tevhid i sirk

8/14/2019 Tevhid i sirk

1/35

TEVHID I [IRK

Muhamed D`emil Zejno

Sarajevo, 2001 - 1422. G. H.


2/35

Naslov originala ET - TEWHIDU - VE[ - [IRK

Naslov prijevoda TEVHID I [IRK

Autor Muhamed Dèmil Zejno

Prevodilac Muhamed Mehanovi}

[erijatski recenzent .uad Sejdi}

Likovno - tehni~kiurednik Nedàd Kazi}, .atih .arhat

Lektor i korektor Sabina Deljkovi},Omer Resulovi}

DTP Kavazovi} D & T, Sarajevo, Mersad Mujagi}

[tampa OKO - Sarajevo

Tira : 30 000KNJIGA BROJ 12

Tre}e izdanje BESPLATNI PRIMJERAK

Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadràva Visoki saudijski komitetza pomo} BiH iKulturni centar Kralj .ahdu Sarajevu

[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ÛVARA DVA HRAMAKRALJA .AHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

UDK 297.137

ZEJNO, Muhamed DèmilTevhid i {irk / Muhamed Dèmil Zejno; (prevodilac Muhamed Mehanovi}) -

3. izd. - Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini,1998. - 37 str.; 20 cm. - (Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni iHercegovini; knj. 12)Prijevod djela: Et - tewhidu - ve{ - {irk

ISBN 9958 - 880 - 14 - 8COBISS - ID 791302


3/35

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

PREDGOVOR

Hvala Allahu, Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. HvalaAllahu, Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: I doista, ovo

je pravi put moj, pa se njega dr`ite i druge puteve ne slijedite, pa da vas

odvoje od puta Njegova. (El - Enam, 153)Uzvi{eni Allah, tako|er, veli: Reci:Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni,tako|er, veli: Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo kojeobjavljujemo. (Et - Tegabun, 8)

Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi:Reci: Meni je,doista, jasno ko je Gospodar moj (El - Enam, 57), na{eg vjerovjesnikaMuhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.

Najuzvi{enija znanost jeste spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina

ispovijedanja vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost, smutnje je sve manje, aneznanje sve slabije. U hadisu se spominje: Vrijednost alima (znalca) u odnosu naabida - pobo`njaka jeste kao vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i najdostojniji da bude primljen onaj ibadet koji je uskla|eni podudaran s ~asnm [erijatom. A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu:D`inei ljude stvorio sam samo zato da Mi se klanjaju. (Ez - Zarijat, 56)

Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visostipredsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera

provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnihmuslimanu, posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti, u~vr{}enje


4/35

vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te uspostavljanje spona sprvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom ashaba, koji su najboljerazumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a djela i razmi{ljanje u

svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ivot s onim {to slijedi poslijesmrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir ~injenicu da smoizgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda vodilo?

U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ìvimo s ovomodabranom skupinom knjiga iz serije Biblioteka bosanske porodice, koju nudimo odraslomi malom, mu{ku i ensku. Svako od njih moè uzeti iz njih ono {to eli u skladu s obimomznanja koje mu je Allah dao, oboruàvaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}uAllahova svjetla.

Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samoonaj ko je propao- veli Poslanik, a.s. Ostavio sam vam dvije stvari: ako ih se budetepridràvali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet - veli Poslanik, a.s., tako|er.

Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrimdjelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enjudjela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljomnagradom. On ~uje dove i odaziva se.

Direktor Regionalnog uredaVisokog saudijskog komiteta za Evropu

Naser b. Abdurrahman es - Saeed


5/35

ZNAÂJ TEVHIDA1. Allah, d`.{., stvorio je svjetove da Mu ~ine ibadet i poslao je vjerovjesnike, ~ija

je zada}a pozivanje ljudi u tevhid (iskazivanje Allahove, d`.{., jedno}e).Kuran ~asni pridaje veliku pa`nju vjerovanju u tevhid (Allahovu jedno}u) u ve}ini

sura (poglavlja) i ukazuje na {tetnost {irka po pojedinca i zajednicu.[irk je uzrok propasti na dunjaluku i vje~nom boravku u Dèhennemu.

2. Svi poslanici, bez izuzetka, svoju misiju po~injali su pozivom u tevhid, jer im jeAllah, d`.{., naredio da ga dostave ljudima. Allah, d`.{., kaè:

Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili:Nema boga, osim Mene, zato se Meni klanjajte! (El- Enbija, 25)

Tako je Allahov poslanik, Muhammed, a.s., proveo trinaest godina u Mekipozivaju}i ljude u tevhid - iskazivanje Allahove jedno}e i obra}anje dovom samoNjemu i nikome drugome.

Izme|u ostalog, objavljen mu je ovaj ajet:Reci: Ja se samo Gospodaru svome klanjam i nikoga Njemu ravnim ne

smatram. (El-Dìnn, 20)Poslanik, a.s., odgajao je svoje sljedbenike od malih nogu u duhu tevhida, pa je

svom amidì}u, Abdullahu ibn Abbasu, rekao: Kad ne{to traì{, traì od Allaha, a kadpomo} traì{, traì je od Allaha! (Biljeì ga Tirmizi i kaè: Hadis je sahih - hasen.)

Tevhid je sr` vjere - islama, na njemu se ona bazira i Allah, d`.{., ne}e nikomepriznati vjeru mimo islama.

3. Poslanik, a.s., podu~io je svoje ashabe da misionarstvo po~inju pozivanjem ljudiu tevhid. Tako je Muazu ibn Dèbelu, kada ga je izaslao u Jemen, rekao: Neka prvo u{to }e{ pozvati ljude bude svjedo~enje da nema boga, osim Allaha.

U drugom predanju, stoji: da iskazuju Allahovu jedno}u. (Biljeè ga Buharija iMuslim.)


6/35

8 Tevhid i {irk

4. Tevhid je sadràn u {ehadetu - svjedo~enju da nema boga osim Allaha, i da jeMuhammed Allahov Poslanik. To zna~i: nema istinskog boànstva (koje se s pravomoboàva), osim Allaha, d`.{., a ispravan je ibadet samo onaj s kojim je do{ao Allahov

Poslanik.[ehadetom nevjernici ulaze u islam, jer je on klju~ Dènneta i onoga ko ga bude

izgovarao Allah, d`.{., uvodi u Dènnet, osim ako on ne bude radio ne{to opre~noNjemu, kao {irk ili izgovarao rije~i koje odvode u nevjerni{tvo.

5. Nevjernici iz plemena Kurej{ nudili su Allahovom Poslaniku vlast, imetak, ènei druge uìtke ovoga svijeta, a zauzvrat traìli da se odrekne poziva u tevhid i napadanjanjihovih kumira. Poslanik, a.s., me|utim, to nije prihvatio, nego je nastavio sa svojom

misijom, na ~ijem je putu, zajedno s ashabima, podnosio razne neda}e, sve dokmisija tevhida nije trijumfirala nakon trinaest punih godina u Meki. Potom je oslobo|enaMeka i razbijeni su kipovi, a Poslanik, a. s., u~io je:

Do{la je istina, a nestalo je laì; la`, zaista, prolazi. ( El-Isra, 81)

6. Tevhid je obaveza svakog muslimana u njegovom ìvotu. On po~inje svoj ìvottevhidom i napu{ta ga tevhidom. Njegova je du`nost uspostavljanje tevhida i pozivanjeu njega, jer tevhid ujedinjuje muslimane i okuplja ih oko rije~i kojom se iskazuje tevhid.

Molimo Allaha, d`.{., da rije~i tevhida budu zadnje rije~i koje }emo izgovoriti na dunjalukui da sve muslimane okupi oko tih rije~i!

NEKI .ADILETI TEVHIDA1. Allah, d`.{., kaè:Bit }e sigurni samo oni koji vjeruju i svoje vjerovanje s mnogobo{tvom

ne mije{aju, oni }e biti na pravom putu. (El-Enam, 82)Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda da je rekao: Kad je objavljen ovaj ajet, on je

te{ko pao muslimanima i rekli su: Ko od nas prema sebi nije zulum u~inio? AllahovPoslanik im je rekao: U ajetu se ne misli na to, ve} se misli na {irk. Zar niste ~uli za rije~iLukmanove upu}ene njegovom sinu: - O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim,mnogobo{tvo je zaista velika nepravda. (Lukman, 13) (Biljeè ga Buharija i Muslim.)

Ovaj je ajet radostan nagovje{taj onima koji u svemu iskazuju Allahovu jedno}u

(mevehhidun) i koji svoje vjerovanje s mnogobo{tvom ne mije{aju, nego se od njegaudaljavaju - da su potpuno sa~uvani od kazne na ahiretu, jer oni su na pravom putu.


7/35

Tevhid i {irk 9

2. Muhammed, a.s., kaè: Iman se sastoji od {ezdeset i nekoliko ogranaka; najboljiogranak su rije~i LA ILAHE ILLELLAH, a najmanji je uklanjanje smetnji s puta. (Biljeìga Muslim.)

TEVHID JE UZROKSRE]I I BRISANJU GRIJEHA

U knjizi Delilul- muslimi fil- itikadi vet- tathir, ~iji je pisac {ejh Abdullah Hajjat, stoji:U skladu s ljudskom prirodom i pogre{ivo{}u, ~ovjek se ponekad oklizne i u~ini grijehprema Allahu. Ako ne bude tevhid kod sljedbenika tevhida pomije{an s mnogobo{tvom,njegov tevhid i iskreno izricanje {ehadeta bit }e najve}i uzro~nik njegove sre}e, opra{tanjagrijeha i brisanje lo{ih djela, kao {to stoji u jednom Poslanikovom hadisu, koji glasi: Koposvjedo~i da nema boga, osim Allaha, i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, i da jeIsa Allahov rob i poslanik, stvoren Njegovim rije~ima koje je dostavio Merjemi i udahnuomu ìvot (ruh), te da je Dènnet istina i Vatra (Dèhennem) istina, Allah }e ga uvesti uDènnet bez obzira na djela koja je stekao. (Buharija i Muslim)

Ovo zna~i, da sva ova svjedo~enja koja potvrdi musliman neizbje`no vode u Dènnet,ku}u uìvanja, pa i ako bi u njegovim djelima bilo i nedostataka i manjkavosti. To potvr|ujei hadisi- kudsij, koji glasi: Kaè Uzvi{eni Allah: O sine Ademov, kada bi Mi do{ao sgrijesima kolika je zemaljska kugla, a ne pripi{e{ Mi druga, Ja bih ti do{ao s tolikimoprostom! (Hadis je dobar. Prenose ga Tirmizi i Dija.)

Ovaj hadisi- kudsij zna~i da }e Allah, d`.{., oprostiti grijehe onome ko umre s tevhidom,pa makar oni bili onoliki kolika je zemaljska kugla.

U drugom hadisu stoji:Ko umre, a nije Allahu pripisivao druga, u}i }e u Dènnet, a ko umre, a pripisivao je

Allahu druga, u}i }e u Vatru. (Biljeì ga Muslim.)Iz svih ovih ajeta jasno je kolika je vrijednost (fadilet) tevhida i da je on najve}i razlogusre}ivanja ljudi, kao i najve}e sredstvo za opra{tanje grijeha i brisanje lo{ih djela.

NEKE KORISTI TEVHIDA

Ako pojedinac ili zajednica u svom ivotu ostvare ~isti tevhid, on }e uroditi najljep{implodovima. Neki od tih plodova su:

1. Osloba|anje ~ovjeka od robovanja i pot~injenosti nekome ili ne~emu mimo Allaha,jer stvorenja ne mogu stvoriti ni{ta, nego su ona ta koja su stvorena. Ona ne mogu sebi


8/35

10 Tevhid i {irk

nanijeti {tetu niti pribaviti korist niti odlu~uju o smrti, ìvotu i oìvljenju.Tevhid je oslobo|enje ljudi od robovanja bilo kome, osim Allahu, i osloba|anje ljudskog

razuma od izmi{ljotina i zabluda, osloba|anje ljudske li~nosti od pot~injenosti, poniznosti

i predanosti, te osloba|anje ljudskog ivota od nasilja faraona, birokrata (vlastodràca),vra~eva i onih koji se name}u ljudima kao boànstva.

Zbog toga su se vo|e {irka i protagonisti dàhilijeta odupirali pozivu svih poslanikauop}e, i pozivu Allahovog Poslanika, jer su znali da LA ILAHE ILLELAH zna~i op}iproglas za osloba|anje ~ovjeka, za zbacivanje silnika s njihovih la`nih prijestolja iuzdizanje muminskih ~ela, koja samo Allahu padaju na sed`du.

2. ormiranje uravnoteène li~nosti.

Tevhid pomaè formiranju uravnoteène li~nosti, zasebnih odlika i jedinstvenogcilja.Takva osoba priznaje samo jednog Boga, Kome se obra}a tajno i na javi, i kad je u

izobilju, i kad je u oskudici, suprotno mu{riku ~ije je srce podijeljeno izme|u raznihbogova i boànstava. On se ~as obra}a ìvima, a ~as mrtvima. U ovom kontekstu su irije~i Jusufa, a.s.:

O drugovi moji u tamnici, ili su bolji raznorazni bogovi ili Allah, Jedini iSvemo}ni? (Jusuf, 39)

Mumin oboàva jednog Boga i zna {ta Ga srdi i s ~im je zadovoljan. On radi ono s ~im jeBog zadovoljan i vjernikovo je srce spokojno.Mu{rik, pak, oboàva vi{e bogova. Jedan ga vu~e udesno, drugi ulijevo, tako da se on

nalazi na raspu}u izme|u njih i nema smiraja.

3. Tevhid je izvor ljudske sigurnosti, jer on ispunjava ljudsko srce sigurno{}u i smireno{}u,jer se mumin ne boji nikoga drugoga, mimo Allaha, d .{. Tevhid zatvara sve putove bojazni zanafaku, vjernikov ivot, njegovu obitelj i zatvara sve putove bojazni od ljudi, d ina, smrti i drugih

uzro~nika straha.Vjernik muvehhid (koji ispoljava tevhid) ne boji se nikoga drugog, osim Allaha, d`.{.Zato je on spokojan, dok se drugi boje, i smiren onda kad su drugi nervozni i nespokojni.

Na ovo aludira i âsni Kuran u sljede}em ajetu, koji glasi: oni koji svoje vjerovanjes mnogobo{tvom nisu pomije{ali, ti su sigurni i na pravom putu. (El-Enam, 82)

Ova sigurnost i mir izviru iz dubine du{e i nisu plod bdijenja policije, koja uspostavljared i mir na zemlji. Mir i sigurnost na ahiretu mnogo su ve}i i vje~ni su, jer su oni kojespominje prethodni ajet bili potpuno iskreni u svojoj predanosti Allahu, d`.{., i nisu svoje

istinsko vjerovanje (tevhid) pomije{ali s mnogobo{tvom ({irkom), jer je mnogobo{tvoveliko nasilje (zulum).4. Tevhid jeste izvor snage, jer on ~ovjeku pruà ogromnu duhovnu snagu i ljudska


9/35

Tevhid i {irk 11

du{a se ispunjava nadom u Allaha, d`.{., pouzdanjem u Njega, oslanjanjem (tevekulom)na Njega, zadovoljstvom Njegovom odredbom, strpljivo{}u u podno{enju isku{enja ineovisno{}u o Allahovim, d`.{., stvorenjima.

Takav je ~ovjek postojan i ~vrst poput brda (stijene) i kada ga zadesi neka nesre}a(musibet), on zatraì od Allaha, d`.{., da je otkloni od njega, a ne traì to od mrtvih.Njegovo geslo su rije~i Allahovog Poslanika koje glase:

Kad ne{to traì{, traì to od Allaha, i kad pomo} traì{, traì je od Allaha. (Biljeì gaTirmizi i kaè: Hadis je hasen - sahih.)

Njegov moto su i Allahove rije~i, koje glase:Ako te od Allaha neka nevolja pogodi - pa, niko je osim Njega ne moè

otkloniti. (El-Enam, 17)

5. Tevhid je osnova islamskog bratstva i jednakosti, jer on ne dozvoljava njegovimsljedbenicima da se me|usobno smatraju bogovima, mimo Allaha, d`.{., a uluhijet(osobenost boànstva) pripada samo Allahu Jedinome, kao i ibadet (pokornost) svihljudi, na ~elu s Muhammedom, Allahovim poslanikom i odabranikom (Mustafom), nekaje na njega salavat i selam!

NEPRIJATELJ TEVHIDAUzvi{eni Allah kaè:Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje odre|ivali, {ejtane u vidu

ljudi i dìna, koji su jedni drugima ki}ene besjede govorili - da bi ihobmanuli. (El-Enam, 112)

Allahova mudrost (hikmet) htjela je da je On vjerovjesnicima i agitatorima tevhidaodredio {ejtane izme|u dìna, koji {ejtanima u vidu ljudi donose ru`ne misli, zlo, zabludu

i neistine, kako bi ljude odveli na stranputicu i odvratili ih od tevhida u koji su svi poslaniciprvo pozvali svoje narode, jer je on temelj na kojem se gradi islamsko misionarstvo.Za~u|uju}e je da neki ljudi smatraju kako poziv u tevhid razjedinjuje i cijepa islamski

ummet, a, ustvari, on ga ujedinjuje, na {to upu}uje i zna~enje rije~i tevhid u arapskomjeziku.

[to se ti~e mnogoboàca, koji su priznali tevhidur- rububije (da je Allah Gospodarsvega) i da je Allah njihov Stvoritelj, oni su zanijekali tevhidul-uluhije (da se samo Allahu,d`.{., upu}uje ibadet) i umjesto da se dovom obra}aju samo Allahu, d`.{., oni su dove

upu}ivali i drugim boànstvima, a za Poslanika, a.s., rekli su:Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je zaista ne{to veoma~udno! (Sad, 5)


10/35

12 Tevhid i {irk

Allah, d`.{., o pro{lim narodima kaè:I tako je bilo, ni onima prije ovih nije do{ao ni jedan poslanik a da nisu

rekli: ârobnjak je!, ili: Lud je! Zar su to jedni drugima u amanet ostavljali?

Nisu, nego su to ljudi koji su u zlu svaku mjeru bili prevr{ili. (Ez-Zarijat,52 - 53)Jedna od osobenosti mnogoboàca jeste da se njihova srca gr~e i osje}aju odbojnost

kada ~uju da se dova upu}uje samo Allahu, d`.{., i oni uznevjeruju i zanije~u (vjerovanje).A kad ~uju za mnogobo{tvo i da se dova upu}uje nekome drugome, mimo Allaha, d`.{.,obraduju se i uzvesele.

Ove mnogobo{ce Allah, d`.{., opisuje rije~ima:Kad se Allah samo spomene, gr~e se srca onih koji u onaj svijet ne

vjeruju, a kada se spomenu oni kojima se oni, pored Njega, klanjaju,

odjednom ih radost obuzme. (Ez-Zumer, 45)A opisuju}i mnogobo{ce koji nije~u tevhid, Allah, d`.{., kaè:To vam je zato {to niste vjerovali kad ste bili pozvani Allahu Jedinom, a

vjerovali ste ako bi Mu se neko drugi smatrao jednakim! Odluka pripadajedino Allahu, Uzvi{enom i Velikom! (El- Mumin, 12)

I pored toga {to su ovi ajeti vezani za nevjernike, oni se odnose i na sve one kojiposjeduju njihove osobenosti a tvrde svoju pripadnost islamu, a, ustvari, bore se protivagitatora tevhida, potvaraju ih i nazivaju ih pogrdnim imenima kako bi odvratili ljude od

njih i kako bi im omrznuli tevhid zbog kojega je Allah, d`.{., slao svoje poslanike.Me|u njih spadaju i oni koji ne osjete nikakvu skru{enost kada ~uju da se dova

upu}uje Allahu, d`.{., a kada ~uju da se dova upu}uje nekome drugom, mimo Njega,kao kad se zatraì pomo} od Poslanika, a.s., ili evlija (dobrih ljudi), oni osjete skru{enosti uzvesele se. O kako je ru`no to {to rade!

STAV UÊNJAKA O PITANJU TEVHIDA

U~enjaci (alimi) jesu nasljednici Allahovih poslanika, a prvo u {to su svi poslanicipozivali ljude bio je tevhid. Allah, d`.{., to spominje rije~ima:

Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu se klanjajte, a tagutase klonite! (En-Nahl, 36)

A tagut jeste svaki onaj koji bude oboàvan mimo Allaha, d`.{., i bude time zadovoljan.Stoga, u~enjaci trebaju prvo posvetiti pa`nju onome {to je bila prva preokupacija svihposlanika, pa }e pozivati ljude da iskazuju Allahovu jedno}u (tevhid) kroz sve vrste

ibadeta, a naro~ito kroz dovu, za koju Poslanik, a.s., kaè:Dova je ibadet! (Biljeì ga Tirmizi i kaè: Hadis je hasen - sahih.)Ve}ina muslimana dana{njice pala je u {irk (mnogobo{tvo) i upu}ivanje dove nekome


11/35

Tevhid i {irk 13

drugom, mimo Allaha, d`.{., a to je razlog njihove patnje i nesre}e, kao {to je bio razlognesre}e prija{njih naroda, koje je Allah, d`.{., uni{tio zbog toga {to su dovu upu}ivalisvojim za{titnicima, a ne Allahu, d`.{.

O pitanju tevhida i borbe protiv {irka u~enjaci zauzimaju nekoliko stavova:

1 - Prva grupa jesu u~enjaci koji su shvatili i razumjeli tevhid, njegov zna~aj i njegovevrste, i spoznali {irk i njegove podjele, pa su izvr{ili svoju obavezu i objasnili ljudimapojam tevhida i {irka, a njihova potpora jeste Kuran i vjerodostojna praksa (sunnet)Allahovog Poslanika, a.s. Ovi u~enjaci, kao uostalom i poslanici, bili su izloèni la`nimoptu`bama, ali su bili strpljivi i nisu ustuknuli. Njihovo su geslo Allahove rije~i:

I otrpi ono {to oni govore i izbjegavaj ih na prikladan na~in.

(El - Muzzemmil, 10)A davno je mudri Lukman savjetovao svoga sina, govore}i mu:O sinko moj, obavljaj namaz i traì da se ~ine dobra djela, a odvra}aj

od hr|avih, i strpljivo podnosi ono {to te zadesi - du`nost je tako postupati.(Lukman, 17)

2 - Druga grupa jesu u~enjaci koji su zanemarili pozivanje u tevhid, koji je osnovaislama, pa su govorili o namazu, vlasti i dìhadu, ne ispravljaju}i vjerovanje kod

muslimana, kao da nisu ~uli Allahove rije~i, koje glase:A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono{to su ~inili. (El-Enam, 88)

A da su davali prednost tevhidu nad drugim stvarima kao {to su radili poslanici,njihov poziv i misionarstvo uspjeli bi i Allah bi ih pomogao, kao {to je pomogaovjerovjesnike i poslanike. Uzvi{eni Allah kaè:

Allah obe}ava da }e one me|u vama koji budu vjerovali i dobra djela~inili, sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao {to je postavio

namjesnicima one prije njih, i da }e im zacijelo vjeru njihovu u~vrstiti, onukoju im On èli, a da }e im sigurno strah sigurno{}u zamijeniti; oni }e sesamo Meni klanjati i ne}e druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslijetoga budu nezahvalni - ti su pravi grje{nici. (En-Nur, 55)

Glavni uvjet za Allahovu pomo} jeste, dakle, tevhid i nepripisivanje Allahu, d`.{.,druga u ibadetu.

3 - Tre}a su grupa u~enjaci i misionari koji su napustili pozivanje u tevhid i borbu

protiv {irka, strahuju}i od nasrtaja ljudi na njih i boje}i se za svoje poloàje i radnamjesta. Oni su zatajili nauku koju im je Allah, d`.{., naredio da dostave ljudima. Nanjih se s pravom odnose Allahove rije~i, koje glase:


12/35

14 Tevhid i {irk

One koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili, i pravi put, kojismo u Knjizi ljudima ozna~ili, njih }e Allah prokleti, a proklet }e ih i oni kojiimaju pravo da proklinju. (El-Bekara, 159)

A za misionare (daije) Allah, d`.{., kaè:za one koji su Allahove poslanice dostavljali i od Njega strahovali, i

koji se nikoga, osim Allaha, nisu bojali. (El-Ahzab, 39)A Muhammed, a.s., kaè: Ko zataji nauku, Allah }e ga zauzdati uzdom od vatre.

(Hadis je vjerodostojan, a biljeì ga Ahmed.)

4 - etvrta su grupa u~enjaci koji se suprotstavljaju pozivanju u iskazivanju Allahovejedno}e, upu}ivanju dove samo Njemu i neobra}anju nikome drugom, bio on poslanik,

evlija, ili mejit. Ova grupa u~enjaka to dozvoljava, i za ajete koji u sebi sadrè upozorenjeod upu}ivanja dove nekome drugom, mimo Allaha, d`.{., smatraju da se odnose namu{rike i da niko od muslimana ne ulazi u pojam {irka. Oni kao da nisu ~uli Allahoverije~i, koje glase:

Bit }e sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogobo{tvomne mije{aju; oni }e biti na pravom putu. (El-Enam, 82)

U ajetu je upotrijebljena rije~ ZULM koja ovdje zna~i {irk, a to dokazuju i Allahove,d`.{., rije~i:

Mnogobo{tvo je zaista velika nepravda. (zulm) (Lukman, 13)U skladu s onim na {ta aludira ovaj ajet, mnogobo{tvo moè u~initi i musliman imumin, {to je slu~aj u mnogim islamskim dràvama danas.

Poslanik, a.s., upozorio je na one koji dozvoljavaju upu}ivanje dove nekome drugom,mimo Allaha, d`.{., i dozvoljavaju sahranjivanje mrtvih u dàmijama, prakticiraju obilazakoko kaburova, zavjetovanje evlijama (dobrim) i druge ibadete i ru`ne stvari. On je rekao:

Za svoj ummet bojim se od prvaka (vo|a), koji zavode ljude.Jedan od u~enjaka Azhara, upitan o tome je li dozvoljeno klanjati u pravcu kabura,

odgovorio je:Za{to to ne bi bilo dozvoljeno? Kabur Poslanikov nalazi se u dàmiji i ljudi klanjajuprema njegovom kaburu!

Me|utim, Poslanik, a.s., nije sahranjen u svojoj dàmiji, ve} u Ai{inoj ku}i, a on je (i sam)zabranio da se klanja prema kaburu te jedna od dova koju je u~io, glasi:

Moj Allahu! Utje~em ti se od znanja od kojeg nema koristi! (Biljeì ga Muslim.)To zna~i: ne}u ga prenositi na druge niti }u raditi po njemu niti ono {to od moga

pona{anja ne promijeni lo{e osobine. (Ovako je protuma~io ovaj hadis El- Munavi.)

5 - Peta grupa jesu ljudi koji su slu{ali rije~i svojih u~itelja i pokorili im se u grije{enjuprema Allahu, d`.{. Oni se potpuno suprotstavljaju rije~ima Allahovog Poslanika, kojeglase:


13/35

Tevhid i {irk 15

Nema pokoravanja u grije{enju, ono je u dobrim djelima. (Biljeì ga Buharija.)Oni }e se za ovu svoju pokornost kajati na Sudnjem danu, kada im kajanje ne}e

koristiti. Opisuju}i patnju nevjernika i onih koji su ih slijedili, Allah, d`.{., kaè:

Na Dan kad se njihova lica u vatri budu prevrtala, govorit }e: Kamosre}e da smo se Allahu pokoravali i da smo Poslanika slu{ali! I govorit }e:Gospodaru na{, mi smo prvake na{e i starje{ine na{e slu{ali, pa su nas onis pravog puta odveli. Gospodaru na{, daj im dvostruku patnju i prokuni ih

prokletstvom velikim! (El-Ahzab, 66 - 68)Ibn - Kesir, tuma~e}i ovaj ajet, kaè: Tj. slijedili smo zapovjednike i starje{ine, a

radili smo suprotno poslanicima. I smatrali smo da oni imaju ne{to i da su na ne~emu, akad ono - nemaju ni{ta!

SUKOB TEVHIDA I [IRKA

a) Sukob izme|u tevhida i {irka je star i traje jo{ od vremena poslanika Nuha, a.s.,koji je pozivao svoj narod u oboàvanje samo Allaha, a napu{tanje oboàvanja kumira.Nuh, a.s., proveo je me|u svojim narodom devetsto pedeset godina, pozivaju}i ih utevhid, a njihova reakcija je, kako to Kuran opisuje, bila sljede}a:

I govore: Nikako boànstva svoja ne ostavljajte, i nikako ni Vedda, niSuvaa, ni Jegusa, ni Jeuka, ni Nesra ne napu{tajte! A ve} su mnoge u zablududoveli. (Nuh, 23 - 24)

Prenosi Buharija od Ibn- Abbasa da je, vezano za tefsir (tuma~enje) ovog ajeta,rekao: Ovo su imena dobrih ljudi iz Nuhovog naroda, a nakon {to su umrli, {ejtan je{apnuo (udahnuo) ljudima iz tog naroda da, na mjestima na kojima se okupljaju, postavekipove i kumire i da ih nazovu imenima dobrih ljudi. Oni su to i uradili, ali nisu oboàvalite kipove. Me|utim, kada je ta generacija umrla, pravo znanje je nestalo i ti kipovi su

postali boànstva.b) Nakon Nuha, a.s., smjenjivali su se poslanici, koji su pozivali ljude na oboàvanje

samo Allaha, d`.{., i napu{tanje oboàvanja boànstava koja ne zasluùju ibadet. U~iKuran koji o tome govori:

A Adu - njegova brata Huda. - O narode moj!, govorio je on, Allahu seklanjajte; vi drugog boga, osim Njega, nemate; zar se ne bojite?(El-Earaf, 65)

I Semudu - brata njihova Saliha. O narode moj!, govorio je on, klanjajtese samo Allahu, vi drugog boga, osim Njega, nemate! (Hud, 61)I Medjenu - brata njihova [uajba. O narode moj!, govorio je on, Allahu


14/35

16 Tevhid i {irk

se klanjajte, vi drugog boga, osim Njega nemate! (Hud, 84)A kad Ibrahim re~e ocu svome i narodu svome: Nemam ja ni{ta s onima

kojima se vi klanjajte, ja se klanjam samo Onome Koji me je stvorio, jer }e

mi On, doista, na pravi put ukazati! (Ez-Zuhruf, 26)Reakcija mnogoboàca na poziv svih poslanika bija{e suprotstavljanje i poricanje

onoga s ~ime su do{li, te otpor protiv njih svim sredstvima kojima su raspolagali.

c) Allahov Poslanik, a.s., bio je prije poslanstva me|u Arapima poznat kao Iskreni iPovjerljivi. Me|utim, kad ih je pozvao u oboàvanje Allaha i vjerovanje u Njegovu jedno}u(tevhid) i napu{tanje onoga {to su oboàvali njihovi preci, oni su zaboravili poslanikovuiskrenost i povjerljivost, te su za njega rekli: ~arobnjak i laàc! A Kuran biljeì njihovu

reakciju i kaè:Oni se ~ude {to im je jedan od njih do{ao da ih opominje, pa govore

nevjernici: Ovo je ~arobnjak, laòv! (Sad, 4 - 5)I tako je bilo, ni onima prije ovih nije do{ao ni jedan poslanik, a da nisu

rekli: ârobnjak je! ili: Lud je!Zar su to jedni drugima u amanetostavljali? Nisu, nego su to ljudi koji su u zlu svaku mjeru bili prevr{ili.(Ez-Zarijat, 52 - 53)

To je stav svih poslanika o misionarstvu i tevhidu, stav njihovih naroda, koji su ih u

la` utjerivali i potvarali ih.

d) A u dana{njem vremenu, kada musliman poziva svoju bra}u u lijepo pona{anje,iskrenost i povjerljivost, niko mu se ne suprotstavlja. Me|utim, kad poziva u tevhid, ukoji su pozivali svi poslanici, i koji je, ustvari, obra}anje dovom samo Allahu, d`.{., inikome drugom: ni poslanicima niti evlijama, koji su Allahovi robovi, ljudi mu se tadasuprotstave i optuè ga la`nim optu`bama. Oni ga nazovu vehabijom, kako bi ljudeodvratili od njegovog poziva, a kad im se spomene ajet u kojem se govori o tevhidu,neko od njih kaè: Taj ajet je vehabijski!

I ako im se spomene hadis, koji glasi: Kad traì{ ne{to, traì od Allaha, i kad pomo}traì{ - traì je od Allaha!, neko od njih kaè: Taj hadis je vehabijski!

A ako klanja~ u namazu stavi ruke na grudi, ili ako pokre}e kaìprst prilikom u~enjaet- tehijjat, kao {to je to radio Poslanik, a.s., ljudi ga nazovu vehabijom.

Tako je ime vehabija postalo simbol za muvehhida - onoga koji dove upu}uje samoAllahu, d`.{., i slijedi sunnet Allahovog Poslanika.

Rije~ vehabija istog je korijena kao El-Vehhab, a to je jedno od Allahovih imena,kojim je poklonio (darovao) ~ovjeku tevhid, a on je najve}a blagodat koju je Allah, d`.{.,darovao muvehhidunima. (Glagol vehebe u arapskom jeziku zna~i pokloniti, darovati.)


15/35

Tevhid i {irk 17

e) Misionari tevhida du`ni su biti strpljivi i ugledati se na Allahovog Poslanika, a.s.,kome je njegov Gospodar rekao:

I otrpi ono {to oni govore i izbjegavaj ih na prikladan na~in!

(El- Muzzemmil)Zato izdr` i do odluke Gospodara tvoga, i ne s lu{a j n i

grje{nika ni nevjernika njihova! (El-Dehr, 24)Muslimani bi morali prihvatiti poziv u tevhid i zavoljeti njegove agitatore, jer je tevhid

misija svih poslanika, pa i na{eg poslanika Muhammeda, a.s. I onaj ko zavoli Poslanika,a.s., zavolio je misiju tevhida, a ko zamrzi tevhid zamrzio je i Poslanika, a.s.

SUD (PRESUDA) PRIPADASAMO ALLAHU, D@[

Allah, d`.{., stvorio je ljude da Mu ibadet ~ine i poslao im poslanike da ih podu~e, anjima je objavio knjige, kako bi me|u ljudima sudili istinito i pravedno.

To su|enje obja{njava se u Kuranu i sunnetu i obuhva}a su|enje u ibadetima,me|usobnim ljudskim odnosima (muamelat), akaidu, zakonodavstvu, politici i drugimsferama ljudskog ìvota.

1 Su|enje u akaiduPrvo ~ime su poslanici zapo~injali svoju misionarsku misiju jeste korigiranje vjerovanja

kod ljudi (akaida) i njihovo pozivanje u tevhid.Tako je Jusuf, a.s., dok se nalazio u zatvoru, pozivao svoja dva prijatelja u zatvoru u

tevhid kad su od njega zatraìli da im protuma~i san. I prije nego im je to udovoljio,rekao je:

O drugovi moji u tamnici, ili su bolji raznorazni bogovi, ili Allah, Jedinii Svemo}ni? Oni kojima se mimo Njega klanjate samo su imena koja ste imnadjenuli vi i preci va{i - Allah o njima nikakva dokaza nije objavio. Sud

pripada jedino Allahu, a On je naredio da se klanjate samo Njemu. To jejedina prava vjera, ali ve}ina ljudi ne zna. (Jusuf, 39- 40)

2 Sud u ibadetimaPropise vezane za ibadet, kao {to su propisi vezani za namaz, zekat, had`, i drugo,

moramo uzimati iz Kurana i vjerodostojnih hadisa, postupaju}i prema rije~ima AllahovogPoslanika, koji kaè:

Klanjajte kao {to vidite mene da klanjam! (Muttefekun alejhi.)


16/35

18 Tevhid i {irk

I kaè: Uzmite od mene (had`ske) obrede! (Biljeì ga Muslim.)I postupaju}i prema rije~ima imama- mud`tehida, koji bi govorili: Ako se ustanovi

vjerodostojnost nekog hadisa, tada je on moj pravac (mezheb).

A ako su se imami razi{li o nekom pitanju, ne}emo se fanati~no dràti mi{ljenjasamo jednog imama, osim ako njegovo mi{ljenje ima ispravan dokaz i potporu u Kuranui sunnetu.

3 Sud u me|usobnim odnosimakao {to je: kupoprodaja, pozajmice na otplate (krediti), iznajmljivanje i sli~no.Presuda u svim ovim stvarima pripada Allahu i Njegovom Poslaniku, jer Allah, d`.{.,

kaè:I tako mi Gospodara Tvoga, oni ne}e biti vjernici dok za sudiju u sporovima

me|usobnim tebe ne prihvate i da onda, zbog presude tvoje, u du{ama svojimnimalo tegobe ne osjete, te dok se sasvim ne pokore. (En-Nisa, 65)

Mufessiri (tuma~i Kurana) spominju povod objave ovog ajeta, a to je spor koji jeizbio izme|u dva ~ovjeka oko napajanja (navodnjavanja) vodom (njihovih palmovikaili posjeda), pa je Poslanik, a.s., presudio u korist Zubejra.

ôvjek koji se s njim sporio rekao je Poslaniku, a.s.: Presudio si u njegovu korist

zato {to je on tvoj teti}! Potom je objavljen ovaj ajet. (Biljeì ga Buharija.)

4 Sud u kisasu (odmazdi) i sankcijamaAllah, d`.{., kaè:Mi smo im u njemu propisali: glava za glavu, i oko za oko, i nos za nos,

i uho za uho, i zub za zub, a da rane treba uzvratiti. A onome ko od odmazdeodustane, bit }e to od grijeha iskupljenje. Oni koji ne sude prema onome{to je Allah objavio pravi su nasilnici. (El-Maida, 45)

5 Sud u zakonodavstvu pripada Allahu, d`{Uzvi{eni Allah, d`. {., kaè: On vam propisuje u vjeri isto ono {to je je

propisao Nuhu i ono {to je objavljeno tebi. (E{- [ura, 13)Allah, d`.{., porekao je mnogobo{cima davanje prava na propisivanje zakona

nekome drugome mimo Njega, pa kaè:Zar oni da imaju bogove, koji im propisuju da vjeruju u ono {to Allah

nije dozvolio? (E{- [ura, 21)


17/35

Tevhid i {irk 19

REZIME

Muslimani su du`ni suditi prema Kuranu i vjerodostojnom sunnetu i za presudu usvim sporovima obra}ati se Kuranu i sunnetu, rade}i prema Allahovim rije~ima, kojeglase:

I sudi im prema onome {to Allah objavljuje! (El-Maida, 49), kao i rije~imaPoslanika, a.s.:

I ne}e njihovi vladari suditi po Allahovoj knjizi i traìti rje{enje (spora) u onome {to jeAllah objavio, a da Allah njihovu mo} ne}e okrenuti protiv njih! (Hadis je dobar, a biljeèga Ibn- Madè i drugi.)

Muslimani su du`ni iz svojih zemalja izbaciti strane zakone (francuske, engleske idruge) koji su opre~ni islamskom zakonu i da se za rje{avanje sporova ne obra}ajusudovima koji sude po onome {to je suprotno islamu, te da rje{enje sporova potraè uislamu, kod onih u~enjaka u koje imaju povjerenja. To im je bolje, jer islam potpuno jednakoi pravedno sudi me|u njima i u{te|uje im novac i vrijeme koje izgube u gra|anskimsudnicama bez ikakve fajde. K tome jo{ treba dodati veliku patnju na Sudnjem danu, jersu se okrenuli od pravednog Allahovog suda i obratili se nepravednom ljudskom zakonu.

[TA IMA PREDNOST: ISPRAVNO VJEROVANJE(AKIDA), ILI VLAST?

Veliki islamski misionar Muhammed Kutb odgovorio je na ovo pitanje na jednompredavanju, koje je odrào u Darul- Hadisu u Meki. Pitanje koje mu je postavljeno glasiloje: Neki kaù da }e islam ponovo dominirati putem vlasti, dok drugi kaù da }e dominirati

samo putem korigiranja uvjerenja kod ljudi i ako ne budu oni sami imali ispravno vjerovanje,te ako ne budu strpljivo podnosili isku{enja, borili se na Allahovom putu? Tek nakon toga}e Allahova vjera zavladati zemljom. Stvar je veoma jasna. Vlast ne dolazi sama od sebeniti se spu{ta s neba. Sve, istina, dolazi s neba, ali s ljudskim trudom i zalaganjem, kojeAllah nalaè ljudima:

Da Allah ho}e, On bi im se osvetio, ali On èli da vas isku{a, jednepomo}u drugih. (Muhammed, 4)

Mi moramo po~eti s korigiranjem uvjerenja i odgojem generacija u duhu ispravnog

vjerovanja (akide), generacija koje }e biti stavljene na ku{nju i strpljivo je podnijeti,kao {to je strpljiva bila prva generacija (ashaba).


18/35

20 Tevhid i {irk

VELIKI [IRK I NJEGOVE VRSTE

Veliki {irk zna~i: pripisati Allahu sudruga i obra}ati mu se dovom kao {to se obra}aAllahu, ili mu ~initi ibadet, kao {to je traènje pomo}i, prino{enje `rtve, zavjetovanja i sli~no.U Buharijinom i Muslimovom Sahihu biljeì se hadis koji prenosi Abdullah ibn-Mesud:Upitao sam Poslanika, a.s.,: Koji je grijeh najve}i?Odgovorio je:Da pripi{e{ Allahu (su)druga, a On je Taj Koji te je stvorio! (Biljeè ga Buharija i

Muslim.)

VRSTE VELIKOG [IRKA1 [irk u doviTaj {irk zna~i upu}ivanje dove nekome drugome, mimo Allaha, kao {to su poslanici,

evlije, i sli~ni, traè}i od njih nafaku ili ozdravljenje od bolesti. Allah, d`.{., kaè:I pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moè ni koristiti ni nauditi, jer

ako bi to uradio, bio bi, uistinu, od onih koji nasilje ~ine(tj. koji ~ine {irk.)(Junus, 106)

A Poslanik, a.s., kaè:Ko umre, a pripisivao je Allahu druga, u}i }e u Vatru (Dèhennem)! (Biljeì ga Buharija.)Dokaz da je upu}ivanje molbi (dova) nekome drugome, mimo Allaha - bio taj mrtav

ili odsutan - {irk, jesu Allahove rije~i:A oni kojima se pored Njega klanjate ne posjeduju ni{ta. Ako im se molite,

ne ~uju va{u molbu, a da i ~uju, ne bi vam se odazvali; na Sudnjem danu }epore}i da ste ih Njemu ravnim smatrali. I niko te ne}e obavijestiti, kao OnajKoji zna! (atir, 13 - 14)

2 [irk u Allahovim svojstvima[irk je uvjerenje da poslanici i evlije (dobri ljudi) znaju gajb (transcendentalni

svijet). Uzvi{eni Allah kaè:U Njega su klju~evi svih tajni, samo ih On zna. (El-Enam, 59)

3 [irk u iskazivanju ljubavi

[irk je voljeti nekoga od evlija ili nekoga drugog, kao {to se voli Uzvi{eni Allah. Oovome {irku Allah kaè:

Ima ljudi koji su umjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao {to se


19/35

Tevhid i {irk 21

Allah voli, ali pravi vjernici jo{ vi{e vole Allaha. (El-Bekara, 165)

4 [irk u iskazivanju pokornostiTaj {irk sastoji se u iskazivanju pokornosti u~enjacima (alimima) i {ejhovima koji

su uvjereni da je to dozvoljeno. Allah, d`.{., kaè:Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sve}enike svoje i monahe svoje.

(Et-Tevba, 31)Ovdje je rije~ ibadet protuma~ena kao pokornost u masijetu (grije{enju)

sve}enicima i monasima, tako {to su oni dozvoljavali ono {to je Allah, d`.{., zabranio,a zabranjivali ono {to je On dozvolio.

Muhammed, a.s., kaè: Nema pokornosti stvorenju kad nare|uje grijeh prema

Stvoritelju. (Hadis je vjerodostojan, biljeì ga Ahmed.)

5 [irk inkarnacijeTo je uvjerenje da je Allah, d`.{., utjelovljen u Njegovim stvorenjima, a On je od toga ~ist.Ovo je kredo (uvjerenje) sufije Ibn- Arebija, koji je ukopan u Damasku, a koji je

jednom rekao ovu izreku: Gospodar je rob, a rob je Gospodar, pa ko je taj ko je mukellef?(tj. ko je obavezan da izvr{ava naredbe i zabrane?) A jedan sufija - pjesnik koji vjeruje uinkarnaciju, kaè: Pas i svinja nisu ni{ta do na{ bog, a Allah je samo sve}enik u crkvi.

6 [irk - pripisivanje Allahu druga u upravljanjuTo je uvjerenje da neke evlije (Allahovi {ti}enici) imaju sposobnost upravljanja

svemirom i onim {to se de{ava u njemu. Njih nazivaju EL- AKTAB.Oni ovo smatraju i pored toga {to su prija{nji mnogobo{ci ovako

odgovarali: I ko upravlja svim? Allah, re}i }e oni. (Junus, 31)

7 [irk - (mnogobo{tvo) vezan za strahTo je uvjerenje da neki evlije, mrtvi ili odsutni, imaju sposobnost upravljanja

stvarima i nano{enja neke {tete koja prouzrokuje kod ljudi strah od njih. Stoga postojeljudi koji se zaklinju la`no Allahom, a ne zaklinju se la`no evlijom, boje}i ga se.

To je uvjerenje mnogoboàca, na koje Allah upozorava u Kuranu rije~ima:Zar Allah sam nije dovoljan robu Svome? A oni te pla{e onima, kojima

se pored Njega klanjaju. (Ez-Zumer, 36)Strah od krvolo~ne ìvotinje ili nasilnika koji je stvoren u ìvotu dozvoljen je i ne

spada u {irk.8 [irk - pripisivanje Allahu druga u vlasti


20/35

22 Tevhid i {irk

Ovu vrstu {irka ~ini onaj koji izmi{lja zakone suprotne islamu, odobrava ih, ili smatraislamski zakon neodgovaraju}im. Ovo obuhva}a i vladare i podanike, ako podanici budusmatrali zakone suprotne islamu ispravnim i budu zadovoljni njima.

9 Veliki {irk uni{tava ljudska djelaAllah, d`.{., kaè:A tebi, i onima prije tebe, objavljeno je: Ako bude{ druge Allahu ravnim

smatrao, tvoja }e djela sigurno propasti, a ti }e{ izgubljen biti.(Ez- Zumer, 65)

10 Veliki {irk Allah, d`{, ne}e oprostiti, osim ako se u~ini tevba i potpunonapusti {irkAllah, d`.{., kaè:Allah sigurno ne}e oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostit

}e kome ho}e ono {to je manje od toga. A daleko je zalutao onaj koji smatrada je Allahu neko ravan. (En-Nisa, 116)

11 Postoji vi{e vrsta {irka, te mali i velikiPotrebna je potpuna opreznost od svih vrsta {irka. Poslanik, a.s., podu~io nas je

sljede}im rije~ima:Na{ Allahu! Utje~emo ti se da Ti druga ne pripisujemo s na{im znanjem, a traìmo od

Tebe oprost za ono {to ne znamo i {to smo nehoti~no u~inili! (Biljeì ga Ahmed, a senedhadisa je dobar.)

PRIMJER ONOGA KO DOVE UPU]UJE NEKOME

DRUGOME, MIMO ALLAHAUzvi{eni Allah kaè:O ljudi, evo jednog primjera, pa ga slu{ajte: Oni kojima se vi, pored Allaha,

klanjate ne mogu nikako ni mu{icu stvoriti, makar se radi nje sakupili. A ako biim mu{ica ne{to ugrabila, ni to ne bi mogli od nje izbaviti; nejak je i onaj koji seklanja, a i onaj kome se klanja! (El-Had`d`, 73)

Allah, d`.{., u ovom ajetu obra}a se svim ljudima da slu{aju ovaj primjer, govore}i im:O vi, evlije i dobri ljudi, i drugi, kojima se vi dovom u nevolji obra}ate, traè}i od njih


21/35

Tevhid i {irk 23

pomo}, oni nisu u stanju da to urade, ~ak nisu u stanju da stvore neko stvorenje, kao {to je mu{ica. A ako bi im mu{ica ne{to ugrabila od hrane i pi}a, ne bi to mogli od njeizbaviti, {to je dokaz njihove nemo}i, a i slabosti mu{ice. Pa kako im onda moète

upu}ivati molbe, pored Allaha, d`.{.?U ovom je primjeru o{tar ukor onima koji upu}uju molbe nekome drugom, mimo

Allaha, bilo da se molbe upu}uju poslanicima ili evlijama.Uzvi{eni Allah kaè:Samo se Njemu moète moliti! A oni kojima se, pored Njega, mole - ne}e

im se odazvati, kao {to ni voda ne}e sti}i u usta onome koji prema njoj samodlanove svoje pruì; dova nevjernika jeste stvar izgubljena. (Er-Rad, 14)

Ovaj ajet aludira na to da se dova, koja spada u ibadet, mora uputiti samo Allahu,

d`.{., i oni koji mole nekoga drugoga, mimo Allaha, nemaju nikakve koristi od onih kojemole jer im oni ne mogu usli{iti molbe. Njihov primjer jeste kao primjer onoga koji stojinad bunarom i poku{ava dohvatiti vodu rukom, ali to nije u stanju.

Mudàhid takvog ~ovjeka opisuje ovako: Doziva vodu jezikom i pruà ruku premanjoj, ali je ne moè dohvatiti. (Ovo je spomenuo Ibn - Kesir.)

Potom Allah, d`.{., progla{ava kafirima one koji upu}uju molbe nekome drugom,mimo Allaha, i da su njihove molbe propale, rije~ima:

Dova je nevjernika stvar izgubljena!

Pazi se, dragi brate, da ne upu}uje{ molbe nekome drugom, mimo Allaha, pa dau~ini{ kufr i da zaluta{, te moli samo Allaha Svemogu}eg, kako bi bio mumin i onaj kojiiskazuje Allahovu jedno}u.

KAKO ]EMO OPOVRGNUTI [IRK?

[irk se ne moè opovrgnuti, osim ako se prvo ne opovrgnu njegove tri vrste i to:

1 [irk - pripisivanje Allahu druga - u Njegovim djelimaKao kad neko smatra da, pored Allaha, postoji drugi stvoritelj ili upravitelj svemira.

Tako neke sufije smatraju da je Allah, d`.{., predao neke stvari nekim evlijama(aktabima) da upravlja njima. Takvo uvjerenje nisu imali mu{rici prije islama, {to jezabiljeìo i Kuran:

I ko upravlja svim? - Allah!, re}i }e oni. (Junus, 31)

U knjizi El- kafi fir- reddi alel- vehabi, ~iji je pisac jedan sufija, pro~itao sam ovure~enicu: Postoje Allahovi robovi koji za ne{to kaù: Budi! - i ono biva! Kuran


22/35

24 Tevhid i {irk

opovrgava rije~i ovog sufije, pa kaè:I, zaista, On moè, kada ne{to ho}e, samo za to re}i: Budi! - i ono

bude. (Ja- Sin, 82)

I kaè: Samo On stvara i upravlja! (El-Earaf, 54)

2 [irk - pripisivanje Allahu druga u ibadetu i doviKao kada neko oboàva i upu}uje dove (molbe) nekome drugom, mimo Allaha,

poslanicima i dobrim ljudima, te od njih traì da mu pomognu i poziva ih dovama kad jeu nevolji ili u lagodnom ìvotu. Naàlost, ova je pojava veoma rasprostranjena uislamskom ummetu, a najve}i grijeh snose neki {ejhovi koji podràvaju ovu vrstu {irka,nazivaju}i to pribliàvanjem Allahu (tevessul), a to on, ustvari, nije, jer tevessul (veza)zna~i obra}anje Allahu, d`.{., putem [erijatom dozvoljene veze. Me|utim, ono {to onirade jeste upu}ivanje molbi nekom drugom, mimo Allaha, kao npr. kada kaù: Izbavljenje,o Allahov Poslani~e; o Gejlani; o Bedevi..., itd. Ova je molba ibadet nekom drugom,mimo Allaha, jer je ona, ustvari, dova, a Poslanik, a.s., kaè: Dova je ibadet! (Ovajhadis biljeì Tirmizi i za njega kaè: da je hasen- sahih). A izbavljenje, pomo} i sli~no,traì se samo od Allaha, d`.{., jer On kaè:

I (On }e) pomo}i vas imanjima i sinovima. (Nuh, 12)U {irk - pripisivanje Allahu druga u ibadetu spada i pripisivanje Allahu druga u vlasti,

i to onda kada vladar ili podanik bude smatrao Allahov zakon neprikladnim vremenu, ili,pak, smatra da je dozvoljeno suditi po nekim drugim zakonima.

3 [irk - pripisivanje Allahu druga u Njegovim svojstvimaKao kad neko opisuje neka stvorenja (poslanike, evlije, i dr.) nekim svojstvima koja

su svojstva samo Allaha, d`.{., kao {to je poznavanje gajba i sli~no. Ovo je prili~nora{ireno me|u sufijama i onima koji su potpali pod njihov utjecaj. Tako Busajri, hvale}i

Poslanika, a.s., kaè: A od tvoje je dobrote ovaj svijet i njegova {krtost, a od tvogznanja je znanje o Levhi- mahfuzu i Peru.S tog stanovi{ta u zabludi su i oni dedàli (koji zavode ljude) koji smatraju da mogu

vidjeti Poslanika, a.s., na javi te od njega traìti da ih obavijesti o onome {to se krije usrcima onih koji se s njima sastaju i koji ljude ele u~initi svojim podanicima. A zna se daPoslanik, a.s., nije znao tajnu ljudskih srca dok je jo{ bio ìv. Allah, d`.{., o tome kaè:

Reci: Ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu{tetu otkloniti, biva onako kako Allah ho}e! A da znam pronicati u tajne,

stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene. (El-Earaf, 188)Pa kako bi mogao znati te tajne nakon smrti i preseljenja svom Gospodaru? A kadje Poslanik, a.s., ~uo jednu robinju da kaè: Me|u nama je Vjerovjesnik, koji zna {ta }e


23/35

Tevhid i {irk 25

biti sutra!, rekao joj je: Ne govori tako, ve} govori kao {to si prije govorila! (Biljeì gaBuharija.)

Me|utim, Allah, d`.{., obavje{tavao je ponekad poslanike o nekim gajb stvarima.

On o tome kaè:On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva, osim kome htjedne od

poslanika! (El-Dìnn, 26)

KO JE MUVEHHID - ONAJ KO U SVEMU ISKAZUJEALLAHOVU JEDNO]U?

Ko opovrgne ove tri vrste {irka i ne pripi{e Allahu druga i bude smatrao Allaha, d`.{.,Jedinim u njegovom bi}u (zatu), u Njegovim svojstvima, i samo se Njemu bude obra}aou dovi i putem ibadeta, on se naziva muvehhidom, i zasluìt }e sve po~asti koje supredvi|ene za muvehhide. Me|utim, onaj koji bude iskazivao Allahovu jedno}u samo unekim aspektima, a ne u svim, ne smatra se muvehhidom i na njega se odnose sljede}eAllahove rije~i:

A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono{to su ~inili. (El-Enam, 88)

Ako bude{ druge Allahu ravnim smatrao, tvoja }e djela sigurno propasti,a ti }e{ izgubljen biti! (Ez-Zumer, 65)

Onaj ko se pokaje i opovrgne {irk smatra se muvehhidom. Na{ Allahu! U~ini nas odonih koji Te u svemu smatraju Jedinim, a ne u~ini nas mnogobo{cima!

MALI [IRK I NJEGOVE VRSTE

U mali {irk spada svako sredstvo (put) koje moè da vodi u veliki {irk, ali nije na

stupnju ibadeta i ne izvodi iz islama. Me|utim, ubraja se u velike grijehe.U mali {irk spada:1 Malo licemjerstvo i pretvaranje pred ljudimaOvdje spada i to kada onaj koji radi u ime Allaha i klanja u ime Allaha, ta svoja djela

i namaze izvr{ava na najbolji na~in kako bi ga pohvalili ljudi. Allah, d`.{., kaè:Ko ùdi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen neka ~ini dobra

djela i neka, klanjaju}i se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnimnikoga!

(El-Kehf, 110)A Muhammed, a.s., rekao je: Najvi{e od ~ega se za vas bojim jeste mali {irk - rija(pretvaranje). Allah }e na Sudnji dan, kada bude nagra|ivao ljude za njihova djela, re}i:


24/35

26 Tevhid i {irk

Idite onima kojima ste se pokazivali i vidite ho}ete li kod njih na}i nagradu! (Hadis jevjerodostojan, a biljeì ga Ahmed.)

2 Zaklinjanje ne~im drugim, mimo AllahaIbn- Abbas objasnio je ovu vrstu {irka kao slu~aj kad ~ovjek rekne svome prijatelju:

Ono {to je htio Allah i {to si htio ti!U ovaj {irk spadaju i rije~i: Da nije bilo Allaha i tog i tog ~ovjeka! A dozvoljeno je

re}i: Da nije bilo Allaha, a zatim tog i tog!Muhammed, a.s., kaè: Ne govorite kako je htio Allah i kako je htio taj i taj, ve} recite:

Kako ho}e Allah, a zatim taj i taj! (Hadis je vjerodostojan, a biljeè ga Ahmed i drugi.)

NEKI OBLICI MANI.ESTIRANJA [IRKA

Oblici {irka koji su rasprostranjeni danas u islamskom svijetu glavni su razlog nesre}emuslimana i onoga {to im se de{ava, kao {to su zemljotresi, ratovi, neredi i sve vrstepatnje koje je Allah, d`.{., spustio na muslimane zbog njihovog udaljavanja od tevhida i

pojavljivanja {irka u njihovom vjerovanju i pona{anju.Dokaz za to jesu razni oblici manifestiranja {irka, u ve}ini muslimanskih zemalja,koje su mnogi muslimani ubrajali u islamske. Poznato je da je islam do{ao da uni{tividove {irka ili pojave koje vode u {irk.

Najva`niji vidovi manifestiranja {irka su sljede}i:

1 Obra}anje dovom nekome drugom, mimo AllahaNaro~ito je to vidljivo u kasidama i ilahijama, koje se u~e prilikom mevluda ili drugih

prigodnih sve~anosti. Jednom sam ~uo sljede}u ilahiju:O prvaku Poslanika, o moj osloncu, ti si Allahova vrata i moja uzdanica. I na dunjalukui na ahiretu, o Allahov Poslani~e, uzmi me za moju ruku. Niko mi te{ko}e lahko}omzamijeniti ne}e, osim tebe, o kruno po{tovanja! (Tadùl - hadreti)

Kad bi ovo Poslanik, a.s., ~uo, ne bi imao ni{ta s time, jer niko ne moè olak{atipote{ko}e osim Allaha, d`.{. Sli~ne su i pjesme koje se pi{u u novinama, ~asopisima iknjigama, u kojima se traì pomo}, potpora i pobjeda od Poslanika, evlija i dobrih ljudi,koji su svi nemo}ni da pruè pomo}.

2 Sahranjivanje evlija (bogougodnika) i dobrih ljudi u dàmijama


25/35

Tevhid i {irk 27

U ve}ini muslimanskih zemalja mogu se u nekim dàmijama vidjeti nadsvo|enikaburovi, a neki ljudi mole i traè ispunjenje molbi od onih koji su ukopani u timkaburovima. Poslanik, a.s., zabranio je to rije~ima:

Allah je prokleo ìdove i kr{}ane, jer su kaburove njihovih poslanika pretvorili ubogomolje. (Muttefekun alejhi)

Ako nije dozvoljeno sahranjivanje poslanika u dàmijama, kako moè biti dozvoljenosahranjivanje {ejhova i uleme? Treba imati na umu da se ovom umrlom ponekad upu}ujudove, mimo Allaha, {to prouzrokuje {irk, a islam zabranjuje {irk i putove koji vode donjega.

3 Zavjetovanje evlijamaNeki ljudi zavjetuju se da }e prinijeti rtvu ili pokloniti novac nekom odre|enom evliji,{to spada u {irk i nije dozvoljeno ispunjenje toga zavjeta, jer zavjet spada u ibadet, aibadet zasluùje samo Allah, d`.{. On kaè:

Gospodaru moj, ovo {to je u trbuhu mome je zavjetujem samo na slu`buTebi, pa primi od mene, jer Ti, zaista, sve ~uje{ i zna{! (Ali-Imran, 35)

4 Prino{enje `rtava (klanje) kod kaburova poslanika i evlija

I kad bi nijet prilikom prino{enja `rtve bio u ime Allaha, i tada bi to ulazilo u djelamnogoboàca (mu{rika), zato {to su klali rtve kod figura njihovih kipova, koji predstavljajunjihove evlije (za{titnike). Dokaz za to su Poslanikove, a.s., rije~i, koje glase:

Prokleo je Allah onoga koji kolje (prinosi `rtve) nekome drugom, mimo Allaha!(Biljeì ga Muslim.)

5 Tavaf - obilazak oko kaburova poslanika i evlijaKao {to je obilazak oko kabura Gejlanije, Rifaije, Bedevija, Husejna i drugih; tavaf

spada u ibadet i nije dozvoljeno osim obilaska oko Kabe, {to dokazuju Allahove rije~i:I neka oko Hrama drevnog obilaze. (El-Had`d`, 29)

6 Obavljati namaz okrenut prema kaburu nije dozvoljeno, jer Muhammed,a s, kaè:

Ne sjedajte na kaburove i ne klanjajte prema njima! (Biljeì ga Muslim.)

7 Putovanje u svrhu posje}ivanja kaburovaPutovanje u svrhu posje}ivanja kaburova, radi beri}eta ili obavljanja namaza, nije


26/35

28 Tevhid i {irk

dozvoljeno , jer Poslanik, a.s., kaè: Ne kre}e se na put da bi se posjetile dàmije, osimradi posjete triju dàmija: Mesdìdul - harem (Kaba), moja dàmija (u Medini) i Mesdìdul- aksa. (Muttefekun alejhi)

Ako bismo htjeli putovati u Medinu, rekli bismo: Idem posjetiti Poslanikovu dàmiju,a zatim da poselamim Poslanika.

8 Vladanje po zakonima koji nisu od AllahaVladanje po zakonima koji nisu od Allaha, kao {to su ljudski zakoni, koji su opre~ni

Kuranu i vjerodostojnom sunnetu, ako se smatra dozvoljenim vladanje po tim zakonima.Ovome li~e i fetve koje izdaju neki {ejhovi, a te fetve su kontradiktorne i opre~ne islamu,kao npr. namjerno progla{avanje kamate dozvoljenom, za koju je Allah nagovijestio ratonima koji je uzimaju.

9 Pokoravanje vladarima, alimima i {ejhovima u stvarima koje su suprotneKuranu i vjerodostojnom sunnetu

To se zove {irk u pokornosti, ali samo ako onaj koji se pokorava bude smatraodozvoljenim pokoravanje onima kojima se pokorava.

Muhammed, a.s., kaè: Nema pokornosti stvorenju u grije{enju prema Stvoritelju.

(Hadis je vjerodostojan, a biljeì ga Ahmed.)Allah, d`.{., kaè:Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sve}enike svoje, i monahe svoje,

i Mesiha, sina Merjemina, a nare|eno im je da se samo jednom Bogu klanjaju,nema boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnimsmatraju. (Et-Tevba, 31)

Huzejfe je protuma~io oboàvanje sve}enika i monaha od idova, pokoravanje njimau onome {to su oni zabranili i dozvolili, (tj. ne{to u~inili haramom a ne{to halalom).


27/35

Tevhid i {irk 29

TURBETA I MEZAROVI(KOJI SE POSJE]UJU)

Turbeta koja se nalaze u islamskim zemljama: [amu, Iraku, Egiptu i drugim, nisu uskladu s islamskim nau~avanjima, a Muhammed, a.s., zabranio je podizanje gra|evina(zidanje) na kaburovima. U vjerodostojnom hadisu stoji: Allahov Poslanik zabranio je

ukra{avanje kaburova, sjedenje i zidanje na kaburovima. (Biljeì ga Muslim.)U drugom, vjerodostojnom predanju, koje biljeì Tirmizi, stoji: I da se pi{u natpisi nakaburu... (Kuran, poezija i sl.)

1. Mjesta na kojima se nalaze ovi mezarovi, turbeta i druga obilje`ja, u ve}ini slu~ajevasu la`na. Tako je Husejn, sin Alijin, r.a., poginuo kao {ehid u Iraku i njegovo tijelo nijepreba~eno u Egipat. Zato kabur u Egiptu, koji se smatra njegovim kaburom, ustvari tonije. A najve}i dokaz za to jeste postojanje njegovog kabura u Iraku, Egiptu i [amu.

Drugi dokaz jeste taj {to ashabi nikada mrtve nisu sahranjivali u dàmijama, jer jePoslanik, a.s., rekao: Allah je prokleo ìdove i kr{}ane zato {to su kaburove njihovihposlanika pretvorili u bogomolje. (Muttefekun alejhi)

Mudrost (hikmet) ovoga jeste da dàmije ostanu potpuno ~iste od mnogobo{tva.Allah, d`.{., kaè:

Dàmije su Allaha radi i ne molite se pored Allaha nikome! (El-Dìnn, 18)Pouzdano se zna da je Poslanik, a.s., ukopan u svojoj ku}i, a ne u dàmiji, a

emevije su pro{irile dàmiju u ~iji sklop je u{ao i kabur, a bolje bi bilo da to nisu

uradili!Husejnov kabur se sada nalazi u jednoj dàmiji i ljudi obilaze oko njega i traèispunjenje njihovih molbi, koje se upu}uju jedino Allahu, d`.{., i nikome vi{e. Tako nekitraè ozdravljenje, otklanjanje nevolja i sl., a na{a vjera od nas traì da samo Allahuupu}ujemo molbe i da samo obilazimo oko Kabe. Allah, d`.{., kaè:

I neka oko Hrama drevnog obilaze. (El- Had`d`, 29)

2. Kaburi Zejnebe, k}eri Alijine, r.a., u Egiptu i Damasku la`ni su, jer ona nije umrla ni

u Egiptu ni u [amu, a dokaz za to jeste to {to se njen kabur nalazi i u Egiptu i u Damasku.


28/35

30 Tevhid i {irk

3. Islam zabranjuje izgradnju kubeta nad kaburovima, pa makar se radilo o stvarnimkaburovima, kao {to je Husejnov kabur u Iraku, Gejlanijev u Bagdadu, [afijin u Egiptu,zbog prethodno spomenutog hadisa, a dozvoljava gradnju kubeta na dàmijama.

Pri~ao mi je jedan iskreni starac da je vidio ~ovjeka kako klanja okrenut prema kaburuGejlanija (Abdul - Kadira), a ne prema Kibli. Ovaj starac ga je posavjetovao da to neradi, a on mu je odgovorio: Ti si vehabija! Kao da nije ~uo Poslanikove rije~i: Nesjedajte na kaburove i ne klanjajte prema njima! (Biljeì ga Muslim.)

4. Ve}inu turbeta u Egiptu izgradila je dinastija atimija. Ibn - Kesir u knjizi El - bidajeven - nihaje, u 11. tomu, na strani 346. o njima kaè: Kafiri, fasici, gre{nici, ateisti,naznabo{ci nije~u islam, a pravac oboàvalaca vatre ispravnim smatraju.

Ove je nevjernike raàlostilo kada su vidjeli da su dàmije pune vjernika koji klanjaju,jer ti nevjernici preziru muslimane. Zato su razmi{ljali kako da muslimane odvrate oddàmija, pa su izgradili la`ne kaburove, kubeta i turbeta i govorili da su u njima ukopaniHusejn i Zejneba. Zatim su priredili prigodne sve~anosti, kako bi privukli ljude, a sebe sunazvali fatimijama, kriju}i se iza imena atime. Zatim su muslimani od njih prihvatili ovunovotariju koja ih je odvela u {irk, a za nju su uloìli ogroman novac koji im je neophodanza kupovanje oru`ja, kako bi branili svoju vjeru i ~ast od neprijatelja.

5. Imetak koji su muslimani dali za izgradnju kubeta, mezarova i nadgrobnihspomenika ne koristi mrtvima, a da su ovaj imetak dali siromasima, to bi koristilo i ivimai mrtvima; a da ne govorimo da je gradnja nad kaburovima strogo zabranjena, o ~emu jebilo govora.Muhammed, a.s., rekao je Aliji, r.a.:

Nemoj ostaviti kip, a da ga ne sru{i{, i ne pro|i pored izdignutog kabura, a da ga nesravni{ sa zemljom! (Biljeì ga Muslim.) Islam dozvoljava da kabur malo bude uzdignut,kako bi se znalo za njega.

6. Zavjeti (novac i drugo) koji se ispunjavaju za du{u umrlih i ostavljaju na kaburovimaili turbetima spadaju u veliki {irk. Taj novac s haramom uzimaju oni koji se brinu za~isto}u i odràvanje tih mjesta, a ponekad taj novac tro{e ~ine}i grijehe i zadovoljavaju}isvoje strasti, te tako onaj koji je dao novac jer se zavjetovao, kao i onaj koji ga je uzeo,u~estvuju u grijehu. A da je taj novac dan kao sadaka siromasima, od njega bi imalikoristi i ìvi i mrtvi, a onome koji je dao sadaku, Allah, d`.{., bi, po Svojoj volji, ispunionjegove èlje i dove. Na{ Allahu, pokaì nam istinu istinom i uputi nas da je slijedimo izavolimo, a pokaì nam zabludu zabludom i uputi nas da je se klonimo i da je mrzimo!


29/35


30/35

32 Tevhid i {irk

postaje potpuno pripravan da prihvati sve izmi{ljotine i da povjeruje svakom la{cu.Tako {irk gatara, ~arobnjaka, vra~ara, sihirbaza i drugih, koji tvrde da imaju znanje o

gajbu koji poznaje samo Allah, ima dobru pro|u u dru{tvu. U ovakvom dru{tvu veoma je

rasprostranjeno neslije|enje zakona uzro~nosti i posljedica.

3 [irk je veliki zulum - nasiljeOn je nasilje nad istinom, jer je najve}a istina da nema drugog boga osim Allaha, i

nema drugog Gospodara i Vladara osim Njega. Me|utim, mnogoboàc smatra boànstvomne{to drugo, mimo Allaha, i za Vladara smatra nekog drugog, mimo Njega. [irk je i velikizulum - nasilje nad samim sobom, jer je mnogoboàc u~inio sebe robom stvorenju poputnjega ili, pak, manje vrijednom od njega, a Allah, d`.{., u~inio ga je potpuno slobodnim.[irk je i nasilje prema drugima ljudima, jer onaj koji nekoga smatra bogom, pored Allaha,d`.{., ~ini mu zulum, jer mu je dao ve}a prava nego {to ih, ustvari, ima.

4 [irk je izvor straha i zabludaOnaj ~iji razum prihva}a izmi{ljotine i vjeruje zabludama osje}a strah sa svih strana,

jer se oslanja na vi{e boànstava koja nisu u stanju pribaviti sebi korist ili otkloniti {tetu.Zato se atmosferom kojom vlada {irk, {iri sujevjerje i strah bez ikakvog vidljivog uzroka.

Allah, d`.{., kaè:Mi }emo uliti strah u srca onih koji ne}e da vjeruju, zato {to drugeAllahu ravnim smatraju kojima Allah nije dao nikakav dokaz; Dèhennem}e njihovo boravi{te postati i grozno }e prebivali{te nevjernika biti.(Ali - Imran, 151)

5 [irk unaza|uje korisna djelaOn u~i ljude da se oslanjaju na posrednike i zagovara~e te tako ostave korisna

djela i ~ine grijehe, smatraju}i da }e ovi posrednici biti njihovi zauzima~i kod Allaha. Touvjerenje bilo je prisutno kod predislamskih Arapa o kojima Allah, d`.{., kaè:

Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu ni nauditi, niti immogu kakvu korist pribaviti, i govore: Ovo su na{i zagovornici kod Allaha!Reci: Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji ne{to, aOn zna da ne postoji? Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih kojesmatraju Njemu ravnim! (Junus, 18)

Kr{}ani rade neka nedopu{tena djela, smatraju}i da je Mesih (Isus) iskupio grijehe

prilikom raspe}a; neki muslimani ostavljaju vadìbe (du`nosti) i ~ine zabranjena djela,oslanjaju}i se na {efaat (zagovaranje) Muhammeda, a.s., i pored toga {to njihov plemenitiPoslanik kaè svojoj k}eri atimi:


31/35

Tevhid i {irk 33

O atima, k}eri Muhammedova, traì iz mog imetka koliko god ho}e{, ja ti kodAllaha ne mogu ni{ta pomo}i! (Biljeì ga Buharija.)

6 [irk prouzrokuje vje~ni boravak u Dèhennemu[irk je uzrok ljudske propasti na dunjaluku i vje~ne patnje u Dèhenemu.Allah, d`.{., }e mu ulazak u Dènnet zabraniti i boravi{te njegovo Dèhennem

}e biti, a nevjernicima niko ne}e mo}i pomo}i. (El-Maida, 72)A Muhammed, a.s., kaè: Onaj ko umre a bude molio, mimo Allaha, drugoga, u}i }e

u Vatru! Biljeì ga Buharija.)

7 [irk dovodi do razjedinjenja islamskog ummeta

Allah, d`.{., kaè:I ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju, od onih koji su vjerusvoju razbili i u stranke se podijelili, svaka stranka zadovoljna onim {toispovijeda. (Er-Rum, 31 - 32)

REZIME

Potpuno je jasno iz onoga {to je navedeno da je {irk veoma zna~ajna pojava od kojese treba ~uvati, izbjegavati je, te se bojati da se ne upadne u njega, jer je on najve}igrijeh i uni{tava sva dobra djela koja ~ovjek radi na korist ummetu i cijelom ~ovje~anstvu.Allah, d`.{., kaè:

I Mi }emo pristupiti djelima njihovim koja su u~inili i u prah i pepeo ihpretvoriti. (El-urkan, 23)

DOZVOLJENI NAÎN PRIBLI@AVANJA(UMILJAVANJA ALLAHU)

Allah, d`.{., kaè:Pribliàvajte se Allahu pokorno{}u i djelima kojima je On zadovoljan.[erijatski dozvoljeno pribliàvanje Allahu jeste ono koje nare|uju Kuran i Poslanik, a.s.,

i onako kako su to radili ashabi. Postoji vi{e vrsta pribliàvanja Allahu, d`.{., a najva`nije su:

1 Pribliàvanje Allahu putem imana


32/35

34 Tevhid i {irk

Allah, d`.{., spominjuju}i pribliàvanje Njegovih robova putem imana, kaè:Gospodaru na{, mi smo ~uli glasnika koji poziva u vjeru: Vjerujte u

Gospodara Va{eg! - i mi smo mu se odazvali. Gospodaru na{, oprosti nam

grijehe na{e i pre|i preko hr|avih postupaka na{ih, te u~ini da poslije smrtibudemo s onima dobrim. (Ali- Imran, 193)

2. Pribliàvanje Allahu putem iskazivanja Njegove jedno}e - tevhidKao {to je Junus, a.s., molio Allaha, kad se na{ao u utrobi kita:Pa poslije u tminama zavapi: Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka si!,

a ja sam se zaista ogrije{io prema sebi! - odazvasmo se i tegobe ga spasismo;eto, tako Mi spasavamo vjernike! (El-Enbija, 87)

3 Pribliàvanje Allahu Njegovim lijepim imenimaAllah, d`.{., kaè:Allah ima najljep{a imena i vi Ga njima zovite. (El-Eraf, 180)

4 Pribliàvanje putem Allahovih atributaPribliàvanje putem Allahovih atributa, kao {to su rije~i Muhammeda, a.s.: O ìvi i

Odràvatelju svega! Tvojom milo{}u od Tebe traìm pomo}! (Hadis je dobar. Biljeì gaTirmizi.)

5 Pribliàvanje Allahu putem dobrih djelaPribliàvanje Allahu putem dobrih djela, kao {to su: namaz, pokornost roditeljima,

po{tovanje tu|ih prava, emanet, iskrenost, spominjanje Allaha, u~enje Kurana, dono{enjesalavata na Poslanika i ljubav prema njemu i njegovim ashabima, te druga dobra djela.U Muslimovom Sahihu biljeì se vjerodostojno kazivanje o trojici prijatelja koji su ostalizatvoreni u jednoj pe}ini pa se svaki od njih obratio Allahu dobrim djelima koja su u~inili.Jedan je po{tovao pravo svojih najamnika, drugi je dobro ~inio svojim roditeljima, a tre}ise bojao Allaha tako {to se sa~uvao zinaluka, pa je Allah, d`.{., dao da se otvori izlaz izpe}ine zbog njihovih dobrih djela.

6 Pribliàvanje Allahu ostavljanjem grijehaOdricanje od grijeha kao {to su alkohol, zinaluk i druga zabranjena djela; u

prethodnom primjeru spomenuto je kako se jedan od trojice ljudi zatvorenih u pe}inipribliìo Allahu ostavljaju}i zinaluk.


33/35

Tevhid i {irk 35

Dana{nji muslimani

Dana{nji muslimani ostavili su dobra djela i pribliàvanje Allahu putem njih, a nastojese pribliìti Allahu putem djela drugih ljudi, koji su me|u mrtvima, postupaju}i suprotnoPoslaniku i njegovim ashabima.

Pribliàvanje Allahu

Pribliàvanje Allahu traè}i od Poslanika i dobrih ljudi, pod uvjetom da su ìvi, damole Allaha za tebe. Prenosi se da je jedan slijepi ~ovjek do{ao Poslaniku, a s., i rekaomu: Moli Allaha da me izlije~i! Poslanik mu je rekao: Ako ho}e{, ja }u za tebe molitiAllaha, a ako ho}e{ da se strpi{, to ti je bolje! ~ovjek mu re~e: Moli Ga! Zatim mu jePoslanik, a.s., naredio da se lijepo abdesti i da klanja dva rekata, a zatim da u~i ovudovu: Moj Allahu! Molim Te i obra}am Ti se putem Tvog Poslanika, Poslanika milosti!O Muhammede, ja se pomo}u tebe obra}am mome Gospodaru radi moje potrebe,kako bi mi bilo udovoljeno. Moj Allahu! Primi njegovo zauzimanje za mene i moje

zauzimanje za njega! To je ~ovjek uradio, pa je ozdravio. (Hadis je sahih, a biljeì gaAhmed.)

U hadisu se govori da je Poslanik, a.s., molio Allaha, d`.{., za jednog slijepca (Poslanikje bio ìv), pa mu je naredio da moli Allaha sam za sebe da se obrati Allahu da primi{efaat Poslanikov, pa je Allah primio njegovu dovu. Ova dova preko Poslanika, a.s.,jeste samo za njegova ìvota i ne moè se dova putem Poslanika u~iti nakon njegovesmrti, jer ashabi to nisu radili, a i ovaj slijepac ne bi imao nikakve koristi poslije Poslanikovesmrti.

[ERIJATOM ZABRANJENOPRIBLI@AVANJE ALLAHU

Zabranjeno pribliàvanje Allahu jeste ono koje nema osnove u vjeri, a postojinekoliko vrsta zabranjenog pribliàvanja:

1 Pribliàvanje Allahu putem mrtvih i traènje potreba i pomo}i od njihNe smije se od mrtvih traìti pomo} i zauzimanje kod Allaha kao {to se de{ava


34/35

36 Tevhid i {irk

danas, a to nazivaju tevessulom (ispravnim pribliàvanjem), {to nije ta~no, jer je tevessultraènje potreba od Allaha putem dozvoljenih sredstava, kao {to su dobra djela, iman,spominjanje Allahovih lijepih imena. A upu}ivanje dova mrtvima jeste okretanje od Allaha,

{to je veliki {irk, jer Allah, d`.{., kaè:I pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moè ni koristiti ni nauditi,

jer ako bi to uradio, bio bi, uistinu, nevjernik! (Junus, 106)

2 Pribliàvanje Allahu putem poslanikove li~nostiOvo spada u novotariju, jer to ashabi nisu radili i jer se Omer, r.a., pribliàvao Allahu

putem dove Abbasove, r.a., za njegovog ìvota. Omer, r.a., nije molio Allaha prekoPoslanika, a.s., nakon {to je Poslanik, a.s., umro, a hadis: Pribliàvajte se Allahu putemmoje li~nosti, nema nikakve osnove, kako kaè Ibn - Tejmije.

Ovaj novotarijski na~in pribliàvanja Allahu vodi u {irk i to u slu~aju da ~ovjek smatrada treba postojati posrednik izme|u njega i Allaha, kao npr. zapovjednik, vladar, jer je topore|enje stvorenja sa Stvoriteljem.

Ebu- Hanife kaè: Mrzim da se Allahu obra}am putem nekog posrednika!

3 Traènje od Poslanika, as, da u~i dovu nakon svoje smrti

[to se ti~e traènja od Poslanika da u~i dovu nakon svoje smrti, kao kad kaè{: OPoslani~e, moli Allaha za mene! - to nije dozvoljeno jer ashabi to nisu radili, {to jePoslanik, a.s., i rekao: Kad umre ~ovjek, prestanu njegova djela, osim u tri slu~aja:trajne sadake, znanja kojim se koriste ljudi i dobrog djeteta, koje moli Allaha za njega!(Biljeì ga Muslim.)


35/35

Tevhid i {irk 37

SADR@AJPREDGOVOR......................................................................................................................................... 5

ZNAÂJ TEVHIDA ................................................................................................................................ 7

NEKI ADILETI TEVHIDA .................................................................................................................... 8

TEVHID JE UZROK SRE]I I BRISANJU GRIJEHA ....................................................................... 9NEKE KORISTI TEVHIDA ............................................................................................................... 9NEPRIJATELJ TEVHIDA .............................................................................................................. 11STAV UÊNJAKA O PITANJU TEVHIDA ..................................................................................... 12SUKOB TEVHIDA I [IRKA ............................................................................................................ 15SUD (PRESUDA) PRIPADA SAMO ALLAHU, D@.[. ................................................................... 17

REZIME ................................................................................................................................................ 19[TA IMA PREDNOST: ISPRAVNO VJEROVANJE (AKIDA), ILI VLAST? ................................... 19VELIKI [IRK I NJEGOVE VRSTE ................................................................................................. 20VRSTE VELIKOG [IRKA .............................................................................................................. 20PRIMJER ONOGA KO DOVE UPU]UJE NEKOME DRUGOME,MIMO ALLAHA .............................................................................................................................. 22KAKO ]EMO OPOVRGNUTI [IRK? ............................................................................................ 23KO JE MUVEHHID - ONAJ KO U SVEMUISKAZUJE ALLAHOVU JEDNO]U? ............................................................................................. 25

MALI [IRK I NJEGOVE VRSTE .................................................................................................... 25NEKI OBLICI MANIESTIRANJA [IRKA ...................................................................................... 26TURBETA I MEZAROVI (KOJI SE POSJE]UJU) ........................................................................ 29[TETNOST [IRKA I SMUTNJA KOJU PROUZROKUJE ............................................................. 31

REZIME ................................................................................................................................................ 33

DOZVOLJENI NAÎN PRIBLI@AVANJA (UMILJAVANJA ALLAHU) ........................................... 33[ERIJATOM ZABRANJENO PRIBLI@AVANJE ALLAHU ............................................................. 35

tevhid i sirk

Documents