GLAVNI PRINCIPI DINAMIKE

OPI PRINCIPI DINAMIKEZnanost o mehanici kao svoj predmet prouavanja ima gibanje materijalnih tijela, a njen cilj je opisivanje injenica vezanih za ta gibanja na najjednostavniji nain. Iz ovog opisa promatranih injenica mogue je formulirati glavne izraze koji omoguuju valjano predvianje ponaanja drugih tijela. Gibanja koja se javljaju u prirodi su rezultat interakcije meu razliitim tijelima koja ine promatrani sistem. Onaj dio predmeta mehanike koji opisuje gibanje tijela, bez obzira na uzrok gibanja, naziva se kinematika, dok se dio koji prouava odnos izmeu meusobnih utjecaja i rezultirajue gibanje naziva kinetika. Ova dva podruja se obino zdruuju pod imenom dinamika.Zakoni gibanja. Principi dinamike se temelje na opsenim eksperimentalnim istraivanjima. Prve eksperimente vrijedne spomena izveo je Galileo (1564-1642). Drugi istraivai su slijedili Galilea, meu njima i Newton (1642-1727), koji je, nakon izvoenja velikog broja eksperimenata, formulirao zakone poznate pod nazivom Newtonovi zakoni gibanja:1. Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu, osim ako ga neka sila ne prinudi promijeniti to stanje.2. Vremenska promjena koliine gibanja jednaka je sili koja je proizvodi, a promjene se dogaaju u smjeru u kojem sila djeluje.3. Za svako djelovanje (akciju) postoji jednako i suprotno protudjelovanje (reakcija), ili, meusobna djelovanja (akcije) bilo koja dva tijela uvijek su jednaka i suprotno usmjerena.Ovi zakoni se interpretiraju kao kratak prikaz rezultata eksperimentalnih istraivanja, a njihova vjerodostojnost poiva na injenici da su sva istraivanja provedena nakon Newtonovog vremena do danas u skladu s njima. Prouavanje dinamike sastoji se od razvijanja metoda za interpretiranje zakona gibanja i od razumijevanja fizikalnog znaaja karakteristika gibanja.

Sila i Masa. Primarni cilj znanosti o mehanici je prouavanje interakcija koje se dogaaju meu materijalnim tijelima. Takve interakcije su raznovrsne i mogu biti npr. sudari, elektrino ili gravitacijsko privlaenje, mehanike veze, itd. Iskustvo pokazuje da se tokom takvih interakcija brzina tijela mijenja. Mi definiramo silu prema Newtonovom prvom zakonu kao djelovanje (akciju) koje nastoji promijeniti gibanje tijela. injenica da sile nastaju iz meusobnih meudjelovanja (interakcija) i tako se javljaju u jednakim i suprotnim parovima ini empirijski sadraj Newtonovog treeg zakona. Koncept sile je napravljen kvantitativno preciznim definicijom koja kae da jedinina sila proizvodi jedininu akceleraciju odreenog standardnog tijela.