Isto osjećanje da bude u vama kao i u Kristu Isusu; koji, budući u obličju Božjem, nije držao otimačinom izjednačit se z Bogom, ali ipak sebe poništi uzevši obličje sluge, postaviši sličan ljudima, i vanjštinom nađe se kao čovjek. Ponizi sam sebe, postaviši poslušan sve do smrti, i to smrti na križu. Radi čega i Bog njega uzvisi i dade mu ime, ko'e je nad svakim imenom,da se u ime Isusovo pokloni svako kolijeno na nebu i na zemlji, pod zemljom: svaki jezik da prizna, da je Gospod Isukrst u slavi Boga Oca.

Sumartin (S)

Iz Razlaganja svetoga Augustina biskupa o psalmima (VU) S 6.2. (O psalmu 55 (54) r. 1., Štenje IV. na Jutarnji Velikog četvrtka, na II. noćnici)

Usliši, Bože, molitvu moju i ne prezri prošnju moju: Pogledaj na me i usliši me. Teško mučena, u nevolji postavljena riječi su ovo. Mnogo moli, jer trpi, želeći se od zla osloboditi. Ostaje, da vidimo, u kojem je zlu, i kad počne govoriti: promislimo da smo mi ondje, da sjedinjeni s njime u boli sjedinimo se i u molitvi. Ožalošćen sam, reče, i smućen u promišljanju na muku svoju. Zašto ožalošćen? Zašto smućen? Jer promišljam na muku svoju, veli. Zle ljude, koje trpi, spomenuo je; i ono isto, što trpi od zlih ljudi, zove svojom mukom. Ne mislite, da su zli za ništa na ovom svijetu. i da Bog ništa dobra od njih ne izvodi. Svaki zao čovjek ili zato živi, da se popravi, ili zato živi, da se po njemu dobar čovjek vježba.

lok.: Pavla

umj.: s Bogompog.: postavšipogr.: postavšiumj.: kojezaob.: koljeno


Usta moja (VU) S 6.3. (na Veliki četvrtak i na Tijelovo)

Usta moja, uzdižite, k preslavnomu tijelu glas, i krv dragu proslavite, što je proli za sve nas. Čedo majke plemenite, ljudskog roda Kralj i Spas.

Dan je svima smrtnicima, Djeva nam ga porodi, i on prođe sijuć tlima zrnje riječi Božijih, a na kraju vjernicima divan spomen ostavi.

Kad je s braćom večerao, Spas na gozbi posljednjoj, sav je zakon obdržao on u hrani vazmenoj i ko hranu tad je dao sama sebe družbi svoj.

Gospod zbori i kruh biva svetim tijelom njegovim, likom vina krv se skriva, okom toga ne vidim, ali sama vjera živa kazuje bezazlenim.

Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi, stari zakon žrtvi novoj nek se sada ukloni, vjera duši čovjekovoj nespoznaje dopuni.

Bogu Ocu, Bogu Sinu hvala s pjesmom radosnom, slavimo im veličinu, častimo ih dušom svom, k Duhu Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom. Amen.

pogr.: nek spoznanje

375TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997., ČU 2013.

Sumartin (S)

Divnoj dakle (VU) S 6.4. (na Veliki četvrtak i na Tijelovo) (dio)

Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi, stari zakon žrtvi novoj nek se sada ukloni, vjera duši čovjekovoj nek spoznaje dopuni.

Bogu Ocu, Bogu Sinu Hvala 'e s pjesmom radosnom, slavimo im veličinu, častimo ih dušom svom, k Duhu Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom. Amen.


Divnoj dakle (ČU) MZ 6.5. (dio)

Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi, stari zakon žrtvi novoj nek se sada ukloni, vira duši čovjekovoj nek spoznanje dopuni.

Bogu Ocu, Bogu Sinu hvala s pjesmom radosnom, slavimo im veličinu, častimo ih dušom svom, Duhu Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom. Amen.

Sumartin (S)

Izbavi me od neprijatelja mojih (VU) S 6.6. (Psalam 59 (58) uz Antifonu na Veliki petak na III. noćnici)

Od onih, koji ustaju na me, oslobodi me, Gospode, jer zaokupiše dušu moju.

umj.: spoznanje

lok.: je


(Ps.) Izbavi me od neprijatelja mojih, Bože moj: i od onih koji ustaju na me, oslobodi me. Izbavi me od onih koji čine bezakonje: i od krvopijaca čuvaj me. Jer evo, hoće, da ugrabe dušu moju: nasrnuše na me jaki. A na meni nema krivice, ni grijeha, Gospode: beskrajno je sve vladanje moje. Ustani i dođi mi ususret, i vidi: ti, Gospode Bože vojska, Bože Izraelov. Spomeni se, da pohodiš sve narode: ne smiluj se nikome, koji čini bezakonje. Vraćaju se uveče gladni kao psi, i skiću se gradom. Eto govore ustima svojim, mač je na jeziku njihovu: tko će čuti? Ali ti im se, Gospode, podsmijevaš: ti ćeš u ništa svesti sve narode. A ja ću jakost svoju u tebe postaviti, jer si ti Bog obranitelj moj. Bog moj, milosrđe njegovo preteći će me: Bog će mi pokoriti svladane neprijatelje moje. Nemoj ih pogubiti, da te ne zaboravi narod moj. Nego ih rasprši krepošću svojom: i obori ih, zaštito moja, Gospode. Za grijeh usta njihovih, za riječi jezika njihova: nek se uhvate u oholosti svojoj. Za kletvu i laž, koju su govorili, raspi ih u gnjevu, raspi, da ih nema. Pa će znati, da Bog vlada nad Jakovom: i nad krajevima zemaljskim. Vraćat će se u veče gladni kao psi: i skitat će se gradom. I tumarat će tražeći hrane: i ne nasitivši se mrmljat će. A ja ću pjevati jakost tvoju, rano u jutro na vas glas slavit ću milosrđe tvoje. Jer si postao obranitelj moj; utočište moje u dan nevolje moje. Pomoćniče moj, tebi ću uz gusle pjevati, jer si ti Bog obranitelj moj: Bog moj, milosrđe moje.

Od onih, koji ustaju na me, oslobodi me, Gospode, jer zaokupiše dušu moju.

umj.: bezakonjaumj.: krvopija

zaob.: branitelj

377TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI lJM 2006.

Vrgorac (Ž)

Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu (LJM) Ž 6.7. (na Veliki petak) (Iv 18, 1 – 19, 42) (dio)

Muka Gospodina našega Isusa Krsta po Ivanu. U ono vrijeme: Izađe Isus s učenicima svojim preko potoka Cedrona gdje bijaše vrt, u koji uđe on i učenici njegovi. A Juda, koji ga izdade znadijaše mjesto, jer se Isus često onde sastajaše s učenicima svojim. I Juda uzevši četu i od velikih svećenika i farizeja momke, dođe onamo sa svjetiljkama, zubljama i s oružjem. A Isus, znajući sve što će biti od njega, stupi naprijed i reče im: „Koga tražite?“ Oni Odgovoriše: „Isusa Nazarećanina!“ Govori im Isus: „Ja sam!“ A s njima stajaše Juda, koji ga izdade. Kad im dakle reče: „Ja sam!“ – uzmakoše natrag i padoše na zemlju. Onda ih opet zapita: „Koga tražite?“ A oni rekoše: „Isusa Nazarećanina!“ Odgovori Isus: „Rekoh vam da sam ja. Ako dakle, mene tražite, pustite ove da odu“ – da se ispuni riječ koju reče – „jer, od onih koje si mi dao ne izgubih ni jednoga.“ A Šimun Petar imajući mač izvadi ga i udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu desno uho. A onda reče Isus Petru: „Djeni mač svoj u korice! Čašu koju mi dade Otac, zar da ne pijem?“ Četa, dakle i tisućnik i sluge židovske, uhvatiše Isusa i svezaše ga; i povedoše ga najprije k Ani,, jer bijaše tast Kajfi, koji bijaše Veliki svećenik one godine. A Kajfa bijaše onaj, što dade savjet Židovima: „Bolje je da jedan čovjek umre za puk.“ Za Isusom pak, iđaše Šimun Petar i drugi učenik. A učenik onaj bijaše poznat velikom svećeniku i uđe s Isusom u dvor velikog svećenika. A Petar stajaše vani kod vrata. I izađe, dakle drugi učenik koji bijaše poznat velikom svećeniku, i reče vratarici te uvede Petra. Govori Petru službenica vratarica: „Da nisi i ti od učenika toga čovjeka?“ A on reče: „Nisam.“ A stajahu sluge i momci kod žerave, jer bijaše zima i grijahu se; i Petar stajaše s njima i grijaše se. Veliki svećenik zatim zapita Isusa za učenike njegove i za nauk' njegovu. Odgovori mu Isus: „Ja sam javno govorio svijetu. Uvijek sam naučavao u sinagogi i hramu Gdje se skupljahu svi Židovi. Ništa nisam govorio tajno. Zašto mene pitaš? Pitaj one koji su slušali što sam im govorio. Oni, eto, znaju što sam im govorio.“ A kad ovo reče, jedan od prisutnih momaka dade Isusu zaušnicu govoreći: „Tako li odgovaraš velikom svećeniku?“ Odgovori mu Isus: „Ako sam krivo rekao dokaži da je krivo. Ako li pravo zašto me udaraš?“ I posla ga Ana svezana Kajfi velikom svećeniku. A Šimun Petar stajaše i grijaše se. Rekoše mu dakle: „Da nisi i ti od njegovih učenika?“ A on zataja i reče: „Nisam.“ Reče mu jedan sluga velikog svećenika, rođak onomu kome Petar odsječe uho: „Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?“ Opet Petar zataja i odmah pijetao zapjeva. Tad Isusa povedoše od Kajfe u sudnicu. A bijaše jutro i oni ne uđoše u sudnicu da se ne bi opoganili, nego da bi blagovali Pshu. I izađe Pilat k njima na dvor i reče: „Kakvu tužbu iznosite protiv ovog čovjeka?“ A oni odgovoriše: „Kad ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi.“ Reče im Pilat: „Uzmite ga vi te mu sudite po svom zakonu.“ A Židovi mu rekoše: „Nama nije dopušteno nikoga pogubiti.“ - da se ispuni riječ Isusova koju reče, označujući kakvom će smrti umrijeti. Uđe opet Pilat u sudnicu i pozva Isusa i reče mu: „Jesi li ti židovski kralj?“ Odgovori mu Isus: „Govoriš li to sam od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?“ Odgovori mu Pilat: „Zar sam ja Židov? Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te k meni: što si učinio?“ Odgovori mu Isus: „Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta…“


Brist (BR)

Puče moj (GR) BR 6.8. (Dio)

Puče moj, što učini tebi i u čemu ožalosti tebe odgovori meni.

Ja radi tebe bičevima udarih Egipat s prvorođencima njegovim, a ti mene, predade, da me bičuju.

Puče moj, što učinih tebi i u čemu ožalosti tebe odgovori meni.

Ja izvedoh tebe iz Egipta potopivši faraona u Crveno more, a ti mene predade glavarima svećeničkim.


Ja pred tobom otvorih more, a ti otvori kopljem bok moj.


Brist (BR)

Ispovidite se (GR) BR 6.9. (Dio)

Ispovidite se Gospodinu, jer je dobar. Jer je priveliko milosrđe njegovo. Ispovidite se, Bogu bogova. Jer je priveliko milosrđe njegovo. Ispovidite se Gospodinu gospoda. Jer je priveliko milosrđe njegovo. Koji sam učini čudesa velika. Jer je priveliko milosrđe njegovo. Ispovidite se Bogu neba. Jer je priveliko milosrđe njegovo.

umj.: učinihumj.: ili u čem ožalostih



Vidjeh vodu (ČU) MZ 6.10.

Vidjeh vodu gdje izlazi iz hrama s desne strane, aleluja: I spasiše se svi do kojih dođe ova voda ireći će: aleluja. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Vidjeh vodu gdje izlazi iz hrama s desne strane, aleluja: I spasiše se svi do kojih dođe ova voda i reći će: aleluja.

Drvenik (DR)

Vidjeh vodu (ČU) DR 6.11.

Vidjeh vodu gdje izlazi iz hrama s desne strane, aleluja: I spasiše se svi do kojih dođe ova voda i reći će: aleluja. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Vidjeh vodu gdje izlazi iz hrama s desne strane, aleluja: I spasiše se svi do kojih dođe ova voda i reći će: aleluja.

Miljevci (MI)

Gospin plač – Što ste stali, o misnici (GR) MI 6.12. (Fra P. Knežević) (dio)

Ponukovanje (strofa 1, 2, 3)

Što ste stali, o misnici, što činite redovnici. Što se zgodi, jur vidite zašto, dakle, ne cvilite?

Sad je vrijeme od žalosti, tuge, plača, čemernosti, jer Bog koji sav svjet stvori, uhvaćen je da s' umori.

umj.: svijet


Nije vrime od pivanja, već od tužna uzdisanja, jer krivine hude naše da s' uhvate uzrok daše.

Početak plača – riči pisaoca (strofa 3, 4)

Još za stolom on sjeđaše i nauke njim davaše, kada Juda sam ustade, mislit svima s tim zadade.

U grad odmah tad poteče I glavarim ovo reče.

(„Riječi jude“, strofa 5)

Što rekoste meni dati noćas ću ga vam predati.

(„Riči pisaoca“, strofa 2)

Tada Gospa doma staše, ter u srcu sve predaše, jer predobro znadijaše došlo vri'eme da bijaše.

(„Riječi gospine“, strofa 1)

Nut se, dragi moj, ustavi ter mi zbiljne glase pravi, što se od Sinka moga zgodi gdje je, štol' se njem dogodi?

(„Riječi isusove“ strofa 1)

Kad odgovor, suče, želiš: Božji Sin sam! – pravo veliš! ovako ti odgovaram, i znaj dobro, da ne varam.


Gospin plač – Vrime došlo (GR) MZ 6.13. (Fra P. Knežević) (dio)

Vrime došlo jur budući da Sin Božji - hotijući – same svoje rad ljubavi svoj vik svrši, svit ostavi.

umj.: uhvati


Htide prije s učenicin, svojin virnin naljednicim, u ljubavi večerati i jaganjca blagovati.

Još za stolon on siđaše i nauke njim davaše, kada Juda sam ustade, mislit svima s tim zadade.

U grad odmah tad poteče i glavarin ovo reče:

Promina (PR)

Gospin plač – Poslušajte, braćo mila (ČU) PR 6.14. (dio)

Poslušajte, braćo mila, muku gorku Gospodina, isukrsta Božjeg Sina, koju rado za nas prima.

Rad našega vazda mira on na križu sad umira. vi pošteni redovnici, Isusovi nasljednici.

Sada crkve porušite, za Isusom vi tužite, i puk na plač probudite, za Isusom svi cvilite.

I vas molju, pravovirni, poslušajte srcem smirni od Marije tešku tužbu, ter plačite s njom u družbu.

Sve stvorenje Gospu združi tresući se s njom u tuzi. Jere Gospa sve predaše ter cvileći pogledaše.

Kakve hoće čuti glase od Isusa ki nas spase, eto Ivan cvileć teče, kako mrtva Gospa kleče.

umj.: A tot


Kad Ivana zgleda plačna, obrani ju rana mračna, kad joj plačno uzgovori, pade Gospa ničce doli.

Promina (PR)

Gospin plač – Poslušajte, braćo mila (ČU) PR 6.15. (dio)

Poslušajte, braćo mila, muka gorka Gospodina, Isukrsta Božjeg Sina, koju rado za nas prima.

Majke Božje čujte tužbu, s njom činite plačnu družbu.

Promina (PR)

Gospin plač – (ČU) PR 6.16. (dio)

Jer predobro znadijaše došlo vrime da bijaše.

Tužna Mati da s'uputi ode plačuć plač preljuti.

I na smrt bi problijedila kad krvi kap vidjela.

Šibenik ― Franjevački samostan sv. lovre (ŠI)

Gospin plač – Poslušajte, braćo mila (ČU) ŠI 6.17. (dio)

(„Riči pisaoca“, str. 14, strofa 2,3,4)

Jer premda je duša spravna, nevoljna je put mlohava.

Ovo netom on izreče, vrativši se opet kleče; tad od Oca primi svoga poklisara nebeskoga.


Koji smjerno pozdravi ga i prejako pokrijepi ga.

(„Riči pisaoca“, str. 16, strofa 5, ― str. 17, strofa 4)

Kad ču Gospa tužne glase, od žalosti uzdrhta se i ništa mu tad ne reče, već na zemlju suzna kleče.

A kad Gospi svjest se vrati, sestrama se tad obrati. ter započe suze liti i ovako govoriti:

(„Riječi gospine“, str. 17, strofa 5)

Ah, moj Bože, bolna ti sam, sestre mile, tužna ti sam! Ove glase čuvši sada, kako mili sin moj strada!

(„Riči pisaoca“, str. 23, strofa 5)

Usta sveta tad otvori I ovako odgovori:

(„Riječi isusove“ str. 23-24, strofa 6)

Kad odgovor, suče želiš: „Božji Sina sam!“ ― pravo veliš!

Ovako ti odgovaram, i znaj dobro, da ne varam.

(„Riči pisaoca“, str. 26, strofa 4)

Tad i Majka posrćući za njim pođe sve plačući.

Radošić (RA)

Gospin plač – Vrijeme došlo (GR) RA 6.18. (Fra P. Knežević) (dio)

Vrijeme došlo jer budući, Da Sin Božji hotijući same naše rad ljubavi svoj vijek svrši svit ostavi.


Htjede prije s učenicim, svojim vjernim nasljednicim, u ljubavi večerati i jaganjca blagovati.

Još za stolom on sjeđaše i nauke njim davaše, kada Juda sam ustade, mislit svima s tim zadade.

SlAVlJE SVETACA (7)

M a r i j a n s k i n a p j e v i

Sumartin (S)

Tebe Majku Božju hvalimo (VU) S 7.1. (Zahvalna pjesan Bl. Dj. Mariji — Pjeva se u ophodu slikom Blažene Djevice.)

Tebe Majku Božju hvalimo, tebe Mariju Djevicu ispovijedamo. Tebe nebeskog Oca kćer sva zemlja poštuje.

(Daljnji tekst pjevač kazivač nije pjevao.)

Tebi svi anđeli i arkanđeli, tebi sva poglavarstva nebeska služe. Tebe sve vlasti i višnje kreposti, tebe sva gospodstva nebeska slušaju. Tebe sva prijestolja, tebe kerubini i serafini radosni dvore. Tebi svi anđeoski stvorovi, ugodnim glasom vapiju. Sveta, sveta, sveta Marijo, Majko Božja i Djevice. Puna su nebesa i zemlja, veličanstva slave ploda utrobe tvoje. Tebe slavni skup apostola, Majkom Stvoritelja pohvaljuje. Tebe bijela vojska mučenika, Kristovu roditeljicu proslavlja. Tebe slavna četa ispovjednika, hramom svetoga Trojstva nazivlje.

zab.: vječnog


Tebe ljubežljivo kola svetih djevica, svoga djevstva i poniženstva izgledom propovijeda. Tebe po svem okolišu zemaljskomu sveta Crkva zazivljući štuje, Majku Božjega veličanstva. Časnu i pravu roditeljicu kralja nebesa. Svetu također i slatku i blagu. Tebe sve strane nebeske kraljicu slave časte. Ti, anđeoska Gospođa, Ti, vrata od raja. Ti, ljestve kraljevstva nebeskoga, Ti, prebivalište kralja slave. Ti, korablja pomilovanja i milosti, Ti, vrutak milosrđa. Ti, utočište grješnika, Ti, Majka Spasitelja. Ti, da oslobodiš prognana čovjeka, Božjega si Sina u utrobu primila. Po njemu predobiven neprijatelj stari, otvorena su vjernim kraljevstva nebeska. Ti uz tvoga Sina sjediš ob desnu Oca. Ti njega za nas moli, o Gospođo, koji nas ima doć suditi. Tebe dakle molimo, sluge tvoje pomozi, Koji smo neprocijenjenom Krvlju Sina tvoga otkupljeni. Učini, blaga Djevice Marijo, da se k tvojim slugam u slavi pribrojimo. Sahrani puk tvoj, o Gospođo, Da budemo dionici baštinstva Sina tvoga. I vladaj s nama, i čuvaj nas u vijeke. Mi želimo hvaliti te u vijeke, bogoljubnom mišlju i glasom. Po sve dneve, tebe, o Marijo, zahvalni pozdravljamo. Dostoj se, slatka Marijo, sad i vazda bez grijeha nas sačuvati. Smiluj se blaga nama, smiluj se nama. Budi milosrđe tvoje veliko vrhu nas, koji u te, Marijo Djevice, ufamo. U tebe, preslatka Marijo, ufamo, Ti nas brani i čuvaj u vijeke. Amen.

zaob.: o

zaob.: dane


S v e ta č k i n a p j e v i

Šibenik ― Franjevački samostan sv. lovre (ŠI)

Sv. Anti Padovanskom (ČU) ŠI 7.2.

Ak' od Ante tražiš čuda: Bič, smrt, tugu on ustavlja, Napasnika goni huda Bolne krijepi i ozdravlja.

Mora i kopna svaka sila Moć njegove sluša vlasti, Stvari, život, uda čila On izbavlja od propasti.

Bast ― Baška Voda (Š)

Sv. Nikoli (ČI) Š 7.3.

Gospodnji sluga, Nikola naš sveti, Koga po svijetu štuju, hvale puci, Daj nam zaslužit veselo unići U rajske dvore.

Smjeran bo ići blagostiv i mudar, Trijezan, pravedan, neporočna žića, Dokle mu dušu oživljaše sveta Tjelovna uda.

Stog naše društvo pripravlja mu slavu Veselo pjeva i prijazne psalme, Da blago nama molitvom pomaže U svako vrijeme.

Slava, čast i moć Bogu trojednome, Što s prijestolja se rajskog blistajući Upravlja slavno silnim stvorovima Čitavog svijeta. Amen.

Veliko brdo (D)

Veselo slaveć — Himan sv. Jeronimu (ČI) D 7.4.

Veselo slaveć blagdan velikoga Naučitelja i k tom zaštitnika, Zemlja se s nebom združuje i pjeva Pjesme nebeske.

387TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČU 1998., ČI 2013.

Primi, o diko dičnih učitelja, Klikući narod, glasne hvalospjeve I milostivan napuni nam grudi Darima svetim.

Krivovjerstvo si snažnom tjero riječju, I otrovnicu guju paklenjaču, Sa zemlje tjeraj i pokazuj njemu Himbenu pakost.

Zavjeta starog i novoga Pismo Vješto u jezik rimski prenoseći Učiš nas živjet, ko što od nas traže Zakon i vjera.

Tvrđavo snažna tla dalmatinskoga, Pomozi puku, koji pomoć moli, Sve, što te časte kao zaštitnika, Obilno daruj.

Hvaljen i slavljen neka bude Otac I Sin mu, koji palu zemlju spasi, Svetomu Duhu isto takvom pjesmom Pjevamo slavu. Amen.

Veliko brdo (D)

Imanje, časti, naslado — Himan sv. Jeronimu (ČI) D 7.5.

Imanje, časti, naslado I oholosti vijeka tog, Što koristi vam mamiti Hitrinama Jeronima?

On hrleć tragom Kristovim Sa zgražanjem vas prezire I dičnim bijegom dobitnik Porazuje vas do kraja.

Duh njegov kuša čistije S nebesa dane radosti U svetoj špilji Betlemskoj, U kojoj se je sakrio.

Prem zatvoren u tijelu još, Sam boraveć sa Svevišnjim, Od silne nošen ljubavi Put neba žarak polijeće.


Tu onom višnjom svjetlošću I Duhom Svetim napunjen Krvovjernički tjera mrak I sveto živjet uči svijet.

Crkveno sunce žarano S visina rajskih milostiv Sved riječju, perom, primjerom Zaštićuj puk što moli te.

Trojedinomu Svevišnjem Nek bude slava vječita, On srca nek umekša nam I ljubavlju ih raspali. Amen.

NAPJEVI ZA SPROVOD (8)

Sumartin (S)

O f i c i j ( s l u ž b a ) z a m r t v e i s p r o v o d p o k o j n i k a

Na jutarnji (na jutrenji)

Kralju kojemu sve živi, (VU) S 8.1. (Pozivnik: Kralju kojemu sve živi, Psalam 95/94): Dođite, zapjevajmo Gospodu)

Kralju, kojemu sve živi, dođite poklonimo se. Kralju, kojemu sve živi, dođite poklonimo se.

(Ps.) Dođite, zapjevajmo Gospodu, radujmo se Bogu Spasitelju svojemu: uranimo pred lice njegovo sa hvalom, i u pjesmama radujmo se njemu.

Kralju kojemu sve živi, dođite, poklonimo se.

Jer je Gospod velik Bog, i Kralj velik nad svim bogovima: i ne odbija Gospod puk svoj: Jer su u ruci njegovoj svi kraljevi zemaljski, i visine gorske on gleda.


pogr.: krajevi


Jer njegovo je more, i on ga je stvorio, i kopno su načinile ruke njegove: dođite, poklonimo se, padnimo nice pred Bogom: plačimo pred Gospodinom, koji nas je stvorio, jer je on Gospod Bog naš; a mi smo puk njegov, i ovce pastve njegove.


Danas, kad čujete glas njegov, nemojte da otvrdnu srca vaša, kao kad se pobuniste u dan iskušanja u pustinji: gdje me iskušaše oci vaši: gledaše i vidješe djela moja.


Četrdeset godina bio sam s narodom ovim, i rekoh: Ovi vazda lutaju srcem; a oni ne spoznaše pute moje, za to im se zakleh u srdžbi svojoj, da ne će ući u pokoj moj.


Pokoj vječni daruj njima, Gospode, i svjetlost vječna sv'jetlila njima.


Kralju, kojemu sve živi, dođite, poklonimo se.

Upravi, Gospode (VU) S 8.2. (na Jutarnji na I. noćnici, Antifona i Psalam 5)

Upravi, Gospode Bože moj, pred licem tvojim put moj.

(Ps.) Čuj, Gospode, riječi moje: razumi vapaj moj! Pazi na glas molitve moje, Kralju moj i Bože moj. Jer se tebi molim: Gospode, ujutro slušaš glas moj. Ujutro stojim pred tobom i gledam: jer si ti Bog, koji neće bezakonja.

umj.: Gospodm

zaob.: stado, paša


I pokraj tebe ne može stajati zlikovac: niti će pred očima tvojim ustrajati nepravedni. Mrziš sve, koji rade zlo: satrt ćeš sve, koji govore laž. Krvopioca i himbenika prezret će Gospod: a ja po velikomu milosrđu tvome. Ući ću u dom tvoj: klanjat ću se u svetom hramu tvojem u strahu tvome. Gospode, vodi me u pravdi tvojoj: radi neprijatelja mojih upravi pred licem tvojim put moj. Jer nema u ustima njihovim istine: srce im je isprazno. Grlo im je grob otvoren, jezikom svojim dvoliče: sudi im, Bože! Neka odustanu od pomisli svojih, za mnoga bezakonja njihova obori ih, jer uvrijediše tebe, Gospode. Pa će se radovati svi, koji se u te ufaju, do vijeka će pjevati, jer ćeš ti biti s njima. Slavit će se u tebi svi, koji ljube ime tvoje: jer ti blagoslivaš pravednika. Gospode, kao štitom milosti svoje ti si nas okrunio. Pokoj vječni daruj njima, Gospode. I svjetlost vječna svjetlila njima.

Upravi, Gospode Bože moj, pred licem tvojim put moj.

Š t e n j e I .

Prosti mi, Gospode (VU) S 8.3. (na Jutarnji na I. noćnici, Štenje I., Job 7, 16 – 21)

Prosti mi, Gospode: jer su ništa dani moji. Što je čovjek, da ga samo cijeniš? Ili što prislanjaš uza nj srce svoje? Pohađaš ga za rana i iznenada iskušavaš njega? Dokle me nećeš poštjediti, i pustiti me, da progutam slinu svoju? Sagriješio sam; što ću ti učiniti? O čuvaru ljudski? Zašto si me postavio naprotiv tebi, te sam postao samome sebi težak? Zašto ne digneš grijeh moj,

zaob.: krvopiju i varalicu

zab.: poštedjeti

umj.: činiti

391TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1997., ČU 2013.

i zašto ne ukloniš bezakonje moje? Evo sad ću leći u prah; i ako me sutra potražiš, neće me biti. ………………..

Vjerujem da otkupitelj moj živi i da ću u posljednji dan uskrsnuti iz zemlje. I u tijelu mojem vidjeti ću Boga Spasitelja. Ja sam vidjet ću ga, a ne drugi i oči će moje gledati. I u tijelu mojem vidjet ću Boga Spasitelja svoga.

Š t e n j e I I I .

Ruke su me tvoje učinile (VU) S 8.4. (na Jutarnji na I. noćnici, Štenje III., Job 10, 8 – 12)

Ruke su me tvoje učinile, i umijesile svega naokolo. Pa kako naglo sunovraćaš mene? Spomeni se, molim te, da si me od gliba učinio, i da ćeš me u prah obratiti. Nijesi li me kao mlijeko izmuzao i kao sir usirio? Kožom i mesom zaodio si mene, kostima i žilama sklopio si mene. Životom i milosrđem obdario si me, i pohođenje tvoje čuvalo je duh moj.

S p r o v o d p o k o j n i k a


Čitanje (Štenje Knjige sv. Pavla apostola Rimljanima) (ČU) MZ 8.5. (Rim 14,7 – 9. 10b – 12)

Braćo! Nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire. Doista, ako živimo, Gospodinu živimo. i ako umiremo, Gospodinu umiremo. Živimo li, dakle, ili umiremo – Gospodinovi smo. Ta Krist zato umrije i oživje da Gospodar bude i mrtvima i živima.

zaob.: zaodjeo


Svi ćemo stati pred sudište Božje. Ta pisano je: Života mi moga, govori Gospodin, prignut će se preda mnom svako koljeno, i svaki će jezik dati slavu Bogu. Svaki će, dakle, od nas za sebe Bogu dati račun.

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)

Evanđelje (GR) F 8.6. (Evanđelje po Ivanu Iv 11, 21–27) (na misi Dušnog dana i na sprovodu)

Gospodin s vama. I s duhom tvojim. Čitanje svetoga Evanđelja po Ivanu. Slava tebi, Gospodine. U ono vrijeme reče Marta Isusu: „Gospode, da si ti bio ovdje brat moj ne bi bio umro. Ali i sada znam: što god zaišteš od Boga, da će ti dati.“ Kaza joj Isus: „Uskrsnut će brat tvoj!“ Reče mu Marta: „Znam da će uskrsnuti o uskrsnuću, u posljednji dan.“ Reče joj Isus: „Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada. Vjeruješ li ovo?“ Odgovori mu: „Da Gospode! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, Onaj koji dolazi na ovaj svijet!“

N a p o h va l a m a i n a s p r o v o d u

Sumartin (S)

Smiluj se meni, Bože (VU) S 8.7. (Psalam 51/50 Smiluj se meni, Bože) (na Pohvalama i na sprovodu)

(Ps.) Smiluj se meni, Bože, po velikomu milosrđu svojemu. I po mnoštvu smilovanja svojega, izbriši zloću moju. Još više operi me od zločina mojega: i od grijeha mojega očisti mene. Jer zločin svoj ja poznajem: i grijeh moj proti meni je vazda. Tebi samome zgriješih i zlo pred tobom učinih: da se nađeš pravedan u riječima svojim, i dobiješ, kad te sude.

393TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2013., VU 1997.

Evo bo, u zloći začet jesam: i u grijesima zače mene mati moja. Jer, eto si istinu obljubio: skrovitu i otajnu mudrost svoju očitovao si meni. Oškropi me isopom i očistit ću se: operi me, i postat ću bjelji od snijega. Daj mi, da slušam radost i veselje: i uzigrat će kosti ponižene. Odvrati lice svoje od grijeha mojih: i sve opačine moje zbriši. Srce čisto stvori u meni, Bože: i duh prav obnovi u grudima mojim. Ne odbaci me od lica svoga: i duh svoj sveti ne uzmi od mene. Vrati mi radost spasenja svoga: i duhom jakim ukrijepi me. Učit ću grješnike pute tvoje: i bezbožnici k tebi će se obratiti. Oslobodi me o d krvi, Bože, Bože,spasenja mojega, i jezik će moj slaviti pravdu tvoju. Gospode, otvori usne moje: i usta će moja naviještati hvalu tvoju. Jer da si hotio posvetilište, bio bih ga doista prikazao: ali žrtvama ti se ne naslađuješ. Posvetilište je Bogu duh skrušen: srce skrušeno i poniženo, Bože nećeš odbaciti. Dobrostiv budi, Gospode, Po blagoj volji svojoj Sionu: da se sagrade zidovi Jerusalemski. Tada ćeš primiti posvetilište pravde prinose i žrtve: tada će na žrtvenik tvoj stavljati junčiće.

Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne (VU) S 8.8. (na odrješenju mrtvih)

Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni: Kad se stanu kretati nebesa i zemlja: Dok budeš dolazio suditi svijet ognjem.

(Daljnji tekst pjevač kazivač nije pjevao.)

Ustreptao sam ja, i strašim se, dok dolazi pretresanje i buduća srdžba. Kada se stanu kretati nebesa i zemlja. Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje,

umj.: sam


dan velik i gorak jako. Dok budeš dolazio suditi svijet ognjem. Pokoj vječni daruj im, Gospode, i svjetlost vječna svjetlila njima. Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni: Kad se stanu kretati nebesa i zemlja: Dok budeš dolazio suditi sv'jet ognjem. Gospode, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospode, smiluj se. Oče naš…(nastavak molitve zbor i vjernici govore tiho.) I ne uvedi nas u nas u napast. Nego izbavi nas od zla. Od vrata paklenih. Izbavi, Gospode, dušu njegovu (njezinu). Počivao(la) u miru. Amen. Gospode, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi neka dođe. Gospod s vama. I s duhom tvojim.

Pomolimo se.

Gospode, komu je vlastito smilovati se vazda i oprostiti: ponizno te molimo za dušu sluge tvojega (službenice tvoje) N…, kojoj si danas zapovjedio, da se preseli s ovoga svijeta, da ju ne izručiš neprijatelju, niti zaboraviš do svršetka, nego da zapovjediš svetim Anđelima, neka je prime i povedu u rajsku otadžbinu: pak za to, što je u tebe ufala i vjerovala, da ne podnese paklenih muka, nego zadobije vječno veselje. Po Kristu Gospodu našemu. Amen.

Brist (BR)

Oslobodi mene, Gospode (GR) BR 8.9. (na Odrješenju mrtvih)

Oslobodi mene, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni, Kada se imaju krećati nebesa i zemlja, Kada dođeš suditi svijet po ognju.

Uzdrhtao sam ja i strašim se dok dolazi pretresanje i buduća srdžba.

Kada se stanu kretati nebesa i zemlja.

Kada se imaju krećati nebesa i zemlja


Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje, dan velik i gorak jako.

Kada dođeš suditi svijet po ognju.

Oslobodi mene, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni: Kada se imaju krećati nebesa i zemlja, Kada dođeš suditi svijet po ognju.

Brist (BR)

U raj poveli te anđeli (GR) BR 8.10. (Antifona)

U raj poveli te anđeli: Na dolasku tvome primili te mučenici i odveli te u sveti grad Jeruzalem. Zbor anđeoski te primio, i s lazarom nekoć ubogim Pokoj vječni imao.

HVAlOSPJEVI NA KRAJU MISE (9)


Hvalospjev nakon mise — (GR) MZ 9.1. Budi hvaljeno, Srce Isusovo, Srce Marijino, Ti se smiluj

Budi hvaljeno posve vrime Isusa i Marije i Jozipa slavno ime. Isusa i Marije i Jozipa slavno ime.



Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj. Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

zaob.: Josipa


Srce Marijino, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj. Srce Marijino, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Ti se smiluj, ti nam prosti Što sagriš'mo od mladosti. Amen.

Promina (PR)

Hvalospjev nakon mise — (ČU) PR 9.2. Budi hvaljeno po sve vrime, Ti se smiluj

Budi hvaljeno po sve vrime Isusa i Marije, Josipa slavno ime. Isusa i Marije, Josipa slavno ime.



Ti se smiluj, ti nam prosti, Što sagrješ'mo od mladosti. Sine Božji, budi hvaljen Po sve vjeke vjeka. Amen.

Miljevci (MI)

Hvalospjev nakon mise — (GR) MI 9.3. Budi hvaljeno po sve vrime, Ti se smiluj

Budi hvalj'no u sve vrime Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Isusa i Marije i Josipa slavno ime.



Ti se smiluj, ti nam prosti, Što sagriš'mo od mladosti. Amen.


Banjevci (BA)

Hvalospjev nakon mise — (GR) BA 9.4. Budi hvaljeno, Ti se smiluj, Srce Isusovo, Srce Marijino,

Budi hvaljeno po sve vrime Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Isusa i Marije i Josipa slavno ime.


Ti se smiluj, ti nam prosti Što sagrješ'mo u mladosti. Amen.

Srce Isusovo, užeženo ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Srce Marijino, užeženo ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Rupe (RU)

Hvalospjev nakon mise — (GR) RU 9.5. Budi hvalj'no po sve vrime, Ti se smiluj, Srce Isusovo, Srce Marijino

Budi hvalj'no po sve vrime Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Isusa i Marije i Josipa slavno ime.

Budi hvalj'no po sve vrime Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Isusa i Marije i Josipa slavno ime.

Ti se smiluj, ti nam prosti, Što sagrješ'mo u mladosti. Amen.

Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj. Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Srce Marijino, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj. Srce Marijino, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

umj.: sagriješismo


Radošić (RA)

Hvalospjev nakon mise — (GR) RA 9.6. Budi hvaljeno po sve vrime, Ti se smiluj




Ti se, Bože, smiluj, ti nam prosti, Što sagrješismo u mladosti. Amen.

Pakovo selo (PS)

Hvalospjev nakon mise — (ČU) PS 9.7. Budi hvaljeno po sve vrime, Srce Isusovo Srce Marijino, Slatk' Isuse

(Početak - nedostaje) …posve vrime Isusa i Marije i Jozipa slavno ime.

Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Srce Marijino, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Srce Isusovo, užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

Slatk' Isuse, ti nam prosti, Što sagrješmo u mladosti. Amen.

lećevica (LE)

Hvalospjev nakon mise — (ČU) LE 9.8. Budi hvaljeno po sve vrime, Ti se smiluj

Budi hvaljeno posve vrime Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Isusa i Marije i Josipa slavno ime.


399TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2013., ČU 2006., 2009., 2013.


Ti se smiluj, Bože, ti nam prosti, Što sagrješismo u mladosti. Amen.

OSTAlI PARAlITURGIJSKI NAPJEVI (10)

Radošić (RA)

Litanije Svih Svetih (dio) (GR) RA 10.1.

Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Kriste, čuj nas. Kriste, čuj nas. Kriste, usliši nas. Kriste, usliši nas. Oče nebeski, Bože, smiluj se nama. Sine, otkupitelju svjeta, Bože, smiluj se nama. Duše Sveti, Bože, smiluj se nama. Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj se nama. Sveta Marijo, moli za nas. Sveta Bogorodice, moli za nas. Sveta Djevo djevica, moli za nas. Sveti Mihovile, moli za nas. Sveti Gabriele, moli za nas. Sveti Jure, moli za nas. Milostiv budi, oprosti nam, Gospodine

Jaganjče Božji, koji uzimaš grijehe svjeta, oprosti nam, Gospodine Jaganjče Božji, koji (od)uzimaš grjehe svijeta, usliši nas, Gospodine. Jaganjče Božji, koji (od)uzimaš grjehe svijeta, smiluj se nama.

Promina (PR)

Litanije Svih Svetih (ČU) PR 10.2. (dio)

Sveta Marijo, moli za nas. Sveti Mihovile, moli za nas. Sveti Marko,, moli za nas.

lok.: Mihaele

umj.: oduzimaš


Miljevci (MI)

Hvaljen Isus, dvor nebeski (GR) MI 10.3. (pjesma na ulazu u crkvu)

Hvaljen Isus, dvor nebeski u tebi je križ anđeoski.

Križu ću se pokloniti, Bogu ću se pomoliti.

Na me voda, s mene grisi, sveti Petre ti odriši.

I ta tvoja slavna ruka, koja stoji iznad puka.


Anđeoski pozdrav na kraju mise (ČU) MZ 10.4.

Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. I ona je začela po Duhu Svetomu.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, ti jesi među ženam blagoslovljena i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike sada i u na času smrti naše. Amen.

Evo službenice Gospodnje. Neka mi bude po rječi tvojoj.

Zdravo Marijo…,

(Ostali dio molitve manjka.)


Oče naš (GR) MZ 10.5.

Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje. priđi kraljevstvo tvoje budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji.


Kruh naš svagdanji daj nam danas i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

Zdravo Marijo

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom, ti jesi među ženama blagoslovljena i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grišnike sada i u vrime smrti naše. Amen.

Slava Ocu

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vike vikova. Amen.

V I I I . R E D O S l I J E D O B l I K A

405OBlICI NAPJEVA (PREMA VRSTAMA TEKSTA) I NJIHOVA ZASTUPlJENOST

Oblici napjeva (prema vrstama teksta) i njihova zastupljenost

Naziv oblika i počeci tekstova primjera Napjev na stranicama Tekst na stranicama

nAPJEVI nEPROMJEnLJIVIH dIJELOVA MISE (CANTUS ORDINARII MISSAE)

Gospodine, smiluj se (Kyrie)

Gospodi, pomiluj 13 323

Gospodine, smiluj se 21, 26, 36, 52, 60, 66, 73, 81,

89

325, 326, 327, 330, 331, 332, 334, 336,

337

Gospodine, smiluj se (na misi za mrtve ― Ad Missam pro Defunctis) 100 340

Slava (Gloria)

Slava na višnji Bogu 14 323

Slava Bogu na visini 22, 27, 38, 53, 61, 68, 74, 82,

90

325, 326, 327, 330, 332, 333, 334, 336,

338

Vjerujem (Credo)

Vjeruju 16 324

Vjerujem u jednoga Boga 43, 70, 84, 96 328, 333, 336, 339

Svet (Sanctus)

Svet, svet, svet 24, 31, 48, 57, 64, 71, 78, 87,

92, 105

325, 326, 330, 331, 332, 334, 335, 337,

338, 342

Blagoslovljen (Benedictus)

Blagoslovljen koji dolazi 24, 31, 48, 57, 64, 71, 78, 87,

92, 105

325, 326, 330, 331, 332, 334, 335, 337,

338, 342

Jaganjče Božji (Agnus Dei)

Aganjče Božji (staroslavenski) 20 324

Jaganjče Božji 25, 33, 49, 58, 65, 72, 79, 87,

94 ,106

326, 327, 330, 331, 332, 334, 335, 337,

339, 342



nAPJEVI PROMJEnLJIVIH dIJELOVA MISE (CANTUS PROPRII DE TEMPORE)

Ulazna pjesma (Introitus)

Pokoj vječni (Requiem aeternam) 99 340

Pjesma na stepenicama (Graduale)

Gospodine, Gospodine naš (Domine, Dominus noster) 42 328

Posljednica (Sequentia)

Dan od gnjeva (Dies irae) 103 341

Puna tuge (Stala Majka―Stabat Mater) 147 — 148 371 — 373

Prikazanje (Offertorium)

Pokoj vječni (Requiem aeternam) 104 341

Pričesna (Communio)

Svjetlost vječna (lux aeterna) 106 342

ČITANJA I EVANĐElJA (lECTIONES ET EVANGElIA) ČITANJA NA MISI (lECTIONES AD MISSAM)

Poslanice apostola Pavla (Epistolae Pauli Apostoli)

Rim 5, 1 – 2 5―8 (3. korizmena nedjelja ― Dominica III. in Quadragesima) 109 343

Rim 14, 7―9. 10b―12 (na svagdašnjim misama za mrtve ― in Missis Quotidianis Defunctorum) 188 391

1 Kor 15, 51―58 (na misi za mrtve ― in Missa pro Defunctis) 101 341

1 Kor 10, 6―13 (2. nedjelja kroz godinu „B“ ― in Dominica secunda „A“) 40 328

1 Kor 5, 6―9 (Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega ― in Dominica Resurrectionis) 111 343

Ef 2, 4―10 (4. korizmena nedjelja ―Dominica IV. in Quadragesima) 76 335

407OBlICI NAPJEVA (PREMA VRSTAMA TEKSTA)I NJIHOVA ZASTUPlJENOST


Fil 2, 5―11 (na nedjelju Cvjetnicu ― in Dominica in Palmis) 149 373

Tit 2, 11―15 (Božić: Misa polnoćka ― Nativitas Domini ― Missa in nocte 112 343

Mudrosne Knjige (libri Sapientiae)

Izr 8, 22 ―25, 35 (Svetkovina Presvetog Trojstva ― Festum SS. Trinitatis) 107 342

OSTAlA ČITANJA (AlIAE lECTIONES)

Knjiga o Jobu (liber de Job)

Job 7, 16―21 (I. Štenje na Jutrenji u Oficiju/ Časoslov za mrtve ― in Officio Defunctorum ad Matutinum) 185 390

Job 10, 8―12 (III. Štenje na Jutrenji u Oficiju/ Časoslov za mrtve ― in Officio Defunctorum ad Matutinum) 187 391

Štenje IV. O Psalmu 54. r. 1. (Iz razlaganja svetoga Augustina Biskupa o Psalmima (Ex Tractatu Sancti Augustini Episcopi super Psalmos) 151 373

Homilija Knj. 202 gl. l. (Homilija svetog Ambroza Biskupa (Homilia sancti Ambrosii Episcopi) 128 354

EVANĐElJE (EVANGElIUM)

po Ivanu, 11, 21―27 (na svagdašnjim misama za mrtve ― in Missis Quotidianis Defunctorum) 190 392

Muka Gospodina našega Isusa Krista 157 377po Ivanu, 18, 1―19. 42 (samo djelomično)

(Passio D. N. Jesu Christi secundum Joannem, 18, 1―19. 42, partim modo)

ANTIFONE I RESPONZORIJI (ANTIPHONAE ET RESPONSORIA)

Upravi, Gospode (Dirige, Domine) 185 389

Oslobodi me, Gospodine (libera me, Domine) 192, 193 393, 394

Od onih koji ustaju na me (Ab insurgentibus in me) 156 375

U raj poveli te anđeli (In paradisum deducant) 195 395

Poškropi me (Asperges me) 35, 80 327, 335

Vidjeh vodu (Vidi aquam) 172, 173 379



HIMNI (HYMNI)

Usta moja (Pange lingua) 153 — 155 374

Tebe Boga hvalimo (Te Deum laudamus) 130 354

PSAlMI (PSAlMI)

Redni broj Početne riječi

5 Upravi, Gospode (Verba mea auribus percipe, Domine) 185 389

8 Gospodine, Gospodine naš (Domine, Dominus meus) 42 328

51 (50) Smiluj mi se, Bože (Miserere mei Deus) (na obredu Sprovoda ― in Exsequiis) 192 392

59 (58) Izbavi me od neprijatelja mojih (Eripe me de inimicis meis) 42, 156, 328, 375

95 (94) Dođite zapjevajmo Gospodinu (Venite, exultemus Domino) 125, 183 352, 388

98 (97) Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (Cantate Domino canticum novum) 126 353

136 (135) Ispovidite se Gospodinu (Confitemini Domino) 171 378

ZAZIV (INVITATORIUM)

Isukrst nam se porodi (Christus natus est nobis) 125 352

Kralju kojemu sve živi (Regem cui omnia vivunt) 183 388

OSTAlI RAZlIČITI NAPJEVI (CETERI CANTUS VARII)

Liturgijski napjevi (Cantus liturgici)

Prijekori (Improperia), Puče moj na Veliki petak ― (Popule meus, in Feria VI. In Passione et Morte Domini) 169 378

Na odrješenju mrtvih (Ad absolutionem mortuorum) Oslobodi me, Gospode ― Responzorij (libera me, Domine ― Responsorium) 192 — 194 393— 395

Paraliturgijski napjevi (Cantus paraliturgici)

Gospin plač, na Veliki petak (Planctus BMV)

Što ste stali, o, misnici (P. Knežević) 174 379

409OBlICI NAPJEVA (PREMA VRSTAMA TEKSTA)I NJIHOVA ZASTUPlJENOST


Vrime došlo (P. Knežević) 176 380

Poslušjte, braćo mila, gorku muku Gospodina (Verši od muke Isusove ― T. Babić) 177 381

Jer pre dobro znadijaše (P. Knežević) 178 382

Jer premda je duša spravna (P. Knežević) 178 382

Pjesma uz klanjanje križu (na Veliki petak)

Ispovidite se 171 378

PJEVANE MOlITVE (ORATIONES CANTATAE)

litanije Svih Svetih (Omnium Sanctorum) 208 — 210 399

OSTAlI NAPJEVI NA MISI (CETERI CANTUS AD MISSAM)

Sveopća vjernička molitva ― Oratio omnium fidelium 46 329

Bože, daj mir, jedinstvo

Poziv na iskazivanje hvale

Pred početak Predslovlja (Praefacio)

Gospodin s vama, Gore srca, Hvalu dajmo 47 329

Završetak popričesne molitve i otpust na kraju mise

[...] Otac i Sin i Duh Sveti. Amen 51 330

……………………………….

(Druga varijanta)

Koji s tobom živi i kraljuje u vijeke vjekova.Amen.Gospodin s vama.I s duhom tvojim.Blagoslovio vas svemogući Bog,Otac i Sin i Duh Sveti.Amen.Idite u miru.Bogu hvala.



PUČKE CRKVENE POPIJEVKE (CANTIONES POPUlARES ECClESIASTICAE)

Božićne pjesme (Tempore Nativitatis Domini)

Klanjam ti se, kraljiću 131 355

U se vrime godišta 132 — 138 356 — 363

Spavaj, spavaj, Ditiću 139 — 140 364 — 365

O, preslavna betlemska štalica 141 365

Veseli se, Majko Božja 142 365

Korizmene pjesme (Tempore Quadragesimae)

Ja se kajem, Bože mili 143 — 146 366 — 370

Euharistijske pjesme (Cantiones eucharisticae)

Zdravo tilo Isusovo, Zdravo krvi Isusova 114 — 124 344 — 352

Marijanske pjesme (Cantiones marianae)

Tebe Majku Božju hvalimo (Te Mater Dei laudamus) 180 384 — 385

Pjesma svecima (Cantiones sanctorum)

Ako od Ante tražiš čudesa 180 386

Gospodnji sluga — Himan sv. Nikoli 181 386

Veselo slaveć — Himan sv. Jeronimu 182 386

Imanje, časti, naslado — Himan sv. Jeronimu 182 387

Hvalospjev nakon mise

Budi hvaljeno po sve vrime 196 — 207 395 — 399

Ostale paraliturgijske pjesme

Hvaljen Isus, kor nebeski 210 400

Anđeoski pozdrav 211 400

Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu 212 400

I X . P O P I S I

413POPIS GRAĐE PREMA POJEDINIM lOKAlITETIMA (ABECEDNIM REDOSlIJEDOM)

Popis građe prema pojedinim lokalitetima (abecednim redoslijedom)

Napjev na stranicama Tekst na stranicama

BANJEVCI (BA)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (BA 1.)

BA 1.1. Gospodine, smiluj seBA 1.2. SlavaBA 1.3. VjerujemBA 1.4. SvetBA 1.5. Jaganjče Božji

EUHARISTIJSKE PJESME (BA 3.)

BA 3.8. Zdravo tilo Isusovo Zdravo krvi Isusova

BOŽIĆNE PJESME (BA 4.)

BA 4.10. U se vrime godištaBA 4.16. Spavaj, spavaj ditiću

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (BA 9.)

BA 9.4. Budi hvaljeno posve vrime

BAST―BAŠKA VODA (Š)

SVETAČKE PJESME (Š 7.3.)

Š 7.3. Gospodnji sluga ― Himan sv. Nikoli

BRIST (BR)

NAPJEV ZA SlUŽBU RIJEČI (BR 2.)

BR 2.4. Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla apostola Titu)

66 — 67 33268 — 70 33370 33371 33472 334

348 — 349122

135 360 — 361140 364 — 365

201 — 202 397

181 386

112 — 113 343

414 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITElJA – GRAĐA


BOŽIĆNE PJESME (BR 4.)

BR 4.17. O, preslavna betlemska, trošna štalica

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (BR 6.)

BR 6.8. Prijekori ― Puče mojBR 6.9. Psalam 136 (135) Ispovidite se Gospodinu ― na Veliki petak

NAPJEVI ZA SPROVOD (BR 8.)

BR 8.9. Oslobodi mene, Gospodine ― na odrješenju mrtvihBR 8.10. U raj poveli te anđeli

ČVRLJEVO (H)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (H 1.)

H 1.1. Gospodine, smiluj seH 1.2. SlavaH 1.3. SvetH 1.4. Jaganjče Božji

BOŽIĆNE PJESME (H 4.)

H 4.11. U se vrime godišta

KORIZMENI NAPJEVI (H 5.)

H 5.2. Ja se kajem

DRNIŠ

NAPJEV ZA SlUŽBU RIJEČI (DN 2.)

DN 2.3. Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima)

DRVENIK (DR)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (DR 1.)

DR 1.1. Poškropi me (pred početak mise)DR 1.2. Gospodine, smiluj seDR 1.3. SlavaDR 1.4. VjerujemDR 1.5. SvetDR 1.6. Jaganjče Božji

141 365

169 — 170 378 171 378

193 — 194 394 — 395195 395

60 33161 — 63 33264 33265 332

136 361

144 367

111 343

80 33581 33682 — 83 33684 — 86 33687 33787 — 88 337



NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (DR 6.)

DR 6.11. Vidjeh vodu ― (pred početak mise ― u nedjelje od Uskrsa do Duhova

IGRANE (IG)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (IG 1.)

IG 1.1. Gospodi, pomilujIG 1.2. SlavaIG 1.3. VjerujuIG 1.4. Aganjče Božji

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (IG 1.2.)

IG 1.2.1. Gospodine, smiluj seIG 1.2.2 SlavaIG 1.2.3 SvetIG 1.2.4 Jaganjče Božji

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (IG 1.3.)

IG 1.3.1. Gospodine, smiluj seIG 1.3.2 SlavaIG 1.3.3 SvetIG 1.3.4 Jaganjče Božji

KLJACI (KLJ)

EUHARISTIJSKE PJESME (KLJ 3.)

KLJ 3.10. Zdravo tjelo Isusovo

KONJEVRATE (KO)

KORIZMENI NAPJEVI (KO 5.)

KO 5.3. Ja se kajem

173 379

13 32314 — 15 323 — 32416 — 19 32420 324

21 32522 — 24 32524 32525 326

26 — 27 32627 — 31 32631 — 32 326 — 32733 — 34 327

123 350

144 368



LEĆEVICA (LE)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (LE 1.)

LE 1.1. Gospodine, smiluj seLE 1.2. SlavaLE 1.3. Poziv na iskazivanje hvaleLE 1.4. SvetLE 1.5. Oče našLE 1.6. Jaganjče BožjiLE 1.7. Otpust na kraju mise

EUHARISTIJSKE PJESME (LE 3.)

LE 3.12. Zdravo tilo Isusovo

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (LE 9.)

LE 9.8. Budi hvaljeno po sve vrime

MILJEVCI (MI)

EUHARISTIJSKE PJESME (MI 3.)

MI 3.4. Zdravo tilo IsusovoMI 3.5. Zdravo tilo Isusovo

BOŽIĆNE PJESME (MI 4.)

MI 4.9. U se vrime godišta

KORIZMENI NAPJEVI (MI 5.)

MI 5.6. Ja se kajemMI 5.8. Posljednica ― Puna tuge Majka staše

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (MI 6.)

MI 6.12. Gospin plač ― Što ste stali, o misnici ― P. Knežević

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (MI 9.)

MI 9.3. Budi hvaljeno posve vrime

89 33790 — 91 33892 33892 — 93 33893 — 94 33994 33995 339

124 351 — 352

207 398 — 399

117 346 — 347118 347

135 360

146 370148 371 — 373

174 — 175 379 — 380

200 — 201 396



OSTAlI PARAlITURGIJSKI NAPJEVI (MI 10)

MI 10.3. Hvaljen Isus, kor nebeski

MIRLOVIĆ ZAGORA (MZ)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (MZ 1.)

MZ 1.1. Poškropi me (pred početak mise)MZ 1.2. Gospodine, smiluj seMZ 1.3. SlavaMZ 1.4. EpistolaMZ 1.5. Pjesma na stepenicamaMZ 1.6. VjerujemMZ 1.7. Sveopća vjernička molitvaMZ 1.8. Poziv na iskaz ivanje hvaleMZ 1.9. SvetMZ 1.10. Jaganjče BožjiMZ 1.11. Završetak popričesne molitve i otpust

NAPJEV ZA SlUŽBU RIJEČI (MZ 2.)

MZ 2.2. Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima)

EUHARISTIJSKE PJESME (MZ 3.)

MZ 3.1. Zdravo tjelo Isusovo (I)MZ 3.2. Zdravo tilo Isusovo (II)MZ 3.3. Zdravo tilo Isusovo (III)

BOŽIĆNE PJESME (MZ 4.)

MZ 4.6. U se vrime godišta (I)MZ 4.7. U se vrime godišta (II)MZ 4.15. Spavaj, spavaj ditiću

KORIZMENI NAPJEVI (MZ 5.)

MZ 5.1. Ja se kajemMZ 5.7. Posljednica―Puna tuge Majka staše

210 400

35 32736 32738 — 39 327 — 32840 — 42 32842 32843 — 45 328 — 32946 32947 32948 33049 — 50 33051 — 51 330

109 — 110 343

114 344115 344 — 345116 — 117 345 — 346

132 356 — 358133 358139 364

143 366147 — 148 371



NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (MZ 6.)

MZ 6.5. Divnoj dakle ― himan na Valiki četvrtak i na TjelovoMZ 6.10. Vidjeh vodu (u Vazmenom bdijenju ― i na nedjeljnim

misama između Uskrsa i DuhovaMZ 6.13. Gospin plač ― Vrime došlo jur budući ― P. Knežević

NAPJEVI ZA SPROVOD (MZ 8.)

MZ 8.5. Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima)

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (MZ 9.)

MZ 9.1. Budi hvaljeno posve vrime

OSTAlI PARAlITURGIJSKI NAPJEVI (MZ 10)

MZ 10.4. Anđeoski pozdravMZ 10.5. Oče naš ― Zdravo Marijo ― Slava Ocu

NEODREĐENI LOKALITET FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA (F)

BOŽIĆNE PJESME (F 4.)

F 4.5. Klanjam ti se, kraljiću

NAPJEVI ZA SPROVOD (F 8.)

F 8.6. Evanđelje

PAKOVO SELO (PS)

EUHARISTIJSKE PJESME (PS 3.)

PS 3.11. Zdravo tilo Isusovo

BOŽIĆNE PJESME (PS 4.)

PS 4.13. U se vrime godišta

155 375

172 379176 380 — 381

188 — 189 391 — 392

196 — 198 395 — 396

211 400212 — 214 400 — 401

131 — 132 355 — 356

190 — 191 392

124 350 — 351

137 362



HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (PS 9.)

PS 9.7. Budi hvaljeno posve vrime

PROMINA (PR)

BOŽIĆNE PJESME (PR 4.)

PR 4.12. U se vrime godišta

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (PR 6.)

PR 6.14. Gospin plač ― Poslušajte braćo mila ― T. BabićPR 6.15. Gospin plač ― Poslušajte braćo mila ―T. BabićPR 6.16. Gospin plač ― Jer predobro znadijaše ― P. Knežević

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (PR 9.)

PR 9.2. Budi hvaljeno posve vrime

OSTAlI PARAlITURGIJSKI NAPJEVI (PR 10.)

PR 10.2. litanije Svih Svetih

RADOŠIĆ (RA)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (RA 1.)

RA 1.1. Gospodine, smiluj seRA 1.2. SlavaRA 1.3. EpistolaRA 1.4. SvetRA 1.5. Jaganjče Božji

EUHARISTIJSKE PJESME (RA 3.)

RA 3.9. Zdravo tilo Isusovo

BOŽIĆNE PJESME (RA 4.)

RA 4.14. U se vrime godišta

KORIZMENI NAPJEVI (RA 5.)

RA 5.5. Ja se kajem

206 398

136 362

177 381177 382178 382

198 — 199 396

210 399

73 33474 — 76 33476 — 77 33578 33579 335

123 349 — 350

138 — 138 362 — 363

146 369 — 370



NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (RA 6.)

RA 6.18. Gospin plač ― Vrijeme došlo jur budući ― P. Knežević

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (RA 9.)

RA 9.6. Budi hvaljeno posve vrime

OSTAlI PARAlITURGIJSKI NAPJEVI (RA 10.)

RA 10.1. litanije Svih Svetih

RUPE (RU)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (RU 1.)

RU 1.1. Gospodine, smiluj seRU 1.2 SlavaRU 1.3 SvetRU 1.4 Jaganjče Božji

EUHARISTIJSKE PJESME (RU 3.)

RU 3.7. Zdravo tilo Isusovo

BOŽIĆNE PJESME (RU 4.)

RU 4.8. U se vrime godišta

KORIZMENI NAPJEVI (RU 5.)

RU 5.4. Ja se kajem

HVAlOSPJEV NA KRAJU MISE (RU 9.)

RU 9.5. Budi hvaljeno posve vrime

STANKOVCI (B)

PJEVANA MISA U NEDJElJE I BlAGDANE (B 1.)

B 1.4a. Vjerujem

179 383 — 384

205 398

208 — 209 399

52 — 53 33053 — 56 33057 33158 — 59 331

120 — 121 348

134 359 — 360

145 368 — 369

203 — 204 397

96 — 98 339 — 340



SUMARTIN (S)

PJEVANA MISA ZA MRTVE (S 1.)

S 1.1. Pokoj vječni (Ulazna ― Pristup)S 1.2. Gospodine, smiluj seS 1.3. PoslanicaS 1.4. Posljednica ― Dan od gnjevaS 1.5. PrikazanjeS 1.6. SvetS 1.7. Jaganjče BožjiS 1.8. Pričesna

NAPJEVI ZA SlUŽBU RIJEČI (S 2.)

S 2.1. Čitanje (Štenje knjige Mudrosti)

BOŽIĆNI NAPJEVI (S 4.)

Oficij (Služba, Časoslov) na Jutrenji na Božić

S 4.1. Isukrst nam se porodi (Zaziv ― Invitatorij)S 4.2. Pjevajte Gospodinu pjesmu novuS 4.3. Homilija na Jutrenji ― Homilija sv. Ambroza biskupaS 4.4. Tebe Boga hvalimo

Božićni pjesme

S 4.18. Veseli se, Majko Božja

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (S 6.)

S 6.1. Čitanje (Štenje knjige bl. Pavla ap. Filipljanima ― na Cvjetnicu)

S 6.2. Četvrto Čitanje na Jutrenji (Četvrto Štenje na Jutrenji) ― Iz razlaganja sv. Augustina biskupa o psalmima

S 6.3. Usta moja ― himan na Valiki četvrtak i na TijelovoS 6.4. Divnoj dakle ― himan na Veliki četvrtak i na TijelovoS 6.6. Izbavi me od neprijatelja mojih

SlAVlJE SVETACA (S 7.)

Marijanske pjesme

S 7.1. Tebe Majku Božju hvalimo ― himan

99 340100 340101 — 103 341103 341104 341105 342106 342106 342

107 — 108 342 — 342

125 — 126 352 — 353126 — 127 353128 — 129 354130 354 — 355

142 365 — 366

149 — 150 373

151 — 152 373153 374154 375156 375 — 376

180 384 — 385



NAPJEVI ZA SPROVOD (S 8.)

Oficij (Služba, Časoslov) za mrtve i sprovod pokojnika

S 8.1. Kralju kojemu sve živi (Zaziv ― Invitatorij)S 8.2. Psalam 5 Upravi, Gospode ― na JutrenjiS 8.3. Prvo čitanje na Jutrenj (Prvo Štenje na Jutrenji) ―

Prosti mi, GospodeS 8.4. Treće Čitanje na Jutrenji (Treće Štenje na Jutrenji) ―

Ruke su me tvoje učinileS 8.7. Psalam 51 (50) Smiluj se meni, Bože ―

na sprovodu i na JutrenjiS 8.8. Oslobodi me, Gospode ― na odrješenju mrtvih

ŠIBENIK (ŠI)

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (ŠI 6.)

ŠI 6.17. Gospin plač ― Jer premda je duša spravna ― P. Knežević

SVETAČKE PJESME (ŠI 7.)

ŠI 7.2. Ak’ od Ante tražiš čuda (sv. Anti Padovanskom)

ŠIRITOVCI (ŠR)

EUHARISTIJSKE PJESME (ŠR 3.)

ŠR 3.6. Zdravo tilo Isusovo

VELIKO BRDO (D)

SVETAČKE PJESME (D 7.)

D 7.4. Veselo slaveć — Himna sv. JeronimuD 7.5. Imanje, časti, naslado — Himna sv. Jeronimu

VRGORAC (Ž)

NAPJEVI VElIKOG TJEDNA (Ž 6.)

Ž 6.7. Muka Gospodina našega Isusa Krista ― po Ivanu

183 — 184 388 — 389185 389 — 390

185 — 186 390 — 391

187 391

192 392 — 393192 393 — 394

178 — 179 382 — 383

180 — 181 386

119 347 — 348

182 386 — 387182 387 — 388

157 — 168 377

423POPIS ZAPISIVAČA I ISTRAŽIVAČA

Popis zapisivača i istraživača

Fra Mile Čirko ČI: 126 –128

Fra Stipica Grgat GR: 14, 22, 24 – 27, 28 – 31, 32 – 36, 37 – 41, 70, 72, 74, 75, 76, 86 – 90, 93 – 96, 98, 99, 101 – 105, 113, 114, 117, 118, 123, 134, 137, 138, 139, 141 – 144, 147, 149, 151

Fra Stipica Grgat TR: 1 – 12, 13, 15 – 21, 23, 42 – 55, 56 – 64, 65 – 69, 71, 73, 77, 78, 79, 80 – 83, 84, 85, 91, 92, 97, 100, 106 – 112, 115, 116, 119 – 122, 124 – 132, 135, 136, 140, 145, 146, 148,150

425POPIS TONSKIH ZAPISIVAČA

Popis tonskih zapisivača

Fra Ivan Čupić (ČU) DN 66

DR 42 – 47, 116

KLJ 77

KO 100

LE 48 – 54, 79, 146

MI 71

MZ 13, 16, 65, 110, 115, 133, 150

PR 91, 119, 120, 121, 140, 148

PS 78, 92, 145

ŠI 122, 125

ŠR 73

Fra Stipica Grgat (GR) BA 32 – 36, 75, 89, 95, 142

BR 96, 113, 114, 137, 138

F 133

H 28 – 31, 90, 99

MI 72, 103, 105, 117, 141, 149

MZ 14, 22, 70, 94, 98, 104, 118, 139, 151

RA 37 – 41, 76, 93, 102, 123, 144, 147,

RU 24 – 27, 74, 87, 101, 143


Fra Petar Klarić (KL) B 55

Fra Žarko Maretić (MA) MZ 15, 17 – 21, 23, 68, 69, 85

ljubomir Markotić (LJM) Ž 112

Ivan Talijančić (TA) IG 1 – 12

Martin Veža (VE) BR 67

Siniša Vuković (VU) S 56 – 64, 80 – 83, 97, 106 – 109, 124, 129 – 132, 135, 136

427POPIS AUTORA KOMEnTARA

Popis autora komentara

Fra Mile Čirko (ČI) 126 – 128,

Fra Stipica Grgat (GR) 1 – 125, 129 – 151 Analize i napomene Tonski nizovi

429POPIS PJEVAČA

Popis pjevača

PJEVAČI – ČlANOVI ŽUPSKOG ZBORA:

(BA)

Župa sv. Ivana Krstitelja − Banjevci Pjevala cijela župna zajednica

Predvoditelj: fra Šimun Čugura

Župnik: fra Žarko Maretić

(BR)

Župa svete Margarite − Brist Jakša Veža, Zoran Veža, Ante Pećar, Mario Vežić

Župnik: fra Bone Bilić

(H)

Župa Imena Isusova − Čvrljevo Mijo (Miško) Božić Stanić, Mate Božić Pavletić (Maćo), Ante Božić Stanić (Tone), Marko Božić Stanić, Ante Božić Pavletić

Župnik: fra Ante Jurić Talaja

(IG)

Župa Gospe Ružarice − Igrane Žarko Kumrić, Davor Bakalić, Paško Talijančić, Milka Talijančić

Župnik: fra Srećko Vekić

(KO)

Župa sv. Ivana Krstitelja − Konjevrate Slavka Krnić, Kata Krnić

Župnik: fra Milan Ujević


(LE)

Župa sv. Martina − lećevica Pjevala cijela župna zajednica

Predvoditelj: Marko Bužančić (Vunjak)

Župnik: fra Petar Rastočić

(MI)

Župa Presvetoga Imena Isusova − Miljevci Drago Bačić, Snježana lovrić, Branko Gverić, Marija Pulić, Anka Perišić, Ana Samac (ž. Ante), Ana Samac (ž. Ivana), Dobra lovrić, Slavka Galić, Štefica Samodol, Marija Kulušić, Manda Samac, Kata Galić, Ankara Samac, fra Ivan Čupić

Župnik: fra Ivan Maletić

(MZ)

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije − Mirlović Zagora Fra Ivan Čupić, Joso Kosor, Kata Kosor, Ivan Kosor, Slavka Bulat, Veljko Ante Sučić, Jere Burić, Slavka Burić, Joso Maleš, Marija Maleš, Milka Bralić, Vinko Bulat

Župnik: fra Ivan Čupić

(RA)

Župa sv. Jure − Radošić Ivan Kevo, Blaž Bralić pok. Marka, Jozo Nikola Ninčević pok. Bože, Ivica Pandža pok. Grge, Marko Bralić, Marko Škopljanac, Bože Škopljanac

Župnik: fra Domagoj Runje

(RU)

Župa sv. Jure − Rupe Blaženko Žižić, Miljenko Jurić, Živko Jurić (Pipić), Josip Kovilić, Jere Paić (Macan), Niko Silov, Joso (Joško) Dugopoljac, Mate Barišić, Ante Mandušić, Ante Blaić, Ante Verović, Ante Jurić (Pipić), Zdravka Jurić, Vesna Mandušić, Zorka (Jutna) Barišić, Dragica Matas, Anka Marasović, Meri Dugopoljac, Vesna Blaić, Josipa Verović (Antina), Marijeta Dugopoljac

Zborovođa: Meri Međugorac

Župnik: fra Božo Duvnjak

431POPIS PJEVAČA

(ŠI)

Franjevački samostan sv. lovre − Šibenik fra Zvonko Nimac, Gracijela Šabić, Neda Barbača, Medi Bogdan, Bogoslava Guberina, Janja Antić

Gvardijan: fra Zvonimir Nimac

(Ž)

Župa Navještenja Gospodinova − Vrgorac ljubomir Markotić, Ante Markotić (Đulio), Vedran Vegar, Veljka Žderić, Grozdana Matijašević, Nježa Cvjetković, Iva Jelavić, ljiljana Erceg, Anamarija Markotić, Ivana Markotić, Ivana Vidović, Tea Barbir, Iva Raos, Nevena Marević, lidija Buklijaš, Jasminka Barin, Draga Erceg, Maca Radić, Irena Erceg, Ina Markotić, Milena Roso, Andrea Markotić, Ruža Markotić, Šime Galov, Ante Raos, Nedo Erceg, Željko Erceg, Vinko Markotić, Nikša Roso, Ivica Markotić, Darko Markotić, Joško Erceg, s. Anette Krstičević, fra Petar Vrljičak

Zborovođa: s. Eduarda Marić

Župnik: fra Petar Vrljičak

PJEVAČI − KAZIVAČI, ČlANOVI ŽUPSKE ZAJEDNICE IlI SAMOSTANA: fra Šimun Čugura, član Franjevačkog samostana u Omišu (br. 33 – 37, 78, 92, 99, 139, 147) fra Ivan Čupić, župnik u Mirlović Zagori (br. 13, 16, 19, 23, 24, 42 – 47, 116, 121, 122, 157, 158), fra Frano Samodol, Drniš (br. 92), Blaž Bralić, Radošić (br. 66), Božo Škopljanac, Radošić (br. 123), Martin Burić, Mirlović Zagora (br.18, 67, 68, 116, 138), Ante Cvitanović (Mika), Sumartin (br. 57 – 65, 83 – 86, 101, 111 -113, 115, 130, 134 – 137, 140, 141), Joso Mihaljević (br. 66), Jere Bulat, Mirlović Zagora (br. 13, 121), Anka Maletić, Promina (br. 125, 126), Milka Maletić, Promina (125, 126), Anka Bandalo, Promina (br. 125, 126), Dragica Bandalo, Promina (br. 127), Martin Veža, Brist (br. 67).

X. O z n A K E I K R AT I c E

435OZNAKE OSNOVNIH SKUPINA NAPJEVA PREMA MJESTIMA NJIHOVE UPOTREBE (ABECEDNIM REDOSlIJEDOM)

Oznake osnovnih skupina napjeva prema mjestima njihove upotrebe (abecednim redoslijedom)*

*Simbol F predstavljaj napjeve iz šireg područja određenog lokaliteta.

B = Stankovci

BA = Banjevci

BR = Brist

D = Veliko Brdo

DN = Drniš

DR = Drvenik

F = Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

H = Čvrljevo

IG = Igrane

KLJ = Kljaci

KO = KonjevrateLE = lećevica

MI = Miljevci

MZ = Mirlović Zagora

PR = Promina

PS = Pakovo Selo

RA = Radošić

RU = Rupe

S = Sumartin

Š = Bast – Baška Voda

ŠI = Šibenik

ŠR = Širitovci

Ž = Vrgorac

437OBJAŠNJENJE POSEBNIH ZNAKOVA I KRATICA

Objašnjenje posebnih znakova i kratica

( ) = note ili znak unutar zagrada koje ostavljamo unatoč pogreški ili nejasnoći

↑ = (strelica uz note, gore) = znak za neznatno viši ton

↓ = (strelica uz note, dolje) = znak za neznatno niži ton

∩ = (polukrug gore uz note) = znak za neznatno dulji ton

U = (polukrug uz note) = znak za neznatno kraći ton

V = (V iznad note) = znak za nešto naglašeniji ton

ČI = kratica za građu fra Mile Čirka

ČU = kratica za građu fra Ivana Čupića

GR = kratica za građu fra Stipice Grgata

MA = kratica za građu fra Žarka Maretića

LJM = kratica za građu ljubomira Markotića

TA = kratica za građu Ivana Talijančića

VU = kratica za građu Siniše Vukovića

VE = kratica za građu Martina Veže

TR = kratica za građu Transkripcije

439KRATIcE

Kratice

„A“ − Crkveni liturgijski krug, godina „A“

a-a − metroritamski dio ili uzorak

a-b − (a) prvi metroritamski obrazac (b) drugi metroritamski uzorak

a-b-a-b − dva puta ponovljeni dio ili uzorak

a-b-a − (a) dio ili uzorak (b) dio ili uzorak (a) dio ili uzorak

a-b-b-b − (a) prvi dio i tri puta zaredom ponovljeni drugi dio (b)

Ant. − antifona

Bd. − Band

BDM − Blažena Djevica Marija

BMV − Beatae Mariae Virginis

CD − kompaktni disk

CD — − napjev nije snimljen na kompaktni disk

DT − Dominanta, Tonika

D/V − Dominanta Dominante

D. N. − Domini Nostri

G − G – dur tonalitet

HCK − Hrvatski crkveni kantual

Ibid. − isto

IEF − Institut za Etnologiju i folkloristiku (Zagreb)

KBF − Katolički bogoslovni fakultet

KUU − Kulturna-umjetnička udruga

KUD − Kulturno-umjetničko društvo

M − muški glas

N. – narod

O. – otac

P. − pater

PGPN − Pjevajte Gospodinu pjesmu novu

PN − prethodne napomene


P/N − pjevač/narod

prir. − priredio

Ps − psalam

rkp. − rukopis

Rs − Red sprovoda

S. − svećenik

SATB − Sopran, Alt, Tenor, Bas

[s. a.] − sine anno (bez oznake godine)

SAB − Sopran, Alt, Bas

SD − Subdominanta, Dominanta

strf. − strofa

str. − stranica

T − tonika

TTB − Tenor I. Tenor II. Bas

TTBB − Tenor I. Tenor II. Bas I. Bas II

TS − Tonika, Subdominanta

ur. − urednik

usp. − usporedi

Vol. − Volumen

I – IV – D/V – V – I − harmonijska progresija glavnih stupnjeva u duru

X I . TO n S K I z A P I S I

443TOnSKI zAPISI

Tonski zapisi

Broj napjeva


Tekst na stranicama

cd 1.

01. Gospodi, pomiluj (1) 1302. Slava (2) 14 — 1503. Vjeruju (3) 16 — 1904. Aganjče Božji (4) 20

Pjevala Milka Talijančić, Igrane. Snimio Ivan Talijančić 2005. godine.

05. Gospodine, smiluj se (5) 2106. Slava (6) 22 — 2407. Svet (7) 2408. Jaganjče Božji (8) 25

Pjevao Žarko Kumrić. Igrane. Snimio Ivan Talijančić 2005. godine.

09. Gospodine, smiluj se (9) 26 — 2710. Slava (10) 27 — 3111. Svet (11) 31 — 3212. Jaganjče Božji (12) 33 — 34

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Igrana: Žarko Kumrić, Davor Bakalić i Paško Talijančić. Snimio Ivan Talijančić 2008. godine.

13. Gospodine, smiluj se (14) 3614. Slava (15) 38 — 3915. Epistola (16) 40 — 4216. Vjerujem (18) 43 — 4517. Svet (21) 4818. Jaganjče Božji (22) 49 — 50

Pjevala skupina pučkih pjevači iz Mirlović Zagore. Snimili: fra Žarko Maretić 1982., fra Ivan Čupić 1987. i fra Stipica Grgat 2013. godine.

19. Gospodine, smiluj se (24) 52 — 5320. Slava (25) 53 — 5621. Svet (26) 5722. Jaganjče Božji (27) 58 — 59

Pjevao župski zbor iz Rupa. Snimljeno u župskoj crkvi u Rupama 2013. godine. Zapjev Slave pjevao župnik fra Božo Duvnjak. Snimio fra Stipica Grgat.

323323 — 324324324

325325325326

326326326 — 327327

327327 — 328328328 — 329330330

330330331331


Broj napjeva


Tekst na stranicama

23. Gospodine, smiluj se (28) 6024. Slava (29) 61 — 6325. Svet (30) 6426. Jaganjče Božji (31) 65

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Čvrljeva. Snimljeno u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu 2013. godine. Snimio fra Stipica Grgat.

27. Gospodine, smiluj se (32) 66 — 6728. Slava (33) 68 — 7029. Vjerujem (34) 7030. Svet (35) 7131. Jaganjče Božji (36) 72

Pjevala župska zajednica iz Banjevaca. Predvodio fra Šimun Čugura. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi u Banjevcima 2013. godine.

32. Gospodine, smiluj se (37) 7333. Slava (38) 74 — 76

cd 2.

01. Epistola (39) 76 — 7702. Svet (40) 7803. Jaganjče Božji (41) 79

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Radošića. Snimljeno u župskoj crkvi u Radošiću. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi 2013. godine.

04. Gospodine, smiluj se (43) 8105. Slava (44) 82 — 8306. Vjerujem (45) 84 — 8607. Svet (46) 8708. Jaganjče Božji (47) 87 — 88

Misa iz Drvenika. Pjevao i snimio fra Ivan Čupić 2013. godine.

09. Pokoj vječni (56) 9910. Gospodine, smiluj se (57) 10011. Epistola (58) 101 — 10312. Dan od gnjeva (59) 10313. Prikazna (60) 10414. Svet (61) 10515. Jaganjče Božji (62) 10616. Pričesna (63) 106

Pjevao Ante Cvitanović Mika. Snimio Siniša Vuković 1997. godine.

17. Epistola (64) 107 — 10818. Epistola (65) 109 — 110

331332 332332

332333333 — 333334334

334334

335335335

336336336337337

340340341341341342342342

342 — 342343

445TOnSKI zAPISI

19. Epistola (67) 112 — 113

Pjevali: Ante Cvitanović Mika (64). Snimio Siniša Vuković 1997. godine; Martin Burić (65). Snimio fra Ivan Čupić 19; Martin Veža (67). Snimio Martin Veža 2015. godine.

20. Zdravo tilo Isusovo (69) 11521. Zdravo tilo Isusovo (70) 116 — 117

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Mirlović Zagore. Snimili: fra Ivan Čupić (69) 1987. godine; fra Stipica Grgat (70) 2013. godine.

22. Zdravo tilo Isusovo (72) 118

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Miljevaca. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi 2013. godine.

23. Zdravo tilo Isusovo (74) 120 — 121

Pjevao župski zbor iz Rupa. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi 2013. godine.


Pjevala župska zajednica iz Banjevaca. Predvodio fra Šimun Čugura. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi u Banjevcima 2013. godine.


Pjevala skupina pučkih pjevača iz Radošića. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi 2013. godine.

26. Isukrst nam se porodi (80) 125 — 12627. Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (81) 126 — 12728. Homilija sv. Ambroza, biskupa (82) 128 — 12929. Tebe Boga hvalimo (83) 130


30. U se vrime godišta (86) 133

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Mirlović Zagore. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi 2013. godine.




Pjevala skupina pučkih pjevača iz Čvrljeva. Snimio fra Stipica Grgat 2013. godine.

33. U se vrime godišta (93) 138 — 138


343 — 343

344 — 345345

347

348

348 — 349

349 — 350

352 — 353353354354

358

359 — 360

361

362 — 363

Broj napjeva


Tekst na stranicama


34. Spavaj, spavaj ditiću (94) 139


35. Spavaj, spavaj ditiću (95) 140

Pjevala župska zajednica iz Banjevaca. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi u Banjevcima 2013. godine.

36. O preslavna betlemska štalica (96) 141

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Brista. Snimio fra Stipica Grgat 2013. godine.

37. Veseli se, Majko Božja. (97) 142


38. Ja se kajem (98) 143


39. Ja se kajem (99) 144

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Čvrljeva. Snimio fra Stipica Grgat 2013. godine.

40. Ja se kajem (100) 144

Pjevale Slavka Krnić i Kata Krnić. Snimio fra Ivan Čupić 1978. godine.

41. Ja se kajem (101) 145


42. Ja se kajem (102) 146


43. Ja se kajem (103) 146


44. Puna tuge (104) 147 — 148


45. Puna tuge (105) 148


364 — 364

364

365

365 — 366

366

367

368 — 368

368 — 369

369 — 370

370

371 — 371

371 — 373

Broj napjeva


Tekst na stranicama

447TOnSKI zAPISI

CD 3.

01. Epistola (106) 149 — 15002. Iz razlaganja sv. Augustina, (107) 151 — 152

biskupa o psalmima03. Usta moja (108) 15304. Divnoj dakle (109) 154


05. Divnoj dakle (110) 155

Pjevala skupina pučkih pjevača iz Mirlović Zagore. Snimio fra Ivan Čupić 1987. godine.

06. Izbavi me od neprijatelja mojih (111) 156


07. Muka po Ivanu (112) 157 — 168

Pjevao ljubomir Markotić. Snimio ljubomir Markotić u župnoj crkvi u Vrgorcu 2006. godine.

08. Puče moj (113) 169 — 17009. Ispovidite se (114) 171


10. Gospin plač (117) 174 — 175


11. Gospin plač (118) 176



Pjevala skupina pučkih pjevača iz Promine. Snimio fra Ivan Čupić 1987. godine.


Pjevao Božo Škopljanac. Snimio fra Stipica Grgat 2014. godine.

14. Tebe Majku Božju hvalimo (124) 18015. Kralju kojemu sve živi (129) 183 — 18416. Psalam 5 – Upravi, Gospode (130) 18517. Prosti mi, Gospode (131) 185 — 18618. Ruke su me tvoje učinile (132) 187


373373

374 — 323375 — 375

375

375 — 376

377 — 377

378 — 378378

379 — 380

380

381

383

384 — 385388 — 389389390 — 391391

Broj napjeva


Tekst na stranicama


19. Evanđelje (134) 190 — 191

Pjeva fra Šimun Čugura. Snimio fra Stipica Grgat 2013. godine.

20. Smiluj se meni, Bože (135) 19221. Oslobodi me, Gospode (136) 192

Pjevao Ante Cvitanović Mika. Snimio Siniša Vuković 1997. Godine.

22. Oslobodi mene, Gospodine (137) 193 — 19423. U raj poveli te anđeli (138) 195


24. Budi hvaljeno (139) 196 — 198


25. Budi hvaljeno (141) 200 — 201


26. Budi hvaljeno (142) 201 — 202

Pjevala župska zajednica iz Banjevaca. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj crkvi u Banjevcima 2013. godine.

27. Budi hvaljeno (143) 203 — 204


28. Budi hvaljeno (144) 205


29. Litanije svih svetih (147) 208 — 209


30. Hvaljen Isus, kor nebeski (149) 210

Pjevala skupina žena iz Miljevaca. Snimio fra Stipica Grgat u župnoj cr-kvi 2013. godine.

31. Anđeoski pozdrav (150) 21132. Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu (151) 212 — 214

Pjevala župska zajednica iz Mirlović Zagore. Predvodi fra Ivan Čupić. Snimio fra Ivan Čupić 1987. godine.

392

392 — 393393 — 394

394 — 395395

395 — 396

396

397

397

398

399

400

400400 — 401

Broj napjeva


Tekst na stranicama

X I I . P R I L O z I I d O d AT c I

451SLIKOVnI PRILOzI

Slikovni prilozi

Na misi, Štenje Knjige blaženoga Pavla Apostola Filipljanima. U: Napjevi br. 106.O. Petar Vlašić, Evanđelistar, Dubrovnik, 1921.


Na Božić, Štenje Knjige blaženoga Pavla Apostola Titu. U: Napjevi br. 67.O. Petar Vlašić, Evanđelistar, Dubrovnik, 1921.

453SLIKOVnI PRILOzI

Na Božić, Klanjam ti se Kraljiću. U: Napjevi br. 84.Arhiv Franjevačkog samostana u Fojnici


Na Veliki petak, Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu. U: Napjevi br. 112.O. Petar Vlašić, Evanđelistar, Dubrovnik, 1921.

455IzVORI I LITERATURA

Izvori i literatura

ANDREIS, Josip: Vječni Orfej, Školska knjiga, Zagreb.

ANIĆ, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb. Bašćinski glasi – Smotra južnohrvatskoga pučkog pjevanja, br. 1. god. 1. Centar za kulturu d.o.o. Omiš Festival dalmatinskih klapa Omiš, Glavni i odgovorni urednik: ljubo Stipišić.

BERGER, Rupert: Mali liturgijski leksikon, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

BEZIĆ, Jerko: Muzički folklor Sinjske krajine Narodna umjetnost, Zagreb.

BEZIĆ, Jerko: Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, JAZU, Zadar.

BEZIĆ, Jerko, Recenzija: Jerko Martinić, Glagolitische Gesänge Mitteldalmatiens, Teil I (Text), Teil II (Noten), Kölner Beiträge für Musikforschung, Band 103 Gustav Bosse Verlag, Regensburg, 1981.

BEZIĆ, Jerko: Folklorna glazba otoka Šolte, Narodna umjetnost, Zagreb, str. 9-48.

BEZIĆ, Jerko: Liturgijska glagoljaška pjesma, Bašćinski glasi, Centar za kulturu d.o.o. Omiš.

BEZINA, Petar: Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja 1942.-1948. Split., Zbornik „Kačić“.

BEZINA, Petar: Ljetopis samostana sv. Lovre u Šibeniku (1923.-1945.) Split.

Biblija, Stari i Novi zavjet, ur. Jure Kaštelan, Bonaventura Duda, Novinarska izdavačka kuća Stvarnost, Zagreb.

BlAJIĆ, Petar Zdravko: O temeljima našega crkveno – pučkog (i klapskog) pjevanja Bašćinski glasi – Smotra južnohrvatskoga pučkog pjevanja, br. 1. god. 1.

BlAJIĆ, Petar Zdravko: Naprijed s glazbom, (ljudi i događaji) Hrvatsko društvo „Trpimir“, Klis.

Božanski časoslov, Časoslov Rimskog obreda Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

BREKO KUSTURA, Hana: Iz riznice liturgijsko ― glazbenih kodeksa franjevačkog kruga Zagora ― nepoznata zemlja, Katalog izložbe, Zagreb, 353 ― 357.

1967.

2005.

1993.

1967/68.

1973.

1983.

1991

1997.

1995.

1996.

1969.

1991.

1996.

1997.

2007.


BREKO KUSTURA, Hana: Sinjski kantuali fra Petra Kneževića (1767.) u konteksu fenomena „polifonia semplice“ i „cantus fractus“ ― konkordanca s talijanskim izvorima. Izvorni znanstveni rad, Povijesni prilozi 34. 123. – 146., Zagreb.

BREKO KUSTURA, Hana: Primjeri jednostavnog liturgijskog višeglasja iz Hrvatske u europskom kontekstu, Arti musices, 39/1,3-33.

BUBlE, Nikola: Dalmatinska klapska pjesma, Centar za kulturu, Omiš, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu.

BUBlE, Nikola: Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama II, Festival dalmatinskih klapa – Omiš.

BUBlE, Nikola: Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama III, Festival dalmatinskih klapa – Omiš.

Cithara octochorda, Zagreb 1757³. Komentari i studije HAZU, Zagreb, Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“, Zagreb, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, Priredili za tisak: Izak Špralja i lovro Županović.

ČIRKO, Mile: Glazbena baština makarskih franjevaca, Zbornik „Kačić“, Split, 855 ― 910.

ČORAlIĆ, lovorka: Prikazi i recenzije, Croatica Christiana Periodica, Vol. 22, No. 41, lipanj, str. 211-213.

ĆAlETA, Joško: Klapa u dijaspori: Klapa „Zvonimir“ Vancouver, Canada, Bašćinski glasi, Festival dlamatinskih klapa – Omiš. Centar za kulturu d.o.o. Omiš

ĆAlETA, Joško: Lišanska misa, fra Dragan Nimac i suradnici, lišanska misa, lišane Ostrovičke.

ĆAlETA, Joško: Kantanje u Runovićima, Runovićki zbornik 2, 59 ― 71, Runovićka prošlost i sadašnjost, Župni ured, Runović ― Općina Runović.

ĆAlETA, Joško: Tradicijsko glazbovanje miljevačkog platoa na početku 21. Stoljeća, Miljevci u prošlosti, Zbornik radova, Visovac – Drinovci.

ĆAlETA, Joško: Crkveno pučko pjevanje u Stankovcima, Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji, knjiga 3, Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, Šibenik

ĆAlETA, Joško: Karakteristike zatonskog crkvenog pjevanja, Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji, Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, Šibenik

ĆAlETA, Joško: Glagoljaško pučko crkveno pjevanje Radovina, Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.

DEMOVIĆ, Miho: Rasprave i prilozi, Glas Koncila, br. 3, Zagreb.

DEVETAK, Vojko: Nedjeljno euharistijsko slavlje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

DUGAN, Franjo: U se vrime godišta i Frescobaldi, Sv. Cecilija, Zagreb, br. 6. str. 190.

2008.

2008.

1988.

1991.

1992.

1998.

2004.-2006.

1998.

1997.

1998.

2003.

2008.

2008.

2009.

2013.

2007.

1974.

1917.


DOlINER, Gorana: Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, sv. 2. serije Spomenici glagoljaškog pjevanja, ur. Jerko Bezić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

DOlINER, Gorana: Podatci o glagoljaškom pjevanju u radovima Josipa Andreisa, ARMUD6 40/1-2, Zagreb.

DUJMUŠIĆ, Dragan: Ulomak iz rada bosanskih franjevaca na polju crkvene glazbe, Sv. Cecilija, Časopis za sakralnu glazbu, br. 1, 2, 3, 4, Zagreb.

FAlCONER, Keith: Gloria, Die MGG, Sachteil, sv. 3, str. 1483-1493.

Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, (Šematizam), ur. fra Josip ― Ante Soldo, Provincijalat franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja, Split.

Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, (Šematizam), ur. fra Josip Grbavac, Provincijalat franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja, Split.

FUČEK, Ivan: Juraj Mulih, Život i djelo, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb.

GlIBOTIĆIĆ, fra Ivan: Pjevajmo, braćo kršćani Makarska.

GRAdUALE nOVUM, Graduale Novum de Dominicis et Festis Editio magis critica iuxta SC 117, Tomus I de Dominicis et Festis, Conbrio Verlagsgesellschaft Regensburg, libreria Editrice Vaticana, MMXI.

GRAdUALE ROMAnUM, Graduale Romanum Sacrosanctae Romanae Eclesiae de tempore et de Sanctis, Abbatia Sancti Petri de Solesmis.

GRGAT, fra Stipica (ur.): Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja, Zbornik „Kačić“, Split.

HERCIGONJA, Eduard: Povijest hrvatske književnostii, Zagreb.

Hrvatski crkveni kantual, Vijenac, Nadbiskupsko bogoslovno Sjemenište, Zagreb.

Hrvatski Franjevački biografski leksikon, leksikografski zavod Miroslav Krleža, Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Zagreb.

Hrvatski opći leksikon, leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

In hymnis et canticis, Chorbuch Gregorianischer Choral 2007. Carus - Verlag, Stuttgart.

JAIĆ, O. P. Marijan: Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah, Slovima kraljevske mudoučne skupštine, Budim.

JURINČIĆ, Franjo: Božićne pjesme na Pazu u Istri, Sv. Cecilija, Časopis za sakralnu glazbu, br. 4, Zagreb.

JURIŠIĆ, fra Mario: Sveti Nikola Putnik, Župni ured sv. Ilije Metković, Metković.

1998.

2009.

1910.

1910.

1979.

2007.

1994.

1967.

2011.

1974.

2011.

1975.

1934.

2010.

1995.

2007.

1850.

1918.

1972.


KAČIĆ MIOŠIĆ, fra Andrija: Razgovor ugodni naroda slavinskoga, 1983. Zbornik „Kačić“, Split.

KAlOGJERA, Niko: Pučko crkveno pjevanje u Splitu, Sv. Cecilija, br. 1, Zagreb.

KAlOGJERA, Niko: Pučko crkveno pjevanje u Splitu, Sv. Cecilija, br. 1, Zagreb.

KlÖCKNER, Stefan: Handbuch Gregorianik, Einführung in Geschichte, Theorie und Praxis des Gregorianischen Chorals, ConBrio, Regensburg, str. 94.

KNEŽEVIĆ, Petar: Muka Gospodina našega Isukrsta i Plač Matere Njegove — složen od O. F. Petra Kneževića iz Knina, Hrvatska knjižara, Split.

KUŽIĆ, Krešimir: Povijest Dalmatinske zagore, Književni krug: Biblioteka znanstvenih djela, Split, sv. 87.

KUŽIĆ, Krešimir: Promjene toponima sela Radošića iz 1386. godine, Rad Zavoda povije. Znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000, str. 79-82.

KYRIAlE: Kyriale sive Ordinarium Missae, Editio Schwann, Düsseldrof (Germania).

Lekcionar I., Nedjelje ABC i Svetkovine Gospodnje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

lUCIĆ, Ivan: Povijst Trogira, 1673. Venecija.

MARIĆ, fra Branko: Hrvatski crkveni pjevnik, Hrvatski nakladni zavod „Domovina“, Madrid, 2. izdanje.

MARIĆ, Mirna: Bosansko-hercegovačka franjevačka glazba i glazbenici od 17. do sredine 19. stoljeća, Sarajevo, 2009.

MAROVIĆ, Šime: Glazba i bogoslužje, uvod u crkvenu glazbu, Crkva u svijetu, Split.

MARTINIĆ, Jerko: Pučki napjevi misa iz Srednje Dalmacije u kontekstu Glagoljaške tradicije, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb.

MARTINIĆ, Jerko: Glagoljaško – tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja (zazivi – himni – psalmi – kantici) na području Srednje Dalmacije – Muzikološke studije br. 17, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb.

MARTINIĆ, Jerko: Glagoljaško – tradicijsko pjevanje Jutarnja i Večernja na području Srednje Dalmacije, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb.

MIlETIĆ, Franjo: Klanjam ti se, Kraljiću, Svjetlo riječi, god. XXX. Br. 357, str. 52 – 53.

Muzička enciklopedija, sv. 3. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

NAGY, Dr. Josip Dragutin: Prilozi k povijesti naše duhovne lirike, Sv. Cecilija, Zagreb, br. 2. str. 36.

Nedjeljni i blagdanski misal za narod (ABC), Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

1983.

1921.

1922.

2010.

[s.a.]

1997.

1998.

1908.

2007.

1673.

1971.

2009.

2009.

2011.

2014.

2014.

2011.

1977.

1916.

1976.


NOHl, Paul-Gerhard: Lateinische Kirchenmusiktexte Bärenreiter Verlag Karl Vötterle GmbH & Co. KG, Kassel, 4. Auflage 2006.

Nova crkvena pjesmarica, ur. Izak Špralja Institut za crkvenu glazbu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

Officium pro defunctis cum Missa…, Editio septima Ratisbonensis juxta Vaticanam, Sumptibus et typis Friderici Pustet, Ratisbonae.

OMAŠIĆ, Vjeko: Povijest Kaštela, Split.

Opći religijski leksikon, leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb.

PERAN, o. Ivo: Staroslavenska misa, Vlastita naklada, Košljun.

PEROJEVIĆ, Marko: Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683. 1723.), Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb. str. 214.

PIPlOVIĆ, Stanko: Crkve u Dalmatinskoj zagori u XIX. stoljeću, Periodica Croatica, časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 64, str. 69-92.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pjesmarica Glas Koncila i Institut za crkvenu glazbu Albe Vidaković KBF – a u Zagrebu, Zagreb.

PlANYAVSKY, Peter: Katholische Kirchenmusik, Praxis und liturgische Hintergründe Tyrolia- Verlag · Insbruck – Wien.

PREMUDA, Vinko pop: Stare božićne pjesme iz Istre, Sv. Cecilija, Zagreb, br. 1.

PRIMORAC, Jakša: pučko crkveno pjevanje u Vodicama, Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji, Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština, Šibenik.

PTIČAR, Adela: Izvori pjesmarice u Katekizmu knjižica duhovna (1768.) Rasprave ZHJ, Sv. 21., Zagreb.

RADIĆ, fra Ignacije - Krk: Crkveno pjevanje u župama sa staroslavenskim liturgičkim jezikom, Sv Cecilija, Zagreb, br. III, str. 58.

RADIĆ, fra Jure: Misal za sve dane u godini, Franjevačka visoka bogoslovija, Makarska.

Rimski misal: lekcionar I. ― Nedjelje (ABC) i svetkovine Gospodnje, Hrvatska biskupska konferencija ― Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

Slavimo Boga, Hrvatski katolički molitvenik i pjesmarica, Verlag Josef Knecht · Frankfurt am Main.

STEPANOV, Stjepan: Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, sv. 1. serije Spomenici glagoljaškog pjevanja, ur. Jerko Bezić: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

STIPČEVIĆ, Ennio: Hrvatska glazba, Školska knjiga, Zagreb.

STIPČEVIĆ, Ennio: Pisni duhovne: o narodnim nabožnim popijevkama, Tome Babića i Jurja Muliha , Croatia Cristiana Periodica, br. 56, Zagreb.

STROHAl, Rudolf: Zbirka starih hrvatskih crkvenih pjesama od 14. do 18. vijeka, C. Albrechta, Zagreb.

1996.

1974.

1930.

1986.

2002.

1962.

1970./.71.

2009.

2003.

2010.

1918.

2007.

1995.

1915.

1967.

2007.

1994.

1982.

1997.

2005.

1916.


STROHAl, Rudolf: Plač Gospin, Sv. Cecilija, Zagreb, br. IV.

Sumartin: Zbornik radova, Zbornik „Kačić“, Sumartin - Split.

Sv. Misa i Oficij za mrtve, Izd. Knjižnica „Zvijezda Mora“ ― Svez. 18, Hvar.

ŠETKA, Jeronim: Hrvatska kršćanska terminologija, II. izmijenjeno i popravljeno izdanje, Split.

ŠIROlA, Božidar: Jedan pokušaj čuvanja tradicionalnog liturgijskog pjevanja, Ćirilometodski vjesnik, god. IV., br. 4., str. 41, Zagreb.

ŠPRAlJA, Izak: Crkveno pjevanje u Prvić – Luci na otoku Prviću kraj Šibenika, Bašćinski glasi, Centar za kulturu d.o.o. Omiš.

ŠPRAlJA, Izak: U se vrime godišća, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb.

ŠPRAlJA, Izak: Murtersko glagoljaško pjevanje Matica hrvatska – Ogranak Murter, Župa Murter, Murter.

Tabula – Raspored osoblja Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split.

VlAŠIĆ, o. Petar prir.: Evanđelistar, to jest Epistole i Evanđelja preko sve godine, Nakladna knjižara „Jadran“, Dubrovnik.

VlAŠIĆ, o. Petar prir.: Hrvatski bogoslužnik, Tisak i naklada knjižare „Jadran“, Dubrovnik.

WOlFF, Christoph: Johann Sebastian Bach, Messe h-Moll, Bärenreiter Verlag Karl Vötterle GmbH & Co. KG, Kassel.

ZANINOVIĆ, O Antonin: Nekoliko božićnih napjeva iz Dalmacije, Sv. Cecilija, Zagreb, br. 1.

ZANINOVIĆ, O Antonin: Bože daj mir jedinstvo, Sv. Cecilija, Zagreb, br. 3.

Zbornik dalmatinskih klapskih pjesama izvedenih na festivalu u Omišu od 1967. do 1976., Omiš.

Zbornik – Miljevci u prošlosti s pogledom u budućnost, Visovac – Drinovci.

ZlATOVIĆ, fra Stipan, Franovci države Presvet. Otkupitelja, Knjigotiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb.

ŽUPANOVIĆ, lovro: Stoljeća hrvatske glazbe, Školska knjiga, Zagreb.

1916.

1992.

1940.

1975.

1936.

1996.

2005.

2011.

2004., 2007., 2012.

1921.

1923.

2009.

1916.

1929.

1979.

2008.

1888.

1980.

461FRA BRUNO PEZO: SUMMARIUM

Summarium

Cantus traditionalis plebis ecclesiasticus in Provincia Franciscana SS. Redemptoris in Croatia

Cum ante tres annos primum tomum libri „ Cantus traditionalis plebis ecclesiasticus in Provincia Franciscana SS. Redemptoris in Croatia “ edi-tus est, in quo cantus plebis elaborati sunt, qui in parochiis Dalmatiae Mediae in quibus pp. Franciscani curam animarum administrant, per sae-cula cantabantur, fratres et alii homines optant tale singulare opus pro-cedere. Iamque tam annotatum est magnam partem parochiarum francis-canorum inexploratam reliqui atque eam omnino ut progressus in sequen-ta scriptura constituendam fore. Et ita factum est.

Novum ordinarium Provinciae SS. Rerdemptoris cum ministro provincial-is p. Iosepho Kodžoman magnitudinem hoc officium perviserat et iam in congressu suo aetate a. MMXII id sustinuit approvabitque. Ceterum ipse coetus collaboratorum ex prima Miscelanea cum longiore investigatione reliquorum regionum, qui sub cura spiritualis eiusdem provinciae adsunt, persecutus est. Eventus trienii laboris ad id proiectum hoc secundus to-mus ipsius editionis est. Quidem, in latitudinem provinciae Franciscanae per parochias cantus inveniuntur, qui in vita liturgica designatorum regio-num interfuerunt, in hoc labore autem non inseruerunt. Causa istud est quid cantus isti recentiis dati et modi modulatoris sunt. Eorum in tomo peculiare elaborandi sint. Interim hoc tomus exponit finalem et integrum exitum laboris ad investigationem illorum cantuum qui, cantus tradition-alis ecclesiasticus in Provincia Faranciscana SS. Redemptoris in Croatia, appelantur.

Opus omne investigationis in praetergresso periodo ad summam direc-tum erat ad investigationem in latitudinem regionis monasterii Visovac ut quarundam parochiam regionis monasterii in Macarsca respective omnis provinciae Franciscanae. Ad magnam felicitatem magnum numerum novi cantus ex omnibus partibus lirurgicae et quasi liturgicae vitae Ecclesiae localis, id est parochiarum inventus est. Omnes hi cantus in portatore soni luce expressi et hic transcripti in carta musicalis eiusdem tempo-ris sunt. Interim annotandum est nos in hoc labore et illa phonogramata prodesse, quae iam prius facta sunt, laudantes illis, qui ex propria im-pulsione per se cantus magni momenti conservaturi sunt. Nomina eorum inferius memorata sunt.


Omnes cantus, ab uno cantore vel cohro, primum in discos luce expres-sis adnotati sunt et postea notis musicis transacripti sunt, et in fine am-bobus modis impressi in hoc tomo inveniuntur. Ut in primo tomo atque hic cantus ordinati sunt continenter anni liturgici renovati secundum an-num liturgicum renovatum ad V. C. secundum renovatum. Omnis cantus in forma musicalis successione sequente alati sunt:

1. Missae cantatae in diebus festivis et in Dominicis,

2. Cantus pro officio Divino, liturgia Horarum,

3. Carmina Eucharistica,

4. Carmina in diebus Natalitiis,

5. Cantus tempore Quaresimae,

6. Cantus Hebdomadae Sanctae,

7. Solemnitates et festa Sanctorum,

8. Carmina funebraria,

9. Cantica in fine Missae,

10. Ceteri Cantus diversi.

Post texta introdoctoria omnes cantus expresi et transcripti ex parochiis diver-sis et locis provinciae Franciscanae SS. Redemptoris alati sunt. Cantus omnes inscripti sunt sicut in usu erant sed atqe hodie utuntur. . Cantus omnes ut ele-mentum magni momenti huius materiae secundum metodos musicales scien-tificas et modernas in hoc tomo elaborati et presentati sun, id est: analyses et adnotationes, series sonorae, commentarii, textus cantuum, series formarum, index materiae per singulares regiones, index adnotatorum et investigatorum, index adnotatorum toni, index auctorum commentariorum,, adnotationemo-nem sonori, aditiones et supplementa, fontes et litteratura, index nominum per-sonalium, index generalis et in appendice tres vectorum toni - CD.

Cum in haec collectio cantus e pluribus locis diversis alati sint, eos autem plus collectorum et investigatorum collegerunt, necesse fuit prope istum cantum eo-rum regio et nomen collectorum denotare. Cantus omnes ordinati sunt per nume-rum ordinalem ab primo usque ad ultimum (1 - 151) cum inscripta littera magna abecedaria ut signo originis. tata omnem titulum ipsius cantus symbolus inven-tur, impressus valde nigra littera per singularem partem et duo magna abecedaria littera, quae nomen collectorum notant lile in modo sequente notabantur:

1. Cantus magnetophonica luce expressi (fra Ivan Čupić) - (ČU)

2. Cantus magnetophonica luce expressi (fra Petar Klarić) - (KL)

3. Cantus magnetophonica luce expressi (fra Žarko Maretić) - (MA)

4. Cantus magnetophonica luce expressi (ljubomir Markotić) - (LJM)

5. Cantus magnetophonica luce expressi (Ivan Talijančić) - (TA)

6. Cantus magnetophonica luce expressi (Siniša Vuković) - (VU)

7. Adnotationes musicales fra Mile Čirka - (ČI)

8. Adnotationes musicales fra Stipice Grgata - (GR)

9. Cantus transcripti archivalis (fra Stipica Grgat) - (TR)

463FRA BRUNO PEZO: SUMMARIUM

Cum hoc duobus tomis atque materia abundante in eis collocata existimamus tandem omnem musicam et immaterialem hereditatem provinciae Franciscanae SS. Redemptoris inventam ac custoditam esse. Ac non solo eius, sed omnis ma-teria musicalis in Croatia.

465

Summary

Traditional Vernacular Church Singing in the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer, vol. II.

Three years ago, the first Volume of Traditional vernacular church sing-ing in the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer was pub-lished under the project launched by the Franciscans and aimed at pres-ervation of the church singing ever-present in the parishes of the Central Dalmatia. The expressed need and intention to collect the complete mu-sic material implied the follow-up of the project as many Franciscan parishes were left unresearched and the ultimate goal was to be realized. The new leadership of the Province headed by a Provincial fr. Joško Kodžoman recognized the importance of the project and approved its continuation at the summer meeting in 2012.

The same group of the researchers and collectors went on with their work being spiritually supported by the Province. A three-year work pro-ject has resulted in the second Volume. However, some tunes specific for the liturgical life of particular parishes were left out because of their contemporary character and the process of creating, therefore should be treated separately, in the third Volume. This Volume includes the com-plete collection of all tunes specific for the traditional vernacular Church singing in the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer.

The research work was mainly focused on the localities surrounding the monasteries of Visovac and Makarska. Surprisingly and fortunately a great number of the liturgical and para-liturgical music records was found. They were all recorded on the compact disc and transcribed in the sheet music. The other recordings collected earlier by some individ-uals mentioned below were also used. The recorded music material is based on the individual singings, testimonies and the parish choirs’ per-formances. As in the first Volume, all the tunes and their music notations have been presented and ordered according to the liturgical Church Year reformed by the Second Vatican Council:

1. Sung Masses on Sundays and Holy Days,

2. Tunes for liturgy of the Word,

3. Eucharist Chants,

4. Christmas Songs,

5. lent Songs,

6. Holy Week Songs,

ANGElINA GAŠPAR: SUMMARY


7. Feast Days,

8. Hymns for Funeral Mass,

9. Closing Songs of Praise,

10. Other songs.

A complete music material collected from various parishes and localities of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer is presented af-ter the introductory part and information on the recorded and transcribed material. All the tunes have been noted down according to their struc-ture and original or the present day usage. As the key component of the whole music material, they have been analyzed, classified and worked out professionally and according to the modern music techniques. They are arranged in the following chapters: Analyses and notes, Tone row, Annotations, Texts of the tunes, Form-based classification, Classification based on locality (alphabetically), the list of collectors and research-ers, the list of experts for sound recordings, the list of the writers of Annotations, the list of the singers, Special labels and abbreviations, Abbreviations, Music records, Appendices and supplements, Sources and literature, Index of personal names, Table of Contents and three CDs. As collected from different localities and by different researchers, each tune is labeled by its locality, the name of collector, ordinal number ranging from 1 to 151 and capital letters indicating its origin. Pairs of bolded capital letters designating the group and the collector are also added to each tune title as follows:

1. Tape recordings (Fr. Ivan Čupić) ― (ČU)

2. Tape recordings (Fr. Petar Klarić) ― (KL)

3. Tape recordings (Fr. Žarko Maretić) ― (MA)

4. Tape recordings (ljubomir Markotić) ― (LJM)

5. Tape recordings (Ivan Talijančić) ― (TA)

6. Tape recordings (Siniša Vuković) ― (VU)

7. Music records of Fr. Mile Čirko ― (ČI)

8. Music records of Fr. Stipica Grgat ― (GR)

9. Transcribed archival tunes (Fr. Stipica Grgat) ― (TR)

It is noteworthy to mention that two Volumes of the traditional vernac-ular church sing ing represent the complete music and non material her-itage of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer which has been discovered and preserved this way as the Croatian national heritage.

467

Zusammenfassung

Traditioneller volkstümlicher Kirchengesang in der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers, Bd. 2

Als vor drei Jahren der erste Band Traditioneller volkstümlicher Kirchengesang in der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers - eine Sammlung volkstümlicher, über Jahrhunderte in den Pfarreien Mitteldalmatiens gepflegter Kirchengesänge - vorgestellt wurde, stieß das Unterfangen auf eine so große und positive Resonanz, dass der Wunsch nach einer Fortsetzung desselben laut wurde, zumal ein Großteil der von Franziskanern betreuten Pfarrgemeinden bis dahin unerforscht geblieben war. Dem Ansinnen, der Fortführung mit Priorität zu begegnen, wurde entsprochen: Die neue Provinzverwaltung mit dem Provinzial P. Joško Kodžoman erkannte die Bedeutung des Projekts und unterstützte und genehmigte im Sommer 2012 dessen Fortsetzung.

Die Forschergruppe, deren Beiträge Inhalt des ersten Sammelbandes sind, setz-ten infolgedessen ihre wissenschaftliche Tätigkeit in den bislang unerforschten Pfarrgemeinden im Wirkungskreis besagter Provinz fort.

Das Ergebnis der vierjährigen Arbeit liegt nun in diesem zweiten Band, in der-selben Edition vor. Diejenigen Gesänge jedoch, die im liturgischen leben vie-ler Pfarreien der Franziskanerprovinz immer noch präsent sind, wurden nicht aufgenommen, da sie neueren Datums sind und einer anderen kompositori-schen Vorgehensweise folgen. Diese sollten in einem dritten Band gesondert bearbeitet werden.

Dieser Band aber stellt das vollständige und endgültige Ende der Arbeit an der Erforschung derjenigen Gesänge dar, die wir Traditionelle volks-tümliche Kirchengesänge in der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers nennen.

Der Schwerpunkt der dreijährigen Arbeit lag auf der weitläufigen Erforschung des Gebiets um das Kloster Visovac und einiger Pfarreien im Umfeld des Klosters Makarska bzw. der Franziskanischen Provinz überhaupt. Überraschender und glücklicherweise wurde eine beachtliche Zahl „neuer“ Gesänge aus allen Bereichen des liturgischen und paraliturgischen lebens der Ortskirchen bzw. Pfarreien gefunden. Alle diese Gesänge wurden auf Tonträger aufgezeichnet und der modernen Notation folgend transkribiert. Hervorzuheben ist an dieser Stelle, dass auch Aufzeichnungen, die bereits vor und unabhängig von diesem Projekt entstanden sind, diesem Band hinzugefügt wurden. Die Namen derer, die diese Gesänge aus eigenen Beweggründen heraus vor dem Vergessen be-wahrten, werden im Folgenden genannt. Das gesamte Tonmaterial setzt sich zusammen aus den Aufzeichnungen einzelner Sänger oder Sprecher und deren Zeugnissen sowie aus Aufnahmen von Gemeindechören.

FRA STIPIcA GRGAT: zUSAMMEnFASSUnG


Auch in diesem Band folgen die notierten Gesänge in ihrer Anordnung dem erneuerten Kirchenjahr des Zweiten Vatikanischen Konzils. Es folgt eine Unterteilung in zehn Gruppen:

1. gesungene Messen an Sonn- und Feirtagen

2. Gesänge für den Wortgottesdienst

3. Eucharistielieder

4. Weihnachtslieder

5. Fastengesänge

6. Karwochengesänge

7. Gesänge zu Heiligenfesten

8. Beerdigungsgesänge

9. lobgesänge am Ende der Messe

10. Sonstige Gesänge

Die Einleitung und das Vorwort zu den aufgenommenen und transkri-bierten Elementen geht dem Druck des gesamten Materials und zwar den Gesängen aus verschiedenen Pfarreien und Orten der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers voran. Hinsichtlich ihrer Struktur wurden alle Gesänge in der Form niedergeschrieben, in der sie in Gebrauch waren oder immer noch sind. Das gesammelte Material wurde einer Zusammenstellung, Klassifikation und Systematisierung unterzogen, anschließend erfolgte die Festsetzung der Darstellungsreihenfolge. Ausnahmslos alle Gesänge, die gleichzeitig im Mittelpunkt dieser Sammlung stehen, wurden im dritten Abschnitt dieses Bandes fachkundig und unter Einbeziehung modernster musikwissenschaftlicher Methoden analysiert und in folgenden Einheiten zusammengefasst: Analysen und Anmerkungen, Tonfolgen, Kommentare, Gesangs-Texte, Abfolge der Melodieformen, Verzeichnisse – Verzeichnis des Materials entsprechend seiner geografischen Herkunft (alphabetisch geor-dnet), Verzeichnis der Sammler und Forscher, Verzeichnis der Tonaufzeichner, Verzeichnis der Autoren der Kommentare, Verzeichnis der Sänger, Zeichen und Abkürzungen – Erläuterung der verwendeten Zeichen und Abkürzungen, Abkürzungen, Tonaufzeichnungen, Anhänge und Nachträge, Quellen- und literaturverzeichnis, Personenverzeichnis, Inhaltsverzeichnis und drei Tonträger (CD).

Da diese Sammlung Gesänge mit unterschiedlicher geografischer Herkunft enthält, die von verschiedenen Sammlern und Forschern zusammengetragen worden sind, war es notwendig, den einzelnen Gesängen eine Ortsbezeichnung und den Namen des jeweiligen Sammlers hinzuzufügen. Jeder Gesang ist mit einer Nummer (1 – 151) und einer Buchstabenbezeichnung versehen, die auf die entsprechende Quelle verweisen. Zusätzlich kennzeichnet eine fettgedruc-kte Buchstabenfolge die Gruppe bzw. den jeweiligen Sammler:

1. Tonbandaufnahme (fra Ivan Čupić) – (ČU)

2. Tonbandaufnahme (fra Petar Klarić) – (KL)

3. Tonbandaufnahme (fra Žarko Maretić) – (MA)

4. Tonbandaufnahme (ljubomir Markotić) – (LJM)

469FRA STIPIcA GRGAT: zUSAMMEnFASSUnG

5. Tonbandaufnahme (Ivan Talijančić) – (TA)

6. Tonbandaufnahme (Siniša Vuković) – (VU)

7. Notenaufzeichnungen durch fra Mile Čirko – (ČI)

8. Notenaufzeichnungen durch fra Stipica Grgat – (GR)

9. Archivmaterial, transkribiert durch fra Stipica Grgat – (TR)

In diesen beiden Sammelbänden und dem darin enthaltenen umfangreichen Material ist letztendlich nach unserem Dafürhalten das gesamte musikalisc-he (gesungene) und immaterielle Kulturerbe der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers - und nicht nur dieses, sondern vielmehr das gesamt-kroatische Erbe überhaupt - dokumentiert und bewahrt.

471

Riassunto

I canti della tradizione liturgica popolare nella Provincia francescana del Santissimo Redentore, Vol. II

Quando tre anni fa veniva presentato il primo volume dei Canti della tradizione liturgica popolare nella Provincia francescana del Santissimo Redentore, che elaborava i canti popolari recitati attraverso i secoli nelle parrocchie assegnate ai padri e sparse sul vasto territorio della Dalmazia centrale, il desiderio espresso era che il lodevole progetto non si fer-masse, ma che continuasse a svilupparsi. Già in quell’occasione venne rilevato che un numero consistente delle parrocchie francescane non fu incluso nella ricerca e rappresentava quindi un aspetto prioritario della futura ricerca. E accade così.

Il nuovo Definitorio della Provincia, con il ministro provinciale fra Joško Kodžoman, si rese conto dell’importanza di tale progetto e già nell’esta-te del 2012 approvò e sostenne codesto progetto.

In linea di massima lo stesso gruppo dei collaboratori del primo volume contiunò la ricerca sulle località rimanenti sotto la cura spirituale della Provincia. Il Secondo Volume della stessa edizione è il risultato di un lavoro triennale. Tuttavia, nelle parrocchie, in tutta la Provincia france-scana, ci sono dei canti molto vivi nella vita liturgica di certi paesi che non sono stati inseriti in questo lavoro. Il motivo per cui non sono stati inseriti è dato dal fatto che sono recenti e di diversa composizione mu-sicale. Di conseguenza, dovrebbero essere analizzati nel terzo volume. Il presente volume riporta comunque la ricerca definitiva di quello che vie-ne definito come canto della tradizione liturgica popolare nella Provincia francescana del Santissimo Redentore.

Nel passato la ricerca era indirizzata alle località nei dintorni del con-vento di Visovac e alle parrocchie nelle terre circostanti il convento di Makarska, mirava, cioè all’intera Provincia francescana. Per fortuna e in modo sorprendente, è stato trovato un numero ragguardevole di „nuovi“ canti in tutti i campi liturgici e paraliturgici della Chiesa locale, ov-vero delle parrocchie. Tutti sono stati registrati e trascritti in notazione moderna. Va tuttavia sottolineato che in questo lavoro abbiamo usato le registrazioni anteriori a questa ricerca ed indipendenti da questo progetto, ringraziando ai singoli appassionati che per diletto hanno voluto salva-guardare questi canti interessanti. I loro nomi sono riportati qui sotto. l’intero materiale ripreso è composto da cantanti singoli, dalle loro testi-monianze e dai cori parrocchiali.

DANIJEl TONKIĆ: RIASSUNTO


I canti sono suddivisi, come nel primo Volume, secondo l’anno liturgico riformato dal Concilio Vaticano II. Tutti i canti sono riportati in note nell’ordine seguente:

1. S. messa cantata domenica e festivi,

2. Canti della liturgia della Parola

3. Canti eucaristici

4. Canti natalizi

5. Canti quaresimali

6. Canti della Settimana Santa

7. la gloria dei Santi

8. Canti funebri

9. Inni alla fine della Messa

10. Altri canti

Dopo i testi introduttivi ripresi e dopo il materiale trascritto, viene ri-portao il Materiale raccolto, in primo luogo i canti dalle varie parroc-chie e dalle diverse località della Provincia francescana del Santissimo Redentore. Per quanto riguarda la loro struttura i canti sono trascritti nella forma in cui si usavano o si usano tutt’ora. Raccolto il materia-le, seguiva la composizione, la classificazione, la diversifica dello stesso materiale, e l’ordine d’esposizione. Tutti i canti, come elemento più im-portante del materiale raccolto, sono stati analizzati secondo i più recenti metodi musicologici nell’ordine seguente:

Analisi e annotazioni, Scale musicali, Commenti, Testo dei Canti, Ordine delle forme, Elenco dei canti secono le località (in ordine alfabetico), Elenco dei raccoglitori e ricercatori, Elenco dei notatori tonici, Elenco de-gli autori dei Commenti, Elenco dei cantanti, Abbreviazioni, Spiegazione dei segni e delle abbreviazioni, Registrazione, Allegati con integrazioni, Fonti e bibliografia, Indice dei nomi, Indice e tre CD.

Dato che in questo volume sono riportati canti delle varie località, rac-colti da diversi ricercatori, era necessario accanto al canto indicare la sua località di provenienza e il nome del raccoglitore. Tutti i canti sono ri-portati ed elencati con numero ordinale (1-151) e con la lettera maiusco-la indicante l’origine. Accanto ad ogni titolo del canto si trova un sim-bolo con due lettere maiuscole iniziali stampate in grassetto indicante il gruppo e il raccoglitore. Essi sono elencati e indicati nel modo seguente:

1. canti registrati con il nastro (fra Ivan Čupić) – (ČU)

2. canti registrati con il nastro (fra Petar Klarić) – (KL)

3. canti registrati con il nastro (fra Žarko Maretić) – (MA)

4. canti registrati con il nastro (ljubomir Markotić) – (LJM)

5. canti registrati con il nastro (Ivan Talijančić) – (TA)

6. canti registrati con il nastro (Siniša Vuković) – (VU)

7. notazione musicale di fra Mile Čirko – (ČI)

473DANIJEl TONKIĆ: RIASSUNTO

8. notazione musicale di fra Stipica Grgat – (GR)

9. canti d’archivio trascritti (fra Stipica Grgat) – (TR)

Con questi due volumi e con il materiale in essi contenuto, riteniamo sia finalmente riportato e tutelato l’intero patrimonio musicale (cantato) e il patrimonio immateriale della Provincia francescana del Santissimo Redentore. E codesto patrimonio non è soltanto quello della Provincia, ma è il patrimonio dell’ intera Croazia.

475KAZAlO OSOBNIH IMENA

Kazalo osobnih imena

AKRAP, fra Ante IVAlAUPOVIĆ, fra Pavao 297ALEKSA, Graca 310AndREIS, Josip 455ANDRIJAŠEVIĆ, Ivana 276ANIĆ, Vladimir 455ANTIČIĆ, Andrija 252, 253ANTIĆ, Janja 431ANTUNOVIĆ, luka 276ARNERIĆ, mons. Josip 269

BABIĆ, fra Toma 177, 290, 308, 309, 459BAČIĆ, Drago 430BAČIĆ, fra Paško 256BAČIĆ, fra Petar 256BAKAlIĆ, Davor 218, 252, 255, 429, 443BANDAlO, Anka 431BANDAlO, Dragica 431BARAĆ, Ante 262, 275BARBAČA, Neda 431BARBIĆ, fra Ivan 287BARBIR, Tea 431BARIN, Jasminka 431BARIŠIĆ, Ante 263BARIŠIĆ, Mate 430BARIŠIĆ, Zorka (Jutna) 430BAŠIĆ, don Toma 272BAŠIĆ, Ivan Vujko 273BEBIĆ, fra Bernardin 263BENUTIĆ, fra Ante 253BERGER, Rupert 455BEŠlIĆ, fra Ante 311BEZIĆ, Jerko 253, 257, 270, 281, 282, 296, 298, 312, 455, 457, 459BEZINA, fra Petar 272, 310, 311, 455BIlIĆ, fra Bone 301, 429


BlAIĆ, Ante 430BlAIĆ, Vesna 430BlAJIĆ, Petar Zdravko 455BOGDAN, Medi 431BOlANI, fra Bone 287BOŽIĆ PAVlETIĆ, Ante 429BOŽIĆ PAVlETIĆ, Mate (Maćo) 429BOŽIĆ PUPIĆ, Marko 267BOŽIĆ STANIĆ, Ante (Tone) 267, 429BOŽIĆ STANIĆ, Marko 429BOŽIĆ STANIĆ, Mijo (Miško) 266, 429BRAlIĆ, Ante Tule 273BRAlIĆ, Blaž 272, 273, 274, 430, 431BRAlIĆ, Marko 430BRAlIĆ, Milka 430BREKO KUSTURA, Hana IV, VIII, 455, 456BRIXI, F. 308BRONIĆ, fra Ivan 281BUBlE, Nikola 456BUKlIJAŠ, lidija 431BUlAT, Jere 257, 431BUlAT, Slavka 430BUlAT, Vinko 430BUlJAN, fra leonard 281, 311BUlJEVIĆ, fra Bernardo 310, 311BURIĆ, Jere 430BURIĆ, Martin 226, 259, 431, 445BURIĆ, Slavka 430BURIĆ, Šime 257, 260BUŽANČIĆ, Marko (Vunjak) 223, 279, 430

CRnJAK, Stipe 263CVITANOVIĆ, Ante Mika VII, 225, 283, 284, 285, 295, 304, 305, 315, 431,

444, 445, 446, 447, 448CVITANOVIĆ, Jozo 281CVJETKOVIĆ, Nježa 431

ČIRKO, fra Mile IV, 252, 302, 303, 309, 310, 316, 317, 423, 427, 437, 456, 462, 466, 469, 472

ČORAlIĆ, lovorka 265, 456ČUGURA, fra Šimun 221, 236, 269, 270, 316, 318, 429, 431, 444, 445, 448ČUPIĆ, fra Ivan VII, VIII, 35, 80, 81, 89, 218, 223, 256, 258, 276, 277, 278,

288, 292, 293, 294, 301, 303, 309, 311, 319, 425, 430, 431, 437, 443, 444, 445, 446, 447, 448, 462, 466, 468, 472


ĆALETA, Joško IV, VIII, 281, 292, 456ĆURKOVIĆ, Rudolf IV

DEMOVIĆ, Miho 298, 299, 456dEVETAK, Vojko 254, 260, 456DIVIĆ, Ante 266DIVKOVIĆ, fra Matija 290, 308DOBRONIĆ, Antun 287dOLInER, Boris 251, 289dOLInER, Gorana IV, VIII, 285, 457, 483DOROTIĆ, fra Andrija 281, 310DRAGIĆ, Marko 306DRUŽEIĆ, Silvio IVdUGAn, Franjo 298, 456dUGOPOLJAc, Joso (Joško) 430dUGOPOLJAc, Marijeta 430dUGOPOLJAc, Meri 220, 263, 264, 430DUJMUŠIĆ, Dragan 297, 457dUVnJAK, fra Božo 220, 263, 264, 430, 443

ERcEG, Draga 431ERcEG, Irena 431ERcEG, Joško 431ERcEG, ljiljana 431ERcEG, Nedo 431ERcEG, Željko 431

FALcOnER, Keith 457FRESCOBAlDI, Girolamo 298FUČEK, Ivan 302, 457

GABRIĆ, Iko 276GAlIĆ, Kata 292, 430GAlIĆ, Slavka 430GALOV, Šime 431GAŠPAR, Angelina IVGAURInA, d. 291GIlIĆ, fra Ante 281GlAVINIĆ, fra Niko 276GlIBOTIĆ, fra Ivan 131, 259, 287, 289, 296, 298, 306, 307, 457GlUŠČEVIĆ, Ante 306GOTOVAc, Jakov 266GOTOVAc, Petar 266GRBAVAC, fra Josip 272, 457GRČIĆ, fra Ante 266


GRGAT, fra Stipica IV, VIII, 13, 21, 35, 36, 37, 52, 60, 66, 73, 80, 81, 89, 96, 99, 112, 141, 157, 221, 225, 229, 234, 282, 307, 314, 423, 425, 427, 437, 443, 444, 445, 446, 447, 448, 457, 463, 466, 469, 473, 485

GRGIĆ, Miljenko 483GUBERINA, Bogoslava 431GVERIĆ, Branko 430

HERAKOVIĆ, Janko 288HERcIGOnJA, Eduard 313, 457

IlIĆ, Joko - Joktur 306ILIJInA, Stipe 263

JAIĆ, O. P. Marijan 302, 457JANKOVIĆ, fra Šimun 263JElAVIĆ, Iva 431JUKIĆ, fra Franjo 297JURENOVIĆ, fra luiđi 291JURIĆ, Ante (Pipić) 430JURIĆ, Miljenko 430JURIĆ TAlAJA, fra Ante 221, 429JURIĆ, Zdravka 430JURIĆ, Živko 264, 430JURINČIĆ, Franjo 302, 457JURIŠIĆ, fra Hrvatin Gabrijel II, IVJURIŠIĆ, fra Karlo 251, 276, 288, 314JURIŠIĆ, fra Mario 457JURIŠIN, Joko 306

KAČIĆ MIOŠIĆ, fra Andrija 275, 281, 288, 310, 458KALOGJERA, Niko 302, 304, 307, 458KANElIĆ, Jozica 310KATAlINIĆ, o. Ivan 287KAŽUlIN, Veljko 281KEVO, Ivan 430KlARIĆ, fra Petar 96, 225, 280, 426, 462, 466, 468, 472KLöcKnER, Stefan 295, 458KNEŽEVIĆ, fra Petar 174, 176, 178, 179, 298, 309, 456, 458KODŽOMAN, fra Joško II, X, 461, 465, 467, 471KOSOR, Ivan 430KOSOR, Joso 430KOSOR, Kata 430KOVIlIĆ, Josip 430KOVIlIĆ, Joso 264KRNIĆ, Kata 231, 429, 446KRNIĆ, Slavka 231, 429, 446


KRSTIČEVIĆ, s. Anette 431KUBAT, fra Petar 281KUlUŠIĆ, Marija 234, 430KUMRIĆ, Josip 253KUMRIĆ, Žarko 217, 218, 251, 252, 254, 255, 429, 443KUŽIĆ, Krešimir 265, 272, 458

LEOPOLd, Silke 308lIČANIN, Jovo 269lOVRIĆ, Dobra 430lOVRIĆ, fra Jerko 269lOVRIĆ, Snježana 430lUCIĆ, Ivan 272, 458lUlIĆ, Izidor 253lUlIĆ, Niko 253

MAlEŠ, Joso 430MAlEŠ, Marija 430MAlETIĆ, Anka 431MAlETIĆ, fra Ivan 430MAlETIĆ, Milka 431MALInKA, č.s. Imakulata 253MAMIĆ, Mile IVMAndUKIn, Ferdinand 252MANDUŠIĆ, Ante 430MANDUŠIĆ, Vesna 430MARASOVIĆ, Anka 430MARETIĆ, fra Žarko VII, 37, 270, 426, 429, 437, 443, 462, 466, 468, 472MAREVIĆ, Nevena 431MARGITIĆ, fra Stipan Jajčanin 290MARIĆ, fra Branko 458MARIĆ, Mirna 458MARIĆ, s. Eduarda 431MARKOTIĆ, Anamarija 431MARKOTIĆ, Andrea 431MARKOTIĆ, Ante (Đulio) 431MARKOTIĆ, Darko 431MARKOTIĆ, Ina 431MARKOTIĆ, Ivana 431MARKOTIĆ, Ivica 431MARKOTIĆ, ljubomir VIII, 157, 233, 306, 307, 426, 431, 437, 447, 462,

466, 468, 472MARKOTIĆ, Ruža 431MARKOTIĆ, Vinko 431


MAROVIĆ, Šime 304, 458MARTINIĆ, Jerko 282, 458MATAS, Dragica 430MATIJAŠEVIĆ, Grozdana 431MEĐUGORAC, Meri 430MEŠTROVIĆ, Ivan 294MIHAlJEVIĆ, Ivan pok. Mate 253MIHAlJEVIĆ, Joso 226, 288, 431MIlANOVIĆ, fra Anđelko 264MIlETIĆ, Franjo 297, 458MOROVIĆ, Stipe 253MRČElA, Petar (Pešo) 288MULIH, Juraj 302, 308, 457, 459

NAGY, Josip Dragutin 298, 458NIKOlIĆ, Dušan 287nIMAc, fra Zvonimir 431NINČEVIĆ, Jozo Nikola pok. Bože 430nOHL, Paul-Gerhard 459nOVAK, J. 287

OcVIRK, Ivan 302OdAK, Krsto 287, 294, 310OMAŠIĆ, Vjeko 272, 459OMAZIĆ, fra Ivica 306

PAIĆ, Jere (Macan) 430PANDŽA, Ivica pok. Grge 430PEĆAR, Ante 429PERAn, o Ivo 459PERIŠA, fra Ante Branko IVPERIŠIĆ, Anka 239, 430PEROJEVIĆ, Marko 459PEzO, fra Bruno IVPIPlOVIĆ, Stanko 459PlANYAVSKY, Peter 459PRcELA, fra Stanko 219, 258PREMUdA, Vinko pop 459PRIMORAc, Jakša 459PRUG, Augustin 253PTIČAR, Adela 302, 459PUlIĆ, Marija 430

RADIĆ, Ante 281RADIĆ, fra Ignacije 273, 459


RADIĆ, fra Jure 459RADIĆ, Maca 431RADNIĆ, Dujo 263RAOS, Ante 431RAOS, Iva 431RASTOČIĆ, fra Petar 430REŠETAR, Milan 298RITTIG, dr. Svetozar 269ROGOŠIĆ, fra Roko 269ROSO, Milena 431ROSO, Nikša 431ROZIĆ, fra Ivan 306RUnJE, fra Domagoj 222, 273, 430

SAMAc, Ana (ž. Ante) 239, 430SAMAc, Ana (ž. Ivana) 239, 430SAMAc, Ankara 292, 430SAMAc, Manda 292, 430SAMOdOL, fra Frano 229, 300, 431SAMOdOL, Štefica 430SAVIĆ, Mate (Bepin) 269, 270SAVIĆ, Niko-Kovač 269, 270SILOV, fra Pavle 300SILOV, Niko 264, 430SOLdO, fra Josip Ante 251, 256, 262, 265, 269, 275, 278, 281, 287, 288,

291, 293, 306STANIČIĆ, fra Andrija 281STEPAnOV, Stjepan 251, 276, 288, 289, 459STIPČEVIĆ, Ennio IV, 302, 308, 459, 485STIPIŠIĆ, ljubo Delmata 282STROHAL, Rudolf 298, 459, 460SUČIĆ, Veljko Ante 430

ŠABIĆ, fra Stjepan 310ŠABIĆ, Gracijela 431ŠERKA, Marija 281ŠETKA, Jeronim 460ŠIMIĆ, Stipe 253ŠIROlA, Božidar 256, 460ŠKOPlJANAC, Bože 430ŠKOPlJANAC, Božo 312, 431, 447ŠKOPlJANAC, Marko 430ŠPRAlJA, fra Izak 296, 298, 299, 320, 460ŠUŠNJARA, fra Petar 269ŠIRINIĆ, Niko 263


TAdIn, o. Krunoslav 287TAlIJANČIĆ, dr. Bariša 252TAlIJANČIĆ, Ivan VII, VIII, 13, 21, 217, 251, 253, 426, 437, 443, 462, 466,

468, 472TAlIJANČIĆ, Ivan (Stipin) 253TAlIJANČIĆ, Milka 217, 251, 252, 429, 443TAlIJANČIĆ, Paško 218, 252, 255, 429, 443TAlIJANČIĆ, Petar 253TAlIJANČIĆ, Stipe 253TAlIJANČIĆ, Teodor 253TONKIĆ, Danijel IVTOPIĆ, fra Slavko 290TROILI, o. Giovanni 298

UJEVIĆ, fra Milan 429

VEGAR, Vedran 431VEKIĆ, fra Srećko 253, 429VElJAČA, Tone 273VEROVIĆ, Ante 264, 430VEROVIĆ , Josipa (Antina) 430VEŽA, Jakša 429VEŽA, Martin 112, 226, 289, 308, 426, 431, 437, 445VEŽA, Zoran 429VEŽIĆ, Mario 429VICIĆ, fra Vinko (Vice) 297VIDOVIĆ, Ivana 431VlAŠIĆ, o. Petar 226, 232, 284, 313, 451, 452, 454, 460VRcAn, Tihana (Ćića) 314VRČIĆ, fra Vjeko 252, 253VRlJIČAK, fra Petar 431VUKOVIĆ, Siniša VII, VIII, 99, 225, 282, 284, 426, 437, 444, 445, 446,

447, 448, 462, 466, 469, 472

WOLFF, Christoph 460

ZAnE, Bernard 261ZANINOVIĆ, o. Antonin 261, 297, 298, 302, 460ZENIĆ, Stanka 310ZlATOVIĆ, fra Stipan 281, 460

ŽDERIĆ, Veljka 431ŽGANEC, Vinko 282ŽIŽIĆ, Blaženko 430ŽUBRINIĆ, Darko 299ŽUPANOVIĆ, lovro 460

483

Iz recenzije Gorane Doliner

Split je kroz stoljeća središte glazbenih događanja pa tako i materijalija u obli-ku rijetkih nota. Sjetimo se samo građe kod Franjevaca na Obali, bogatstva notnih izdanja i rukopisa u Splitskoj katedrali (popisao Miljenko Grgić) ili po-sebnih izvora u ljubljani, Beču, Parizu. Sada se ta bogata slika već drugi put nadopunjuje s bogatim zapisima u obliku notnih zapisa i transkripcija pjevanih oblika. Građa koja je uvijek živo tkivo, izazov za primjereno predstavljanje, priređivanje, dotjerivanje s prisutnim oprezom očuvanja izvornosti stvaranja.Opsežnu glazbeno-liturgijsku građu možemo nazvati „glazbenim inventarom“ liturgijskih napjeva franjevačke tradicije Provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Naime, glazbeni se repertoar odnosi na napjeve koji su po-stojali u misnom bogoslužju i od starine do suvremenosti. Prenošeni su usme-nim putem, uz iznimku manjega broja napjeva iz rukopisnih kantuala.Građa ove edicije kao i prethodne imitira Spomenike glagoljaškog pjeva-nja (izdanja HAZU), u grafičkom, organizacijskom i metodološkom smislu. Obrađena je načelom minuciozne analize kako tekstovnih specifičnosti, tako i melodijskih karakteristika svakoga pojedinoga glazbenoga oblika. Osim toga, autori su pri analizi napjeva franjevačke tradicije u komparativnom kontek-stu tragali za srodnostima s drugim glazbenim tradicijama na dalmatinskim prostorima: glagoljaškom, folklornom tradicijom pojedinih lokaliteta, kao i evidentnom poveznicom s napjevima gregorijanskoga korala. Stoga se analize napjeva uz bogat i temeljit kritički aparat temelje na najsuvremenijim muziko-loškim i etnomuzikološkim metodama obradbe glazbenog materijala.Predgovor stručno i pomno predstavlja razrađene teme koje omogućuju da se glazbeno-liturgijsko tkivo ove studije bolje razumije u povijesnom, liturgij-skom, muzikološkom i jezičnom kontekstuNapjevi su onaj, najvažniji dio, srčika cjelokupnog poduhvata u ovom prikazu istaknut na početku kao dio koji buja i snažno nadopunjuje splitsko velebno bogatstvo glazbe, napose crkvene glazbe. Nije to samo najopsežniji središnji dio, jer se u njemu primjenjuju metodološki postupci s kojima se povezuju i ostali, poneki manje važni, dijelovi studije.Analize i napomene donose mnoštvo dopunica, s podatcima različitih priroda, no nisu ukras ili doprinos šarenilu tih podataka i priroda podataka, već koristan slijed dokumentiranih slika.Komentari donose mnoštvo korisnih nadopuna o samim napjevima, posred-nicima njihova opstanka, povijesnim okolnostima ili naprosto pojedinostima.Očigledno, znam to iz vlastitog iskustva, valjalo je zaigrati mnogo pasijansa da se poslože sve uočene osobine. To je poseban posao i svatko tko uzme knjigu u ruke nije svjestan koje su tu predradnje, radnje i organizacijski postupci nužni u pokušaju prikaza gradiva.

Dr. sc. Gorana Doliner Viši znanstveni suradnik HAZU

GORAnA dOLInER: Iz REcEnzIJE

485ENNIO STIPČEVIĆ: IZ RECENZIJE

Iz recenzije Ennija Stipčevića

Prije nekoliko godina, kada je bio objavljen prvi voluminozni svezak novopo-krenutoga niza Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja (Split, 2011.), stručna kritika bezrezervno je s pohvala-ma dočekala to izdanje. Pred nama je sada drugi podjednako opsežan svezak, enciklopedijskoga formata, koji – valja to odmah reći – u istoj mjeri zaslužuje sve superlative. Oko izrade prvoga sveska bila se okupila grupa stručnjaka, a široko interdisciplinarno postavljena mreža raznovrsnih istraživačkih sondi po-kazala se prikladnom metodologijom za, slikovito rečeno, dobar ulov. Uspjelo se, naime, u nastojanju da se predoči neslućeno bogatstvo, ali i čitav niz dotad neuočenih sveza između tradicijskoga franjevačkoga pučkog pjevanja srednje Dalmacije i još starije, domaće tradicije glagoljaškoga pjevanja.

Držeći se zacrtanih kriterija, fra Stipica Grgat, angažiran na pripremi prvoga sveska, priredio je sam ovaj drugi. Transkripcija napjeva i tu je filološki pouz-dana, a u zasebnom poglavlju smješteni komentari svojim opsegom i stručnom razinom pouzdan su vodič u povijesnu liturgijsku, poetsku i jezikoslovnu, te muzikološku i etnomuzikološku dimenziju odabranih napjeva. Na kraju prido-dana iscrpna literatura svjedoči o znanstveno potkrijepljenim stavovima, izne-senima u urednikovim komentarima, a zacijelo će poslužiti i kao nezaobilazno polazište budućim istraživanjima.

Dva dosad priređena tiskana sveska spomenik su jednom naraštaju pučkih pjevača, kao i istraživača raznih struka zaokupljenih tim fenomenom. Kao da istom sada izlazi na vidjelo da tradicijsko crkveno pjevanje, kojega smo done-davno bili spremni olako proglasiti provincijalnom nezanimljivošću, „pjeva-njem kojega više nema“, sadrži ustvari i za budućnost čuva neku širu, univer-zalnu, gotovo zaboravljenu ljepotu.

Prof. dr. sc. Ennio Stipčević

487KAzALO

Kazalo

I. UVOdnIKPredgovor .........................................................................................VIIU duhu tradicije ................................................................................. IX

II. REdOSLIJEd nAPJEVARedoslijed napjeva u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji

njihovih tekstova ............................................................................. 3

III. nAPJEVINapjevi .............................................................................................. 13

IV. AnALIzE I nAPOMEnEAnalize i napomene ......................................................................... 217

V. TOnSKI nIzOVITonski nizovi ................................................................................... 243

VI. KOMEnTARIKomentari ........................................................................................ 251

VII. TEKSTOVI nAPJEVATekstovi napjeva .............................................................................. 323

VIII. REDOSlIJED OBlIKAOblici napjeva (prema vrstama teksta) i njihova zastupljenost ......... 405

IX. POPISIPopis građe prema pojedinim lokalitetima (abecednim redoslijedom) ... 413Popis zapisivača i istraživača ........................................................... 423Popis tonskih zapisivača .................................................................. 425Popis autora komentara .................................................................... 427Popis pjevača ................................................................................... 429

X. OznAKE I KRATIcEOznake osnovnih skupina napjeva prema mjestima njihove upotrebe

(abecednim redoslijedom) ........................................................... 435Objašnjenje posebnih znakova i kratica ........................................... 437Kratice ............................................................................................. 439


XI. TOnSKI zAPISITonski zapisi ................................................................................... 443

XII. PRILOzI I dOdATcISlikovni prilozi ................................................................................ 451Izvori i literatura .............................................................................. 455Summarium ..................................................................................... 461Summary ......................................................................................... 465Zusammenfassung ........................................................................... 467Riassunto ......................................................................................... 471Kazalo osobnih imena...................................................................... 475Iz recenzije Gorane Doliner ............................................................. 483Iz recenzije Ennija Stipčevića .......................................................... 485

tradicijsko crkveno puČko pjevanje u franjevaČkoj ... · mile mamić, rudolf Ćurković korektor...

Documents