tipografski stilovi xx veka

30
plakat sa predmetom ‡ na kojem je predmet promocije sna`no istaknut u maniru kojim je oblikovan i naziv odnosno logotip proizvoda (brend). Budu}i da je takav pristup prevazi- lazio jezi~ke barijere, plakat se mogao internacionalno koristiti. УмеТНосТи и заНаТи Pokret Arts and Crafts pojavio se u Britaniji tokom sedme dekade 19. veka, kao reakcija na nehumane uslo- ve rada i degradaciju usluga grafi- ~ke industrije. Frustriran pojavom tzv. slobodnog tipografskog stila i istoriczma, ~esto pomiwani umetnik i socijalni reformator i Viliam Moris, inicirao je pokret povratka likovnih umetnika, arhitekti, pisa- ca i dizajnera humanisti~kim vre- dnostima i na~elima oblikovawa. Glavni protagonista i za~etnik ovog pokreta Vilijam Moris bavio se dizajnom name{taja i tapeta. Po~etkom devete dekade 19. veka on svoje interesovawe usmerava prema oblikovawu kwiga. Svi elementi koji ~ine kwigu bili su podlo`ni povratku na ru~nu proizvodwu. Od lanenog papira preko ukrasnih bor- dura u drvorezu do tipografije. Morison je pri oblikovawu slova inspiraciju potra`io u delu rene- sansnog majstora Nikolasa Jensona. Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku nespretnoj transorma ciji pisma vide za~etak umetni ~ke odnosno pisane antikve. Bogate bordure i ilustracije Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro) kao i ve} tada slavnog Obrija BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo- tpuwuju utisak povratka na rene- sansnu kwigu sli~nu ostvarewima alda MaNuciJa (aldus Manutius). Originalni rad Obrija Berdslija vezan za ilustraciju, povezuje se sa uticajem pro~i{}enih japanskih drvoreza koji su tada bili veoma ,0, Типографијa | Урош Недељковић Sachplakat Lusiena Bernara Beggarstaf Brothers. 1895. godine.

Upload: zhnjakov

Post on 21-Oct-2015

128 views

Category:

Documents


14 download

DESCRIPTION

Tipografski Stilovi XX Veka

TRANSCRIPT

Page 1: Tipografski Stilovi XX Veka

plakat sa predmetom ‡ na kojem je

predmet promocije sna`no istaknut

u maniru kojim je oblikovan i naziv

odnosno logotip proizvoda (brend).

Budu}i da je takav pristup prevazi-

lazio jezi~ke barijere, plakat se

mogao internacionalno koristiti.

УмеТНосТи и заНаТи

Pokret Arts and Crafts pojavio se u

Britaniji tokom sedme dekade 19.

veka, kao reakcija na nehumane uslo-

ve rada i degradaciju usluga grafi-

~ke industrije. Frustriran pojavom

tzv. slobodnog tipografskog stila i

istoriczma, ~esto pomiwani umetnik

i socijalni reformator i Viliam

Moris, inicirao je pokret povratka

likovnih umetnika, arhitekti, pisa-

ca i dizajnera humanisti~kim vre-

dnostima i na~elima oblikovawa.

Glavni protagonista i za~etnik

ovog pokreta Vilijam Moris bavio

se dizajnom name{taja i tapeta.

Po~etkom devete dekade 19. veka on

svoje interesovawe usmerava prema

oblikovawu kwiga. Svi elementi

koji ~ine kwigu bili su podlo`ni

povratku na ru~nu proizvodwu. Od

lanenog papira preko ukrasnih bor-

dura u drvorezu do tipografije.

Morison je pri oblikovawu slova

inspiraciju potra`io u delu rene-

sansnog majstora Nikolasa Jensona.

Neki teoreti~ari u ovoj u po~etku

nespretnoj transorma ciji pisma vide

za~etak umetni ~ ke odnosno pisane

antikve.

Bogate bordure i ilustracije

Lusiena PiSarOa (Lucien Pissaro)

kao i ve} tada slavnog Obrija

BeardSLiJa (aubrey BeardsLey) upo-

tpuwuju utisak povratka na rene-

sansnu kwigu sli~nu ostvarewima

alda MaNuciJa (aldus Manutius).

Originalni rad Obrija Berdslija

vezan za ilustraciju, povezuje se sa

uticajem pro~i{}enih japanskih

drvoreza koji su tada bili veoma

,0,

Типографијa | Урош Недељковић

Sachplakat Lusiena Bernara

Beggarstaf Brothers. 1895. godine.

Page 2: Tipografski Stilovi XX Veka

tra`eni u evropi. Krajem devete

dekade XiX veka, ovi elementi kwige

bi}e pro~i{}eni i pojednostavqeni,

i kao takvi postati prepoznatqivi.

,0-

Типографски стилови ХХ века

Zna~ajne inovacije u kwi`nom oblikovawu delo su

Lusiena PiSarOa, sina ~uvenog slikara Kamija

Pisaroa (Camille Pissarro), koji }e delovawem u

Engledskoj dosti}i slavu svog oca.

Posle izuzetnih kreacija u oblikovawu

korica magazina @uta kwiga, kao i

izuzetnih kreacija Salome, Oskara

VaJLda, Obri BeardSLi umire vrlo

rano, u svojoj 25. godini `ivota od

tuberkuloze u jeku afera sa Vajldom.

Volter Krejn.

Page 3: Tipografski Stilovi XX Veka

арТ НУво – јУгeНсТил– сецесија

dominiraju}i dekorativni stil u

posledwoj dekadi starog veka i prvoj

dekadi novog veka, u arhtekturi, diza-

jnu name{taja, industrijskom dizajnu,

modi i grafici bio je art NuVO (art

nouveau) u Nema~koj nazivan po

najaktuelnijem ~asopisu tog vreme-

na (Jugend) JuGeNStiL (Jugnstil ‡

mladi stil).

Koreni ovog stila su istovremeno

kompleksni i o~igledni. Pored ve}

pomiwanog uticajnog pokreta Arts and

Crafts, i Pre-Rafaelita, vidqivi su

i uticaji Simbolizma, Selti~kog

ornamenta i Japanskih drvoreza.

Zna~aj ovog stila za razvoj ranog

koncepta modernizma ve}i je od sadr-

`ajnih potvr|ivawa karakteristi-

~nih tokova i oticawa dinamizova-

nih organskih formi i floralnih

motiva. Zna~ajan doprninos razvoju

modernizma ogleda se u odvajawu od

istoricizama i katalizaciji umet-

ni~kog i zanatskog pasti{a starog

veka u novoj ideji modernizma.

art nuvo plakateri bili su brzi

da iskoriste potencijal kolorne

litografije time u~iniv{i stil

{iroko pristupa~nim.

istaknuti dizajneri dizajneri

tipografskog stila art nuvo bili

su; u Francuskoj ‡ @il [ere (JulesChéret), alfons Muha (alphonseMuCha) eugen GraSe (eugène Grasset);

u Britaniji ‡ Volter KreJN, Obri

BeardSLi, Bra}a BeGrStaF i ^arls

reni MeKiNtO{ (Charles rennieMaCkintosh); u americi ‡ Luis red

(Louis rhead) i Vil BredLi (WillBreadLy); u Belgiji ‡ henri Van de

VeLde (henry van de veLde) i Jan

tOrOP (Jan tooroP), u austriji ‡

Gustav KLiMt (Gustav kLiMt) i

Koloman MOZer (koloman Moser)

Oto eKMaN (otto eCkMann) i Peter

BereNS (Peter Behrens) u Nema~koj.

,0.

Типографијa | Урош Недељковић

U svim delima alfonsa Muhe, ~ak i kad

mu je subjekt bio obi~an cigaret papir,

ose}a se nagove{taj visokog oltara.

Bo`anstvo wegovih plakta bila je

@ena. Isprepletan kontinuiranim lin-

ijama oblika i boja nalik vitra`nim

slikama, Muhinim svetom dominirao je

pojam Bernar. Po~ev{i od plakata za

wene pozori{ne komade, tako i na ovom

reklamnom plakatu za Job (1894), Sara

Bernar (sarah Bernhardt) bila je subjekt

gotovo svih wegovih plakata.

Page 4: Tipografski Stilovi XX Veka

,0/

Типографски стилови ХХ века

Muhin stil isprepletanih linija,

postao je kult, pro{iriv{i se i na

druge oblasti oblikovawa (enterijer i

eksterijer), od periferijskog trema do

ulaska u Pariski metro. hektor Gimar

koji je podra`avao Muhin stil, nije ima

sledbenika, ali je ipak ostao upam}en

najvi{e po projektu za stanice metroa

u Parizu. Ovaj projekat ukqu~uje i

tipografsko pismo metropolitain kojim

su isticani nazivi na ulazima Pariskog

metroa.

hektor GiMar (Hector GuimArd) ulaz u

Pariski metro 1899. godine

Luis red, plakt za izadava~ku ku}u, 1895.

godine.

Vil BredLi, vezuje se sa procvatom art

Nouvo-a u Ameerici. Veliki uticaj na

wegov rad imali su japanski drvorez

i reprodukcije engleskog grafi~ara

Obrija Beardslija.

Page 5: Tipografski Stilovi XX Veka

,00

Типографијa | Урош Недељковић

[kotski umetnik i dizajner

^arls reni MeKintO[ poznat je po

dizajnu name{taja i arhitektonskim

projektima. Me|utim, Mekinto{ se

bavio i grafi~kim dizajnom plakata

i ispisa, kao i visoko stilizovanom

tipografijom na svojim arhitekton-

skim crte`ima.

dva bra~na para; herbert MeKNer

i Frensis MeKdONaLd; ^arls reni

Mekinto{ i Margaret MeKdONaLd

osnovali su dizajn studio, u kojem su

projektovani elementi enterijera,

kwi`ne ilustracije, name{taj, ra-

svetu, nakit... Studio je bio pozant

pod imenom GLaZGOVSKa ^etVOrKa.

Velika inspiracija grupi je bio ~a-

sopis Studio (The Studio), pokrenut

1893. godine, sa ciqem da promovi{e

nove umetnosti. inspirisao ih je

figurativni stil i dizajn Obrija

Berdslija i Jana toropa, preuzev{i

od wih specifi~nu koloritnu gamu i

ikoni~ne predstave `enske figure

sa floralnim motivima. Ovaj stil je

bio na svom vrhuncu izme|u 1896. i

1911. godine, a to je ujedno i period

kada je Mekinto{ bio uspe{an i kao

arhitekta.

Grafi~ki radovi ^arlsa renija

Mekinto{a nisu bili toliko `ivo-

pisni kao wegovo delovawe u ostalim

oblastima dizajna. ipak predsta-

vqao je va`an aspekt Glazgovskog

stila, ovde se posebno misli na

wegovu stilizovanu tipografiju.

Wegovi grafi~ki radovi kombino-

vani su prepoznatqivim art NuVO

motivima, ali i karakteristi~nim

pravolinijskim i geometrijski moti-

vima po ~emu su poznaju i drugi

wegovi projekti. u projektima iz

oblasti kwi`ne tipografije i ilus-

Posle ovog plakata – Gismonda, Muha je

stvorio niz dela u prirodnoj veli~ini.

Kao i [ere pre wega, i on se oslawao na

privla~nost prirodne veli~ine subjekta.

Page 6: Tipografski Stilovi XX Veka

,01

Типографски стилови ХХ века

tracije u rad grupe su ukqu~ivani

Xesi M. KiNG i talvin MOriS, koji

je imao iskustvo dugogodi{weg rada

na mestu umetni~kog direktora kod

velikog glazgovskog izdava~a BLeKi

i SiN.

Tipografija ^. r. MeKintO[a zauzi-

mala je vertikalne i kvadratne okvire.

On je koristio izuzetno visoke i nagla-

{ene poteze kod slova E, F, H i r, kao

{to se vidi i na ovom ispisu iz 1901.

godine. Ovakave tipografske bravure

~ini}e se veoma bliskim Be~kim sece-

sionistima hOfMan i MOzeru.

Devedesetih godina XX veka, pisma

inspirisana Glazgovskom ~etvorkom

generisana su kao fontovi, Glazgov, iTC

meckintos i Wilov (prikazan na slici).

Page 7: Tipografski Stilovi XX Veka

Oto eKMan bio je priznat i poz-

nat kao igrafi~ki i tipo-dizajner.

Odbaciv{i karijeru slikara postao

je pionir tipografije jugenstila.

ilustrovao je i prelamao dva naj-

aktuelnija nema~ka magazina toga

doba – Pan i Jugend, kao i brojne

kwi`ne publikacije. Oto ekman je

oblikovao prvo tipografsko pismo

jugenstila Ekman-{rift (Eckmann-

Schrift), 1900. godine. 1902. godine

ekman objavquje pionirsku grafi~ku

publikaciju, Od pisma i ornamenta

ka dizajnu, od Ota Ekmana (Schriften

und Ornamente nach Entwürfen von O.

Eckmann). u ovom plodonosnom perio-

du za ekmana i jugenstil, on oblikuje

i promotivni materijal za AEG, nema-

~kog proizvo|a~a elektri~nih apara-

ta. Kompanija u kojoj }e svetsku slavu

ste}i Peter BereNS.

,02

Типографијa | Урош Недељковић

Eckmann-Schrift (1900).

Behren-Schrift (1902).

Naslovna stranica ~asopisa Jugend Stranica ~asopisa Jugend, Oto eKMan.

Page 8: Tipografski Stilovi XX Veka

Peter BerenS je bio va`na figura

u nema~kom Arts and Crafts pokretu,

s tim i jedan od za~etnika jugenstila.

Kao i mnogi wegovi savremenici,

Berens je bio nspirisan britanskim

umetni~kim i zanatskim reformator-

skim idealima oblikovawa, ali i

principom Gesamtkunstwerk (totalno

umetni~ko delo), koje je u Nema~koj

operi zagaovarao ri~ard VaGNer

(richard WaGner). Princip da sve

komponente jednog umetni~kog dela

mogu biti sintetisane u jedinstvenu

celinu, inspirisao je Berensa za

mnoga arhitektonska re{ewa koja su

bila hvaqena kao Gesamtkunstwerk.

u tom uverewu, na prelasku u novi

vek, umetnosti su imale ideal i po-

trebu za obnovom.

Nema~ke slovolivnice najmile su

Berensa da oblikuje pisma koji bi

bila u duhu novog vremena. tako|e je

postojala nada da }e nove tipo-

grafske forme pisama pomo}i da

se nema~ka industrija postavi na

konkurentan nivo sa Francuskom.

Nasuprot nema~koj tradiciji sla-

gawa teksta goti~kim pismom, Peter

Berens je bio vatreni zagovornik

da stil treba zasnivati na roman-

skom pismu. On je ovo prilagodio

kaligrafskim odlikama koje su pri-

bli`nije nema~kom pismu. Prvo

wegovo pismo bilo je Berens-[rift

(Behrens-Schrift 1902). prepoznatiqiv

izdu`en oblik pisma uskla|en sa

jugenstil dekoracijom.

Berens je 1907. godine imenovan

umetni~kim direktorom fabrike

AEG (Allgemeine Elektricitæts Gesell-

schaft), ogromnog proizvo|a~a genera-

tora, kablova, sijalica, lampi i druge

elektri~ne robe za ku}nu i industri-

jsku upotrebu. Ovo je bilo me|u naj-

slavnijim imenovawima u istoriji

dizajna jer je nagovestilo nastanak

korporativnog identiteta. tek godi-

nu dana nakon imenovawa, Berens je

priredio Berens-Antikvu (Behrens-

Antiqua). Ova pismo svrstano je u prve

oblike pisane antikve*.Me|utim, ovo

,03

Типографски стилови ХХ века

* Prve oblike Pisane antikve je

oblikovao emeri Voker (1905) za dove

Press. Na`alost ovo pismo nije sa~uvano

mo`emo videti samo na stranicama Dav

biblije.

Logo kopmanije AEG iz 1900. godine.

Idejno re{ewe Ota eKMana, obilkovan

tipografskim pismom Eckmann-Schrift.

Logo kopmanije AEG iz 1912. god. Idejno

re{ewe Petera BerenSa, oblikovan ti-

pografskim pismom Behrens-Antiqua.

Page 9: Tipografski Stilovi XX Veka

pismo je pored svoje rukopisne lepote

i ~iwenice da je inspirisalo pojavu

niza sli~nih pisanih formi antikva

(Ehmcke-Antiqua), zna~ajno jo{ i zbog

toga {to je to prvo korporativno

pismo (lettering) dakle kori{}eno je

za potrebe kompanije AEG.

Peter Berens je projektovao ~itav

korporativni identitet kao i deo-

proizvodnog asortimana kompanije

AEG. Za{titni znak preoblikovao je

uobli~iv{i akronim u {estougaoni

motiv koji podse}a na p~eliwe sa}e.

[iroka upotreba Berens-antikve

~inila je vizuelni identitet kompa-

nije jasnijim i emancipovanijim.

Klasicizam Berensovih re{ewa,

upadqive formalne i geometrizo-

vane kompozicije, jakih crno belih

kontrasta, bio je hvaqen jer je kom-

paniji dao istovremeno racionalan

ali i umetni~ki i izgled. Poverewe

u Petera Berensa od strane ~elnika

kompanije, kulminira}e ukqu~ewem

wegove arhitektonske kancelarije u

Berlinu u projektovawe i nadgleda-

we izgradwe novih fabrika i radni-

~kih naseqa za AEG.

Karijera henrija Van de VeLdea

bila je na vrhuncu mnogo pre pot-

punog formirawa nove profesije ‡

grafi~kog dizajna. Velde je bio poz-

nat i priznat kao arhitekta. Na poqu

grafi~ke umetnosti oblikovao je

plakate, ambala`u i kwige u stilu

art nuvo odnosno jugenstilu. ro|en je

u Belgiji, ali je veliki deo svoje kar-

ijere proveo u Nema~koj odnosno

Vajmarskoj gde je od ranih godina XXveka wegovo u~ewe odigralo va`nu

ulogu u osnivawu modernizma. Naime,

Van de Velde je zagovarao tada jo{

uvek utopijsku ideju da bi arhitekti

mogli reformisati dru{tvo kroz

dizajn. Verovao je u to govoriv{i:

„ru`no}a ne kvari samo o~i, ve} i

srce, i um”. Kasnije je kao direktor

Vajmarske [kole umetnosti i zanata

,1*

Типографијa | Урош Недељковић

Page 10: Tipografski Stilovi XX Veka

,1+

Типографски стилови ХХ века

Hobo (1910). Moris fuLer BentOn

U svojim ranim radovima Van de VeLde je

razvio apstraktni potencijal organ-

skih linija u ornamentu. Naro~ito je

bio inspirisan linijom kao sredstvom,

koje mo`e prenositi energiju i silu

odre|uju}i pozitivan i negativan

prostor.

иНформаТивНифУНкиоНализам

Ovaj stil nastaje po~etkom

druge decenije XX veka, a

osnovni elementi oblikovawa

u ovom stilu su plakati i

tipografija koja realno u

maniru pojednosta vqenog stili-

zovanog crte`a predstavqa

predmet propagirawa.

dva zna~ajna tipo – kreatora

Berns i emke predstavili su

svojim radovima ovaj stil a

tipografija koja ga predstavqa

u najboqem svetlu je pismo

edvarda Xonstona za Londonsko

transportno preduze}e.

Osnovni zadatak kreatora ovog

stila je objektivno prikazivawe

predmeta. Lepi primeri ovog

stila su plakati Bernharda i

holvajna.

Page 11: Tipografski Stilovi XX Veka

postavio Valtera GrOPiJuSa (WalterGroPius) na ~elo revolucionarne

nove {kole kasnije nazvane BauhauS

(Bauhaus). Gropius je slede}i put

koji je zacrtao Van de Velde ostvario

preko potrebnu reformaciju, pre-

tvoriv{i nekad utopijsku viziju u

savremenu svakodnevnicu.

Posle svr{enih studija slikarstva

u antverpenu i Parizu, Velde se sme-

stio u Briselu prikqu~iv{i se post-

impresionisti~koj grupi Les Vingt, u

koja je postojalo interesovawe za

primenu novih estetskih ideja simbo-

lizma na primewene umetnosti. Van

de Velde je bio jasan dizajner, koji je,

tokom svoje duge karijere, napisao

zavidan broj eseja i ponudio mnogo

podataka o svom radu. esejom Kr~e}i

put za umetnost (déblaiment de l’Art)

1894. godine postavio je postulate

puta za jedinstvo umetnosti. tipi~no

za umetnika wegove generacije, bio je

pod uticajima rukopisa Xona raskina

i oblikovawem Viliama Morisa.

,1,

Типографијa | Урош Недељковић

Van de Velde je pridavao veliki zna~aj

izboru pisma, inicijalu, papiru, boji i

povezu. Oblikovao je mnoge ukrasne pan-

ele i oblike slova za Ni~eovo delo E~e

Homo objavqeno od strane insel Verlaga

iz Lajpciga (1908)i za obimnije, Ni~eovo

delo, Tako je govorio Zaratustra.

Van de VeLde je 1898. godine, oblikovao

ovaj plakat za Troponov koncetrat od

belanaca. Ovo je prvi primer ART NUVO

stila za komercijalan proizvod.

Page 12: Tipografski Stilovi XX Veka

tokom dugogodi{weg boravi{nog

rada u Vajmaru, upoznao se sa grofom

hari KeSLerOM (harry kessLer).

[tamparija Cranach grofa Keslera

{tampala je ograni~ene tira`e

filozofskih publikacija Fridriha

Ni^ea (Fridrich nietzsChe) koje je

grafi~ki opremio Van de Velde.

Zadr`avaju}i wihovu sadr`inu, di-

zajn kwiga je obuhvatao vi{e od jed-

nostavne organizacije teksta. Ni~e

je, zasnivaju}i svoje ideje na zajedni-

{tvu umetni~kih oblika u operi,

zagovarao ideju Gesamtkunstwerk ‡ sve

komponente jednog umetni~kog dela

moraju biti u slu`bi celine. Pored

odgovora na Morisovu sredweveko-

vnu estetiku, Veldeova re{ewa tako-

|e sugeri{u sistematski pristup

celokupnom procesu oblikovawu,

koji je imao sna`an uticaj na dizajn u

XX veku.

Veldeova karijera arhitekte u

Belgiji, holandiji, [vajcarskoj i

Nema~koj broji veliku zbirku proje-

kata, mnogi od projekata bili su

gezamtkunstverk. u wegove najzna~aj-

nije projekte ubrajaju se; Vajmarska

[kola umetnosti i zanata, Biblio-

teka univerziteta u Gentu, Kröller-

müller muzej u Oterlu i Vila e{e u

Kemnicu.

Sa pribli`avawem XX veka Be~ je

postao mesto velikog trvewa i otpora

prema utemeqenim umetni~kim prin-

cipima i pravilima. Gustav Klimt je

1897. god. smatrao da je vreme za novi

umetni~ki stil. Okupio je i predvo-

dio grupu umetnika SeceSiONiSta,

koji su se ogradili od u~ewa be~ke

galerije Künstlerhaus, koja je izlagala

i zagovarala akademizam i tradicio-

nalizam. Grupu su ~inili arhitekti

Jozef hOFMaN i J. Marija OLBrih,

kao i umetnici i dizajneri Koloman

MOZer, Mihael POVOLNi (MichaelPoWoLny), alfred rOLer (alfredroLLer) i Karl Oto ^e{ki (karl ottoCzeshka). tra`e}i potpuno nov stil

i avangardni duh umetnosti, a nalik

onom ve} prisutnom u drugim ve}im

evropskim gradovima, secesionisti

,1-

Типографски стилови ХХ века

jozef Marija OLBrih

Page 13: Tipografski Stilovi XX Veka

su postali struja internacionalne

potrage za odgovaraju}im dizajnom i

stilom novog veka. secesionisti su

preteranu upotrebu floralnih ele-

menata zamenili upotrebom energi-

zovanih linija i bogatih dekoracija

u materijalu; simbolizmu i upotre-

bi klasi~nih formi. Stil je predsta-

vqen na izlo`bi secesionisti~kih

gra|evina Jozefa Marije Olbriha

izgra|eneih u periodu od 1897-98. god.

^asopis Ver Sacrum (Sveto Prole}e)

koji je objavqivao eseje, poeme i kri-

tike izlo`bi u periodu od 1898. do

1903. godine, bio je forum za razvi-

,1.

Типографијa | Урош Недељковић

Sveto Prole}e je bio ~asopis koji je promovisao likovne i primewene umetnosti

Be~ke secesije. ^asopis su ilustrovali ~lanovi grupe, bio je specijalizovan za poezi-

ju, filozofiju estetike, a bavio se i promovisawem nove estetike `ivqewa.

Page 14: Tipografski Stilovi XX Veka

jawe i raspravqawe o secesionisti-

~kim idejama. Ova periodi~na publi-

kacija predstavqala je veoma konkre-

tnu formu grafi~kog izraza. Odli-

kovao ju je visoko estetizovan lejaut

sa upotrebom {irokih margina, lepo

uklopqenim naspramnim stranicama,

dekorisanim inicijalima i naslovi-

ma poglavqa, sa upotrebom metalizi-

ranih boja i razli~itih vrsta papira

u {tampi, ukqu~uju}i i transparen-

tne umetke sa diskretnim vodenim ̀ i-

govima i ostalim novim dekorativn-

im elemantima.

Godine 1903. otvorena je Be^Ka

radiONica (Wiener Werkstätte) kao

nastavak secesionisti~kog pokreta.

radionicu su vodili Jozef hofman i

Koloman Mozer. Wihova zajedni~ka

ideja bila je ‡ po re~ima hofmana;

„Potraga za umetno{}u i kvalitetom

u svim ve{tinama“. Na poqu grafi-

~kog dizajna radionica je bila vode-

}a u gotovo svim oblastima, u obli-

kovawu plakata, kwiga, promotivnih

materijala, logotipa, razglednica,

pamfleta... Secesionisti~ki plaka-

ti koji su promovisali radove grupe

spadaju u najprogresivnija dela gra-

fi~kog dizajna prve dekade XX veka.

izlo`be Be~ke radionice su promo-

visane visoko stilizovanim, dekora-

tivnim plakatima, ~esto su ti pla-

kati bili nagla{eno vertikalnog

formata i smera, ~esto su prikazi-

vali `ensku figuru sa izuzetno na-

gla{enim dezenom na haqini. ^esto

bi tipografija sjediwena sa ostalim

elemetnima kompzicije bila nalik

dezenima. Kod mnogih primera blok

tipografija inspirisana je radovi-

ma ^arlsa renija MeKiNtO[a i

Glazgovske ~etvorke, zapa`enih na

internacionalnoj izlo`bi u turinu,

,1/

Типографски стилови ХХ века

Koloman MOzer

Page 15: Tipografski Stilovi XX Veka

ФУТУризам

Osnivanje futuristi~kog pokreta

najavqjeno je {irom sveta osniva-

~kim aktom, objavenim u francuskim

novinama Le Figaro 20. februara 1909.

godine. Jedanaest ta~aka ovog doku-

menta nagovarale su mlade umetnike

da odbace muzejski pristup vrednos-

tima pro{losti kao i da prihvate

moderne tehnologije, brzinu, ma{ine

i rat ‡ Automobil koji juri lep{i je

od Pobede na Samotraci. Futurizam

je slavio ma{inerije rata, da bi ka-

snije je o`iveo kao fa{isti~ka

umetnost. Vo|a ovog pokreta bio je

italijanski pisac i pesnik Filipo

Tomaso MarineTi (Filipo TommasoMarineTTi). Vizuelni umetnici pove-

zivani sa FuTurizMOM bili su

umberto BO]Oni (Umberto Boccioni)

Karlo Kara (carlo carrà), \akomo

Bala (Giacomo Balla) i \ino

SeVerini (Gino Severini). Wihove

likovne ekspresije u~inile su pokret

{iroko prepoznatqivim. u ovom me-

diju futuristi su se skoncentrisali

na urbane predmete predstavqene u

fragmentima i fasetiranim forma-

ma koje kasnije postaju glavna odlika

kubizma. Karakter futuristi~kih

kompozicija odlikuje isticawe brzi-

ne i snage, kao i elementi u`urbanog

dru{tva koje sa~iwavaju ponavqa-

ju}i motivi i prostorna tipografi-

ja grada, grozni~avi svet reklame,

kafi}a i `elezni~kih stanica.

Marinetijev manifest bio je deo

provokativnog kulturnog programa.

On je organizovao okupqawa futuri-

sta u glavnim gradovima evrope to-

kom druge dekade, u godinama koje su

prthodile Prvom svetskom ratu, kada

su poezija i muzi~ki recitali pra-

tili izlo`be vizuelne umetnosti.

Marineti u svom drugom futur-

ist~kom manifestu Destrukcija

Sintakse iz 1913. godine, isti~e da

su pisana i {tampana re~ glavni

fokus FuTurizMa.

&+,

Типографијa | Урош Недељковић

Depero (1919).

Marineti (1915).

Page 16: Tipografski Stilovi XX Veka

Ja pokre}em bestijalnu tipografsku

revoluciju usmernu protiv, mu~nih ideja

oblikovawa tradicionalista i D’anun-

ziovih stihova, proisteklih iz zastare-

lih kwiga i hartija 17. veka ukra{enih

minervama, apolonima, {lemovima, ista-

knutim crvenim inicijalima, povr}em,

mitolo{kim i religioznim crte`ima,

epigrafima i rimskim brojevima. Kwiga

mora biti futuristi~ki izraz na{ih

vizija budu}nosti. i ne samo to. Moja

revolucija odnosi se i na takozvanu

tipografsku harmoniju lista papira,

{to u stvari predstavqa kontrast akciji

i reakciji, kretawu i stati~nosti, skok

sa jednog na drugi stil kao i eksplozija

razli~itih stilova koji se pojavquju i

brzo smewuju.

Stoga, na jednom listu papira mi

koristitimo tri ili ~etiri boje mastila

ili ~ak dvadeset razli~itih vrsta slova.

na primer; isko{ena slova za brze do-

`ivqaje, masna slova za agresivnu ono-

matopeju i sli~no. Ovom tipografskom

revolucijom i razli~ito bojenim slovi-

ma planiram da udvostru~im ekspresivnu

snagu re~i.

Ovo je bio najradikalniji prikaz-

mogu}nosti tipografskog eksperi-

menta koji za ciq ima promenu

razumevawa jezika koje tek {to se

stvorilo u novom veku. Marinetiju i

drugim futuristima otvorio se put

da napadnu svaki trag kompozicije

zbog ja~eg efekta u nastavcima malih

publikacija. Marinetijeva prva kwi-

ga Zang Tumb Tumb (Zang Tumb Tumb)

objavqena 1914. godine, predstavqa-

la je poku{aj da se Bitka u Tripo-

liju prika`e u tipografskoj formi.

Komercijalno prihvatawe futur-

izma {irilo se u tre}oj dekadi pod

uticajem Fortunata DePera (FortunatoDepero) – korice magazina Vanity Fair,

reklamne kampawe za Kampari i we-

gov li~ni eksperiment, kwigu Depero

Futurista iz 1927.

&+-

Типографски стилови ХХ века

Page 17: Tipografski Stilovi XX Veka

ДаДа

literarni i likovni umetni~ki

pokret, nastao 1916. godine u Cirihu

i ubrzo pro{iren na ostatak evrope.

zapo~eo kao sna`ano anarhi~an i so-

cijalno kriti~an pokret koji je ru-

munski pesnik Tristan Cara (TristanTzara) i alza{ki slikar Hans arP,

da bi zajedno sa svojim istomi{qe-

nicima jo{ iste godine objavili svoj

~uveni dadaisti~ki manifest. Oni,

sasvim ozbiqni, bili su ogor~eni i

{okirani tim pamfletom, koji je bio

iski¢en slovima i crte`ima. uprkos

tome dadaizam je ubrzo na{ao brojne

pristalice me|u umetnicima koji su

taj pokret smatrali duhovnim prote-

stom protiv tada{weg dru{tva, pro-

tiv tada{wih pre`ivelih formi i

protiv besmislenosti rata. iz ta-

kvog dr`awa proiza{la je i priro-

dna odbojnost prema bilo kakvoj pri-

meni poznatih i konvencionalnih

pravila, uz istovremenu sklonost ka

eksperimentisawu, koja je do{la do

izra`aja na podru~ju tipografije.

Otklawawe svih do tada neprikosno-

venih tipografskih konvencija za re-

zultat imalo je brutalo razarawe uo-

bi~ajene tipografske slike teksta, a

to je razumqivo, izazvalo op{te ne-

godovawe tradicionalista i konzer-

vativaca, koje uvek prati avangardne

umetni~ke paradigme.

Dadaisti su ciqano pristupili

oblikovawu bez svrhe, rugaju}i se

pritom svim mogu}im pravilima i

dogmama. Slu~ajne pojavnosti pri-

hvatane su kao ekspresija podsvesti.

Kompozicije oblikovane izbrkanim

tipografskim pismima, slovni zna-

ci i slo`ene re~i razigrane i ushi-

&,$

Типографијa | Урош Недељковић

@anko (1918).

tristan Cara (1923).

Page 18: Tipografski Stilovi XX Veka

}eno slobodno slagane bez margina.

Slobodni slovni znaci postali su

ilustrativni elementi umetni~ke

kompozicije. Me|utim, da nije re~ o

ispraznim i diletantskim igrarija-

ma slaga~kim materijalom, ve¢ o mo-

dernom dijalekti~kom kontinuitetu

tra`ewa novih formi grafi~kog

izra`avawa, najboqe svedo~e radovi

posleratne Dade, Tea van DuJzBurga

(Theo van DoeSBUrG) i Kurta [ViTerSa

(Kurt SchwiTTerS).

Dada je bila neverovtno zbuwuju}a.

[irom poznato pitawe. [ta je dada?

Bila je to prava dilema za spoqa{wi

svet. u tipi~nom maniru, pisanom od

dadista li~no, zvani~na definicija

bila je ismevaju}e dosadna; dada je

paradajz, dada je avet, dada nikada

nije u pravu, dada je idiotizam, dada

je ni{ta, ni{ta, i dada je sve!

Dada je bila besmislena re~ kojom

je imenovan nebesmisleni anti-ume-

tni~ki pokret koji je trajao od 1916

do 1924. god. re~ dada je mo`da bila

proizvoqno izabrana (mo`da i nije),

mo`da je po~ela kao prazna misao,

ali je definitivno postala lingvi-

sti~ka oznaka kori{}ena da se raspo-

zna {ta nije, kao i {ta bi mogla da

bude dada.

Tristan Cara po~asni osniva~

Ciri{kog pokreta, rekao je da dada

nije stvorena samo iz potrebe za ne-

zavisno{}u nego i zbog nepoverewa u

jedinstva, zajednice.

Hugo Bal (hugo Ball) je otvorio

Kabare Volter (Cabaret Voltaire) 1916.

godine, kao pozornicu za postoje}e

glumce i pisce ‡ sve izvo|a~e ‡ koji

su se skupili u Cirihu. Spontana

de{avawa doga|ala su se unutar te-

snog prostora Merej Kafea (Meierei

Café), gde je Kabare Volter bio sme-

{ten. uz glavne izvo|a~e kabare je

postao igrali{te za opijawe onih

koji su bili oslobo|eni od horora

rata sa pesmom, poezijom, predstava-

ma i plasti~nom umetno{}u. Marsel

@anKO (Marcel Janco) u svom eseju

&,%

Типографски стилови ХХ века

[viters (1923). HausMan (1920).

Page 19: Tipografski Stilovi XX Veka

Dada a deux litesses, obja{wava doga-

|aje re~ma: „u Kabare Volteru po~i-

wemo sa {okirawem bur`uja, demo-

lirawem wihovih ideja o umetnosti,

razarawem ‘zdravog razuma’ javnih mi-

{qewa, u~ewa, institucija, muzeja,

dobrog ukusa, ukratko, celog preovla-

|u}eg poretka”.

u Dadi je bezserifna, masovno

tr`i{na tipografija boldiranog

lika, pod sna`nim uticajem futuri-

zma, bila u slu`bi izrazitih ideja.

Me|utim, u simboli~kim i konceptu-

alnim aplikacijama oti{ala je daqe

od futurizma. Odbacivawem liceme-

rnih konteksta kao {to je visoka i

prosta umetnost, dada je uzela dija-

lekt vizuelnog jezika da podstakne

sopstveni opstanak. ^asopisi koji su

bili prvi primeri ove tipografske

revolucije i koji su se izlazili u

Cirihu, Parizu, Berlinu i Wujorku

bili su Dada, Canibale, 291, 391, New

York Dada, The Litle Review, i Broom.

Posle rata u evropi, dva dadom

inspirisana ~asopisa – Mecano, kojeg

je 1922 osnovao De Stijl umetnik Teo

van DuJzBurg, i Merc (Merz) kojeg je u

Hanoveru pokrenuo Kurt [ViTerS –bili su rogovi slobodne umetnosti

koja je ujedno ogla{avala i svoje

doti~ne izdava~e jedinstvenih krea-

tivnih vizija. nijedan od pomenutih

umetnika nije bio iskqu~ivo dadist,

niti su publikacije bile iskqu~ivo

dada ~asopisi.

&,&

Типографијa | Урош Недељковић

Page 20: Tipografski Stilovi XX Veka

godine 1917. Van Dujzburg i Piet

MOnDrian (piet MonDrian) osnovali

su De Stijl ~asopis holandskog neO-

PlaSTiCizMa. Me|utim, Mecano je

pokrenut kao slobodan dada prilog

De stijlu*.

Mecano je bio mikstura razarawa i

antipatije. Podr`avaju}i dada tipo-

grafiju kao osnovu novog poetskog je-

zika, napadao je rusku konstruktivnu

misao korisnosti i produktivnosti

umetnosti. Bauhaus je tako|e pao pod

vatru zbog svoje formalnosti. Mecano

je bio vi{e nego sredstvo za negati-

vnu propagandu. Dujzburg je video mo}

u grafi~kom dizajnu. eksperimenti

sa slovima i stranicama sasvim dis-

ciplinovani u maniru slobodne for-

me koja se me{ala sa hrapavim dada i

racionalnim konstruktivnim prin-

cipima, kretali su se vi{e ka kon-

struktivnijoj, razgovetnijoj verziji

dada prilike.

Merc je bio samostilizovani

apstraktni umetni~ki pokret, izum

Kurt [vitersa. Kao i dada Merc je

bio besmislena re~ izabrana nasu-

mice. Su{tina Merca bio je ritmi-

~ki dizajn koji je obuhvatao sve grane

umetnosti u umetni~ku zajednicu.

rana izdawa Merca bila su prokla-

macije ideja i radova [vitersovih i

wemu srodnih umetnika. ^asopis je

gra|en na geometrijskoj mre`i sa ~i-

stim De Stijl uticajem i razvio se u

model onoga {to }e vizionar Jan

^iHOlD (Jan TSchicholD), teoreti~ar

i dizajner, slaviti kao Elementarnu

Tipografiju, 1925. godine.

[viters je iskoristio Merc da

imenuje hitnu umetni~ku temu iako je

u radikalnoj politici koju je koris-

tio Berlin dada bila odsutna. Prvo

izdawe je bilo posve}eno holandskoj

dadi i sadr`alo je pisane i vizuelne

doprinose Van Dujzburga, [vitersa i

&,'

Типографски стилови ХХ века

* Dujzburg je ure|ivao Mecano pod

pseudonimom I. K. Bonset (verovatno

anagra re~enice Ik ben zot, {to na

Holandskom zna~i – Ja sam budalast. Pod

tim istim pseudonimom Dujzburg je pub-

likovao i DaDa poeziju u ~asopisu De

STiJl. a pod pseudonimom – aldo caMini,

inspirisan Metafizi~kim umetno{}u

Karla Kare, publikovao je antifilo-

zofske tekstove, u kojima se sna`no

suprotstavqao individualizmu. razlog

zbog kojeg je ovaj kontraverzni umetnik

radio pod pseudonimima je taj {to su

umetnici De stijla bili obavezani

odre|enom umetni~kom doktrinom.

uvo|ewem dijagonala u kompoziciju od

strane Dujzburga, uzrokovalo je prekid

saradwe sa Pietom Mondrijanom.

Page 21: Tipografski Stilovi XX Veka

Tristana Care. [viters je predvideo

lete}e banere za internacionalnu i

ni`erazrednu apstraktnu umetnost

koja se reflektovala na wegovom

merc slikarstvu i skulpturi. ali

Merc nije zadugo ostao veran strogom

formatu. Od osmog izdawa pa nadaqe,

veli~ine publikacija su prili~no

varirale. najva`niji broj sa gledi-

{ta ponude nove tipografije, bilo je

izdawe br 8-9, nazvano nasci, gost-

izdava~ el liSiCKi dizajnirao je i

spajao svoje konstruktivne principe

sa dada elanom. lisitcki je uz Kurta

[vitersa, projektovao potpuno novi

vid reklamne kampawe za kompaniju

Pelikan koja je ukqu~ivala foto-

gramke ekspermente. Merc br. 11 ’ TY

po RE klame’ izdawe bilo je mapa

[vitersovih geometrijskih kompozi-

cija – dinami~ki raspored crvene i

crne povr{ine i bezserifnog pisma,

smelo uokvirene re~i i slike pra-

kti~no i funkcionalno su promovi-

sale kancelarijske proizvode.

nema~ki dada pokret razlikovao

se i izdvajao po intenzitetu i poli-

ti~kom fokusu od onih u Cirihu,

Parizu, Wujorku ~ak i Hanoveru.

zadatak lidera berlinske dade; ciq

wihovih proglasa i izdawa bio je

zata{kavawe ili uni{tewe ostataka

nema~kog imperijalisti~kog re`ima

i bujaju}eg nacional socijalizma.

Promovisali su komunisti~ku ideo-

logiju i dovodili u pitawe legiti-

mitet po wima fatalno pogre{ne

Vajmarske republike.

Pokret u obliku u kakvom je delo-

vao, usled dosta ograni~enog poten-

cijala, nije uspeo da spre~i uspon

nacizma, jer je protiv sebe imao

izuzetno mo}an dr`avni aparat.

alternativna {tampa podlegla je

sna`nijoj mo}i cenzure. ipak, dobro

organizovani pisci, umetnici i

dizajneri putem novina i ~asopisa

napadali su svoje politi~ke nepri-

jateqe (neistomi{qenike) sul`e}i

&,(

Типографијa | Урош Недељковић

Page 22: Tipografski Stilovi XX Veka

se snagom svog intelekta i satirom

kao glavnim oru`jem. Bili su nagli,

`estoki i kao takvi postali su uzor

za pokrete sli~ne prirode u sedmoj i

osmoj dekadi XX veka.

Berlinski dadaisti, predvo|eni

ri~ardom HulSenBeKOM* (richardhUelSenBecK); Johannes BaaDr (JohanesBaaDer), georg grOS (Georg GroSz),

raul HauSMan (raoul haUSMann),

Viland HerCVelDe (wieland herzFelDe)

i Xon HarTFilD** (John hearTFielD)od 1917. godine, radili su kao zastup-

nici proletarijata, u sovjetskom

mani-ru. ispoqavali su politi~ki

revolt i u svojoj borbi, kao svoju

„ratnu opremu”, koristili poeziju i

umetnost. Wihov ciq je bio da, putem

razli~itih medija; izlo`bi, demon-

stracija, kabarea, novina i ~asopisa

poremete postoje}e stawe.

Prva kqu~na dada publikacija

objavqena je pod nazivom Club Dada,

1918. godine pod okriqem magazina

Die Freie Strasse. Tipografija ovog

~asopisa karakteristi~na po zbrka-

noj uptotrebi najrazli~itijih tipo-

va pisama i wihovih rezova, bila je

inspirisana publikacijama ciri{ke

dade. Pisani sadr`aj publikacije

tako|e je sledio ciri{ki princip

ukqu~uju}i neobi~nu poeziju, koja je

pre bila „bu~na muzika” nego pesma.

Me|utim, protagonisti ciri{ke dade

su po svojim stavovima u pore|ewu sa

berlinskom dadom bili apoliti~ni,

utoliko {o je Klub dada bio anarhi-

sti~an i nihilisti~an; otvoreno je

napadao Vajmarsku republiku i nema-

~ku bur`oasku revoluciju zbog toga

{to nisu bilo dovoqno koreniti da

zaista promene dru{tvo u „raj za rad-

nike”.

u Berlinu dadu su nazivali jo{ i

„nema~ki boq{evizam”, ali, u su{ti-

ni, to je bio napad na sve zastarele

teorije izma, sa posebnom `estinom

usmerenom prema za umetnost bur-

`oaske kulture. Pokret je po~eo da

preuzima formu satire, ironije, a

povremeno i nasiqa. Me|utim, najva-

`nije je da se berlinsko dada nezado-

voqstvo nije iskazivalo oru`ijem,

ve} primetno kroz umetnost otiska.

godine 1917. Hercvelde, Hartfild

i gros osnovali su liberalnu izda-

va~ku ku}u Malik Verlag u Berlinu.

&,)

Типографски стилови ХХ века

* u aprilu 1918. godine Hulsenbek

publikuje dadaisti~ki manifest.** helmut herzFelD anglicizirao je

svoje ime promeniv{i ga u Xon Hart-

fild, u zank protesta protiv rastu}eg

nacionalizma i ratne politike svoje

zemqe tokom Prvog Svetskog rata.

Page 23: Tipografski Stilovi XX Veka

Malik Ferlak je bio okvir koji je

omogu}avao umetnicima da {tampaju

protiv trenutnih situacija. godine

1916. kada je ume{anost nema~ke opo-

zicije u izgublqenom ratu name{ta-

na brzim korakom, bilo je ve}e potre-

be za isticawem protesta, i pored

usamqenog glasa u Die Aktion, koji je

bio podlo`an cenzuri, Hercvelde je

preuzeo uredni{tvo antiratne ume-

tni~ke novine Neue Jungend (Nova

Mladost) kako bi publikovao rado-

ve onih koji su se suprotstavili svo-

jim politi~kim idejama, a pritom

bili slabo podr`ani usled nerazu-

mevawa od strane publike.

Format je bio neo~ekivano tradi-

cionalan, kao ~etvrtina tabaka, sa

sre|enom tipografijom na naslovnoj

strani i poravnatim kolonama ukra-

{enog teksta na unutra{wim strana-

ma. iako se prelom prva dva broja li-

sta razlikovao kao no} i dan, oba

broja prelamao je georg gros. Prelom

prvog broja, bio je konzervativniji, u

ciqu probijawa cenzure. Drugi broj

bio je prepun berlinske dada tipo-

grafije, ali se ipak odr`ao u formi

dnevnih novina.

Hausman, Baadr i Hulsenbek (kao

urednik), su tako|e sara|ivali u

kriti~koj analizi Der Dada, koja je

objavqena kao prva tema od tri, 1919.

godine. Dosledan op{tim karakter-

istikama dade, Der Dada je tako|e

usvojila besmisleni moto koji je

glasio: „Onaj ko uzima od dade, a nije

dada, umre}e!”

nameran neorganizovani prelom

Der Dada ~asopisa predstavqa arhe-

tip vizuelne forme i sadr`aja ber-

linske dada tipografije. na korica-

ma kao i na unutra{wim stranama

~asopisa bila su nasumice razbacana

slova, svih vrsta, veli~ina i rezova,

kao i razne viwete, i drugi slaga~ki

materijal. Kori{tena su i Hebrejska

slova {tampana u svim pravcima, spa-

jana sa re~enicama na Francuskom

&,*

Типографијa | Урош Недељковић

Page 24: Tipografski Stilovi XX Veka

jeziku. Der Dada je ukqu~ivala i li-

kovni i tipografski stil ekspresi-

onizma; staromodne {are i otiske,

simbole i ornamente i drvoreze

raula Hausmana, iako je upravo eks-

presionizam kao umetni~ka paradi-

gma bio na meti ba{ Hausmana i

Hulsenbeka. Oni su zagovarali da je

umetnost ve}inom, a posebno eskpre-

sionizam, bezbedna qu{tura la`nog

&,+

Типографски стилови ХХ века

Jedermann sein eigner Fussball', naslovna

stranica prvog i jedinog izdawa ~aso-

pisa, februar 1919. Pod ovim naslovom

Xon HartfilD je publikovao svoju prvu

politi~ku fotomonta`u, parodiju

politi~kog izbora za lepotu, ispod

naslova; 'Ko je najlep{i?' uobli~io je

lepezu portreta vajmarskih vo|a.

Maskota za 'uvo' naslovne strane koja

ilustruje naslov 'Svaki ~ovek svoja fu-

dbalska lopta'. Na unutra{wim stra-

nama Georg Gros doprinosi karikatura-

ma i antiratnom satirom, Ova publi-

kacija, kao i NOJE JugND, objavqena je

pod okriqem MAliK FErlAKA.

1930. godine, Xon HartfilD je po~eo da

izdaje satiri~ne fotomonta`e za AIZ,

koje su grafi~ki sru{ile fasadu naci

vo|a i wihovih funkcija. Na ovoj foto-

monta`i Hartfild satiri~no ilus-

truje Hitlerovu izjavu: 'Milioni stoje

iza mene'.

Page 25: Tipografski Stilovi XX Veka

morala, i na~in za konfrontirawe

dru{tvenoj bolesti ali sa distance.

grOS, HarTFilD i HauSMan su

1920. godine, sara|ivali na projektu

Dadaco, osmi{qeom kao antologija

Berlinske Dade. iako Dadako nikad

nije objavqen, izveden je prospekat

antologije pod imenom Was ist Dada?

([ta je dada?). Ove kolekcije kolo-

rnih strana sadr`ale su rane simbo-

li~ke kola`e Xona Hartfilda, zaje-

dno sa bezglavim dada ~ovekom i vri-

{tu}im autoportretom, satiri~ne

ilustracije georga grosa, novinske

kola`e raula Hausmana i tipograf-

ske poeme Hugo Bala. Stranice su

bile sastavlqane tradicionalnim

tipografskim materijalima; ali je

~itqivost ipak bila ometena pre-

{tampavanim elementima.

&,,

Типографијa | Урош Недељковић

Page 26: Tipografski Stilovi XX Veka

коНсТрУкТивизаМ

Konstruktivizam je zapo~eo u

evropi oko 1920. godine. termin je

nastao iz aktuelne akcijske situaci-

je formirawa nove sovjetske unije.

Posle revolucije (1918), rekonstru-

kcija dru{tva planirana je sa akti-

vnom participaciom dizajnera kao

umetni~kih in`ewera. subjektivni

i tradicionalni umetni~ki stavovi

vi{e nisu bili va`e}i; forma pre-

zentacije morala je biti razvijena

podesno trenutnom kolektivnom dru-

{tvenom procesu. bilo je potrebno

razviti novi formalni i vizuelni

jezik. geometrijski oblici i arhite-

ktonske konstrukcije proizveli su

istovremeno kompozicije smirene

harmonije i dinami~ne vitalnosti.

u vremenu nagle dru{tvene promene,

u okviru svih oblasti umetnosti,

arhitekture i dizajna eksperimen-

tisano je sa konstruktivisti~kim

oblicima.

el lisicKi (lazarà Markovi~

lisicKiY) bio je jedan od najinova-

tivnijih dizajnera rane sovjetske

avangarde. Wegov pristup potekao je

iz arhitektonskog zale|a. bilo da se

radi o grafi~kom oblikovawu, arhi-

tekturi ili fotografiji, dizajnu

name{taja ili izlo`bi, kroz ve}inu

svojih radova istra`ivao je prostor

i apstrakciju.

nakon revolucije el lisicki je,

zajedno sa drugim konstruktivisti-

ma, bio zaokupqen projektovawem

novog umetni~kog jezika, koji }e se

razviti iz kubizma i ruskog futu-

rizma. u vreme rasprostrawene nepi-

smenosti, dizajneri su verovali da }e

se grafi~ki dizajn, zasnovan na geo-

metriji i pojednostavqenom }iri-

li~nom pismu, pokazati mnogo pri-

stupa~nijim ciqanim „~itaocima“.

lisicki je za dizajn nekoliko kwiga

i plakata, koristio apstraktne for-

me koje klize prostorom u stilu koji

~esto nazivamo elementarizam; obli-

kuju}i primarnim bojama i ~istom

geometrijom verovao je da koristi

univerzalno shva}en vizuelni jezik.

tokom 1923. godine, posle veoma uspe-

{ne saradwe sa [vitersom na ~aso-

pisu merc, lisicki zapo~iwe sarad-

wu sa ruskim pesnicima i piscima;

MejerHOlDOM (MeYerHOlÃD) prili-

kom oblikovawa {tampanog port-

folija drame Pobeda nad suncem. kao

i sa Vladimirom MAjAKOVsKOiM

(MAÂKOVsKiY), prilikom obliko-

vawa kwige pesama Za glas. u ovim

radovima lisicki je pokazao veliko

interesovawe za tipografiju kao

integrisani vizuelni element.

289

Типографски стилови ХХ века

Page 27: Tipografski Stilovi XX Veka

Aleksandar rOD^enKO (Aleksandr

MihaŸlovi~ rOD^enKO) tako|e je

sarad|ivao sa pesnikom Majakovskim,

ali na malo druga~iji na~in. na

plakatima oblikovanim za razli~i-

te vladine trgova~ke organizacije.

Majakovski je radio na osmi{qavawu

propagandnih poruka i slogana (ver-

290

Типографијa | Урош Недељковић

Lef i Novi Lef, ure|ivali su rod^enKo

i MajaKoVsKi. na levom primeru broja

iz 1923. kombinovana upotreba grotes-

knog pisma (koje je uobi~avano u

reklamne svrhe) i fotomonata`e daje

neobi~no jake simbil~ke slike. Novi

Lef karakteri{e smelija i upotreba

fotografije.

'Za glas', (1923). Da bi speci-

fi~no organizovao svaku

pesmu , kao i indeks simbola

sa strane za identifikaciju

pesme, lisiCKi koristi

'novu tipografiju'.

Page 28: Tipografski Stilovi XX Veka

balni kod), dok je rod~enko je razvi-

jao vizuelne aspekte (vizuelni kod).

Da bi dopunio direktne i jake, pone-

kad humoristi~ke „pri~e“, rod~enko

bi plakate komponovao jakim kontra-

stima nezasi}enih boja. Ove plakate

bi ~esto do kraja anga`ovao nagla{e-

nim dijagonalnim smerom u kompozi-

ciji, prepoznatqivim slikama proi-

zvoda, te{kom blok tipografijom, i

ostalim konstruktivisti~kim ele-

mentima oblikovawa.

rod~enko je oblikovao plakate i

akcidenciju za pozori{te i bioskop,

va`ne oblasti kulture u to vreme.

Plakate Kino Pravda i Kino Glaz

(bioskopska istina, bioskopsko oko)

za revolucionarnog re`isera doku-

mentarnog filma Dziga Vertova, kao

i za filmski plakat, Ratni brod

Potemkin sergeja ejzen[tAjnA

(sergeŸ MihaŸlovi~ ÕYzen[teYn).

u ovim plakatima, kao i u naslovnim

stranicama za ~asopis Lef (@urnal

levog fronta) i novi Lef (1927-8),

rod~enko na zapa`en na~in u konstru-

ktivisti~ki stil uvodi nove medije,

fotografiju i fotomonta`u.

Vrhunac konstruktvizma u sssr-u

bio je kratkog daha. Politi~ki li-

deri na{li su zamenu za apstraktan

konstuktivisti~ke vizuelni jezik, u

prikazivawu sna`nih izra`ajnih fi-

gura nove socijalisti~ke realnosti –socrealizam, smatrav{i konstrukti-

vizam propagandno neprimerenim.

291

Типографски стилови ХХ века

Page 29: Tipografski Stilovi XX Veka

stil je bio napadnut i zabrawen, eti-

ketiran kao formalisti~ko skre-

tawe sa ispravnog proleterijatskog

puta.

Od samog po~etka holandski De

stijl bio je reper konstruktvizma.

zna~ajna konstruktivisti~ka kreta-

wa de{avala su se u ^ehoslova~koj,

Poqskoj, Ma|arskoj i jugoslaviji.

Me|utim, posle prili~no nejasnog

po~etka, bAuHAus u nema~koj razvi-

ja sna`nu konstruktivisti~ku ori-

jentaciju. grupa ring (Der ring neuerWerbegestalter), november-gruppe, i

samostalni dizajneri tko|e su bili u

ovom toku. Ovaj {iroko rasprostra-

wen stil u primewenoj tipografiji,

sa pogleda dana{wice, izgeda popri-

li~no krut i nespretan. bleKleter i

AntiKVA pisma za konstruktiviste

bila su isuvi{e staromodna, dok po-

desna pisma kao na primer futura,

nisu bila ubli~ena sve do 1928-30.

god. Konstruktivisti su oblikovali

mnoge eksperimetalne oblike alfa-

beta, koji uprkos zavidnoj konceptu-

alnoj pro~i{}enosti nikada nisu

bili generisani za {iroku upotrebu.

uprkos svemu tome primarni ciq je

bio ostvaren, `eqa da se zadovoqi

potreba za radikalnom inovacijom i

istra`ivawem mogu}nosti oblikova-

wa sa osnovnim geometrijskim obli-

cima bila je ostvarena.

292

Типографијa | Урош Недељковић

Zenit je bio ~asopis internacionalnog

karaktera, u kome su mnogi istaknuti

umetnici objavqivali svoje radove na

gotovo svim evropskim jezicima. Zenit

je ure|ivao srpski pisac, glumac i kri-

ti~ar, Qubomir MiCi] poznatiji kao

pokreta~ zeniTizMa. Zenit je izlazio

od 1921 do 1926, prvo u Zagrebu, a potom u

Beogradu.

Zenitizam je bio izvorno srpski avan-

gardni pokret, jedini koji je uspeo da

pre|e granice tada{we Jugoslavije i

postane poznat i cewen u Evropi.

Pokrenut idejama ruskih avangardnih

umetnika, mici} je zastupao konstruk-

tivizam, koji ne priznaje nadahnu}e i

zanos, ve} svestan umetni~ki rad, s jasno

odr|enim ciqem i namerom.

@ele}i da zenitizam odvoji od drugih

avangardnih pokreta, mici} po~iwe da

zastupa antievropske ideje. osnova

poetike zenitizma postala je ideja

barbarogenija ‡ zalagawe za naciona-

lizam, balkanizaciju i varvarizaciju

Evrope zbog ~ega dolazi u sukob sa

dadaistima...

Page 30: Tipografski Stilovi XX Veka

293

Типографски стилови ХХ века

izlo`beni plakat Kowanik, Bart van

der leK, (Bart van der leCk) 1919. godine.

De stijl je bio holandski avangardni

pokret utemeqen na istoimenom ~aso-

pisu. ure|ivao ga je slikar, arhitekta i

pesnik Teo van duesBurG, od 1917 pa sve

do wegove smrti 1931. Pokret je imao

jak stilski sklad u kori{}ewu osnovnih

boja, pravougaonih formi i asimetri-

~nih kompozicija. ovaj stil postaje

prime}en preko apstraktnog slikar-

stva Pieta Mondriana (Piet MOnDrian),

likovnih i primewenih radova Barta

van der LEKa, vilmo{a HusaRa i Pieta

CvaRta (Piet ZWarT).

naslovna stranica ~asopisa Wendingen,

Vilmo{ husar (Vilmos HuSZar).

Piet CVarT jedan je od {estorice

holandskih ~lanova grupe Ring. tokom

niza godina bio je oslowen na principe

De Stijla. u wgovom radu primetan je

interes za dinami~ku asimetriju.