tk2_zadnjipokušaj seminara

8/6/2019 TK2_zadnjipokuaj seminara

1/14

SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

UTJECAJ IROKOPOJASNIH PRISTUPNIHTEHNOLOGIJA NA INTERNET VORITA

Mentor: Student:doc. dr. sc. tefica Mrvelj Mario Kruh-Vuk 0036365596

Kutina, veljaa 2011.g.


2/14

SADRAJ

1. Uvod 22. irokopojasne pristupne tehnologije Internetu . 3

2.1. DSL Digitalna pretplatnika linija . 32.2. Primjena Etherneta i optike u irokopojasnom pristupu.. 42.3. Beini irokopojasni pristup Internetu ....... 5

3. VoIP Glas preko Interneta . 64. IPTV IP Televizija 85. Ostale usluge razvijene pod utjecajem razvoja irokopojasnog pristupa Internetu . 96. Zakljuak. 107. Literatura .. 118. Popis slika . 12


3/14

1.Uvod

Razvoj telekomunikacija pa tako i pristup Internetu je predefiniran zahtjevima cjelokupnog

ovjeanstva za telekomunikacijskim uslugama. Od samih poetaka Interneta, postavilo se pitanje kako uslugu pruiti to veem broju ljudi. POTS (eng. Plain Old Telephone Service ) je bila prvi globalno rairen pristup mrei nad mreama. Kako je tada potreba za internetomuglavnom bila temeljena na razmjeni manjih dokumenata i pregledom uoffline nainu rada,dial-up modem koji je pruao pristup Internetu brzinom do 56 kb/s (eng.kilobits per second ) je bio sasvim dovoljan. Ipak, razvojem tehnologija, pojavili su se zahtjevi korisnika za novimuslugama. Internet je postao globalni medij kojim se korisnici koriste za razmjenu slike, glasa

i videa. Da bi se to omoguilo, bio je potreban tehnoloki razvitak pristupa Internetu i nastao je irokopojasni pristup Internetu.

Slika 1. Statistiki prikaz gustoe broja pristupa irokopojasnom Internetu u RH

irokopojasni pristup Internet (eng.broadband access ) je zajedniki naziv za svaki pristupInternetu koji je bri od 512 kb/s. Ipak, to ovisi od zemlje do zemlje pa se negdje smatra da jeirokopojasni pristup Internetu ve onaj sa brzinama od 256 kb/s dok je u SAD-u u nekimkrugovima ta donja granica ak 4Mb/s.Ovaj rad e se baviti utjecajem irokopojasnih pristupnih tehnologija (u daljnjem tekstuirokopojasni pristup) na Internet vorita obzirom na nove usluge koje su ponuenekorisnicima. Ipak, drugo poglavlje e biti posveeno razliitim oblicima irokopojasnog pristupa koji su i omoguili razvoj novih konvergiranih usluga (glas, slika, video). Nakonkratkog upoznavanja sa pristupima Internetu, svaka od najee koritenih usluga koje su

omoguene novim pristupima Internetu bit e opisana u zasebnim poglavljima.


4/14

2. irokopojasne pristupne tehnologije Internetu

Postoje razne tehnologije irokopojasnog pristupa Internetu od kojih su najvaniji ilimoda bolje rei najraireniji:

DSL ethernet tehnologija tehnologija pristupa putem optikih niti tehnologije beinog pristupa

2.1. DSL pristup Internetu

Najraireniji irokopojasni pristup Internetu je DSL tehnologija. DSL (eng.digital subscriber line ) je jednostavno nadogradnja stare telefonske linije (POTS) odn. koritenjestare bakrene infrastrukture koja se koristi za govornu uslugu. Kako je POTS prisutan u skorosvakom domainstvu, irokopojasni pristup putem DSL tehnologije je omoguen u skorosvakom kutke zemaljske kugle.

Kako su zahtjevi prosjenog korisnika najvie za silazni promet (eng.download ), razvijen je asinkroni DSL pristup odnosno ADSL koji ima odnos propusnosti u silaznom/uzlaznom prometu 8:1 (2048/256 kb/s, 4096/512 kbs). ADSL pristup direktno tedi resurse davaocimaInternet usluga. Prva verzija ADSL-a omoguavala je silazni promet do 8Mb/s a novijeverzije ADSL 2 ili ADSL 2+ omoguuju brzine do 24 Mb/s u idealnim uvjetima. Ali kako brzine ovise o duljini bakrene parice i drugim relevantnim imbenicima, realne brzine su ipak neto nie. Slika 2. prikazuje ovisnost brzine prijenosa o duljini bakrene parice.

Slika 2. Ovisnost brzine prijenosa ADSL tehnologija u odnosu na duljinu bakrene parice


5/14

2.2. Primjena Etherneta i optike u irokopojasnom pristupu

Iako su to potpuno razliite tehnologije, optiki pristup i Ethernet se u dananje vrijeme

esto kombiniraju zbog svojih mogunosti i cijene. Ethernet tehnologija se najee koristi u takozvanoj zadnjoj milji (eng. Ethernet in the Last Mile ) iz razloga to UTP (eng.Unshielded Twisted Pair ) kabel kao najei koriteni medij uEthernet pristupu ima maksimalnu propusnost samo do 100m (u praksi samo do 50m a poslijese smanjuje propusnost). Ali zbog svoje niske cijene te jednostavnosti implementacije sa IP protokolima, najei je nain pristupa u novim rezidencijalnim i poslovnim zgradama(strukturno kabliranje kroz zgrade).

Do poslovnih zgrada i novijih rezidencijalnih odn. do Ethernet -a se u ovo vrijeme dolazioptikim pristupom. Optiki pristup Internetu ostvaruje se putem optikih niti kroz koje putuje svijetlost koje je neosjetljivo na elektromagnetike smetnje i omoguava brzine do 170Gb/s (25. oujka 2010 g. najbre ikad izmjerena brzina prijenosa podataka na udaljenosti odak 250 km) ali u praksi se koriste brzine do maksimalnih 40 Gb/s. Upravo zbog svojihmogunosti, to je najbolji nain pristupa Internetu ali istovremeno i najskuplji pristup. Upravoiz novanih razloga, dananji Internet operateri koriste kombinirani pristup optikom i

Ethernetom .

Slika 3. Kombinirani pristup Internetu putem Ethernet, COAX i Optike tehnologije


6/14

2.3. Beini irokopojasni pristup Internetu

U podrujima gdje je pristup Internetu nemogu na klasine naine (bakrena parica, optika)

kao to su dislocirana mjesta, planine i sl., za irokopojasni pristup Internetu se koristi beini pristup (eng.wireless access ).

Beini pristup je ak i jeftiniji od konvencionalnih jer nije potrebno postavljanje nikakvogmedija po kojem signal putuje ve je potrebno investiranje samo u opremu za slanje/primanje beinog signala. Ipak, najvei nedostatak ovakvog pristupa je taj to ne omoguava velike brzine kao Ethernet ili optika a takoer je i vrlo osjetljiv na vremenske prilike. Najvaniji predstavnik beinog pristupa je Wimax koji omoguava prijenos do ak 50 kmudaljenosti.

Slika 4. Arhitektura Wimax irokopojasnog pristupa

Slika 1.http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Pokazatelji/Statistika-sirokopojasnog-pristupa-internetu-u-Hrvatskoj

Slika 3.http://suntelecommunication.cn/SUN-GT8700D-FTTx-Triple-Play-Internet-VoIP-CATV-Total-Solutions.html


7/14

3. VoIP Glas preko Interneta

Kako je ve reeno u uvodnom djelu, irokopojasni pristup Internetu je omoguio dazahtjevi korisnika za novim i boljim uslugama postanu realnost.Jedna od takvih usluga je i VoIP (eng.Voice over Internet Protocol ) ili Glas putem Interneta.Zahtjevi za takvom uslugom su postojali od samog poetka Interneta ali tek razvojemirokopojasnog pristupa Internetu je usluga i omoguena. Temelji se na digitalizacijianalognog signala (glasa), kodiranju, kompresiji te segmentaciju takvih kompresiranih podataka u pakete te transfer na udaljenu lokaciju putem Internet protokola. Osim to se zakoritenje ove usluge mogu koristiti noviji pristupi poput Ethernet ili optike, i klasini

irokopojasni pristup putem bakrene parice (DSL) omoguava isto. Uz pristup internetu potreban je samo IP telefon ili ureaj zvan Analogni Telefonski Adapter ATA koji pretvaraanalogni signal starog analognog telefona u IP pakete.Razlozi za implementaciju IP telefonije i odbacivanje stare analogne tehnologije su viestruki.Moda najvaniji svakom korisniku je jeftinija cijena razgovora. Kako se prilikom razgovorakoristi Internet resurs, korisnik plaa samo Internet promet koji je viestruko jeftiniji odobinog telefonskog razgovora. IP telefonija poboljava i kvalitetu razgovora jer za razliku od

analognog naina telefoniranja koji koristi frekvencijski pojas od 3,1 MHz, VoIP omoguavakvalitetu razgovora na razini kvalitete zvuka sa jednog CD nosaa zvuka. Nita manje vaanrazlog nije ni mogunost novih usluga koje VoIP prua poput Glasovne sekretarice (eng.Voice mail ) ili Imenika i sl.Korisnici takoer imaju mogunost seliti svoj VoIP broj kad god poele odnosno jedino to je potrebno da sa svojim IP telefonom imaju pristup Internetu.

Slika 5. Shema VoIP mreehttp://www.eusso.com/Models/VoIP/UTG7100-IP-Series/UTG7100-IP-Series.htm


8/14

Protokoli i standardi koji se koriste u VoIP-u su prvenstveno H.323 koji zapravo nije protokolve ITU-T standard koji se poziva na druge standarde te SIP protokol. Uvedeni su kako bi seosigurala kompatibilnost opreme raznih proizvoaa te da se njihova implementacija provodiu aplikacijskom sloju OSI referentnog modela.

Slika 6. Standardi i protokoli VoIP-a [8]

SIP (eng.Session Initation Protocol ) je signalni protokol koji slui za uspostavljanje i raskidsesije. SIP sustav sastoji se od korisnikog i mrenog agenta. Korisnikom agentu jeomogueno slanje i primanje poziva dok mreni agenti slue za primanje zahtjeva (poziva)korisnika te odgovora na te zahtjeve. U mrenom agentu se obavlja registracija korisnika kojise moe registrirati iz bilo kojeg dijela svijeta zbog jedinstvene adrese koju ima.H.323 zapravo nije protokol ve ITU-ov skup protokola za medijsku komunikaciju. Sastoji seod nekoliko protokola od kojih svaki obavlja jedan dio posla (H.245 za kontrolu, H.225 zauspostavljanje veze itd.). Iako je prvotno zamiljen samo da se koristi unutar LAN-a, toliko serairio da je postao jednako vaan kao i SIP.Postoje mnoge aplikacije koje omoguuju VoIP samo uz pomo raunala, mikrofona islualica ali jedan se izdvaja od svih te ga je potrebno spomenuti a to je SKYPE.SKYPE je aplikacija koja registriranim korisnicima omoguava meusobne VoIP pozive povrlo povoljnim cijenama. Upravo je to i mana tog sustava, jer korisnik mora biti registriran da

bi ju koristio.


9/14

4. IPTV IP Televizija

Laiki reeno, IPTV je usluga koja korisniku omoguava gledanje televizijskog programa putem postojeeg pristupa Internetu. Ova usluga je direktan proizvod irokopojasnog pristupaInternetu i zahtjevima korisnika za uslugama koja e im pruati bolji doivljaj gledanja TV-a.Operateri primljene TV signale sa satelita odnosno od nacionalnih TV kua prvo kodiraju ukompresirane formate (MPEG2, MPEG4) koji zadravaju skoro 100% informacija a u istovrijeme zauzimaju 80-90% manje propusnosti (eng.bandwith ) od klasinog TV signala. Tadase segmentiraju u IP pakete i alju kroz mreu prema korisnicima.

Slika 7. IPTV struktura mree

Davaoci usluge prema korisnicima aljumulticast signal. To znai da alju sve TV kanaleodjednom. Korisnici IPTV usluge su danas veinom na ADSL pristupu Internetu koji teorijskimoe propustiti do 24 Mb/s ali u teoriji jo i manje a multicast signal zauzima i do nekolikostotina MB/s ovisno o broju kanala. Kako bi se izbjegle potekoe sa zaguenjima, korisnikuse alju do etiriunicast signala odn samo 4 kanala od kojih je jedan za kanal koji korisnik trenutno gleda, jedan za prebacivanje kanala, jedan za Video na Zahtjev (VoD) te eventualno jo jedan ako postoje vie ureaja u domainstvu.

IPTV ne nudi samo obino gledanje televizijskog programa ve kako je ve spomenuto iusluge poput VoD (eng.Video on Demand ) i Video Recorder.


10/14

Video na Zahtjev omoguava korisniku da pristupi svojim daljinskim upravljaem direktorijuu kojem ima naveden popis filmova te jednostavnim odabirom filma, posuuje ga izvirtualne videoteke na period od najee 24h u kojem moe bilo kada pogledati taj film.Postoji i usluga nVoD (eng.near Video on Demand ) gdje operater puta signal jednog filmana vie kanala u razmacima od 15-30 min gdje korisnik u nekom vremenskom trajanju a timekorisniku omoguava da se ukljui u program kad on to eli i ako mu se ne gleda odreenasekvenca, moe prebaciti na onaj kanal gdje se vrti isti film ali na drugom mjestu.Usluga Video Recorder je takoer ponuena korisniku gdje on moe snimati odreeni sadrajna svoj virtualni tvrdi disk odreenog kapaciteta i gledati ga kad god zaeli.

Slika 8. Shema usluge Video na Zahtjev http://www.klicktv.co.uk/iptv/iptv-video-on-

demand/iptv-vod.html


11/14

5. Ostale usluge razvijene pod utjecajem razvoja irokopojasnogpristupa Internetu

U ovom poglavlju e biti navedene i ostale usluge koje su se razvile pod utjecajem razvojairokopojasnog pristupa Internetu. Prva koji e bit spomenuta jeTriple Play usluga. Triple play zapravo nije usluga ve naziv za opciju koju operater nudi korisnicima i u sebisadri VoIP, Internet i IPTV usluge. Zbog koliine podataka koja se u takvoj usluzi prenosikod svakog korisnika, u svijetu sve vie se koristi VDSL2 (eng.Very-high-bitrate DSL ) kojiomoguava silazne brzine do 50 Mb/s[ Triple Play F,J,.Hens, J.Caballero, 2008].

Slika 9. Triple Play http://www.argasolusi.com/clearsight/csa.php

Osim SOHO (eng.Small Office Home Office ) odnosno rezidencijalnih korisnika kojiveinom koriste ve nabrojane usluge, i veliki poslovni korisnici su imali zahtjeve zauslugama koje je omoguio irokopojasni pristup Internetu. Usluga Remote Desktop kojaomoguava spajanje na bilo koje raunalo u svijetu i rad na njemu kao da je korisnik tamosamo je jedna od njih. Internet bankarstvo (eng.e-banking ) postojalo je i prije ali tek razvojem irokopojasnih pristupa Internetu, usluga je dosegla razinu sigurnosti kakvukorisnici ele i trebaju. Obrazovanje putem Interneta ilie-learning je takoer samo jedna odmnogobrojnih usluga koje su omoguene razvojem irokopojasnog pristupa Internetu.


12/14

6.Zakljuak

Utjecaj irokopojasnog pristupa na Internet vorita je dvostruki. U ovom radu jespomenuto kako je irokopojasni pristup Internetu utjecao na arhitekturu mrea gdje je stara bakrena parica ili POTS iskoriten za DSL pristup koji u novije vrijeme omoguava brzine ido 50 Mb/s (VDSL). Ethernet, optiki ili beini pristup, razvijeni su kako bi zamijenili stare bakrene parice a svojim mogunostima koje jako premauju mogunosti POTS-a, ispunjavajuzahtjeve onih zahtjevnijih korisnika.

Ipak za korisnika, najvaniji utjecaj irokopojasnog pristupa Internetu su usluge koje surazvijene na toj platformi. Naravno, najvie razvile su se one usluge od znaaja za najvei broj

korisnika. VoIP kao zamjena za POTS koja omoguava jeftinije telefoniranje a punokvalitetnije. IPTV sa svim mogunostima je korisniku dala mogunost da sam modificiraraspored kada e gledati omiljeni film ili seriju. Davaoci usluga danas pruaju korisnikukonvergiranu usluguTriple Play koja nudi i Internet i VoIP i IPTV preko jedne bakrene parice.Uz ve navedene usluge, razvijene su i usavrene usluge poput Internet bankarstva ili Uenja preko Interneta.

Od telefoniranja preko Interneta, pa uenja pomou Interneta pa do posuivanja filmova uvirtualnim videotekama, razvoj irokopojasnog Interneta je pokrenuo lavinu koja se jo uvijek kotrlja i koja korisnike zasipa novim i sve boljim IP uslugama a sve prema potrebama ieljama njih samih.Zakljuno, moe se rei da razvoj irokopojasnog pristupa Internetu utjee na Internet voritana nain da sam Internet (mrea svih mrea) i arhitektura Internet mrea pribliava obinomkorisniku. Internet i njegove usluge vie nisu privilegija onih koji ga promatraju sa strune

razine, ve je postao svakodnevica pojedinca.


13/14

LITERATURA

1. Domagoj Rudani: IPTV preko DSL-a, Zagreb, 20052. Strategija razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju

od 2011. do 2015. godine, Vlada RH, Zagreb, 20103. http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2007/pristupne_mreze.pdf 4. http://www.fer.hr/_download/repository/BA-knjiga.pdf 5. http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2006/ethernet_primjena.pdf 6. http://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_1_2008/tv_iptv.pdf 7. http://www3.rad.com/networks/2005/modems/physical.htm8. http://www.tel.fer.hr 9. http://en.wikipedia.org/wiki/Video_on_demand10. http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0irokopojasni_internet
http://www.fer.hr/_download/repository/BA-knjiga.pdfhttp://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2006/ethernet_primjena.pdfhttp://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_1_2008/tv_iptv.pdfhttp://www3.rad.com/networks/2005/modems/physical.htmhttp://www.tel.fer.hr/http://en.wikipedia.org/wiki/Video_on_demandhttp://www.fer.hr/_download/repository/BA-knjiga.pdfhttp://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_2_2006/ethernet_primjena.pdfhttp://www.ericsson.com/hr/etk/revija/Br_1_2008/tv_iptv.pdfhttp://www3.rad.com/networks/2005/modems/physical.htmhttp://www.tel.fer.hr/http://en.wikipedia.org/wiki/Video_on_demand


14/14

POPIS SLIKA

1. Statistiki prikaz gustoe broja pristupa irokopojasnom Internetu u RH

2. Usporedbe brzine prijenosa ADSL-a u odnosu na duljinu bakrene parice3. Kombinirani pristup Internetu putem Ethernet, COAX i Optike tehnologije4. Arhitektura Wimax irokopojasnog pristupa5. Shema VoIP mree6. Standardi i protokoli VoIP-a7. IPTV struktura mree8. Shema usluge Video na Zahtjev9. Triple Play

tk2_zadnjipokušaj seminara

Documents