thomas adès oluja · k njemu na otok (“not a hair perished” - neka im ne padne dlaka s glave)....

OLUJASubota, 10. studenog 2012., 19 sati

Thomas Adès

NOVA PRODUKCIJA!

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Subota, 10. studenog 2012., 19 sati

T. Adès

OLUJA

THE HD BRODCASTS ARE SUPPORTED BY

THE MET: LIVE IN HD SERIES IS MADE POSSIBLE BY A GENEROUS GRANT FROM ITS FOUNDING SPONZOR

Neubauer Family Foundation

GLOBAL CORPORATE SPONSORSHIP OF THE MET LIVE IN HD IS PROVIDED BY

NOVA PRODUKCIJA!

PROSPERO Simon Keenlyside

MIRANDA Isabel Leonard

ARIEL Audrey Luna

CALIBAN Alan Oke

FERDINAND Alek Shrader

STEFANO Kvin Burdette

TRINCULO Iestyn Davies

ANTONIO Toby Spence

SEBASTIAN Christoper Feigum

GONZALO John Del Carlo

ALONSO William Burden

Zbor i orkestar Metropolitana

ZBOROVOĐA Donald Palumbo

DIRIGENT Thomas Adès

REDATELJ Robert Lepage

SCENOGRAFKINJA Jasmine Catudal

KOSTIMOGRAF Kym Barrett

OBLIKOVATELJ RASVJETE Michael Beaulieu

OBLIKOVATELJ VIDEA David Leclerc

KOREOGRAF Crystal Pite

Koprodukcija Metropolitana, Opére

de Québec i Bečke državne opere

Praizvedba: London, Royal Opera House Covent Garden, 10. veljače 2004.

Prva izvedba u Metropolitanu: 23. listopada 2012.

SUBOTA, 10. STUDENOGA 2012.

POČETAK U 19 SATI.

Thomas Adès

THE TEMPESTOLUJAOpera u tri �ina

Libreto: Meredith Oakes prema istoimenoj drami

Williama Shakespearea

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Radnja se događa na moru, na brodu i na nenastanjenom otoku.

Oluja je izvanredno djelo koje je vjerno oslikalo čaroliju Shakespearove posljednje drame. Oluja je kutija puna magičnih trikova i kao takva, meni osobno veliko nadahnuće.

Robert Lepage

Stanka nakon drugog čina.Svršetak u 22 sata.Tekst: engleski.Titlovi: engleski.

6 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

PRVI �INMiranda pretpostavlja da su magi�ne mo�i njezina oca Prospera, zakonitog vojvode od Milana, krive što se silna oluja sru�ila na brod kojim su plovili njegov brat Antonio koji mu je uzurpirao položaj, kralj Alonso, vojvoda od Napulja, njegov sin Ferdinand i dvorjanici, i potopila ga. Miranda je zgrožena, ali joj Prospero pri�a kako mu je brat uzurpirao položaj i prije dvanaest godina prognao ga iz zemlje malim brodom. Preživio je samo uz pomo� vjernog dvorjanina Gonzala. Brodolomci s napuljskog dvora njegovi su neprijatelji i on ih je potopio s namjerom da ih kazni. Prospero uspavljuje Mirandu i poziva svojega duha Ariela. Ariel je ispunio Prosperovu zapovijed i opisuje mu kako je oluja uništila sve na brodu. Prospero mu daje

upute kako �e oživjeti brodolomce i dovesti ih k njemu na otok (“Not a hair perished” - Neka im ne padne dlaka s glave). Ariel ga posluša.Pojavljuje se divlji nakazni rob Caliban, nasljednik prethodne vladarice otoka Sycorax. Prospero svojom mo�i spre�ava Calibanovo preuzimanje nasljedstva koje mu pripada pa Caliban proklinje Prospera jer ga zlostavlja. Prospero pak prijeti Calibanu, koji žudi za Mirandom, i protjera ga u njegovu špilju (“Abhorent slave, go to your cave” - Odvratni robe, oti�i u svoju špilju).Ariel izvješ�uje Prospera da je poslušao njegovu zapovijed. Brodolomci su na obali živi i zdravi. Prospero mu nare�uje da dovede princa Ferdinanda, sina napuljskog kralja. Prospero želi da kralj i dvorjanici tuguju misle�i da se Ferdinand utopio. U zamjenu što mu je

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a


pomogao, Ariel traži da ga Prospero oslobodi ropstva i nada se da �e se to poslije dvanaest godina i dogoditi. Prospero i Ariel se skriju, a na plaži ostaje Miranda koja spava.Dolazi Ferdinand i ugleda djevojku. Najprije pomisli da je duh. Ona se budi i �udi se tko je pred njom (“I never saw your like before” - Nikada do sada nisam vidjela nekoga sli�nog tebi). Ferdinand i Miranda odmah se zaljube jedno u drugo. Ali pojavljuje se Prospero. Ljut je jer je nestalo �arolije koju je imao nad Mirandom i jer Ferdinand pokazuje zanimanje za njegovu k�er. Ferdinandu ljutito pri�a o Alonsovim nedjelima. Ferdinando pak izjavljuje da voli Mirandu i spreman je prihvatiti sve što mu Prospero u�ini. No Prospero ga proglašava nedostojnim Mirande. Zatim poziva Ariela i zapovijeda mu da dovede Alonsa i njegovu svitu.

DRUGI �IN Napušteni na otoku, dvorjanici zaklju�uju da nema ni traga oluji. Sve je mirno, njihova je odje�a suha i nedirnuta. Pijani peharnik Stefano i lakrdijaš Trinculo zbunjeni su jer nije po�injena nikakva šteta, i u pripitom stanju ponovno proživljavaju strahote oluje. Nevidljivi Prospero nare�uje Arielu da ismije dvorjane (“Taunt them, haunt them” - Bockaj ih, salije�i ih). Kralj tuguje za svojim nestalim sinom, a stari, pošteni savjetnik Gonzalo pokušava mu vratiti nadu. Ariel po�inje izvoditi nepodopštine. Koriste�i se raznim i razli�itim glasovima, zbunjuje prisutne i svi se posva�aju. Raspravu prekida Calibanov dolazak. Dvorjanici mu se rugaju, a Stefano i Trinculo ga opijaju. Ariel nastavlja izvoditi vragolije. Dvorjani su zastrašeni jer misle da je to duh, a Caliban ih umiruje, opisuju�i im

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a


zvukove i glasove duhova na otoku. Oni ga uspavljuju, a on zamišlja da je u raju. Kad ga upitaju tko mu je gospodar, Prospero ga ušutkuje. Kralj i Gonzalo požuruju društvo da krene u potragu za princem. Smišljaju kako vratiti Calibana na mjesto poglavice otoka.Ferdinand se suo�ava sa zato�eništvom koje mu predstoji na otoku, ali tješi ga pomisao na Mirandu. Ona izražava svoje osje�aje prema njemu i Ferdinand ih uzvra�a. Miranda lomi Prosperovu magi�nu mo� i osloba�a Ferdinanda. Kad oni odu, Prospero shvati da je izgubio Mirandu. Pobijedila je mo� ja�a od njegove: ljubav. (“Miranda, I’ve lost her” - Miranda, izgubio sam je).

TRE�I �INStefano vjeruje da �e postati kralj otoka, a Caliban razmišlja o slobodi koja mu se bliži. U me�uvremenu je Ariel poveo brodolomce

na razgledanje otoka i ponovno traži slobodu koju mu je Prospero obe�ao, ali Prospero mu je još ne želi vratiti.Dolaze kralj i dvorjanici. Tako su slabi da jedva hodaju. Strahuju da �e uskoro umrijeti od gladi i da je Ferdinand mrtav. Kralj donosi odluku: lišit �e nasljedstva brata Sebastijana i imenovati Gonzala svojim nasljednikom.Uljuljkani Arielovom glazbom, svi tonu u san, osim Antonija i Sebastiana. Oni smišljaju kako �e ubiti kralja i Gonzala u namjeri da se domognu vlasti. Ariel budi spava�e i zapovijeda da se pojavi �udna gozba. Gonzalo to smatra znakom dobro�instva s neba i razmišlja o vladanju nad zemljom kao što je ta. Hrana nestaje, a Ariel još više zbunjuje društvo. Preplašeni, svi bježe na drugi kraj otoka. Prospero razmišlja o svojoj mo�i nad neprijateljem. Miranda vodi Ferdinanda i kaže to Prosperu.

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a


Njih dvoje se vole i vjen�ali su se. Prospero poziva Ariela i zapovijeda mu da ih blagoslovi te kaže mladome �ovjeku da je njegov otac živ. Prosperova magi�na mo� je nestala, a osveta je izvršena. Vra�aju se Caliban, Trinculo i Stefano. Caliban traži Mirandu za sebe. Miranda ga odbacuje, Prospero ga s gnušanjem otjera. Ariel opisuje kako su kralj i Antonio izvan sebe od straha i užasa. Kad bi on bio ljudsko bi�e, sažalio bi se nad njima. Ganut osje�ajima duha, Prospero odlu�i da �e biti milostiv i priseže da �e osloboditi Ariela u roku od sata.Pojavljuju se kralj i dvorjani, i Prospero im kaže tko je on. Antonio je zaprepašten, jer je mislio da je ubio Prospera. Prospero dovodi

Ferdinanda i Mirandu pred kralja koji jedva može povjerovati da mu je sin živ. Ferdinand predstavlja Mirandu kao svoju ženu. Dvorjani su iznena�eni jer su našli svojeg princa živog i brod popravljen, a kralj objavljuje savez Napulja i Milana. Pojavljuju se Trinculo i Stefano pa zavlada veselje. “Bless the isle” - Blagoslovljen neka je otok, kaže Gonzalo. Prospero objavljuje mir s kraljem, oprašta bratu Antoniju, odri�e se svojih magi�nih mo�i i dok lomi �arobni štap, moli Ariela da ostane s njim. Ali Ariel polije�e u slobodu. Caliban je ostao sam na otoku i razmišlja o promjenama (“Who was here” - Tko je tu bio).

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a


Simon Keenlyside i Isabel Leonard

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

VEČERAŠNJI INTERPRETIProspera, zakonitog vojvodu od Milana, pjeva britanski bariton Simon Keenlyside (1959.), nezaboravni Thomasov Hamlet na prijenosu iz Meta 2010. godine. Profesionalno je debitirao 1987. u Državnoj operi u Hamburgu u ulozi grofa Almavive u Figarovu piru. U Covent Gardenu prvi put je nastupio 1989. kao Silvio u Pagliaccima, 1996. u Metropolitanu kao Belcore u Ljubavnom napitku. U Metu je pjevao i Marcella u La Bohème, Oliviera u Capricciu, Rodriga u Don Carlu, u kojoj smo ga ulozi također gledali i slušali u Met Live in HD, Figara u Figarovu piru i Papagena u Čarobnoj fruli. Godine 2004. pjevao je Prospera na praizvedbi opere Oluja. Za to je ostvarenje dobio Nagradu Laurence Olivier. Istu je nagradu primio i 2006. za ulogu Billyja Budda u istoimenoj operi Benjamina Brittena, a 2005. dobio je Grammyja za Figarov

pir. Godine 2010. dobio je Gamophone Award za najbolje diskografsko ostvarenje - također za Oluju, a 2011. časopis Musical America proglasio ga je vokalistom godine. Prosperovu kćer Mirandu pjeva američka mezzosopranistica Isabel Leonard (1982.), studentica Julliard School of Music i dobitnica 2005. Nagrade Marilyn Horne. Debitirala je u veljači 2007. kao paž Stéphano u Gounodovoj operi Romeo i Julija, a u istoj je ulozi u rujnu 2007. prvi put nastupila u Metropolitanu. U Metu je ostvarila i Rosinu u Seviljskom brijaču, Dorabellu u operi Così fan tutte, Zerlinu u Don Giovanniju te Cherubina u Figarovu piru. Zračnog duha Ariela pjeva briljantni koloraturni sopran Audrey Luna. Pobjednica nekoliko natjecanja, među njima i onoga Renate Tebaldi 2009., sudionica Metropolitan Opera Auditions, s mnogo uspjeha tumači Zerbinettu u Arijadni na


Naxosu, Gildu u Rigolettu, Juliju u operi Romeo i Julija, Maricu u operi Ivica i Marica Engelberta Humperdincka, u kojima dolaze do izražaja njezin glas velikog opsega i sjajno umijeće koloratura. U Metropolitanu je prvi put nastupila u prosincu 2010. kao Kraljica noći u skraćenoj verziji na engleskom jeziku Mozartove Čarobne frule. Princa Ferdinanda pjeva mladi američki tenor Alek Shrader, pobjednik Metropolitan Opera National Council Auditions 2007. godine. Na koncertu pobjednika pjevao je ariju Tonija iz opere Kći pukovnije. Debitirao je u ulozi Almavive u Seviljskom brijaču u St. Louisu, a europsku karijeru počeo je u sezoni 2009./2010. kao Tamino u Čarobnoj fruli u Bordeauxu. Caliban je britanski tenor Alan Oke, koji je karijeru počeo kao bariton, a 1992. prešao je u tenorski repertoar. Glazbenu naobrazbu stekao je na Royal Scottish Academy of Music

and Drama (Kraljevskoj škotskoj glazbenoj i dramskoj akademiji) u Glasgowu i kod Hansa Hottera u Münchenu. U Metropolitanu je prvi put nastupio 2008. kao Mahatma Gandhi u Satyagrahi. U njemu je pjevao i četverostruku tenorsku ulogu Andrèsa/Cochenil lea/Pit ichinaccia/Frantza u Hof fmannovim pričama te Viteka u Slučaju Makropulos. Slavnu britansku tradiciju kontratenora nastavlja Iestyn Davies (1979.), koji tumači lakrdijaša Trincula. Počeo je nastupati kao dječački sopran u zboru St. John Collegea u Cambridgeu. Diplomirao je arheologiju i antropologiju. Kraljevsko filharmonijsko druš t vo (Royal Phi lharmonic Societ y) imenovalo ga je 2010. Mladim umjetnikom godine. Redovito nastupa s ansamblima koji njeguju baroknu glazbu pa je u Metropolitanu prvi put nastupio u studenome prošle godine kao Unulfo u Händelovoj Rodelindi.

Audrey Luna

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a


Režija Oluje povjerena je jednome od najvećih i najslavljenijih kanadskih kazališnih umjetnika, dramskom piscu, glumcu i filmskom redatelju Robertu Lepageu (1957.). Međunarodno priznanje Lepage je 1985. stekao dramom La Trilogie des Dragons (Zmajska trilogija). Godine 1994. osnovao je multidisciplinarno produkcijsko društvo Ex Machina čiji je umjetnički ravnatelj. Brojne nagrade donijela mu je monodrama La Face caché de la Lune (Skrivena strana mjeseca), koju je 2003. pretočio u film The Far Side of the Moon. U novije vrijeme bavi se i opernom režijom (Dvorac Modrobradog, Faustovo prokletstvo, Život razvratnika i dr.). Posljednji njegov veliki uspjeh bilo je postavljanje na scenu cijeloga Prstena Nibelunga u Metropolitanu u kojemu je na zadivljujući način spojio goleme mogućnosti suvremene tehnologije i moderan glazbeno-scenski izraz. U Oluji Lepage svojim poznatim inovativnim sredstvima rekonstruira unutrašnjost milanske Scale kao poprišta događanja radnje.

O SKLADATELJUBritanski skladatelj, pijanist i dirigent Thomas Adès (1941.) dirigira prvi put u Metropolitanu, i to premijerom vlastite opere koju su već nahvalili i proglasili remek-djelom. Rođen u Londonu, stekao je glazbenu i dramsku naobrazbu na uglednim britanskim visokim školama i sveučilištima. Glasovir je učio kod Paula Berkowitza, kompoziciju kod Roberta Saxtona. Godine 1990. tiskan mu je prvi opus, Five Eliot Landscapes (Pet Eliotovih pejsaža) i dobio je prvu nagradu kao pijanist na natjecanju BBC-a Mladi glazbenik godine. Prvi javni koncert u Londonu priredio je 1993. Njegovu skladbu Asyla za orkestar praizveo je 1997. Simon Rattle s Birminghamskim simfonijskim orkestrom. To je djelo 2000. nagrađeno nagradom Grawemeyer za kompoziciju, a Adès je bio najmlađi skladatelj koji ju je dobio. Adès je 2002. ravnao prvom londonskom izvedbom djela sa Simfonijskim

Alan Oke Isabel Leonard i Alek Shrader


orkestrom BBC-a. Postao je Britten profesor kompozicije na Kraljevskoj glazbenoj akademiji (Royal Academy of Music), a 2004. stekao je počasni doktorat na Sveučilištu u Essexu. Iste je godine, 10. veljače, u Kraljevskoj opernoj kući Covent Garden u Londonu praizvedena njegova opera The Tempest (Oluja). Godine 2007. u Barbican Arts Centreu u Londonu predstavljena je retrospektiva njegovih djela i pod naslovom “Glazbeni svijet Thomasa Adèsa” bila je središnja točka godišnjeg festivala suvremene glazbe koji priređuje francuski radio. “Glazbeni svijet Thomasa Adèsa” uključivao je britansku praizvedbu njegova novog djela Tevot s Berlinskom filharmonijom pod ravnanjem Simona Rattlea. Godine 2009. Adès je bio u fokusu godišnjeg Festivala skladatelja u Stockholmu, a 2010. postao je inozemni član Kraljevske švedske glazbene akademije. Uskoro bi trebala biti objavljena knjiga Thomas Adès. Full of Noises (Thomas Adès: Pun šumova), sabranih razgovora skadatelja i glazbenog kritičara Toma Servicea.

Adèsov glazbeni opus bogat je i raznolik. Sadrži djela za orkestar, gudački kvartet, koncert za violinu i orkestar, glasovirski kvintet, djela za zbor te dvije opere. Godine 1995. skladao je komornu operu Powder Her Face (Napudraj njezino lice) o skandaloznom životu jedne britanske aristokratkinje, i 2004. Oluju. Često surađuje s dirigentom Simonom Rattleom, a kao pijanist najčešće izvodi skladbe Leoša Janáčeka.

O DJELUNakon uspjeha koji je postigla opera Powder Her Face, Covent Garden je potkraj devedesetih od Adèsa naručio novo djelo. Nakon rada s libretistom, Adès je odbacio poetsku verziju Jonestown Massacre of 1978 (Pokolja u Jonestownu 1978.) kao neprihvatljivu za operni siže i počeo surađivati s australskom dramatičarkom Meredith Oakes (1946.), rođenom u Sydneyju i školovanom na Sveučilištu u Sydneyju, gdje je diplomirala francuski jezik i glazbu. Studirala je violinu i glasovir. Godine 1970. preselila se u London i najprije počela pisati za časopis Music and Musicians. Meredith Oakes piše drame, prevodi, adaptira dramske tekstove i priprema operna libreta u prozi i stihovima. Od 1993. njezine se drame izvode u Royal National Theatreu u Londonu. Napisala je nekoliko opernih libreta, a kao dramaturginja prilagodila je nekoliko klasičnih tekstova. Kad je posegnula za jednom od posljednjih Shakespeareovih drama - Olujom, nastalom 1611. - držala se teme, ali sam tekst je izvorno njezin. Reducirala je Shakespeareov izvornik, no zadržala je njegovu bit. Samo se na nekoliko mjesta vjerno držala originala. Libreto je pisan u rimovanim kupletima i, kako je primijetio kritičar novina The Indipendent poslije praizvedbe, jasno i izravno. Opera ima tri čina približno iste duljine, zadržano

Thomas Adès


je pet glavnih l ikova. Ali kako odnos Mirande i Ferdinanda napreduje, opera se sve više udaljava od Prospera kakvim ga je predstavio Shakespeare, kao dobroćudnog manipulatora događajima primjenom trikova i magičnih moći, koji promatra kako ljubav mladih ljudi postaje sve jača. Prema libretu, očito je Prosperovo sudbonosno prihvaćanje činjenice da je izgubio kćer i prepustio je mladom princu. U libretu Meredith Oakes on je osvetoljubiviji. Oslobađa Ferdinanda, ali se žali što je izgubio moć. Adès je za operu skladao glazbu koja je u rasponu od gotovo disonantnog (u dijelovima prvoga čina) do najsuptilnije lirike (u ljubavnom duetu Ferdinanda i Mirande, rijetkog u suvremenim operama, i kvintetu passacaglie u trećem činu), s provalama i izljevima čuvstava u kontrastu s harmonijom tona i boje.

O PRAIZVEDBI Oluja je realizirana u koprodukciji s Operom u Kopenhagenu i Nacionalnom operom na Rajni u Strasbourgu. Praizvedena je u Kraljevskoj opernoj kući Covent Garden u Londonu 10. veljače 2004. Postigla je velik uspjeh. Dirigirao je sam Thomas Adès, a Prospera je pjevao naš večerašnji interpret Simon Keenlyside. Mirandu je ostvarila mezzosopranistica Christine Rice, Ariela sopranistica Cyndia Sieden, Calibana tenor Ian Bostridge, a Ferdinanda tenor Toby Spence, koji u današnjoj produkciji tumači Prosperova brata Antonija. Oluja je ocijenjena kao Adèsovo najbolje djelo, kao “partitura orkestralno bujna, a vokalno raznolika i artikulirana. U cjelini dojam je naizmjence eteričan, duhovit, sjajan, često zanosan”, kako je napisao Andrew Clement u osvrtu. Opširniji je bio Christophe Fox u časopisu The Musical Times. Pisao je: “Barem je jedan skladatelj pokazao da je suvremena lirska opera medij koji se

može održati na životu. Oluja izgleda kao

opera i ponaša se kao opera, nudeći glazbenu

dramu u kojoj su zadržane tradicionalne

operne vrline glazbene karakterizacije i

glazbeno zadovoljavajućeg dramskog toka.

Glazbena akcija u operi je kontinuirana,

ali podijeljena u dijelove oštro određenih

prizora. Umjesto da svoje likove obdari nizom

muzičkih osobnih iskaznica, on upotrebljava

fluidan razvojni sustav karakterizacije u

kojemu su vokalni način i pratnja važniji od

provodnih motiva. Značajke mjesta i stanja

jednako su važne kao i individualni karakteri

pa je tako otok predstavljen glazbom koja

teče s prevladavajućim drvenim puhačima

i gudačima, a u prikazivanju dvora u Milanu

radije upotrebljava deklamatorski stil i limene

puhače.”

S l i j ed i le su 20 05. i z vedbe Olu je u

Kopenhagenu i Strasbourgu, a prva izvedba

opere u Sjedinjenim Američkim Državama

bila je 29. srpnja 2006. u Santa Feu. Redatelj

te produkcije Jonathan Kent izjavio je:

“Opera je briljantan odgovor na dramu, a ne

jednostavno njezino uglazbljivanje. U duhu

je potpuno vjerna Shakespeareovoj drami,

ali je samosvojna, postoji sama za sebe i ima

vlastiti odjek.” Covent Garden je obnovio

operu 2007. godine. Dirigirao je skladatelj, a

svoja su ostvarenja ponovili i neki izvođači s

praizvedbe: Simon Keenlyside, Cyndia Sieden,

Ian Bostridge, Toby Spence, Philip Langridge i

Stephen Richardson. Cyndia Sieden pjevala je

Ariela u svim dotadašnjim produkcijama. Novi

su bili sopranistica Kate Royal kao Miranda i

kontratenor David Cordier u ulozi Trincula.

Prva izvedba opere u Metropolitanu bila je 23.

listopada 2012. Ovo je njezina peta predstava.


Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

NakladnikKoncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Za nakladnikaDražen Siriš�evi�, ravnatelj

Producent programaIvana Kosteši�

UrednicaIvana Kosteši�

TekstMarija Barbieri

Oblikovanje i grafi�ka pripremaStudio Stožer

LektoricaRosanda Tometi�

TisakIntergrafika d.o.o.

Naklada 500 kom.

www.lisinski.hr

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

TITUSSubota, 1. prosinca 2012., 19 sati

W. A. Mozart

Mozartovu operu Titus izvest će sjajna postava predvođena stručnjakom za baroknu glazbu Harryjem Bicketom. Giuseppe Filianoti tumači naslovnu ulogu rimskog cara. Barbara Frittoli je osvetoljubiva Vitellia, kći svrgnutog vladara, čiji plan o ubojstvu Titusa biva ometen ljubavnom romansom između nje i mladog plemića Sesta, kojeg tumači Elına Garanča. Kate Lindsey i Lucy Crowe pjevaju uloge mladih ljubavnika Annija i Servilije. Jean-Pierre Ponnelle doista je postavio jednu od najhvaljenijih produkcija Mozartove posljednje talijanske opere.

NOVA PRODUKCIJA!

Solisti, Zbor i Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu na ovom će koncertu predstaviti izbor glazbenih ulomaka iz brojnih hrvatskih opera kako bi se naša glazbena javnost još jedanput uvjerila u bogatstvo i raznolikost domaćih opernih ostvarenja u “zvuku mladosti“.

OD LJUBAVI I ZLOBE DO MARŠALA Simfonijski orkestar i Zbor Muzičke akademije

Sveučilišta u Zagrebu

Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramske

umjetnosti i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta

u Zagrebu

Dirigent: Mladen Tarbuk

Redateljica: Dora Ruždjak Podolski

Subota 24.11.2012., 19:30

Solisti: Ilijana Korać, Rea Alaburić, Ivana Srbljan, Martina Đurđević, Bože Jurić Pešić,

Sonja Runje, Matija Meić, Antonia Dunjko, Leon Košavić, Kristina Owais, Josip Čajko

medijski pokrovitelj:

sponzor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog:

thomas adès oluja · k njemu na otok (“not a hair perished” - neka im ne padne dlaka s glave)....

Documents