tjelesna i zdravstvena kultura i sport u europskim školama izvješće

Download Tjelesna i zdravstvena kultura i sport u europskim školama Izvješće

Post on 31-Jan-2017

267 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Obrazovanje i osposobljavanje

    Tjelesna i zdravstvena

    Izvjee Eurydicea

    kultura i sportu europskim kolama

  • Tjelesna i zdravstvena

    kultura i sport

    u europsk im kolama

    Izvjee Eurydicea

    Obrazovanje i osposobljavanje

  • Ovaj dokument objavila je Izvrna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA, Eurydice i politika potpore). Molimo ovu publikaciju citirati kao:

    Europska komisija/EACEA/Eurydice, 2013. Tjelesna i zdravstvena kultura i sport u europskim kolama. Izvjee Eurydicea. Luksemburg: Odjel za izdavatvo Europske unije.

    ISBN 978-92-9201-616-6 doi:10.2797/97912 Ovaj dokument dostupan je samo na Internetu (http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice). Tekst dovren u oujku 2013.

    Education, Audiovisual and Culture Executive Agency, 2013.

    Sadraj ovog dokumenta doputeno je djelomino reproducirati, osim u komercijalne svrhe, uz uvjet da se uz koriteni sadraj kao izvor navodi mrea Eurydice te datum objave ovog dokumenta.

    Zahtjevi za odobrenjem reprodukcije cijelog dokumenta moraju biti upueni EACEA-i Eurydice i politika potpore. Education, Audiovisual and Culture Executive Agency Eurydice and Policy Support Avenue du Bourget 1 (BOU2) B-1140 Brussels Tel. +32 2 299 50 58 Faks +32 2 292 19 71 E-mail: eacea-eurydice@ec.europa.eu Mrene stranice: http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/

  • 3

    SADRAJ

    Popis slika 5

    Uvod 7

    Saetak 11

    Poglavlje 1: Nacionalne strategije i inicijative velikih razmjera 13

    1.1. Nacionalne strategije 13

    1.2. Inicijative velikih razmjera 15

    1.3. Praenje nacionalnih strategija 15

    Poglavlje 2: Kurikularni sadraj 17

    2.1. Nacionalni ciljevi 17

    2.2. Ishodi uenja 18

    2.3. Status aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture 20

    2.4. Zdravstveni odgoj 21

    2.5. Razlozi odabira pojedinih obveznih aktivnosti utemeljeni na politici 22

    2.6. Izuzea/potede od tjelesne i zdravstvene kulture 23

    Poglavlje 3: Preporueni broj sati nastave 25

    3.1. Preporuke o broju sati nastave u obveznom obrazovanju 25

    3.2. Promjene broja sati nastave izmeu 2006./07. i 2011./12. godine 26

    3.3. Udio broja sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture u kurikulumima 28

    Poglavlje 4: Procjena znanja i vjetina uenika 31

    Poglavlje 5: Nastavnici 35

    5.1. Stupanj specijalizacije nastavnika 35

    5.2. Inicijalno obrazovanje i kvalifikacije predmetnih nastavnika 37

    5.3. Trajno struno usavravanje 37

    Poglavlje 6: Izvannastavne fizike aktivnosti i sport 41

    6.1. Javna Ili druga tijela ukljuena u ponudu 41

    6.2. Glavne ciljne skupine 43

    6.3. Glavne vrste aktivnosti 44

  • T je les na i z d ravs tve na ku l tu ra i sp or t u eu ropsk i m ko l am a

    4

    Poglavlja 7: Planirane reforme 47

    7.1. Prema novim nacionalnim strategijama i inicijativama velikih razmjera 47

    7.2. Reforme sredinjih kurikuluma 48

    7.3. Reforme vezane za nastavnike 49

    7.4. Unaprjeenja sportske opreme i infrastrukture 49

    Pojmovnik, statistike baze podataka i literatura 51

    Dodatak 55

    Dodatak 1: Nacionalne strategije i inicijative velikih razmjera, 2011./12. g. 55

    Dodatak 2: Preporueni broj sati nastave 66

    Zahvale 69

  • 5

    POPIS SLIKA

    Poglavlje 1: Nacionalne strategije i inicijative velikih razmjera 13

    Slika 1.1: Postojanje nacionalnih strategija i inicijativa velikih razmjera za promociju tjelesne i zdravstvene kulture i fizike aktivnosti u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom (ISCED 2), 2011./12. g. 14

    Slika 1.2: Praenje nacionalnih strategija u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 16

    Poglavlje 2: Kurikularni sadraj 17

    Slika 2.1: Postojanje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. 19

    Slika 2.2: Aktivnosti navedene u sredinjem kurikulumu/slubenim dokumentima u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 20

    Slika 2.3: Status zdravstvenog odgoja u sredinjem kurikulumu/slubenim dokumentima u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 21

    Slika 2.4: Specifini razlozi odabira obveznih aktivnosti utemeljeni na politici u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 22

    Slika 2.5: Izuzea od tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 23

    Poglavlje 3: Preporueni broj sati nastave 25

    Slika 3.1: Trendovi u preporuenom broju sati nastave obvezne tjelesne i zdravstvene kulture tijekom jedne nominalne godine u primarnom i redovitom obveznom opem sekundarnom obrazovanju, 2006./07. i 2011./12. g. 26

    Slika 3.2: Minimalno vrijeme za tjelesnu i zdravstvenu kulturu kao obvezni predmet, kao udio ukupnog broja sati nastave u primarnom i redovitom obveznom opem sekundarnom obrazovanju, 2011./12. g. 28

    Poglavlje 4: Procjena znanja i vjetina uenika 31

    Slika 4.1: Procjena u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 32

    Poglavlje 5: Nastavnici 35

    Slika 5.1: Preporuke vezane za specijalizaciju nunu za pouavanje tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju (ISCED 1) i u niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 36

    Slika 5.2: Razina inicijalnog obrazovanja predmetnih nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom (ISCED 1) i niem sekundarnom obrazovanju (ISCED 2), 2011./12. g. 37

    Dodatak 55

    Preporueni minimalni broj sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture kao obveznog predmeta u redovitom obveznom opem obrazovanju, 2011./12. g. 66

  • 7

    UVOD

    Tijekom djetinjstva i mladosti, tjelesna i zdravstvena kultura u koli izvrsna je prilika za nauiti i vjebati vjetine koje bi mogle pozitivno utjecati na dugovjenost i dobro zdravlje. Ove aktivnosti mogu obuhvaati dnevno tranje, plivanje, vonju bicikla i planinarenje, kao i vie strukturirane igre i sportove. Rano svladavanje ovih vjetina kljuno je kako bi mladima pomoglo bolje primijeniti i razumjeti vrijednost ovih aktivnosti u kasnijem obrazovanju ili, u odrasloj dobi, na poslu ili u slobodno vrijeme.

    Meutim, tjelesna i zdravstvena kultura nije ograniena na vjebanje fizikih vjetina i nema samo rekreativnu dimenziju. Ukljuivanjem u mnoge fizike aktivnosti dolazi i znanje i uvid u naela i pojmove kao to su pravila igre, fair play i potovanje, taktina i tjelesna osvijetenost, te drutvena svijest povezana s osobnom interakciju i timskim zalaganjem u mnogim sportovima. Ciljevi koji prelaze granice tjelesne i zdravstvene kulture i sporta kao to je dobro zdravlje, solidan osobni razvoj i socijalnu inkluziju daju dodatnu teinu i vanost uvoenju ovog nastavnog predmeta u kolski kurikulum. Drutvena vrijednost tjelesne i zdravstvene kulture i sporta istaknuta je i u raznim dokumentima Europske komisije.

    U Bijeloj knjizi o sportu (Europska komisija, 2007a), Komisija je naglasila kako vrijeme provedeno u sportu, neovisno je li rije o satovima tjelesne i zdravstvene kulture u koli ili izvannastavnim aktivnostima, moe imati znaajnu korist u obrazovnom i zdravstvenom smislu.

    Smjernice EU-a o Health Enhancing Physical Activity/Fizika aktivnost u unaprjeenju zdravlja (Europska radna skupina Sport i zdravlje 2008.) traila je da se vie panje usmjeri posebno na probleme fizikog i mentalnog zdravlja uzrokovane sve manjom fizikom aktivnou mladih i popratnim poveanjem sjedilakog ivotnog stila te pretilosti. Smjernice procjenjuju kako je do 80% djece kolske dobi u fizike aktivnosti ukljueno samo u koli, a da bi trebali imati najmanje jedan sat lagane fizike aktivnosti svaki dan. Dovoljno vremena posveenog sportu i fizikim aktivnostima u koli, u formalnom kurikulumu ili na izvankurikularnoj osnovi, mogu imati kljuan doprinos zdravijim ivotnim stilovima.

    Europska komisija nije imala pravne osnove za daljnja ispitivanja u ovome podruju budui da su drave lanice EU-a bile same odgovorne za provoenje mjera vezanih za tjelesnu i zdravstvenu kulturu i sport u koli. Ove aktivnosti nisu bile prepoznate ni kao kljune kompetencije za cjeloivotnog uenje u Europskom referentnom okviru (Europska komisija, 2007b). Slijedom toga, izjave politike kao to su prethodno spomenuta Bijela knjiga i Smjernice EU-a nisu imale pravne ni regulatorne osnove. Nije bilo ni auriranog pregleda o tome kako su drave lanice definirale ulogu tjelesne i zdravstvene kulture i fizikih aktivnosti, ili kako se njihove politike u ovom podruju odnose prema najnovijim razvojima u podruju zdravlja, obrazovanja i sporta.

    lanak 165 Lisabonskog ugovora 2009 (1) donekle je promijenio ovo stanje budui da Europskoj uniji daje pravnu osnovu za novu kompetenciju u sportu koja zahtjeva djelovanje u pogledu razvoja europske dimenzije u sportu. Ugovor takoer Europskoj uniji daje pravo na doprinos promociji europskih pitanja vezanih za sport te prepoznaje drutvenu i obrazovnu funkciju sporta.

    (1) Konsolidirana inaica Ugovora o funkcioniranju Europske unije, OJ C83, 30.03.2010., str. 47-199.

  • T je les na i z d ravs tve na ku l tu ra i sp or t u eu ropsk i m ko l am a

    8

    S ovim irim ovlastima, u Izjavi Europske komisije o sportu (Europska komisija, 2011. g.) navodi se zabrinutost nekoliko drava lanica EU-a o kvaliteti programa tjelesne i zdravstvene kulture i kvalifikacijama nastavnika (2) koji su iste ukljueni.

    Ovo izvjee Eurydicea stoga se s pravom moe smatrati prvim pokuajem Komisije da detaljnije ispita