tomić - nezaposlenost mladih

NEZAPOSLENOST MLADIH U RH

„IZGUBLJENA GENERACIJA”?

IVA TOMIĆ

Ekonomski institut, Zagreb

"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb 03.12.2013.

Sadržaj

03.12.2013. "Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb

Motivacija

Definicije

Statistički pokazatelji

Mjere za poticanje zapošljavanja mladih

Što kažu istraživanja?

Zaključna razmatranja

2

Motivacija


3

17,2

13,9

52,4

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

200

0M

01

200

0M

06

200

0M

11

200

1M

04

200

1M

09

200

2M

02

200

2M

07

200

2M

12

200

3M

05

200

3M

10

200

4M

03

200

4M

08

200

5M

01

200

5M

06

200

5M

11

200

6M

04

200

6M

09

200

7M

02

200

7M

07

200

7M

12

200

8M

05

200

8M

10

200

9M

03

200

9M

08

201

0M

01

201

0M

06

201

0M

11

201

1M

04

201

1M

09

201

2M

02

201

2M

07

201

2M

12

201

3M

05

Izvor: Eurostat

Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti za RH (%)

Ukupno 25-74 <25

Motivacija


4

15,7

21,6

52,4

23,8

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

200

0M

01

200

0M

06

200

0M

11

200

1M

04

200

1M

09

200

2M

02

200

2M

07

200

2M

12

200

3M

05

200

3M

10

200

4M

03

200

4M

08

200

5M

01

200

5M

06

200

5M

11

200

6M

04

200

6M

09

200

7M

02

200

7M

07

200

7M

12

200

8M

05

200

8M

10

200

9M

03

200

9M

08

201

0M

01

201

0M

06

201

0M

11

201

1M

04

201

1M

09

201

2M

02

201

2M

07

201

2M

12

201

3M

05

Izvor: Eurostat

Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti mladih (%)

EU27 Grčka Španjolska Hrvatska Slovenija

Motivacija


visoka stopa nezaposlenosti mladih (15-24) u RH

ubrzano raste nakon izbijanja krize u 2008.

u 2013. prešla brojku od 50%

više nego dvostruka veća od stope nezaposlenosti za ‘opću’ populaciju

stopa nezaposlenosti mladih među najvišima u EU

daleko viša od prosjeka EU27

iza Grčke i Španjolske

5

Motivacija


rizik ‘izgubljene generacije’?

nezaposlenost u mladoj dobi može imati dugotrajan negativan utjecaj - tzv.

„scarring effect”

‘zarobljenost’ u donjem dijelu tržišta rada

manje obučavanja na poslu (‘on-the-job training’)

niže razine plaća

slabiji izgledi za dugoročno zapošljavanje i karijeru

dugotrajna nezaposlenost i visok rizik od (socijalne) isključenosti

„Hikikomori” - obeshrabrene osobe koje se isključuju iz društvenog života tako da najradije ostaju

‘besposličariti’ kod kuće (Japan)

„Mamoni” - osobe koje i nakon 30. godine ostaju živjeti sa roditeljima (Italija)

prosvjedi i socijalni nemiri?

‘odljev mozgova’?

6

Definicije


status na tržištu rada:

aktivni

zaposleni

nezaposleni

neaktivni

mladi: 15-24 (29?)

stopa nezaposlenosti (“unemployment rate”):

broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s brojem aktivnih osoba na tržištu rada u toj istoj dobnoj skupini

omjer nezaposlenosti (“unemployment ratio”):

broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s ukupnom populacijom u toj istoj dobnoj skupini

7

Definicije


8

24,0

43,0

0

10

20

30

40

50

60

Izvor: Eurostat

Stopa nezaposlenosti (%)

2007 2012

8,4

12,7

0

10

20

30

40

50

60

Omjer nezaposlenosti (%)

2007 2012

Definicije


Eurostat – “Youth unemployment - Statistics Explained”:

nagli porast participacije na tržištu rada za populaciju 15-24 kako idemo od nižih prema višim godinama (5% za 15 vs. 80% za 24)

jaka veza između participacije na tržištu rada i statusa u obrazovanju

udio mladih u obrazovanju postupno opada s povećanjem dobi, što dovodi do sve veće participacije na tržištu rada

mladi koji su još uvijek u obrazovnom sustavu se također često nalaze i u statusu zaposlenih ili nezaposlenih pa dolazi do ‘preklapanja’

postoje velike razlike između zemalja

Hrvatska (skupa s BE, BG, CZ, HU, IT, CY, RO i SK) pripada grupi zemalja u kojoj malo studenata/učenika istovremeno participira i na tržištu rada

učinak krize:

mladi dulje ostaje u sustavu obrazovanja ili se čak vraćaju s tržišta rada u sustav obrazovanja

stopa nezaposlenosti mladih može biti visoka, čak i ako apsolutni broj nezaposlenih mladih nije visok

razlog je vrlo ‘suženo’ tržište rada za mlade

9


03.12.2013.

10

34,9

63,4

29,6

60,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4


Izvor: Eurostat

Stope aktivnosti po dobnim skupinama (%)

2007 2012

26,5

57,1

16,9

50,7

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4


Stope zaposlenosti po dobnim skupinama (%)

2007 2012

"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb



Glavni razlozi neaktivnosti po dobnim skupinama (% neaktivnog stanovništva)

Bolest

Drugi

obiteljski i

osobni razlozi

Briga za djecu ili

onesposobljene

odrasle

U sustavu

obrazovanja U mirovini

Smatra kako

nema posla

Ostali

razlozi

15-24

EU27 1,9 1,5 2,6 88,2 - 1,9 3,8

Grčka 0,7 1,4 0,9 91,1 - 0,3 5,5

Španjolska 2,1 2,2 0,8 91,0 - 1,8 2,1

Hrvatska - 2,5 0,6 94,6 - 1,2 0,8

Slovenija 1,8 2,1 0,4 93,4 - 0,5 1,6

15-64

EU27 14,3 7,6 9,5 32,4 20,1 5,4 10,7

Grčka 6,5 12,8 5,0 32,7 22,9 1,4 18,8

Španjolska 19 17,7 7,0 34,9 6,5 6,7 8,2

Hrvatska 7,1 12,7 2,9 35,6 33,1 5,9 2,7

Slovenija 12 6,4 1,5 35,9 37,7 2,8 3,7

Izvor: Eurostat

11



Stopa nezaposlenosti mladih prema razini obrazovanja (%) – 2012.

Ukupno

Osnovnoškolsko

obrazovanje

Srednjoškolsko

obrazovanje Visoko obrazovanje

EU28 22,9 30,5 20,2 18,0

EU27 22,8 30,4 20,0 17,9

EA17 22,9 29,9 19,2 19,8

Grčka 55,3 50,7 58,0 52,3

Španjolska 53,2 59,9 49,7 39,8

Hrvatska 43,0 61,5 42,1 45,0

Slovenija 20,6 29,6 18,6 21,3

Izvor: Eurostat

12



Stopa nezaposlenosti u RH prema dobi i statističkim regijama (%)

Dob Regija 2007 2012

15-24

Hrvatska 24,0 43,0

Jadranska Hrvatska 22,2 39,5

Kontinentalna Hrvatska 24,7 44,6

15+

Hrvatska 9,6 15,8



25+

Hrvatska 7,9 13,2



Izvor: Eurostat

13


03.12.2013.

14

"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb

45,7

55,3

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15

-24

15

-64

15

-24

15

-64

15

-24

15

-64

15

-24

15

-64

15

-24

15

-64


Izvor: Eurostat

Dugotrajno nezaposleni (12m+) kao % ukupno nezaposlenih

2007 2012

39,5

47,4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4

15-2

4

15-6

4


Zaposleni ‘na određeno’ kao % ukupno zaposlenih

2007 2012



15

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

20

00

M0

1

20

00

M0

7

20

01

M0

1

20

01

M0

7

20

02

M0

1

20

02

M0

7

20

03

M0

1

20

03

M0

7

20

04

M0

1

20

04

M0

7

20

05

M0

1

20

05

M0

7

20

06

M0

1

20

06

M0

7

20

07

M0

1

20

07

M0

7

20

08

M0

1

20

08

M0

7

20

09

M0

1

20

09

M0

7

20

10

M0

1

20

10

M0

7

20

11

M0

1

20

11

M0

7

20

12

M0

1

20

12

M0

7

20

13

M0

1

20

13

M0

7

Izvor: HZZ

Kretanje registrirane nezaposlenosti

Ukupan broj registriranih nezaposlenih

Udio 15-24 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)

Udio 15-29 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)



16

80.000

90.000

100.000

110.000

120.000

130.000

140.000

150.000

160.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

1.000.000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Izvor: Eurostat & DZS

Broj ‘mladih’ stanovnika i broj upisanih studenata po godinama za RH

stanovništvo 15-24 stanovništvo 15-29 broj upisanih studenata (desna skala)

Napomena: Podaci o broju stanovnika odnose se na procjenu na dan 31. siječnja 2002.-2012.

Podaci o broju upisanih studenata odnose se na akademske godine 2001./2002. – 2011./2012.



17

* - mladi koji nisu ni zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (“not in employment, education or training”)

13,1

16,7 15,8

18,8

0

5

10

15

20

25

30


Izvor: Eurostat

NEET* stope za mlade (%) - 2012.

15-24 15-29

Mjere – što poduzima EU?


“EU Youth Strategy for 2010-2018” (donesena 2009.)

pružiti više i jednake mogućnosti za mlade u sustavu obrazovanja i na

tržištu rada

promicati aktivno ‘građanstvo’ i socijalnu uključenost za sve mlade

“Europe 2020 strategy for smart, sustainable and inclusive

growth” (donesena 2010.)

daljnje inicijative usmjerene prema mladima

„Youth on the Move” inicijativa

“Youth Guarantee scheme” (donesena 2013.)

osigurati da su svi mladi ili zaposleni ili u sustavu obrazovanja

važna uloga javnih zavoda za zapošljavanje

18



Europska garancija za mlade

“nastoji osigurati da države članice ponude svim mladim ljudima do

25 godina starosti kvalitetan posao, nastavak školovanja,

naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od izlaska iz

formalnog obrazovanja ili gubitka zaposlenja”

temelji se na pozitivnim iskustvima Austrije i Finske

programi se trebaju prilagoditi nacionalnim, regionalnim i

lokalnim okolnostima

implementacija ‘Garancije’ zahtjeva strukturne reforme:

javni zavodi za zapošljavanje

sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

potrebno je uspostaviti dijalog između sindikata, udruga poslodavaca, obrazovnih ustanova

i javnih tijela

19




stvara određeni fiskalni trošak

procjene ukazuju da je taj trošak znatno manji od troška ogromnog broja mladih

ljudi bez posla ili izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja (u terminima

isplaćenih naknada i izgubljenog ‘outputa’)

treba ju smatrati investicijom

osnovni izvori financiranja:

same zemlje članice

European Social Fund (ESF)

Youth Employment Initiative (YEI) - EP

fokus na regije sa stopama nezaposlenosti mladih iznad 25%, te na mlade koji nisu ni

zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (NEETs)

tzv. Provedbeni planovi Garancije za mlade (YGIPs) do prosinca 2013.

20




„European Alliance for Apprenticeships” (Europski savez za

naukovanje/pripravništvo)

dio mjera Garancije

cilj je povećati kvalitetu i ponudu ‘pripravništava’ unutar EU te promijeniti

‘mentalni sklop’ u smjeru učenja uz ‘naukovanje’

EURES

europska mreža za traženje posla

„Your first EURES job” (Tvoj prvi EURES posao)

cilj je pomoći mladim ljudima (18-30) u pronalasku posla u nekoj drugoj zemlji članici (na

minimalno 6 mjeseci)

anketna istraživanja pokazuju da su upravo mladi ‘najspremniji’ na mobilnost

…

21



Europska komisija je u okviru tzv. Europskog semestra dala

preporuke za svaku zemlju pojedinačno u smislu što je potrebno

napraviti (‘reformski prioriteti’) kako bi došlo do rasta gospodarstva

i otvaranja radnih mjesta

za RH, između ostalog, se predlaže sljedeće:

daljnje poboljšanje veze između obrazovnog sustava i tržišta rada

promicanje zapošljavanja

jačanje administrativnih kapaciteta i osiguranje pružanja kvalitetnih usluga u

HZZ-u

što bi trebalo utjecati i na smanjenje nezaposlenosti mladih ...

22

Mjere – što poduzima RH?


Ukupni korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja u 2012. i 2013. godini

(do 31.10.2013.) Mjera Ukupni korisnici tijekom 2012. Ukupni korisnici tijekom 2013.

UKUPNO 41.555 47.920

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje 6.585 8.731

Potpore za samozapošljavanje 1.605 5.208

Obrazovanje nezaposlenih 5.251 1.744

Javni radovi 17.826 14.029

Stručno osposobljavanje za rad bez

zasnivanja radnog odnosa 9.585 17.139

Potpora za očuvanje radnih mjesta 703 1.069

Sredstva za aktivnu politiku

zapošljavanja 366.881.225,00* kn 521.637.767,00 kn

* 17,6% ukupnih rashoda HZZ-a u 2012.

Izvor: HZZ

23



Potpore za zapošljavanje „Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža

„Rad i nakon stručnog osposobljavanja” – potpora za zapošljavanje

„Mladi u socijalnom poduzetništvu“ - sufinanciranje zapošljavanja u socijalnim poduzećima

Potpore za samozapošljavanje

Potpore za usavršavanje „Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba

„I mladi uče za posao” - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog poslodavca

Obrazovanje nezaposlenih „Učenjem do poduzetnika” - osposobljavanje i obrazovanje mladih

„Programi opismenjavanja mladih” - obrazovanje nezaposlenih

„EU i zanimanja budućnosti” - programi usavršavanja i obrazovanja mladih

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa „Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Javni radovi „Mladi za mlade”- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade

„Mladi za EU” – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni radovi za mlade

„Mladi za zajednicu” - mini javni radovi za mlade

Mjere za očuvanje radnih mjesta

24



EU garancija za mlade

“pristupanjem EU RH je prihvatila Garanciju za mlade, kao ključni element

poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti,

te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba”

HZZ je započeo s provedbom Garancije za mlade 1. srpnja 2013. te je

paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ dopunio s dodatnih 11 mjera

prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina

usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice

jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve

značajnijeg dionika na tržištu rada

Garancija za mlade službeno započinje s provedbom u EU 1. siječnja 2014.

kada će u RH biti dostupna financijska sredstva za zapošljavanje osoba do

25 godina a dodatne mjere koje se provode financirati će se iz ESF-a i

državnog proračuna

25



Centar za mlade

Zagreb i Split savjetovanje i podrška u traženju posla

radionice aktivnog traženja posla

posredovanje pri zapošljavanju

pristup računalima i portalima za pretragu natječaja za slobodna radna mjesta

objava životopisa na portalu BurzaRada

tematska predavanja o važnim temama vezanim uz zapošljavanje

aktivna politika zapošljavanja

CISOK - Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Koprivnica, Varaždin, Šibenik i Zadar informacije o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere

informacije i savjetovanja o zahtjevima pojedinih zanimanja, mogućnostima obrazovanja odraslih, uvjetima stipendiranja i studentskom smještaju, …

CIPS - Centri za informiranje i savjetovanje rad u Centru organiziran je prema načelu samoposluživanja

pregledavanje slobodnih radnih mjesta, stručna pomoć u izradi molbe i životopisa, informiranje o mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja, …

26



Brown & Koettl (2012.):

mjere usmjerene prema očuvanju radnih mjesta, na primjer ‘dijeljeno radno

mjesto’, se trebaju koristiti samo za vrlo kratko vrijeme i teške recesije, te u

kombinaciji s mjerama za ubrzanje oporavka

mjere usmjerene prema stvaranju radnih mjesta, kao što su subvencije za

zapošljavanje, su znatno (troškovno) učinkovitije te jačaju poziciju

‘autsajdera’ na tržištu rada, posebno u vrijeme oporavka

naknade za zaposlene i javni radovi nisu previše ‘isplativi’ (troškovno

učinkoviti) u pogledu povećanja zaposlenosti, ali mogu biti troškovno

učinkoviti u smanjenju siromaštva i nejednakosti

pasivne politike na tržištu rada (naknade za nezaposlene)?

mjere koje prilagođavaju iskrivljene poticaje za zapošljavanje, kao što su

aktivacija i ‘sankcije’, imaju (troškovno) učinkovite rezultate u ‘normalnim’

vremenima

27



Matković et al. (2012.):

evaluacija učinka programa APZ u ingerenciji HZZ-a iz 2009. i 2010. godine

ishod: vjerojatnost da se polaznik mjere nalazi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlena osoba nakon što je mjera završila

pet mjera: sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenih i starijih osoba, programi financiranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca te mjere (su)financiranja zapošljavanja u javnom radu

osnovni nalazi:

mjere sufinanciranja zapošljavanja pokazuju znatan pozitivan učinak unutar 2 godine od kraja sudjelovanja, iako se prednost sudionika nad nesudionicima smanjuje s vremenom

postoji mogućnost da je učinak precijenjen zbog selekcije zapošljivijih sudionika od strane poslodavca

mjera obrazovanja za nepoznatog poslodavca u prvoj godini po završetku smanjuje vjerojatnost izlaska iz nezaposlenosti, a polaznici unutar 2 godine nemaju ili imaju tek min. manju vjerojatnost nezaposlenosti nego što bi imali da se nisu obrazovali kroz mjeru

mjere obrazovanja učinkovitije su kod osoba bez srednje škole, koje dolaze iz neaktivnosti i nisu izrazito dugo nezaposlene

povećani srednjoročni rizik nezaposlenosti za sudionike u javnim radovima, što se dijelom može objasniti selekcijom najranjivijih u ove programe

ovisno o mjeri, minimalna procjena troškova efektivnog izlaska iz nezaposlenosti jedne osobe u prosjeku iznosi između 125 i 300 tisuća kuna

28



Choudhry et al. (2012.):

procjena utjecaja financijske krize na stopu nezaposlenosti mladih

lista zemalja (oko 70) u cijelom svijetu za razdoblje 1980.-2005.

osnovni nalazi:

financijske krize utječu na stopu nez. mladih što nadilazi utjecaj koji proizlazi iz promjene BDP-a

utjecaj na nezaposlenost mladih je veći nego utjecaj na ukupnu nezaposlenost

učinkovite aktivne politike na tržištu rada te bolja tranzicija iz obrazovanja na tržište rada su posebno potrebne kako bi se smanjio rizik od ‘dugotrajnosti’ i strukturne nezaposlenosti

Chung et al. (2012.):

kako nedavna globalna recesija, uz opću ‘fleksibilizaciju’ tržišta rada, utječe na mlade

naglasak na:

zemlje članice ne posvećuju dovoljno pažnje rješavanju problema povezanih s povećanjem sustavne nesigurnosti i segmentacije mlađe populacije

naglasak je stavljen na politike na strani ponude (obrazovanje) – to nije dovoljno

isključenost mladih radnika iz prava na socijalne naknade?

problem definiranja ‘mladih’ – fokus je na 15-24, a što je s onima 25-35?

sindikati ne naglašavaju dovoljno probleme mladih – opadanje članstva u budućnosti?

29



Bertola et al. (2013.): institucionalne karakteristike značajno utječu na razinu i cikličku osjetljivost nezaposlenosti mladih,

uz relativno veći utjecaj na rigidnim tržištima rada

potrebno je naglasak staviti na neaktivnost, odnosno na NEET stope

bilo kakav gubitak zapošljivosti ima važnije implikacije za ljudski kapital kada se dogodi ranije u

životu, te se smanjuje mogućnost zarada u nastavku karijere

preporuka: mnoge europske zemlje trebaju razviti bolje sustave strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja (tzv. dualni sustav obrazovanja i osposobljavanja kroz pripravništvo)

Eichhorst et al. (2013.): s „Garancijom za mlade” EU postavlja veća očekivanja nego što je u stanju ispuniti

potreba za poboljšanjem učinkovitosti (javnih) zavoda za zapošljavanje te za ‘flekisigurnosti’

subvencije za zapošljvanje te poticanje samozapošljavnja su također poželjni

u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju modernizacija sustava obučavanja, sličnih uspješnom

njemačkom modelu ‘dualnog pripravništva’, je posebno obećavajuća

inicijative za poticanje geografske mobilnosti mogu pomoći u osiguranju da se vrijedni ljudski

kapital akumulira i iskoristiti tamo gdje je potreban

(dugoročna) osnova suočavanja s europskom krizom nezaposlenosti mladih je u strukturnim

reformama pojedinih tržišta rada

30



„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u

svijet rada)

prema Eurostatu:

u 2009. je trajanje prijelaznog razdoblja od inicijalnog obrazovanja do

prvog značajnog posla bilo 6,5 mjeseci u prosjeku za EU27

od 5 mjeseci za visokoobrazovane do oko 10 mjeseci za one s nižim kvalifikacijama

prosječna dob izlaska iz obrazovanja: 21

srednje obrazovanje: oko 20

visoko obrazovanje: oko 24

5 godina nakon izlaska iz formalnog obrazovanja – oko 73% mladih

Europljana u dobi od 15-34 je imalo posao

2/3 zaposleno dulje od godine dana uz ugovor na neodređeno

31



„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u

svijet rada)

Matković (2011.):

dugotrajna i teška integracija u tržište rada, usprkos gospodarskom i demografskom okružju koje je tijekom većine 2000-ih bilo povoljno za mlade

dugotrajno traženje posla

nestabilni privremeni i kratkotrajni neformalni poslovi

učestala pojava prekvalificiranosti i neusklađenosti postignutog obrazovanja i pronađenog zanimanja

RH je značajno bliže nepovoljnom mediteranskom, posebno talijanskom, obrascu nego austrijskom (njemačkom) uzoru prema kojem je začet i razvijen naš obrazovni sustav

završeno strukovno obrazovanje ne pruža "sigurnosnu mrežu" bržeg nalaženja posla karakterističnu za strukovna tržišta rada, iako završavanje strukovne srednje škole štiti od najmanje povoljnih ishoda vidljivih među osobama koje nisu završile srednju školu ili su iz obrazovnog sustava izašle s općim obrazovanjem

razina obrazovanja (a ne usmjerenje ili područje) se u svim analizama javlja kao ključni čimbenik koji razlikuje dobitnike od gubitnika u procesu ulaska u svijet rada

32



rizik nezaposlenosti mladih je obično veći nego kod odraslih

mlađe skupine imaju veće stope nezaposlenosti

nedostatak radnog iskustva

relativno kratko ili nedovršeno obrazovanje

veća nestabilnost ugovornog odnosa

manje kontakata za traženja posla

…

kriza značajnije utjecala na nezaposlenost mladih dugotrajna nezaposlenost mladih u porastu

tržište rada segmentirano (dualno)

‘insajderi’ vs. ‘autsajderi’

mladi ljudi zastupljeniji na privremenim poslovima (‘ugovor na određeno’)

fleksibilizacija zakonodavstva?

neusklađenost znanja i vještina (‘mismatch’)? tranzicija iz sustava obrazovanja u svijet rada

33



Kuddo (2009., str. 65): „Aktivne politike na tržištu rada, same po sebi, ne stvaraju nova

radna mjesta. U principu, povoljna investicijska i poslovna klima, te brzi ekonomski razvoj ključ

su za stvaranje radnih mjesta. Aktivne politike na tržištu rada (ALMPs) mogu doprinijeti samo

manjoj nejednakosti na tržištu rada, smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i lakšem

popunjavanju postojećih radnih mjesta.”

34

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Izvor: Eurostat

Stopa rasta realnog BDP-a (%)

EU27

Hrvatska

Reference


1. Bertola, G., Driffill, J., James, H., Sinn, H. W., Sturm, J. E. & Valentinyi, A. (2013.), „Chapter 3: Labour Market Reform and Youth Unemployment”, EEAG Report on the European Economy, CESifo Group Munich, 73-94, http://ideas.repec.org/a/ces/eeagre/vy2013ip73-94.html

2. Brown, A. J. G. & Koettl, J. (2012.), „Active Labor Market Programs: Employment Gain of Fiscal Drain?”, IZA Discussion Papers, br. 6880, http://ftp.iza.org/dp6880.pdf

3. Choudhry, M. T., Marelli, E. & Signorelli, M. (2012.), „Youth unemployment rate and impact of financial crises”, International Journal of Manpower, 33(1), 76-95, http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=17021512&show=abstract

4. Chung, H., Bekker, S. & Houwing, H. (2012.), „Young people and the post-recession labour market in the context of Europe 2020”, European Review of Labour and Research, 18(3), 301–317, http://trs.sagepub.com/content/18/3/301.full.pdf+html

5. Eichhorst, W., Hinte, H. & Rinne, U. (2013.), „Youth Unemployment in Europe: What to Do about It?”, IZA Policy Papers, br. 65, http://ftp.iza.org/pp65.pdf

6. Eurostat (2013.), „Statistics Explained - Youth Unemployment”, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Youth_unemployment

7. EC – European Commission (2013.), „EU measures to tackle youth unemployment”, MEMO/13/968, http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-968_en.htm

8. Kuddo, A. (2009.), „Employment Services and Active Labor Market Programs in Eastern European and Central Asian Countries”, The World Bank SP Discussion Papers, br. 0918, http://siteresources.worldbank.org/SOCIALPROTECTION/Resources/SP-Discussion-papers/Labor-Market-DP/0918.pdf

9. Matković, T. (2011.), „Obrasci tranzicije iz obrazovnog sustava u svijet rada u Hrvatskoj”, doktorska disertacija, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=513185

10. Matković, T., Babić, Z. & Vuga, A. (2012.) „Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja 2009. i 2010. godine u Republici Hrvatskoj”, Revija za socijalnu politiku, 19(3), 303-336, http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1100

35

http://ideas.repec.org/a/ces/eeagre/vy2013ip73-94.html



http://ftp.iza.org/dp6880.pdf

http://ftp.iza.org/dp6880.pdf

http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=17021512&show=abstract

http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=17021512&show=abstract

http://trs.sagepub.com/content/18/3/301.full.pdf+html

http://trs.sagepub.com/content/18/3/301.full.pdf+html

http://ftp.iza.org/pp65.pdf

http://ftp.iza.org/pp65.pdf

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Youth_unemployment










http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-968_en.htm







http://siteresources.worldbank.org/SOCIALPROTECTION/Resources/SP-Discussion-papers/Labor-Market-DP/0918.pdf












http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=513185



http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1100












Iva Tomić

[email protected]

Hvala na pažnji!


36

mailto:[email protected]



tomić - nezaposlenost mladih

Documents