tkanje života

Download tkanje života

Post on 16-Apr-2015

263 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

o ivotu

TRANSCRIPT

<p>Sadraj</p> <p>Uvod Osnovna popudbina............................................................................6O bolnim dogaajima................................................................................................................................................8 O vanjskome izgledu.................................................................................................................................................9 O roditeljima............................................................................................................................................................10</p> <p>Raskrija..........................................................................................11O zanimanju i radu..................................................................................................................................................12 O odabiru ivotnoga partnera..................................................................................................................................13 O pogrenoj upotrebi rijei......................................................................................................................................16 O proroanstvu koje samo sebe ispunjava..............................................................................................................16 O braku....................................................................................................................................................................17 O "pokusnom braku"...............................................................................................................................................17 O vraanju u prolost...............................................................................................................................................18</p> <p>Prolost, sadanjost i budunost........................................................19O ovdje i sada..........................................................................................................................................................21 O meuljudskim odnosima......................................................................................................................................22 O razlikama meu partnerima.................................................................................................................................23 O prijateljstvu..........................................................................................................................................................25 O sluanju samih sebe.............................................................................................................................................26 O primanju i pruanju pomoi.................................................................................................................................27</p> <p>Razlike meu ljudima u srei i ivotnom zadovoljstvu..........................28O negativnim i pozitivnim emocijama....................................................................................................................29 O tekim ivotnim dogaajima................................................................................................................................31 O smrti blinjih........................................................................................................................................................32</p> <p>Usporeivanje s drugim ljudima.........................................................60</p> <p>UVOD</p> <p>Unato tome to ne idemo svi ba istim putem, moemo si uzajamno pomagati otvarajui jedni drugima vrata.</p> <p>S</p> <p>vi mi elimo biti sretni i zadovoljni i svi imamo pravo na to, iako uvijek ba tono ne znamo kako bismo ga mogli ostvariti, tj. kako doi do sree, kako ju sauvati ili uvijek ponovno pronai. Dodatni je problem sto se najee ne slaemo u tome to je srea jer svatko od nas ima neku svoju zamisao o tome to bi srea trebala biti i kako bi trebala izgledati. "Tkanje ivota" nije knjiga naputaka koja bi svima u svakome trenutku i na svakome mjestu mogla omoguiti postizanje zadovoljstva i sree jedanput i zauvijek. To nije knjiga uputa koje bi mogle omoguiti jednostavno privremeno postizanje sree, a nije ni knjiga recepata, pa ak ni konkretnih preporuka, jer to zapravo i nije mogue sroiti. Svaki je ovjek jedinstven pa je takav i njegov ivot. Osobine i iskustva svakoga pojedinca isprepleu se $ osobinama i iskustvima drugih ljudi, kao i s okolnostima u kojima ive. Stoga u ovoj knjizi nema podrobnih savjeta o tome kako se nositi s nevoljama na koje nailazimo ili s velikim gubitcima koji nas pogaaju u ivotu. Svatko od nas na svoj nain se suoava ili ne suoava s onime to mu se dogaa, iako nam se svima na putu kroz ivot dogaaju sline stvari. Upravo zbog te slinosti ivota ljudi koji ive u istomu podneblju i istoj dravi, nai se ivoti manje ili vie odvijaju prema odreenome "nacrtu". Tako svi u odreenoj ivotnoj dobi kreemo u kolu, pa u odreenoj dobi poinjemo raditi ili se ta dob neto odgaa zbog dodatna kolovanja. U odreenome ivotnom razdoblju veina mladih ljudi ulazi u brak, raaju djecu, da bi na kraju svoga radnog vijeka otili u mirovinu. Iako je vjena elja svih ljudi imati neki jednostavni popis naputaka koji bi nam svima olakao put do sree, davanje takvih konkretnih uputa s jedne strane nije mogue zbog razliitosti ljudi, a s druge strane zbog razliitosti situacija s kojima se svi mi suoavamo tijekom ivota. Razlike koje postoje meu ljudima uvjetuju i njihove razliite odgovore na ivotna dogaanja, pa tako ak na isti dogaaj na isti nain nee reagirati ni dvoje, a kamoli vie ljudi. I tako, iako je dakako mogue napisati neke jednostavne upute poput: "Poite kui i mislite pozitivno", takve nam upute ne mogu uistinu pomoi u tekim ivotnim situacijama. Unato tome to svi ne idemo ba istim putem, a kad i idemo, to nije uvijek u isto doba, ipak moemo uzajamno si pomagati, ne pomou gotovih recepata, ve otvarajui jedni drugima vrata, koja moda nismo ni primijetili ili koja su za nekoga medu nama bila preteka da ih otvori sam. Ako pogledamo oko sebe, gdje god ivjeli, vidjet emo tisue i tisue ljudi koji samostalno uspijevaju voditi svoje ivote i uivati u njima, inei to s manje ili vie uspjeha, manje ili vie hrabrosti i manje ili vie strpljenja. Ali svakome od nas tijekom ivota dogaaju se situacije s kojima se ne moemo nositi, u kojima nas je zatekla ili prevladala neka nesrea pa nam zatreba ljudska potpora ili pomo. Takva nam pomo moe dobro doi i kad nismo u nekoj nevolji, ali nam se ivot ne ini dostatno dobrim ili uspjenim, zanimljivim ili sretnim. U knjizi je rije o svakodnevnim ivotnim situacijama u koje su uvrtene osnovne etape ivotnoga puta veine ljudi, ali i o mnogim drugim pojavama u vezi s naim traenjem ivotnoga zadovoljstva i sree. Tako se govori o osnovnoj popudbini s kojom kreemo u ivot, o raskrijima koja nas ekaju, a na kojima odabiremo zanimanje ili ivotne partnere; 0 radu i branim vezama, o naemu vraanju u prolost i gledanju u budunost; o razlikama koje postoje meu nama u suoavanju s neuspjesima i uspjesima, te o mnogim drugim pojavama oko nas i u nama. U sadraj knjige nisu uklopljena samo osnovna ivotna podruja, ve 1 bolni dogaaji s kojima e se tijekom ivota sresti veina ljudi, kao to su smrt ili bolest bliskih osoba, vlastite bolesti, neostvareni ciljevi ili neispunjena oekivanja, raspad bliskih odnosa i niz drugih, kao i nae mogue poeljne i nepoeljne reakcije na te dogaaje. Navedeni primjeri ponaanja ljudi pogoenih tim dogaajima slue samo kao ilustracija moguih naina reagiranja, medu kojima tako svaki itatelj moe za sebe potraiti najprikladniji izlaz ili rjeenje. Cilj je, dakle, ove knjige pokazati mogue izlaze iz nekih tekih ivotnih situacija te neke naine sprjeavanja nastanka problema ili njihova rjeavanja.</p> <p>Ova knjiga jednako tako pokuava i otvoriti vrata do boljega razumijevanja onoga to nas ini sretnima i zadovoljnima, to nam uljepava ivot i ini ga vrijednim ivljenja. Jedan od ciljeva ove knjige jest i upozoriti itatelje na neke putove do veega, boljega, raznovrsnijega zadovoljstva ivotom ili bolje i trajnije kakvoe ivljenja. Putovi i staze koji se ovdje nude namijenjeni su mladima i starima, enama i mukarcima, obrazovanima i manje obrazovanima, jednom rijeju svima onima koji ele svoj ivot provesti s vie radosti i manje bola ili, drugim rijeima, koji ele aktivno oblikovati ivot koji ive. Knjiga o traenju i pronalaenju zadovoljstva u svakodnevnim ivotnim situacijama i odnosima s kojima se tijekom ivota susree veina ljudi ne moe biti struni udbenik ili znanstvena monografija, ve samo specifina primjena strunih spoznaja i znanja pretopljenih kroz ivotno iskustvo. Na nekim mjestima u knjizi naii ete na kratke tekstove u okviru gdje su podrobnije objanjeni neki pojmovi ili pojave. Moete ih proitati ako elite saznati neto vie o pojmu na koji se odnose, ali ih i preskoiti, jer ne ine sastavni dio samoga teksta. Na slian nain u tekst su utkane i neke ivotne prie, koje ilustriraju neke pojmove ili opise.</p> <p>Osnovna popudbina</p> <p>BOLNIM DOGAAJIMA VANJSKOM IZGLEDU RODITELJIMA</p> <p>P</p> <p>rije nego to krenemo traiti put do zadovoljstva, moramo razmotriti prtljagu s kojom svi mi kreemo na taj put. U toj popudbini na prvome mjestu je sve ono sa ime smo se ve rodili, to smo naslijedili od</p> <p>bliih i daljnjih predaka. Najoitiji u tomu naslijeu su temperament ili ud, tjelesni izgled i druga naslijeena tjelesna svojstva, koja emo kasnije trudom i vlastitim nastojanjem preobraziti u sposobnosti. Tu su i nai roditelji, koje nitko ne moe odabrati sam i veina djece voli ih takve kakvi oni jesu, iako bi moda eljeli da su drugaiji, na primjer, poput roditelja nekog kolskoga prijatelja ili prijateljice. U poetne datosti ulazi i vrijednosni sustav sredine u kojoj smo odrasli, a koji smo stekli ponajprije upravo od naih roditelja. Taj vrijednosni sustav nije nepromjenjiv, ali odricanje od vrijednosti koje smo stekli u roditeljskoj kui najee nas ne vodi putem do ivotnoga zadovoljstva, ve na neku od brojnih stranputica. &amp; Bog ne moe biti na svakom mjestu, pa je stoga stvorio majke. idovska poslovica U naoj poetnoj popudbini jest i mjesto u kojemu smo roeni, tj. zemlja koju e veina roenih u njoj nazvati domovinom, s njezinim prirodnim ljepotama i osobitostima, prirodnim bogatstvom ili siromatvom i, dakako, svojim politikim sustavom. U vrijeme naega roenja i ranoga djetinjstva taj politiki sustav djeluje na nas samo posredno, ponajvie kroz ivotni standard obitelji. Ali ve u kolskoj dobi mogui su i razliiti neposredni negativni utjecaji ako se, primjerice, djecu ne upoznaje s prirodnim zakonima i znanstveno utvrenim injenicama, ve ih se "puni" razliitim rasnim, etnikim, vjerskim i drugim predrasudama. Nema, meutim, sumnje kako politiko ureenje neke drave u naelu nije neto trajno i nepromjenjivo, iako nam u svakoj ivotnoj dobi moe oteavati ili olakavati put do kvalitetnoga ivljenja. Vrijednosni sustav koji smo u manjoj ili veoj mjeri usvojili od roditelja, a u koji najee ulazi i pripadanje odreenoj religiji, dio je osnovice tkanja koji e mnogima potrajati cijeli ivot, dok e ga drugi mijenjati na razliite naine. Posljedice mijenjanja vrijednosnoga sustava ovise o brojnim utjecajima i okolnostima, medu kojima su posebno vani poetni vrijednosni sustav u koji se unose promjene, ivotna dob u kojoj dolazi do tih promjena i motivi koji su potaknuli te promjene. Pojednostavnjeno reeno: osoba koja se potpuno odrie tradicionalnoga vrijednosnog sustava izgraenoga, na primjer, na etikim normama ili Deset zapovijedi Bojih i zamjenjuje ga sustavom u kojemu su vana samo materijalna dobra neovisno o nainu na koji su steena, na neki nain izrezala je dio svoje poetne tkanice, promijenila svoj svijetonazor pa je, vjerojatno, ak iskrivila, izbrisala ili nadogradila vlastita sjeanja kako bi stvorila prostor za nove i sasvim drugaije vrijednosti. Ako je taj novi vrijednosni sustav posljedica vlastita odabira i ne ugroava druge ljude, a promjena nije potaknuta imitiranjem drugih ili eljom da im se ugodi, mogue je da i taj put vodi do ivotnoga zadovoljstva.Vrijednosti Skup opih uvjerenja, miljenja i stavova o tome to je ispravno, dobro ili poeljno, koji se oblikuje tijekom procesa socijalizacije. Postoje individualne vrijednosti, koje se u odreenoj mjeri mogu razlikovati od osobe do osobe, ali i ope, koje su zajednike svim ljudima u nekoj zajednici. Takve su ope vrijednosti, na primjer, pravda, sloboda, jednakost svih pred zakonom. Vrijednosti ne moemo neposredno opaati, ve o njima zakljuujemo na temelju ciljeva koje pojedinac, nastoji ostvariti ili koje smatra vanima u svome ivotu.</p> <p>Na alost, velike promjene poetne osnovice naega ivotnog tkanja mogu u njemu ostavljati praznine koje se ne mogu popuniti provlaenjem novih niti, ve ih treba ostaviti da zjape ili ih prekriti zakrpama. O takvomu primjeru govori i prva pria iz ivota.</p> <p>Pria iz ivotaMoji su znanci, dvoje visokoobrazovnih ljudi, poput veine osoba u njihovoj sredini ivjeli svoj ivot u skladu s usvojenim vrijednosnim sustavom, prema kojemu su se ravnali i njihovi roditelji. Oboje su na vrijeme zavrili kolovanje, dobili stalna radna mjesta gdje su uredno obavljali svoj posao. Nakon nekoliko godina braka dobili su i sina kojega su zajedniki odgajali, uglavnom primjenjujui odgojne metode kojima su se koristili njihovi roditelji. Zaboravljajui da su se u meuvremenu promijenile ne samo mnoge drutvene norme, ve i cijela okolina u kojoj je njihov sin odrastao, nisu kontrolirali njegove izvankolske aktivnosti, vjerujui da odlazi na satove engleskoga ili tenisa ili da ui kod nekoga svojega prijatelja. Djeak je, osim toga, provodio iznimno mnogo vremena za raunalom, koje je za oba roditelja bilo potpuna nepoznanica. Pri kraju srednje kole razrednica je pozvala roditelje hitno na razgovor, tom prigodom su saznali kako njihov sin rijetko svraa u kolu, da ima niz nedovoljnih ocjena, kako se drogira i drogu prodaje ostaloj djeci u koli. Dok su njegovi roditelji provodili ivot radei na vie strana kako bi svome sinu omoguili to bolje kolovanje, djeak je - sada ve i mladi - od vrnjaka s kojima se druio usvojio sasvim drugi sustav vrijednosti. Nije zavrio ni srednju kolu, kasnije je proveo neko vrijeme i u zatvoru, a o svojim roditeljima govori kao o nekim zanesenim, maloumnim osobama koje ne shvaaju svijet u kojemu ive.</p> <p>Sasvim je drugaija pria ako se mijenjamo jer uviamo kako smo u neemu grijeili, ako prepoznajemo kako ponavljamo postupke koji unesreuju nas ili nae blinje, pa postupno poinjemo izvlaiti pogrene niti iz nae tkanice i zamjenjujemo ih novima koje e cijelo tkanje uiniti boljim i ljepim. Ali svaka promjena barem e djelomice ovisiti o tome to mi sami smatramo sreom ili ivotnim zadovoljstvom. Tako, malo pojednostavnjeno, izgleda ono to smo dobili na poetku svoga puta. Uz ove datosti koje vrijede za sve ljude, gdje god se oni rodili i ivjeli, postoji jo niz pojava koje e nas, vjerojatno, pogoditi tijekom ivot...</p>