SVEU ILIŠTE U DUBROVNIKUODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJUSTUDIJ “MEDIJI I KULTURA DRUŠTVA”PISANJE ZA TJEDNIKE I ASOPISE

TIPOGRAFSKI UKRASI, INICIJAL, CRTEŽ,

KARIKATURA, NOVINSKI STRIP

Priredio: or e Obradovi , stru ni suradnikDubrovnik, travanj 2005.

VINJETAVinjeta (pojam potje e od francuskog izraza za list vinove loze) predstavlja samostalan crtež kojim je popunjavan prostor u novinama ili je ozna avao pojedine rubrikeMesaroš, Franjo: Tipografski priru nik, Grafi ki obrazovni centar, Zagreb, 1985.

VINJETA DANASUvo enjem fotosloga i posebice digitalnog grafi kogoblikovanja, vinjeta je izgubila na važnosti i postala rijetka u novinama Još uvijek se može sresti u rubrici horoskop kao oznaka pojedinih astroloških znakovaU drugim rubrikama vinjete imaju razli ite motive, a neki listovi vinjetama okružuju cijele stranice ili pojedine napise

ORNAMENT

Ornament (lat. ornamentum – ukras) je osnovni element ukrašavanja u likovnim umjetnostima, arhitekturi i obrtu. U tipografiji se ukrašavanje postiže nizanjem i ponavljanjem osnovnog motiva:

ARABESKAArabeska je arapski stilizirani ornament, sastavljen od kombinacija isprepletenih crta, geometrijskih likova i biljnih motiva (peteljke, vitice, pupoljci, cvjetovi i plodovi):

GROTESKAGroteska je ornament sastavljen od tankih, savijenih gran ica u koje su upleteni stilizirani ljudski likovi, cvije e, vaze… Rabila se kao dekoracija rukopisa, a pojavom tiska postaje est okvirni ukras tiskovina. Danas je rijetka:

INICIJALPojam inicijal potje e od latinskog initium (po etak)

Inicijal je istaknuto, esto i ukrašeno slovo na po etkunapisa ili odlomka

Javlja se još na kasnoanti kim rukopisima u 5. stolje u, a zadržao se do danas, više u tjednicima i asopisima, nego dnevnicima

INICIJAL DANASDekorativni inicijali zadržali su se u knjižnoj tipografiji, a u novinama više nemaju nikakvog opravdanjaNajbolje je za inicijal u novinama rabiti pismovnu vrstu teksta(Mesaroš, Franjo: Tipografski priru nik,Grafi ki obrazovni centar, Zagreb, 1985. str. 209.)

VELI INA INICIJALAUgra eni inicijali u novinama trebali bi zahva ati do tri retka, a ve i su primjereniji knjižnoj tipografijiRije koja po inje inicijalom trebala bi biti složena verzalom (velikim slovima), a potom slijedi kurent (mala slova) koji zbog svoje ritmi ke vrijednosti olakšava itanje

(Mesaroš, Franjo: Tipografski priru nik, Grafi ki obrazovni centar, Zagreb, 1985. str. 104. i 209.)

INICIJALI KAO PORUKAUz dosta truda, inicijali na po etku svakog odlomka teksta mogu se pisati tako da oni sami ine poruku koju autor upu uje itatelju. Takve su poruke posredstvom inicijala gotovo iš ezle još u dvadesetom stolje u

Dobro je za vježbu nekad napisati poruku nizom inicijala, znaju i unaprijed da e ih prepoznati tek dio itatelja, i to ako se grafi kim oblikovanjem posebno istaknu

CRTEŽFotografije su smanjile broj crteža u listovima, ali ih nisu posve istisnuleTehni ki nacrti, planovi gradova, zemljopisne karte, sitne estice koje se ne mogu fotografirati, kao i figurativni, portretni ili idili ni motivi i dalje se prikazuju crtežom

CRTEŽ KAO NASLOVNA STRANICA

Naslovne stranice tjednika i asopisa za podlogu mogu imati crtež koji zna privu iitatelje više od

fotografijePosebice su esti crteži na naslovnim stranicamaspecijaliziranih asopisa(informati kih,medicinskih,tehni kih...)

NOVINSKA KARIKATURANovinska karikatura je crtež koji jednostavnim potezima, isticanjem i preuveli avanjemprikazuje bitne osobine djelovanja neke osobe, doga aj ili pojavu, s ciljem da ih namjerno poja a kako bi djelovali smiješno, prisno, vedro ili satiri no

Ve ernji list, 5. Listopada 2004.

ELEMENTI NOVINSKE KARIKATURE

Elementi novinske karikature su crtež, tekst i naslovna cjelina. Oni zajedno komentiraju djelovanje odre ene osobe, doga aj ili pojavu.Tekst je u karikaturi podre en crtežu i njegova je namjena objasniti, dopuniti ili vremenski i(li) prostorno smjestiti sadržaj crtežaKarikature su esto bez naslova, a postoje i bez teksta, ali njih je još teže nacrtati

Slobodna Dalmacija, 2. Sije nja 2005.

Primjer ornamenta kao dijela glave lista: ornament konavoskog veza u glavi “Konavoske sloge”

Primjer osmišljavanja sadržaja karikature po stvarnom doga aju: Konavoska sloga, broj 2, svibanj 2005.)

ETIKA NOVINSKE KARIKATURE

Karikatura se mora usredoto iti na djelovanje neke osobe, a ne izravno na njuNije dopušteno vrije ati i izrugivati se tjelesnom nedostatku osobe, obiteljskom životu, vjeroispovijesti, nacionalnosti i rasi (Grbelja i Sapunar: Novinarstvo, teorija i praksa, MGC, Zagreb, 1993. str. 143.)

DOBRA ZAMISAO PREDUVJET KARIKATURE

Preduvjet za dobru karikaturu je zamisao koja ima aktualnu poruku i jaka izražajna sredstva - crtež i jezikJezik koji koristi ironiju (govor finog ismjehivanja), sarkazam (poja anu ironiju, oštru i zajedljivu), grotesku (prikazivanje u neobi nim,fantasti nim situacijama ili komi nom obliku ljudi, doga ajai pojava), hiperbolu (o iglednopreuveli avanje)

(Bobi , Drago: Što s doga ajem,Informator, Zagreb, 1987. str. 84. i 85.)

NOVINSKI STRIPStrip je oblik vizualne komunikacije koja se sastoji od niza crteža i zapisa koji ih prate Za razliku od stripa kao samostalnog djela koje sadrži i po nekoliko stotina crteža, novinski crtež je kratak i sadrži tek nekoliko njih

(Bobi , Drago: Što s doga ajem, Informator, Zagreb, 1987. str. 87.)

PRI ANJE PRI E CRTEŽOM I TEKSTOM

Autori stripova (nekad su stripovi imali naziv “crtana traka”) služe se narativnom tehnikom koju ostvaruju usporedno na dva kanala –crtežom i rije imaRadnja se pri a opisno ili u obliku dijalogaStrip je razvio poseban, me unarodno ujedna en i prepoznatljiv sustav znakova koji pomažu sažimanju i lakšem razumijevanju(Bobi , Drago: Što s doga ajem, Informator, Zagreb, 1987. str. 87.)

SUSTAV ZNAKOVA U STRIPU“Balon” povezuje sliku sa zapisom koji joj pripada“Zatvoreni balon” ozna ava stvarnost izgovorenih rije i, “otvoreni balon” razmišljanje, a balon sastavljen od razlomljenih crta: nered, strah ili bol Privjesak pokazuje tko govoriRije i po potrebi oponašaju zvukove, a slova se grafi ki oblikuju tako da ozna avaju osje aje i intenzitet zvukova i pojavaPojedini simboli su postali uobi ajeni i itateljima stripova razumljivi. Primjerice komad drveta i pila zna e – san, ako je još dopisano zzzzzzzzz… tvrdi san

STRIP KAO POSEBNA RUBRIKA

Stripovi se pojavljuju u mnogim listovima, neovisno o njihovoj vrsti i namjeni, naj eš e u obliku stalnih rubrikaStrip može poslužiti i za dokumentiranje napisaU obliku stripa mogu se objavljivati i karikatureAko strip ini niz fotografija, umjesto crteža, naziva sefotostrip, a duži fotostrip jefotoroman