GRUPA 1 1. a) b) ta se podrazumijeva pod panjom dobrog domaina? panjom dobrog privrednika?

Panja dobrog domaina ako se radi o graansko-pravnim obligacionim odnosima. Panjom dobrog domaina duan je da postupa dunik koji je zasnovao obligacioni odnos van svoje poslovne djelatnosti. Panja dobrog privrednika ako se radi o privredno-pravnim obligacionim odnosima. S panjom dobrog privrednika moraju da postupaju ona lica koja su obligacioni odnos zasnovali u okviru svoje poslovne djelatnosti.2.

Svrha kapare je:

Kapara ima najmanje dvije svrhe, a uslovno se moe rei da ima i tri. Kapara je znak da je ugovor zakljuen. Kapara nije uslov nastanka ugovora. Ugovor (glavni) nastaje i bez kapare. Kapara slui obezbjeenju ispunjenja ugovora i svrha kapare je da se dunik podstakne na ispunjenje obaveze. Kapara moe imati i jo jednu svrhu, ali ne uvijek. Kad je kaparu dao ugovara koji je nakon toga ispunio svoju obavezu, tada se kapara, ukoliko je istovrsna sa predmetom ugovora, uraunava u izvrenje. U ovom sluaju kapara predstavlja djelimino ispunjenje obaveze.3.

Razlika izmeu odustanice i ugovorne kazne?

Odustanicom ovlatena strana plaa odreeni iznos novca i nije obavezna drugoj strani naknaditi tetu. Kod ugovorne kazne povjerilac moe traiti i naknadu tete i ugovornu kaznu, ako je ugovorna kazna manja od prouzrokovane tete. Odustanica se u pravilu ne moe smanjiti, dok ugovorna kazna moe. Plaanjem odustanice raskida se ugovor, dok se ugovorna kazna moe kumulirati s ispunjenjem ugovora. 4. Vrste punomoi? opa i generalna punomo generina punomo posebna ili specijalna punomo punomo u vremenskom pogledu punomo u odnosu na linost pojedinana i skupna punomo1

Ugovorna kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze i ugovorna kazna ugovorena za sluaj zakanjenja ispunjenja obaveza?5.

Ukoliko je ugovorna kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, tada povjerilac moe alternativno zahtijevati ili ispunjenja ugovorne obaveze ili isplatu ugovorne kazne. Jednom izvren izbor je konaan. Dunik ne moe platiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora, jer pravo izbora nema dunik, nego povjerilac. Kad je ugovorna kazna ugovorena za sluaj zakanjenja ispunjenja obaveza ukoliko dunik zakasni sa ispunjenjem svoje obaveze, a za taj sluaj je ugovorena kazna, tada povjerilac ima kumulativno pravo prema duniku. On moe zahtijevati i isplatu ugovorne kazne i ispunjenje obaveze. Ta se kazna naziva i kumulativnom ugovornom kaznom.6.

Navedite uvijete za jednostrani raskid ugovora zbog neispunjenja?

Uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi jedna strana mogla raskinuti ugovor mogu biti razliit. Tu se, prije svega, misli na oteano ispunjenje ili nemogunost ispunjenja, zakanjenje u ispunjenju obaveze ili druge poremeaje. Da bi jedna ugovorna strana imala pravo na jednostrani raskid ugovora zbog neispunjenja, potrebno je da druga ugovorna strana svojom krivicom nije ispunila svoju obavezu ni u naknadno ostavljenom roku, te da je povjerilac obavijestio dunika o raskidanju ugovora. 7. Ko i po kojem principu odgovara za tetu koju priini maloljetnik?

Kad tetu prouzrokuje dijete do navrene 7 godine, tad za tu tetu odgovaraju njegovi roditelji i to bez obzira na njihovu krivicu. Ako su tetnici djeca do navrene sedme godine, roditelji odgovaraju prema principu objektivne odgovornosti, a oslobaaju se odgovornosti prema opim pravilima oslobaanja od objektivne odgovornosti. Kad tetu prouzrokuje maloljetnik stariji od 7 godina, za tu tetu odgovaraju roditelji, i to po principu pretpostavljene krivice. U ovom se sluaju smatra da su roditelji odgovorni za prouzrokovanu tetu, ali se oni mogu osloboditi ako dokau da je teta nastala bez njihove krivice. Po principu subjektivne (pretpostavljene) krivice, odgovaraju i ustanove koje su preuzele obavezu uvanja i nadzora nad maloljetnicima. Mogue je da pored roditelja ili ustanove za tetu odgovara i maloljetnik. U takvim situacijama roditelji ili ustanove zajedno s maloljetnikom oteenom odgovaraju po principu solidarne odgovornosti. U regresnom odnosu izmeu roditelja i maloljetnika ili ustanove i maloljetnika isplaena naknada dijeli se prema stepenu njihove krivice.

2

8. Za koje se duevne boli dosuuje novana naknada? Za pretrpljene duevne bolove koje oteeni i dalje trpi, i to: za duevne boli zbog umanjenja ivotne aktivnosti za duevne boli zbog naruenosti za duevne boli zbog povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti za duevne boli zbog smrti bliskog lica za duevne boli zbog naroito tekog invaliditeta nekog lica Vrste sticanja bez osnova? plaanje nedugovanog (condictio indebiti) sticanje s obzirom na osnov koji je kasnije otpao (condictio ob causam finitam) sticanje s obzirom na osnov koji se kasnije nije ostvario upotreba stvari u tuu korist upotreba tue stvari u svoju korist9. 10.

Viestruko ustupanje?

Pravilo je da cedent svoje potraivanje moe samo jedanput ustupiti, a novo ustupanje od strane cedenta na drugog povjerioca je bez pravnog dejstva. Ukoliko bi cedent jo kojiput raspolagao pravom kojeg vie nema, postupao bi suprotno pravilu da niko ne moe prenijeti vie prava nego to ga sam ima. U ZOO je usvojeno rjeenje da kad povjerilac isto potraivanje ustupi raznim licima, potraivanje pripada onom cesionaru o kome je cedent prvo obavijestio dunika, odnosno onom cesionaru koji se prvi javio duniku. Kod viestrukog ustupanja moramo razlikovati je li dunik znao za takvo ustupanje. Ukoliko on nije znao za takvo ustupanje, nego ima saznanja samo o jednoj cesiji, on e se osloboditi svoje obaveze ukoliko je ispuni tom poznatom cesionaru. Ako je dunik znao za viestruko ustupanje, tada on svoju obavezu mora ispuniti onom cesionaru na kojeg mu je prvo ukazao cedent.11.

Nain predaje pokretne stvari kod ugovora o prodaji?

Kod prodaje pokretnih stvari najei nain predaje je: faktika predaja (iz ruke u ruku) simbolina (ne vri se predaja stvari, ve se predaju odreeni predmeti koji simboliziraju sam akt predaje) predaja kratkom rukom (traditio brevi manu)postoji u onim sluajevima kad kupac ve posjeduje kupljenu stvar, ali po nekom drugom osnovu kod constitutum possessorium prodavac ne vri predaju stvari kupcu.

3

12.

Prodajni nalog?

Ugovorom o prodajnom nalogu obavezuje se nalogoprimac da e odreenu pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, prodati u odreenom roku za odreenu cijenu ili da e je u istom roku vratiti nalogodavcu. Ako nalogoprimac do ugovorenog oka ne proda stvar i ne preda nalogodavcu cijenu niti mu je vrati u tom roku, smatra se da je stvar kupio za sebe. Prodajni nalog se ne moe opozvati. Da bi nastao prodajni nalog ugovarai se moraju sporazumjeti o cijeni i vremenu u kojem stvari mora biti prodana i cijena predana nalogodavcu, odnosno u kojem vremenu nalogoprimac mora vratiti stvar nalogodavcu za sluaj da ne uspije prodati stvar. Nalogoprimac ne postaje vlasnikom predate mu stvari, s obzirom da mu je ista predana kako bi je dalje prodao. Dok nalogoprimac ne proda stvar i ne preda nalogodavcu cijenu, odnosno dok mu je ne vrati nalogodavac je vlasnik te stvari, a nalogoprimac samo detentor, te u skladu s tim, za sluajnu propast ili oteenje stvari rizik snosi nalogodavac. 13. Odravanje stvari kao obaveza zakupodavca?

Predmet mora tokom cijelog trajanja zakupa imati sva ona svojstva koja su ugovarai imali u vidu u momentu zakljuenja ugovora. Zakupodavac je obavezan starati se o upotrebljivosti predmeta zakupa cijelo vrijeme trajanja zakupnog odnosa. Da bi stvar zakupa bila u ispravnom stanju potrebno je s vremena na vrijeme izvriti odreene popravke ili snositi druge trokove na zakupljenoj stvari. Zakupodavac je obavezan izvriti popravku stvari u svim onim situacijama kad je do oteenja dolo bez zakupeve krivice. To znai da je zakupodavac obavezan izvriti popravku i kada je oteenje nastalo usljed redovne upotrebe stvari, ali je zbog svojstava stvari dolo do kvara ili troenja nekog dijela stvari. Ako se radi o hitnim popravcima, a zakupodavac ne eli ili nije u mogunosti brzo popraviti stvar, zakupac je ovlaten izvriti popravak te stvari. Zakupac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, a u svakom sluaju ima pravo odvojiti i uzeti predmete koje je ugradio u stvari ako je to mogue bez povrede integriteta stvari.

4

14.

Vrijeme trajanja zajma?

Vrijeme vraanja stvari najee se odreuje ugovorom i tada se radi o zajmu zakljuenom na odreeno vrijeme. Ako vrijeme vraanja nije (ugovorom) odreeno niti se ono moe odrediti iz okolnosti zajma, tada govorimo o zajmu zakljuenom na neodreeno vrijeme. Naime, u sluaju kad ugovarai nisu odredili vrijeme vraanja zajma, radi se o valjanom ugovoru i zbog tog nedostatka nee se smatrati da ugovoru nedostaje jedan bitan element, koji bi vodio nitavosti pravnog posla. U takvim situacijama zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog roka, koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od dana kada je zajmodavac traio vraanje zajma. 15. Odnos ugovora o ortakluku prema ugovoru o zakupu?

Kod ugovora o zakupu zakupodavac predaje stvar zakupcu bez posebnog prava odluivanja u pogledu poslovanja zakupca. Zakupodavca se u pravilu ne tie da li e zakupac ostvariti dobit ili ne; on je zainteresiran da od zakupca primi zakupninu koja se u pravilu sastoji u novcu. Kod ugovora o ortakluku ortak je zainteresiran za poslovanje ortakluka te da se ostvari postavljeni cilj ugovora. U sluaju neuspjeha ostvarenja ugovorenog cilja ortak je duan snositi negativne posljedice neostvarenja cilja. Kod ugovora o ortakluku ortak ima pravo i obavezu upravljanja i nadzor nad poslom. GRUPA 2 1. Znaaj podjela obligacija na individualne i generine?

Podjela obligacija na individualne i generike od posebnog je znaaja kod propasti stvari (prije njene predaje povjeriocu). Pravilo je da obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti za koje dunik ne odgovara. Meutim, kad je predmet obaveze generika stvar, dunikova obaveza ne prestaje ak ni onda kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne i to usljed onih okolnosti za koje dunik ne odgovara. Ovo pravilo vailo je i prije donoenja ZOO. Kad su stvari odreene po rodu, obaveza ne prestaje ak ni kad sve dunik ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on nije odgovoran.

5

2. a) b)

Objasnite pojmove neposrednog zastupanja posrednog zastupanja

Kod neposrednog zastupanja zastupnik oituje svoju volju, ali u ime i za raun zastupanog. Takvo zastupanje se naziva i pravo ili neposredno (direktno) zastupanje. Uinak pravnog posla odnosi se neposredno na pravnu sferu zastupanog (gospodara posla), a bez ikakvog je utjecaja na prava i obaveze zastupnika. Smatra se da je pravni posao sklopio sam zastupani, jer on iz toga posla stjee prava i obaveze. Neposredno zastupanje je pravilo u pravnom prometu. Posredno zastupanje je takvo zastupanje kad zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za raun zastupanog. Takvo zastupanje naziva se i indirektno zastupanje. U ovom sluaju zastupnik sa drugim licem zakljuuje posao u svoje ime i prava i obaveze iz tog posla padaju na njega i to drugo lice. Izmeu zastupanog (gospodara posla) i drugog lica ne nastaje nikakav pravni odnos. Drugi uope ne mora znati za zastupanog, niti pak da je pravni posao sklopljen za njegov raun. est primjer posrednog zastupanja je ugovor o komisionu. 3. Razlike izmeu kapare i kaucije?

Kaucija se razlikuje od kapare po tome to kod neizvrenja ugovornih obaveza kaucija propada, bez obzira na razlog neizvrenja, dok kapara propada samo u onom sluaju ako je dunik odgovoran za neispunjenje. Kod kapare povjerilac (nevini ugovara) ima mogunost izbora, a kod kaucije nema. Kaucija obezbjeuje samo primaoca kaucije, a kapara obje ugovorne strane. Na kraju, visina kapare se moe pod odreenim uslovima smanjiti, a kaucija ne moe. 4. Od koga tree lice (oteeni) kojem je tetu nanio radnik na radu moe zahtijevati naknadu tete? Kad jedno lice treem licu nanese tetu, tada za tetu odgovara poslodavac kod kojeg zaposleni radi u trenutku prouzrokovanja tete. tetna radnja kojom je radnik prouzrokovao tetu treem licu mora biti uinjena na radu ili u vezi s radom. Tree lice (oteeni) moe naknadu tete zahtijevati i od samog tetnika (radnika) ukoliko je on tetu prouzrokovao namjerno. Kad poslodavac isplati tetu treem licu, tad on ima pravo regresa prema radniku, i to ako je taj radnik tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepanje. Poslodavevo pravo regresa prema radniku zastarijeva u roku od est mjeseci od dana isplaene naknade.

6

5.

U kojim sluajevima shodno ZOO mogue dosuditi naknadu neimovinske

tete? Naknada se dosuuje: za pretrpljene fizike bolove(operacije, infuzije, razne vrste fiksacija, previjanje rana i dr.), za pretrpljene duevne bolove i za pretrpljeni strah. Visina te naknade zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova, to se utvruje vjetaenjem. 6. Pretpostavke sticanja s obzirom na osnov koji se nije ostvario?

da je jedna strana izvrila odreenu inidbu u korist druge strane, oekujui protuinidbu. oekivana protuinidba izostala. 7. Snienje naknadne tete?

teta je nastala kao rezultat ponaanja i tetnika i oteenog, tako da i tetnik i oteeni trebaju snositi naknadu srazmjerno smanjiti naknadu oteenom, koji je doprinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae bila. Kad ne moe tano utvrditi koliki dio tete potie od tetnika a koliki od oteenog, sud e dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja. Sud je ovlaten da oteeniku dosudi manju naknadu vodei rauna o materijalnom stanju tetnika i oteenog. Mogunost smanjenja naknade, po tom osnovu, postoji samo onda ako teta nije prouzrokovana ni namjerno ni krajnjom nepanjom. Isto tako, sud moe odrediti manju naknadu oteenom kad je tetnik prouzrokovao tetu radei neto u korist oteenog, i pri tom pokazao briljivost koju pokazuje u sopstvenim poslovima. 8. Bitni sastojci vrijednosnih papira?

Vrijednosni papir mora sadravati sljedee bitne sastojke: vrijednosni papir mora sadravati oznaku vrste toga papira na vrijednosnom papiru mora biti jasno navedeno ime izdavaoca papira vrijednosni papir mora sadravati i oznaku korisnika na vrijednosnom papiru mora biti naznaena tana obaveza izdavaoca, koja proizlazi iz vrijednosnog papira vrijednosni papir mora sadravati mjesto i datum izdavanja vrijednosni papir mora sadravati potpis izdavaoca, odnosno faksimil potpisa izdavaoca vrijednosnih papira koji se izdaju u seriji

7

9.

Koja potraivanja zastarijevaju nakon 3 godine?

Nakon 3 godine zastarijevaju: potraivanja povremenih davanja, koja dospijevaju godinje ili u kraim odreenim razmacima vremena meusobna potraivanja pravnih lica nastalih na osnovu ugovora o prometu robe i usluga kao i potraivanja naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se zakupnina plaa povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu potraivanje naknade za uinjenu tetu i to od momenta kad je oteeni doznao za tetu i za lice koje je tu tetu uinilo potraivanja osiguravaa iz ugovora o osiguranju. Rok od tri godine poinje tei prvog dana poslije dana kada je osigurava isplatio tetu oteenom. 10. Pojam novacije?

Prenova ili novacija jedan je od naina prestanka obligacije, i to sporazumom izmeu povjerioca i dunika. Kad se povjerilac i dunik dogovore da ve postojeu obavezu zamijene novom, govori se o prenovu. Prenovom na mjesto ranije obaveze dolazi nova. Prenov znai izmjenu povjerioevog potraivanja, odnosno povjerilac gubi staro i dobiva novo potraivanje a istovremeno i dunik se oslobaa stare i preuzima novu obavezu. Kakva prava ima kupac u sluaju postojanja materijalnih nedostataka na prodatoj stvari?11.

Ako je kupac blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima na prodatoj stvari moe: zahtijevati od prodavca ispunjenje ugovora zahtijevati od prodavca snienje cijene izjaviti da raskida ugovor u svakom od ovih sluajeva ima pravo i na naknadu tete 12. Ugovor o poklonu za sluaj smrti?

To je takav ugovor o poklonu koji je zakljuen pod odlonim uslovom, jer se predaja predmeta poklona odlae do trenutka smrti poklonodavca. Ovaj ugovor ne moe biti zakljuen kao realan ugovor, nego se za njegovu valjanost trai forma javne isprave.8

13.

Predmet zajma?

Predmet ugovora o zajmu je najee novac, a pored novca moe biti i odreena koliina drugih zamjenjivih stvari. Predmet zajma su zamjenjive stvari koje su u prometu odreene po vrsti, rodu, broju, mjeri, a nazivaju se i generikim stvarima. Zajmodavac ne mora biti vlasnik stvari koja je predmet zajma u momentu zakljuenja ugovora, ali mora stei vlasnitvo nad predmetom zajma do momenta izvrenja, odnosno predaje stvari zajmoprimcu. Naime, zajam je konsenzualan ugovor, a kod takvih ugovora razlikujemo vrijeme zakljuenja od vremena izvrenja ugovora. Ako zajmodavac ne bi stekao vlasnitvo nad predmetom zajma do vremena kad je obavezan taj predmet predati zajmoprimcu, tada on ne bi mogao izvriti svoju ugovornu obavezu i drugoj bi strani (zajmoprimcu) bio obavezan nadoknaditi tetu koju on trpi zbog neispunjenja ugovora. Ista je situacija i ako bi se zajmodavac obavezao na predaju budue stvari. 14. Odnos ugovora o djelu sa ugovorom o radu?

Ugovor o djelu razlikujemo od ugovora o radu. Kod ugovora o radu poslodavac rukovodi radnikovim radom, odnosno radnik se nalazi u odnosu zavisnosti prema poslodavcu, dok je kod ugovora o djelu izvoa nezavisan od naruioca. Kod ugovora o radu naknada se, u pravilu, odreuju u pravilnim vremenskim razmacima, dok se kod ugovora o djelu naknada, u pravilu, odreuje za cijelo djelo. Kod ugovora o radu rizik neizvrenja posla snosi poslodavac, a kod ugovora o djelu izvoa. 15. uvanje stvari kao obaveza ostavoprimca?

Kada se radi o uvanju predmeta ostave potrebno je razlikovati da li je ostava uz naknadu ili bez naknade. Ako je ostava bez naknade ostavoprimac je duan povjerenu mu stvar uvati kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu duan je uvati stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. uvanje stvari podrazumijeva da je ostavoprimac duan poduzimati potrebne mjere kako bi odrao stvar u onakvom stanju u kakvom ju je i primio. Ostavoprimac je duan stvar uvati lino, ali se prilikom uvanja stvari moe posluiti uslugama svojih pomonika. Ako stvar bude unitena ili oteena krivicom pomonika, ostavoprimac je odgovoran za naknadu tete prema opim pravilima o njenoj naknadi. To znai da je ostavoprimac duan naknaditi tetu ostavodavcu, a ako je pomonik stvar unitio ili otetio namjerno ili krajnjom nepanjom, tada ostavoprimac od njega ima pravo regresa u roku od 6 mjeseci od dana isplaene naknade.9

Ako su nain i mjesto uvanja ugovoreni, ostavoprimac ih moe promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. Ostavoprimac nee odgovarati za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je postupao u skladu s ugovorom. U takvim sluajevima rizik sluajne propasti stvari snosi vlasnik. Ostavoprimac nema pravo upotrebljavati predmet ugovora. GRUPA 3 1. Povjerilac je odgovoran za naknadu nemogunosti ispunjenja jedne od alternativnih obligacija, a pravo izbora pripada duniku. Kakvo pravo ima dunik?

2.

Posljedice zakljuenja ugovora od neovlatenog lica za zastupnika?

Ne odobri li zastupani ugovor koji je zakljuilo neovlateno lice, takav ugovor nije djelotvoran prema zastupanom. Druga strana je obmanjena od strane zastupnika. U skladu s tim postavlja se pitanje moe li sad ta druga strana umjesto zastupanog dobiti za ugovornu stranu onoga koji se lano predstavlja. Prema naem pravu, druga strana ima pravo zahtijevati naknadu tete od lanog zastupnika, ali ne moe od njega traiti ispunjenje obaveza iz zakljuenog ugovora. Meutim, sve dok zastupani ne odobri ili ne odbije dati odobrenje, posao se nalazi u stanju lebdenja. Zastupnik bez ovlatenja nee odgovarati drugoj strani ni u onim sluajevima kad je ta druga strana znala za nepostojanje valjanog ovlatenja, ali je usprkos tome zakljuila ugovor. Prema naem pravu, druga strana moe od zastupnika zahtijevati samo naknadu tete, ali ne moe traiti ispunjenje ugovorne obaveze. 3. Kakva prava ima oteena strana kod prekomjernog oteenja i u kojem ih roku moe realizirati? Oteena strana ima pravo traiti da se ugovor poniti zbog prekomjernog oteenja. Taj zahtjev oteena strana moe ostvariti podizanjem tube ili isticanjem prigovora na zahtjev za ispunjenje obaveze. Zahtjev za ponitenje ugovora mora se podnijeti u roku od godinu dana, raunajui od dana zakljuenja ugovora, a ne od dana saznanja za prekomjerno oteenje. Ovaj rok je prekluzivan. Oteena strana moe traiti samo ponitenje, a ne i izmjenu ugovora. Druga strana, a ne oteena, ima mogunost izbora, i to tako to e pristati na ponitenje ugovora ili e dopuniti svoju inidbu do stvarne

10

vrijednosti i tako odrati ugovor na snazi. Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravni uinak. 4. Razlika izmeu odsutnice i ugovorne kazne?

Odustanicom ovlatena strana plaa odreeni iznos novca i nije obavezna drugoj strani naknaditi tetu. Kod ugovorne kazne povjerilac moe traiti i naknadu tete i ugovornu kaznu, ako je ugovorna kazna manja od prouzrokovane tete. Odustanica se u pravilu ne moe smanjiti, dok ugovorna kazna moe. Plaanjem odustanice raskida se ugovor, dok se ugovorna kazna moe kumulirati s ispunjenjem ugovora. 5. Pravna dejstva raskida ugovora?

Raskidanjem ugovora taj ugovor prestaje postojati, i obje ugovorne strane su osloboene svojih obaveza. Raskid ugovora, u pravilu, ima retroaktivno dejstvo (ex tunc). To znai da se treba izvriti restitucija primljenog ukoliko je neto dato. Restitucija se vri u naturi, a ako je naturalna restitucija nemogua, onda se daje novana protuvrijednost. Od pravila da raskid ugovara djeluje ex tunce postoji izuzetak kod trajnih ugovora, gdje je ispunjenje ugovora ve zapoeto. Tipian primjer trajnog ugovora je ugovor o zakupu. Pored prava na raskid ugovora, povjerilac ima pravo od dunika zahtijevati i naknadu tete ukoliko ju je on pretrpio. Raskid ugovora djeluje samo izmeu ugovornih strana i savjesna trea lica ne mogu trpjeti tetne posljedice raskida. 6. Objasnite hipotetiki uzrok kod prouzrokovanja tete?

Hipotetiki uzroci postoje onda kad je jednom radnjom teta ve uinjena, ali je neposredno nakon toga drugi tetni dogaaj djelovao na istu stvar kao i prethodni. 7. Pod kojim uslovima poslodavac ima pravo regresa od radnika?

8. Koja prava ima poslovoa bez naloga kod poslovodstva protivno zabrani gospodara prava? Ovo poslovodstvo postoji onda kad se jedno lice (poslovoa) prihvati tueg posla protivno zabrani gospodara posla. Takvo poslovodstvo je nedozvoljeno i stoga lice koje obavlja taj posao nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga. To znai da to lice nema pravo na naknadu trokova. On je odgovoran gospodaru posla za svu nastalu tetu11

koja je proizala iz mijeanja u tue poslove, ak i onda kad je do tete dolo bez njegove krivice. Kod ovog poslovodstva poslovoi pripada samo pravo da odnese stvari kojima je poveao imovinu gospodara posla, ali samo pod uslovom da se tim uzimanjem ne pogorava stanje stvari gospodara posla. Poslovoa mora znati za postojanje zabrane, mada samo zabrana ne mora uvijek biti izriito kazna. Dovoljno je da se postojanje zabrane pretpostavlja ili da proizlazi iz prirode same stvari. Zabrana obavljanja posla ne smije se protiviti zakonu ili moralu. 9. Vrijeme ispunjenja obaveze?

Kad i gdje e dunik biti obavezan ispuniti svoju obavezu zavisi od sporazuma izmeu povjerioca i dunika. Tek ako ne postoji sporazum, promjenjuju se zakonske odredbe. Ako rok nije odreen ugovorom, a iz svrhe posla, prirode obaveze ili ostalih okolnosti ne proizilazi da treba izvjestan rok za ispunjenje obaveze, povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze odmah. S druge strane, dunik moe od povjerioca odmah zahtijevati da primi ispunjenje. Kad je rok ustanovljen u iskljuivom interesu dunika, on moe svoju obavezu ispuniti i prije ugovorenog roka, ali o tome mora pravovremeno obavijestiti povjerioca. S druge strane, povjerilac moe traiti ispunjenje obaveze prije roka u slijedeim sluajevima: kad mu dunik nije dao obeano obezbjeenje; kad na povjerioev zahtjev dunik nije dopunio smanjeno obezbjeenje bez povjerioeve krivice; ako je rok ugovoren iskljuivo u korist povjerioca. Ako se plaanje vri posredstvom banke, smatra se da je dug namiren kad banci stigne novana doznaka ili vremenski nalog u korist povjerioca. Ako se plaanje vri potom, dug je izmiren kad se novac uplati u potu. GRUPA 41.

Znaaj podjele obligacija na pozitivne i negativne?

Podjela obligacija na pozitivne i negativne je znaajna i za poetak toka zastarjevanja. Kod pozitivnih obligacija zastarijevanje poinje, u pravilu, tei prvog narednog dana od dana kad je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Kod negativnih obligacija zastarijevanje poinje tei prvog narednog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno svojoj obavezi.

12

2. Objasnite pojmove a) objektivne nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze b) subjektivne nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze Objektivna nemogunost postoji onda kad ugovornu obavezu ne moe ispuniti niti dunik niti bilo koje drugo lice. Subjektivna nemogunost je takva nemogunost koju ne moe ispuniti dunik, ali bi neko drugi mogao. Ako bi ipak ova subjektivna nemogunost imala privremeni karakter, tada bi dunik bio obavezan ispuniti dunu radnju. 3. ta se podrazumijeva pod imenovanim, a ta pod neimenovanim ugovorima? Imenovani ugovori su takvi ugovori koji su zbog svoje vanosti i este upotrebe dobili svoj naziv i kao takvi regulisani zakonom, npr. ugovor o prodaji. Za imenovane je ugovore karakteristino to da su njihovi bitni elementi propisani zakonom i bez ispunjenja tih bitnih elemenata oni ne mogu ni nastati. Neimenovani ugovori su takvi ugovori koji u zakonu nisu oznaeni posebnim nazivom, niti su u zakonu posebno regulisani. Ovi ugovori ipak svojom sadrinom moraju odgovarati opim propisima o obligacionim ugovorima. 4. Razlozi pobojnosti prema ZOO? Kao razlozi pobojnosti u Zakonu su navedeni: ograniena poslovna sposobnost ugovaraa mane volje i to: zabluda, prijetnja i prevara prekomjerno oteenje pravne radnje dunika preduzete na tetu povjerioca 5. Pojam odsutnice? Odsutnica je pravo jedne ili obje ugovorne strane da plaanjem odreenog iznosa novca odustanu od ugovora. Predmet odustanice je najee odreeni iznos novca, a moe biti i neka druga generika ili individualno odreena stvar.

13

6. Osloboenje od objektivne odgovornosti? Kod objektivne odgovornosti sama uzronost pretpostavlja, odnosno pretpostavlja se da je teta nastala od opasne stvari. Ova pretpostavka nije apsolutna i odgovornom licu se dozvoljava da se oslobodi odgovornosti za nastalu tetu. On e se osloboditi odgovornosti ako dokae: da je teta nastala od uzroka koji se nalazi izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjei ili otkloniti; da je teta nastala iskljuivom radnjom oteenog lica; ili da je teta nastala iskljuivo radnjom treeg lica. 7. Navedite pretpostavke dunike docnje? neispunjenje obaveze dospjelost obaveze opomena

8. Pojam prebijanja potraivanja? Prebijanje (kompenzacija) jedna je od naina prestanka obligacija, i o tako to se izvri meusobno obraunavanje potraivanja jedne strane (povjerioca) s uzajamnim protupotraivanjem druge strane (dunika). Prebijanje se vri jednostranom izjavom volje bilo koje strane. Druga strana ne moe sprijeiti prebijanje ako postoje zakonske pretpostavke za to. 9. Prekid zastarijevanja?

Prekid zastarijevanja postoji kad usljed odreenih injenica ili okolnosti zastarijevanja ne moe poeti, a ve zapoeto zastarijevanje prestaje tei. Prestankom okolnosti koje dovode do prekida zastarijevanja poinje tei iznova. Prekid zastarijevanja moe nastupiti preduzimanjem odreenih radnji od strane povjerioca ili dunika. Prekid nastupa kad dunik prizna dug. Za priznanje se ne zahtijeva nikakva forma, a ono moe biti dato i konkludentnim radnjama. Povjerilac moe prekinuti zastarijevanje podizanjem tube i svakom drugom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom. Da bi prekinuo zastarjelost, povjerilac mora preduzeti strogo formalne procesne radnje, i to u parninom, izvrnom ili upravnom postupku. Ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo, smatra se da prekid zastarijevanja nije ni nastupio.14

10.

Pravne posljedice dunike docnje?

Dunik koji se nalazi u docnji ne oslobaa se svoje obaveze. Povjerilac ima pravo i na naknadu cjelokupne tete koju je on pretrpio zbog dunikovog zakanjenja. Dunik odgovara i za djeliminu ili potpunu nemogunost ispunjenja obaveze i ako tu nemogunost nije skrivio, ali je ona nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara. Kad dunik zakasni sa isplatom novanog duga, tada je on obavezan povjeriocu platiti i zatezne kamate, i to bez obzira je li povjerilac pretrpio tetu zbog dunikove docnje. Ako su ugovarai dogovorili i ugovornu kaznu za sluaj zakanjenja ispunjenja dunikove obaveze, tada dunik pored ispunjenja obaveze duguje i isplatu ugovorne kazne. Dunik se moe osloboditi odgovornosti za nastalu tetu ako dokae da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi prodavac odgovarao za materijalne nedostatke stvari?11.

Moraju se kumulativno ispuniti slijedei uslovi: da postoji materijalni nedostatak da je taj nedostatak skriven da je on postojao u momentu prelaza rizika da je kupac blagovremeno o njemu obavijestio prodavca i da ugovorom nije iskljuena odgovornost prodavca nedostatke stvari. 12. Pojam ugovora o prodaji sa obronim otplatama cijene?

za materijalne

Ugovorom o prodaji s obronim otplatama cijene obavezuje se prodavac kupcu predati pokretnu stvar i to prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obavezuje u odreenim vremenskim razmacima isplatiti ugovorenu cijenu. Za punovanost ugovora trai se pismena forma. Bitni elementi ovog ugovora, pored stvari i cijene, su: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u asu zakljuenja ugovora; iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi. Ugovor mora sadravati i odredbu da kupac moe odustati od ugovora ako to pismeno saopti prodavcu u roku od 3 dana od potpisivanja isprave. Kupac se ovog prava ne moe unaprijed odrei.

15

13. Opoziv ugovora o poklonu zbog nezahvalnosti poklonoprimca i zbog osiromaenja? a) Opoziv poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimca Ako poklonoprimac ispolji nezahvalnost, daje se pravo poklonodavcu da opozove poklon. Smatra se da je odluku kada postoji gruba nezahvalnost, kao razlog opoziva poklon , potrebno prepustiti sudu na ocjenu u svakom konkretnom sluaju. Ako predmet poklona nije predat, poklonodavac moe opozvati poklon jednostranom izjavom volje upuenom poklonoprimcu. b) Opoziv poklona zbog osiromaenja poklonodavca Poklon se moe opozvati i u onim sluajevima kad je poklonodavac, poslije uinjenog poklona, toliko osiromaio da nema nunih sredstva za sopstveno izdravanje ili nema sredstva da izdrava lica koja je po zakonu duan izdravati. Kod naknadnog osiromaenja poklonodavca radi se o objektivnim okolnostima koje se, za razliku od grube nezahvalnosti, ne mogu staviti poklonoprimcu na teret. Zbog toga je potrebno da se ispune i dodatni uslovi da bi se ugovor o poklonu mogao uspjeno opozvati: - potrebno je da i sam poklonoprimac nije doao u takvu situaciju da nema dovoljno sredstava za svoje izdravanje, odnosno za izdravanje lica koja je po zakonu duan izdravati - da ne postoje druga lica koja imaju obavezu izdravanja poklonodavca - potrebno je da se predmet poklona jo uvijek nalazi u imovini poklonoprimca. Ukoliko su ispunjene sve prethodno navedene pretpostavke, u tom sluaju poklonoprimac ima pravo izbora facultas alternativa. Poklonoprimac se moe osloboditi obaveze vraanja poklona ukoliko se obavee poklonodavcu da e mu dati sredstva potrebna za njegovo izdravanje ili izdravanje lica koja je on po zakonu duan izdravati.14.

Po osnovu ega se ugovor o zajmu razlikuje od ugovora o zakupu?

Ugovor o zajmu se razlikuje od ugovora o zakupu po tome to on za zajmoprimca predstavlja osnov sticanja prava vlasnitva nad predmetom zajma, dok na predmetu zakupa zakupoprimac ima samo pravo upotrebe i iskoritavanja stvari, a ne pravo vlasnitva. Predmet zajma je uvijek zamjenjiva stvar, a predmet zakupa, najee, nezamjenjiva stvar. Ugovor o zajmu moe biti i teretan i dobroin, dok je zakup uvijek teretan ugovor.

16

15.

Bitni elementi ugovora o doivotnom izdravanju?

Ugovor o doivotnom izdravanju je: formalan ugovor. Forma ad solemnitatem sastavljena u pismenom obliku i ovjerena od suda, ako se prijenos imovina odgaa do iza smrti primaoca izdravanja. Forma koja se u konkretnom sluaju trai za prijenos stvari tog ugovora kod kojeg se prijenos imovine vri odmah po zakljuenju ugovora. dvostrano obavezan teretan (davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi ima elemenata aleatornosti ugovor u korist treih lica GRUPA 51.

Kod posluge obaveze ugovornih strana i obaveze poslugodavca?

Obaveze poslugodavca: predaja stvari odgovornost za tetu naknada trokova Obaveze poslugoprimca: uvanje i upotreba stvari trokovi redovnog odravanja stvari vraanje stvari2.

Kod ostave uvanje stvari i kakva je panja tu potrebna?

Kada se radi o uvanju predmeta ostave potrebno je razlikovati da li je ostava uz naknadu ili bez naknade. Ako je ostava bez naknade ostavoprimac je duan povjerenu mu stvar uvati kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu duan je uvati stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domain. uvanje stvari podrazumijeva da je ostavoprimac duan poduzimati potrebne mjere kako bi odrao stvar u onakvom stanju u kakvom ju je i primio. Ostavoprimac je duan stvar17

uvati lino, ali se prilikom uvanja stvari moe posluiti uslugama svojih pomonika. Ako stvar bude unitena ili oteena krivicom pomonika, ostavoprimac je odgovoran za naknadu tete prema opim pravilima o njenoj naknadi. To znai da je ostavoprimac duan naknaditi tetu ostavodavcu, a ako je pomonik stvar unitio ili otetio namjerno ili krajnjom nepanjom, tada ostavoprimac od njega ima pravo regresa u roku od 6 mjeseci od dana isplaene naknade. Ako su nain i mjesto uvanja ugovoreni, ostavoprimac ih moe promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari. Ostavoprimac nee odgovarati za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih bi dolo i da je postupao u skladu s ugovorom. U takvim sluajevima rizik sluajne propasti stvari snosi vlasnik. Ostavoprimac nema pravo upotrebljavati predmet ugovora. 3. Kod doivotnog izdravanja njegove karakteristike, ta znai forma i njegov prestanak? Ugovor o doivotnom izdravanju je: formalan ugovor. Forma ad solemnitatem sastavljena u pismenom obliku i ovjerena od suda, ako se prijenos imovina odgaa do iza smrti primaoca izdravanja. Forma koja se u konkretnom sluaju trai za prijenos stvari tog ugovora kod kojeg se prijenos imovine vri odmah po zakljuenju ugovora. dvostrano obavezan teretan (davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi ima elemenata aleatornosti ugovor u korist treih lica Ovaj ugovor prestaje: sporazumnim raskidom ugovora raskid ugovora zbog nepodnoljivosti zajednikog ivota raskid ugovora zbog neizvrenja obaveza raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti smrt primaoca izdravanja smrt davaoca izdravanja 4. Obaveze i prava ortaka, prestanak ortakluka?

Obaveze i prava ortaka: a)Obaveza unosa ortakog udjela Svaki ortak obavezan je unijeti u ortakluk svoj doprinos, odnosno svoj ortaki udio. Doprinosi ortaka mogu biti identini ali i razliiti. Ortak moe u ortakluku unijeti

18

cjelokupnu svoju sadanju i buduu imovinu, ali se takva obaveza mora dati u pismenom obliku s popisom i opisom dijelova koji ulaze u imovinu. b)Obaveza lojalnosti Obaveza lojalnosti ortaka prema ortakluku se ogleda prvenstveno u tome to su ortaci duni slijediti interese ortakluka. Obaveza na lojalnost znai i da ortak ne smije zloupotrijebiti svoje pravo glasa, a ako bi ortak ipak zloupotrijebio to pravo njegov glas se ne bi uzimao u obzir. c)Odgovornost za tetu Ortak odgovara za svaku tetu koju je on priinio svojom krivicom. To znai da ortak odgovara po principu pretpostavljene krivice, a moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta nastala bez njegove krivice. Pravilo je da ortak ne moe prebiti tetu sa nekom koristi koju je on dprinio ortakluku iz nekog drugog posla. d)Obaveza snoenja gubitka i prava na dobit Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortakih udjela, odnosno glavnice. Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice nakon odbitka trokova i zajednikih dugova. Ako udjeli ortaka u dobiti ili gubitku nisu odreeni svaki ortak ima jednak udio u dobiti i gubitku. Ortakluk prestaje: izvrenjem posla ili nemogunou ostvarenja cilja istekom vremena odlukom ortaka smru ortaka otvaranjem steaja otkazom 5. Karakteristike i vrste faktoringa?

Predmet factoringa je otkup i ostvarivanje potraivanja jednog preduzea od factora. Prema Konvenciji, ugovor o factoringu zakljuuje se izmeu dviju, ugovornih strana; i to izmeu isporuioca (klijenta) i factora. Isporuilac (klijent) prenosi ili e prenijeti na factora potraivanja nastala iz ugovora o prodaji roba ili vrenju usluga zakljuenih izmeu isporuioca i njegovog kupca (dunika). Osnovne funkcije factoringa mogu se svesti na slijedee: funkciju finansiranja ili likvidnosti funkciju usluge, servisa ili uprave i funkciju osiguranja naplate a)Funkcija finansiranja ili likvidnosti

19

Putem ove funkcije factor pribavlja klijentu momentalnu likvidnost i to tako to on klijentu stavlja na raspolaganje odreenu sumu novca. Prednost klijenta sastoji se u tome to on za svoja jo nedospjela potraivanja dobija odmah gotov novac. Na ovaj nain ostvaruje svoju likvidnost i ne mora ekati na naplatu svoga potraivanja, koja u nekim sluajevima moe trajati i nekoliko mjeseci. Factor plaa odreenu sumu novca, a da u tom momentu od druge strane nije dobio protunaknadu. Ali, klijent factoru ustupa svoja odreena potraivanja, koja e factor u narednom periodu realizirati. b)Funkcija usluge, servisa ili uprave Ova funkcija dolazi do izraaja tako to factor na sebe preuzima voenje klijentovog knjigovodstva. Pod voenjem knjigovodstva podrazumijevaju se razliite i druge radnje factora. c)Funkcija osiguranja naplate (del credere) Funkcija osiguranja nalate ili del credere znai da factor preuzima na sebe rizik naplate prenesene trabine. Dakle, u sluaju dunikove nesposobnosti plaanja trabine factor gubi pravo na regres prema klijentu. U pravilu, kod factoring poslova klijent ustupa sva svoja budua potraivanja factoru. Ustupanje svih buduih klijentovih potraivanja factoru vri se u obliku globalne cesije. Ustupanje se vri po opim pravilima cesije. Dunik (cesus) moe istai prijemniku (cesionaru factoru) sve one prigovore koje je mogao istai ustupiocu (klijentu) do asa kada je saznao za ustupanje. Vrste factoringa: - Pravi i nepravi factoring Osnovna podjela factoringa mogla bi se svesti na podjelu koja bi obuhvatala pravi i nepravi ili kvazi factoring. Ukoliko factor preuzima sve tri znaajne funkcije (finansiranje, usluge i del credere funkciju) ovog pravnog posla, onda se radi o pravom factoringu. Nasuprot tome, kod nepravnog factoringa nema del credere funkcije. Kod ovog factoringa rizik naplativosti nije factoru nego ostaje kod klijenta. - Domai i meunarodni factoring Pod domaim factoringom podrazumijeva se takav factoring posao zakljuen izmeu lica koja dolaze iz iste zemlje. Kod meunarodnog factoringa radi se o takvom poslu koji se obavlja izmeu subjekata koji dolaze iz razliitih zemalja. Pojam meunarodnog factoringa odreen je Meunarodnom konvencijom o factoringu, koja je donesena 28. maja 1988. god. u Otavi (Kanada). Meunarodni factoring najee se javlja kao pravi factoring. S obzorom na broj lica koja se javljaju kod meunarodnog factoringa moemo imati, u pravilu, etiri lica, i to: prodava robe (klijent), njegov factor (najee domaa banka), kupac u inostranstvu (dunik cesus) i korespodenti factor u zemlji kupca (najee inostrana banka). Pravna teorija poznaje i druge vrste factoringa, kao to su: factoring plativ po dospjelosti; otvoreni i zatvoreni (skriveni) pravi factoring; otvoreni i zatvoreni nepravi factoring i dr.20

Meutim, ovi oblici factoringa rjee se sreu u praksi i vie su znaajni za tehniku poslovanja.

6.

Bitne povrede ugovora kod meunarodne prodaje robe?

Kao bitne povrede ugovora, u dosadanjoj sudskoj praksi, ugovorne strane su najee navodile: a) Nesaobraznost robe nije podobna za svrhe za koje se roba uobiajeno koristi nije podobna za naroitu svrhu koja je prodavcu izriito ili preutno stavljena do znanja u vrijeme zakljuenja ugovora, izuzev kad okolnosti ukazuju da se kupac nije oslonio niti je bilo razumno da se osloni na strunost i posuivanje prodavca ne posjeduje kvalitete robe koje je prodavac kupcu predoio u vidu uzroka ili modela nije pakovana ili zatiena na nain uobiajen za takvu robu ili, ako takav nain ne postoji, na nain koji je podoban da sauva i zatiti robu. b) docnja u ispunjenju c) neisplata cijene d) nepreuzimanje robe i sl. GRUPA 6 1. ta znai kada se kae da je obligacija relativan odnos?

Obligacija je odnos izmeu tano odreenih lica. Nije poznato samo koja lica su vezana obligacijom, nego se zna i koje od tih lica ima pravo zahtijevati odreeno ponaanje, a koje je obavezno to ponaanje izvriti. Obligacija je pravni odnos izmeu povjerioca i dunika. Ovaj obligacioni odnos djeluje inter partes, to znai da povjerilac svoje pravo moe ostvariti samo prema duniku, a ne i prema treim licima. Relativnost obligacije nije apsolutan, to znai da i obligacija moe imati apsolutno dejstvo.2.

Objasnite pojmove alternativnih, fakultativnih i kumulativnih obligacija?

21

Alternativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje jedan od dva ili vie predmeta obaveze, ali ta obaveza prestaje kada on ispuni jednu od predvienih obaveza. Ovdje je veoma bitno ko ima pravo izbora izmeu vie odreenih radnji. Pravo izbora najee se regulie sporazumom stranaka i tada to pravo pripada onoj strani koja je sporazumom odreena. Ukoliko same strane nisu nita odredile, pravo izbora pripada duniku. Kada dunik ne izvri izbor obaveze u odreenom roku, tada pravo izbora ne prelazi na povjerioca. Kod alternativnih obligacija izbor moe biti povjeren treem licu. Osnov nastanka alternativne obligacije je najee ugovor. Ove obligacije mogu nastati i jednostranom izjavom volje. Ponekad izvor alternativne obligacije moe biti i zakon. Fakultativne obligacije su takve obligacije kod kojih se duguje jedan odreeni predmet, ali obligacija moe prestati i kada povjerilac primi, odnosno kada mu dunik preda drugi odreeni predmet. I kod ovih obligacija postoji mogunost izbora predmeta izvrenja, ali su pravne posljedice drugaije nego kod alternativne obligacije. To prije svega zavisi od toga ko ima ovlatenje traiti predaju drugog predmeta umjesto onog dugovanog predmeta. Ovlatenje moe biti na strani dunika ili povjerioca. Kumulativne obligacije su takve obligacije kod kojih dunik duguje dva ili vie predmeta i sve te predmete mora predati povjeriocu da bi se oslobodio svoje obaveze. Kod ovih obligacija ne postoji mogunost izbora, nego predaja svih dugovanih predmeta, bez obzira koliko ih ima, predstavlja jedinstveni sadraj dunikove obaveze. 3. Prestanak punomoi?

Punomo prestaje zavravanjem svih poslova zbog kojih je punomo i dodijeljena. Ako je punomo dana s krajnjim terminom ili pod raskidnim uslovom, ona se gasi nastupanjem tog termina ili nastupanjem uslova. Punomo prestaje jednostranim opozivom od strane vlastodavca ili otkazom od strane punomonika. Isto tako punomo prestaje nastupanjem naknadne nemogunosti ispunjenja posla. Punomo prestaje smru punomonika. Ako umre vlastodavac, punomo takoer prestaje. Punomo prestaje i gubitkom potpune poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomonika. 4. Porodina paulijanska tuba?

Za uspjeh porodine paulijanske tube potrebno je da je protivnik pobijanja dunikovu imovinu stekao teretnim raspolaganjem. Zatim, da je pobijano raspolaganje uinjeno u korist dunikovog branog druga (supruga), ili srodnika po krvi u pravoj liniji, ili u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili po tazbini do istog stepena. Kod porodine tube zakonska oboriva pretpostavka je da su dunik i lanovi njegove ''sumnjive porodice'' znali da dunik raspolaganjem nanosi tetu svojim povjeriocima. Porodina paulijanska22

tuba se mora podnijeti u roku od tri godine od poduzimanja pravne radnje ili od kad je trebalo poduzeti proputenu radnju.

5. Uslovi potrebni da bi pristanak oteenog vodio oslobaanju od odgovornosti za naknadu tete? Da bi pristanak oteenog vodio osloboenju od odgovornosti za naknadu tete, potrebno je da se ispune odreeni uslovi: oteeni mora biti potpuno poslovno sposoban, a izjava volje ne smije biti dana pod pritiskom, u zabludi ili prevari oteeni je dozvolio tetniku poduzimanje odreene radnje i odobrenje se mora odnositi na doputenu, a ne zabranjenu radnju. 6. Odnos ugovorne i vanugovorne odgovornosti za tetu?

Podjela na ugovornu i vanugovornu odgovornost je izvrena prema tome je li povreda nastala u okviru ve postojeeg obligacionog odnosa ili nije. Kod ugovorne odgovornosti teta se oituje u povredi ve postojeeg ugovornog odnosa. Vanugovorna odgovornost postoji u onim sluajevima kad jedno ili vie lica drugom licu protivpravnom radnjom nanese tetu. 7. Nepravo poslovodstvo?

Kod nepravog poslovodstva poslovoa obavlja tui posao u namjeri da za sebe zadri postignutu korist iako zna da je posao tui. U tom sluaju poslovoa bez naloga obavezan je gospodaru posla, na njegov zahtjev, poloiti raun i predati mu sve postignute koristi. Gospodar posla moe zahtijevati i vraanje stvari u prijanje stanje i naknadu tete. 8. Obiljeja punog i blanko indosamenta?

Puni indosament sadri sve elemente indosamenta, i to: izjavu o prijenosu; firmu, odnosno ime lica na kojeg se papir prenosi i potpis prenosioca. Kod blanko indosamenta stavlja se samo potpis indosanta, i to na poleini papira, a ostali elementi se izostavljaju.23

9.

Pojam docnje?

Pod docnjom se podrazumijeva dunikovo zakanjenje u ispunjenju obaveze ili povjerioevo odbijanje da primi ispunjenje obaveze od dunika.

10.

Vrijeme i mjesto izvrenja predaje predmeta posla?

Kad i gdje e dunik biti obavezan ispuniti svoju obavezu zavisi od sporazuma izmeu povjerioca i dunika. Tek ako ne postoji sporazum, promjenjuju se zakonske odredbe. Ako rok nije odreen ugovorom, a iz svrhe posla, prirode obaveze ili ostalih okolnosti ne proizilazi da treba izvjestan rok za ispunjenje obaveze, povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze odmah. S druge strane, dunik moe od povjerioca odmah zahtijevati da primi ispunjenje. Kad je rok ustanovljen u iskljuivom interesu dunika, on moe svoju obavezu ispuniti i prije ugovorenog roka, ali o tome mora pravovremeno obavijestiti povjerioca. S druge strane, povjerilac moe traiti ispunjenje obaveze prije roka u slijedeim sluajevima: kad mu dunik nije dao obeano obezbjeenje; kad na povjerioev zahtjev dunik nije dopunio smanjeno obezbjeenje bez povjerioeve krivice; ako je rok ugovoren iskljuivo u korist povjerioca. Ako se plaanje vri posredstvom banke, smatra se da je dug namiren kad banci stigne novana doznaka ili vremenski nalog u korist povjerioca. Ako se plaanje vri potom, dug je izmiren kad se novac uplati u potu. Kad mjesto ispunjenja nije odreeno ugovorom, a ni zakonom niti se moe odrediti prema svrsi posla, prirodi obaveze ili ostalim okolnostima tada se ispunjenje obaveze vri u mjestu u kojem je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao svoje prebivalite, odnosno boravite. Ukoliko je dunik pravno lice tada se za mjesto ispunjenja obaveze uzima njegovo sjedite. Mjesto ispunjenja novanih obaveza je mjesto u kojem povjerilac ima svoje prebivalite, odnosno boravite, a kod pravnih lica sjedite. 11. Tua stvar kao predmet prodaje?

Predmet prodaje moe biti i tua stvar. Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da preda kupcu odreenu stvar. To znai da se prodavac moe obavezati kupcu da e mu do odreenog vremena nabaviti i predati stvar koju on trenutno nema u vlasnitvu, ali da e je nabaviti do momenta izvrenja ugovora. Ako prodavac ne uspije ispuniti svoju ugovornu obavezu, tj. ako do odreenog vremena ne preda kupcu stvar, bit e duan kupcu naknaditi tetu zbog neispunjenja ugovora.24

12.

Dvije situacije i njihova dejstva kod kupovine na probu?

Kod kupovine na probu razlikuju se dvije situacije i to da li je kupcu stvar predata u posjed ili nije. Ako stvar nije predata kupcu, obaveza je prodavca da kupcu omogui probu stvari. Poslije izvrenja probe kupac je obavezan obavijestiti prodavca ostaje li pri ugovoru ili ne. Ako kupac u roku utvrenim ugovorom ili obiajem, a u nedostatku takvih rokova u primjerenom roku kojeg odredi prodavac, ne obavijesti prodavac o tome da li ostaje pri ugovoru, smatra se da je odustao od ugovora. Ako je stvar po zakljuenju ugovora predana kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, pa je on po proteku tog roka ne vrati prodavcu ili ne izjavi da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. 13. Pravo zakupca kada stvar ima materijalni nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda?

14.

Razlika izmeu faktoringa i forfetinga?

Ugovor o forfetingu moe se uporediti samo sa pravim factoringom. Jer, kod ovih ugovora forfeter i factor preuzimaju del credere rizik naplate potraivanja. U oba sluaja, gubi se pravo na regres prema cedentu ukoliko ustupljeno potraivanje ne bude naplaeno. Ugovorom o factoringu ustupaju se, u pravilu, sva budua nedospjela potraivanja, a ugovorom o forfetingu mogu se ustupiti i pojedina potraivanja. Na kraju, factoring se najee koristi u unutranjem, a forfeting u meunarodnom poslovnom prometu. GRUPA 7 1. ta znai kada se kae da je obligacija imovinsko pravni odnos?

Obligacija predstavlja angairanje imovine subjekata, tj. obligacija slui ostvarenju imovinskog interesa povjerioca ili dunika. Obligaciju prati sankcija. Ovlateno lice moe zahtijevati putem suda prinudno ostvarenje svoga prava. Imovinski karakter obligacije ne mora biti vidljiv, jer se obaveza moe sastojati i u proputanju. 2. Znaaj podjele obligacija na individualne i generike?25

Podjela obligacija na individualne i generike od posebnog je znaaja kod propasti stvari (prije njene predaje povjeriocu). Pravilo je da obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti za koje dunik ne odgovara. Meutim, kad je predmet obaveze generika stvar, dunikova obaveza ne prestaje ak ni onda kad sve to dunik ima od takvih stvari propadne i to usljed onih okolnosti za koje dunik ne odgovara. Ovo pravilo vailo je i prije donoenja ZOO. 3. Supsidijarnost jemstva?

Naime, povjeriocu, pored njegovog prvobitnog dunika, za obavezu sada odgovara i tree lice. Tree lice se naziva jemac, a prvobitni dunik se oznaava i kao glavni dunik. Ali jemac i glavni dunik nisu dunici istog ranga. Glavni dunik odgovara na prvom mjestu, pa tek onda jemac supsidijarno. Kad obaveza dospije, povjerilac je duan, za namirenje iste, prvo se obratiti glavnom duniku, pa je tek onda, ako se ne uspije namiriti od glavnog dunika, ovlaten je ispunjenje obaveze zahtijevati od jemca. Ova karakteristika jemstva naziva se supsidijarnost. 4. Pretpostavke primjene izreke klauzule rebus sic stantibus?

Ovom klauzulom je bilo odreeno da se obaveze preuzete ugovorom moraju izvravati onako kako je ugovoreno, i to tako dugo dok postoje uslovi koji su bili u vrijeme zakljuenja ugovora. Da bi se govorilo o promijenjenim okolnostima, potrebno je da su te okolnosti nastupile nakon zakljuenja ugovora, da su te okolnosti takve da oteavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane ili se zbog tih okolnosti ne moe ostvariti svrha ugovora. 5. Kulpozna paulijanska tuba?

Prije svega je potrebno da se, kao kod dolozne tube, radi o teretnom raspolaganju dunika na tetu povjerioca. Zatim, da u vrijeme raspolaganja dunik nije znao da pravnom radnjom nanosi tetu svojim povjeriocima, ali je mogao znati da je upotrijebio panju dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika. Na strani protivnika pobijanja potrebno je da je njemu moglo biti poznato da dunik svojim raspolaganjima nanosi tetu povjeriocima. Rok za podizanje kulpozne tube iznosi, kao i kod dolozne tube, godinu dana od dana kada je poduzeta pobijana radnja, odnosno od dana kada je trebalo poduzeti proputenu radnju. 6. ta spada u ope uslove odgovornosti za tetu?26

U ope uslove odgovornosti za tetu spadaju: - dva razliita subjekta obligacija: povjerilac oteeni i dunik tetnik - da je teta nastala protivpravnom radnjom tetnika - tetna radnja kojom je prouzrokovana teta - teta i uzrona veza izmeu tetne radnje tetnika i nastanak tete na strani oteenog.

7.

Pretpostavke obeanja nagrade?

Da bi jedno obeanje proizvodilo pravne uinke, potrebno je da se (kumulativno) ispune odreene pretpostavke: jedno lice obeava nagradu. Nagrada je najee odreeni novani iznos, ali moe biti i neka stvar ili nagrada u obliku diplome. Lice koje obeava nagradu mora imati poslovnu sposobnost obeanje nagrade mora biti uinjeno javnim oglasom, nema smetnji da se to uradi i usmeno obeanje mora biti upueno neodreenom broju lica obeavalac mora odrediti radnju koja je predmet javnog obeanja nagrade. Ta radnja mora biti mogua i doputena. Obeavalac je duan odrediti rok do kojeg se mora izvriti traena radnja. Odreivanje roka nije uslov nastanka obaveze. 8.a)

Papiri slini vrijednosnim papirima?

Legitimacioni papiri su isprave iz kojih za imaoca proizlazi odreeno pravo od izdavaoca traiti izvrenje naznaene radnje. Legitimacioni papir moe glasiti na ime. Meutim, kod ovih papira ima povjerioca najee nije oznaeno. Vanost ovih papira je najee vremenski ograniena. U legitimacionom papiru, za razliku od vrijednosnih papira, nije inkorporirano pravo. Dranje legitimacionog papira moe posluiti samo kao dokazno sredstvo u sluaju spora. b) Legitimacioni znaci nisu isprave nego samo znaci na kojima je utisnut neki broj ili druga oznaka. Tipian primjer legitimacionog znaka je garde robni broj ili potvrda o predaji prtljaga. 9. Prava kao predmet ugovora o prodaji?

Predmet prodaje mogu biti: stvarna prava, trabena prava, autorska prava, prava industrijskog vlasnitva. Predmet prodaje moe biti i sporno pravo, ali takvo pravo ne27

moe kupiti advokat niti drugi nalogoprimac kojem je povjerena realizacija tog prava. Predmet prodaje ne mogu biti isto lina prava, jer su ona vezana za linost i ne mogu se dalje ustupati, pa ni prodavati treim licima. Predmet prodaje ne mogu biti ni sporedna prava, jer ona dijele sudbinu glavnog prava i samostalno ne mogu da egzistiraju. 10. Od ega zavisi opstanak ugovora o kupovini na probu?

Opstanak ugovora zavisi od volje kupca, te ako vrati stvar nije obavezan navoditi razloge zbog ega odustaje od ugovora. 11. Kad je nitava odredba kojom se ograniava ili iskljuuje zakupodaveva odgovornost za materijalne nedostatke? ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjero (dolozno) propustio obavijestiti zakupca o njima, ili ako je nedostatak takav da onemoguuje upotrebu zakupljene stvari, ili ako je zakupodavac nametnuo odredbu o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti koristei se svojim monopolskim poloajem. 12. Kad izvoa nee odgovarati za zakanjenje u izradi djela prema ZOO?

U ZOO navedeno je samo nekoliko primjera kad izvoa, ipak, nee odgovarati za zakanjenje u izradi djela, i to: - za zakanjenje nastalo zbog toga to mu naruilac nije pravodobno predao materijal - ako je naruilac traio izmjene djela, zbog ega je dolo do produenja vremena koje je potrebno za zavretak djela - ako naruilac izvoau nije isplatio nuan predujam, a to je bilo ugovoreno - iz nekih drugih razloga koji su nastali ponaanjem naruioca. Koja ponaanja naruioca mogu voditi oslobaanju izvoaa od odgovornosti za zakanjenje, faktiko je pitanje i ocjenjuje se u svakom konkretnom sluaju. GRUPA 8 1. Sadrina obligacije? Prava i obaveze subjekata obligacije ine njezin sadraj. Sadraj obligacije mogao bi se izraziti i kao pravo povjerioca da trai od dunika izvrenje radnje i obaveza dunika da tu radnju izvri. Iz te obligacije vidimo koje i kakvo pravo pripada povjeriocu i s druge strane, vidimo ta je dunik obavezan uraditi. Tano se zna koje ponaanje titular prava od titulara obaveze moe zahtijevati.28

2.

Vanost podjele na line i neline obligacije?

Podjela na line i neline obligacije vana je kod promjene subjekata obligacije. Tako obaveze ili prava iz line obligacije nije mogue prenositi na druga lica, dok su neline obligacije prenosive. Smrt dunika ili povjerioca kod linih obligacija znai prestanak obligacija, dok kod nelinih obligacija to nije sluaj. Prava i obaveze kod nelinih obligacija ne prestaju ni u sluaju kad umru i povjerilac i dunik, nego se njihova prava i obaveze prenose na nasljednika. 3. Poslovna sposobnost pravnog lica? Poslovna sposobnost pravnih lica izjednaena je sa poslovnom sposobnou fizikih lica. Razlika je u tome to kod pravnog lica nema stupnjevanja poslovne sposobnosti, dok kod fizikog lica ima. Pravno lice je ovlateno da sklapa ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti, ali ako je ugovor zakljuen izvan okvira pravne sposobnosti, on nema pravno dejstvo. Ali lice koje prilikom sklapanja ugovora bilo savjesno, ima pravo traiti naknadu tete. Smatramo da u ovom sluaju savjesno lice ima pravo na naknadu tzv. pozitivnog interesa. To je ona naknada koju bi druga ugovorna strana ostvarila da je ugovor bio valjan. 4. Posljedice za zastupanog i drugu ugovornu stranu kod zakljuenja ugovora od strane neovlatenog lica? Dogodi li se da neko kao zastupnik jednog lica zakljui ugovor za to lice, tada zastupani moe taj posao odobriti, pa se u tom sluaju smatra da je zastupnik postupao od poetka kao da je imao valjano ovlatenje. To znai da je takav posao valjan od samog poetka za i protiv zastupanog. Do davanja ili uskraivanja odobrenja takav posao visi, odnosno lebdi. Vrijeme u kojem ugovor lebdi nije zakonom odreeno. U sluaju utnje smatra se da ugovor nije zakljuen. 5. Pretpostavke primjene instituta prekomjernog oteenja?

Da bi se radilo o prekomjernom oteenju, moraju biti ispunjene odreene pretpostavke, i to: mora se raditi o dvostranom, odnosno naplatnom (teretnom) ugovoru izmeu obaveza mora postojati oigledna nesrazmjera oigledna nesrazmjera mora postojati u momentu zakljuenja ugovora. Oteena strana nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost stvari, tj. oteena strana nije znala za postojanje nesrazmjernosti.

29

6.

Dolozna paulijanska tuba?

Podizanje dolozne paulijanske tube mogue je u onim sluajevima kad je dunik svjesno poduzeo pravnu radnju da takvom radnjom nanosi tetu povjeriocu. Prije svega mora se raditi o teretnom raspolaganju, kod kojeg dunik od protivnika pobijanja dobija odreenu naknadu ili drugu protuinidbu za ono to daje toj strani. Naime, potrebno je da je i tom treem licu bila poznata namjera dunika da oteti povjerioca. Povjerilac mora doloznu tubu podnijeti u roku od godinu dana od poduzete pravne radnje, odnosno od dana kad je trebalo preduzeti proputenu radnju. 7. Pretpostavke nune odbrane? Nuna odbrana mora biti nuna i ne smije prijei granice dozvoljene odbrane, koje se procjenjuju u svakom konkretnom sluaju. Lice koje se nalazi u nunoj odbrani i koje je odbijalo protivpravni napad bit e odgovorno za uinjenu tetu ako prekorai granice nune odbrane. Ponekad je mogue da lice koje se nalazi u nunoj odbrani i nekom treem nanese tetu. Nesumnjivo je da trea lica imaju pravo na naknadu uinjene im tete. ona mogu zahtijevati naknadu tete ili od tetnika tj. od onog lica koje se nalazilo u nunoj odbrani ili od lica koje je bilo napada. 8. Objasnite pojmove pozitivnog i negativnog ugovornog interesa?

Pozitivni ugovorni interes jeste teta koju je povjerilac pretrpio zbog toga to je dunik neuredno ispunio ili uope nije ispunio svoju ugovornu obavezu. teta proizlazi iz povjerioeva interesa da ugovorna obaveza bude uredno ispunjena. Negativni ugovorni interes je teta koju je pretrpjela jedna ugovorna strana zato to se pouzdala u valjanost pravnog posla, dok je druga strana znala ili je morala znati da pravni posao nije valjan. Kao naknada negativnog interesa mogu doi u obzir razliite stavke, ali najee su to: trokovi zakljuenja ugovor, trokovi preuzeti u svrhu ispunjenja ugovora ili preuzimanja ugovorne inidbe. 9. Sticanje s obzirom na osnov koji se nije kasnije ostvario?

Neosnovano obogaenje postoji i onda kada je jedno lice dalo drugom licu odreenu stvar ili izvrilo odreenu inidbu u nadi da e i drugo lice sa svoje strane izvriti protivinidbu. Kod ovog sticanja moraju se ispuniti odreene pretpostavke, i to: da je jedna strana u korist druge strane izvrila odreenu inidbu oekujui od druge strane da i ona izvri prema njoj drugu inidbu i da je oekivana protivinidba izostala.

30

Osiromaeni mora dokazati: da je izvrio svoju obavezu; da druga strana nije izvrila protivinidbu; i da su ove inidbe bile uslovljene oekivanim uspjehom.

10. Kako se prenose prava upisana na vrijednosni papir na donosioca, na ime i po naredbi? Papir na donosioca su takvi vrijednosni papiri kod kojih se dunik obavezuje ispuniti obavezu naznaenu na papiru svakom donosiocu papira. Papir na ime su takvi vrijednosni papiri kod kojih je povjerioevo ime upisano na papiru. U papirima po naredbi povjerilac je odreen imenom, ali povjerilac moe biti i svako drugo lice kojeg odredi prethodni povjerilac svojom naredbom. 11. ta se podrazumijeva pod razumnom cijenom kod ugovora i kad ona dolazi do izraza? Pravilo je da cijenu odreuju sami ugovarai, ali je mogue da odreivanje cijene ugovarai povjere treem licu. Kad tree lice treba odrediti cijenu, mora se drati uputa ugovaraa ako su mu one date. U sluaju da je tree lice potpuno slobodno u odreivanju cijene, ne smije je odrediti protivno naelu savjesnosti i potenja. Ako tree lice nee ili ne moe odrediti cijenu, a ugovarai se naknadno ne sporazumiju o odreivanju cijene niti ugovor raskinu, smatra se da je ugovorena razumna cijena. 12. Rok u kojem prodavac moe kupiti stvar kod s pravom prvokupa?

13. Prava zakupca kad stvar ima materijalni nedostatak koji se ne moe otkloniti? Ako stvar ima nedostatak koji se ne moe otkloniti zakupac moe raskinuti ugovor ili traiti snienje zakupnine. Ako stvar ima nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda za zakupca, a predaja stvari u odreenom roku nije bila bitan element ugovora, zakupac moe zahtijevati otklanjanje nedostatka u primjerenom naknadnom roku ili snienje zakupnine. Ako zakupodavac u naknadnom roku ne otkloni nedostatak, zakupac ima ista prava kao da se radi o neotklonjivom nedostatku, tj. zakupac moe po svom31

izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine. u svim navedenim sluajevima zakupac ima pravo i na naknadu pretrpljene tete. 14. Prava naruioca u sluaju nedostatka djela?

GRUPA 9 1. Razlika izmeu obligacije i obligacionog odnosa? Ukoliko obliaciju posmatramo u uem smislu, sa stanovita povjerioca se ta obligacija javlja samo kao trabina, odnosno potraivanje, a sa stanovita dunika obligacija je obaveza. Obligacija u irem smislu je cjelokupan odnos izmeu povjerioca i dunika. Ovaj odnos naziva se obligacioni odnos. Iz ovog se moe zakljuiti da je obligacija sastavni dio obligaciono pravnog odnosa, a za obligacionopravni odnos moemo rei da se sastoji iz vjerovnikova potraivanja i dunikove obaveze. Jedno potraivanje ima, u pravilu, dva elementa. To su povjerioevo subjektivno pravo i zahtjev za ostvarenje toga konkretnog prava. Za dunikovu obavezu se takoer moe rei da se sastoji iz dva dijela i to iz duga i odgovornosti za pravilno ispunjenje obaveze. 2. Prestanak solidarne obligacije u vidu prenova i poravnanja? Prenov (novacija) je ugovor izmeu povjerioca i dunika kojim se dosadanji obligacioni odnos zamjenjuje novim odnosom i to pod uslovom da nova obaveza ima razliit predmet ili pravni osnov. Poravnanje je ugovor kojim ugovorne strane izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, uzajamnim poputanjem, prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnost i odreuju svoja prava i obaveze. 3. Karakteristike pravno relevantne volje? Volja koja dovodi do zakljuenja ugovora mora imati karakteristike pravno relevantne volje, to podrazumijeva postojanje svijesti i namjere. Svijest ugovorne strane obuhvata znaaj i posljedice zakljuenja pravnog posla, a namjera znai da ugovorne strane ele zakljuenje upravo toga ugovora sa svim njegovim specifinostima. Pravno relevantna32

volja mora biti ozbiljna i stvarna. Ozbiljnost volje znai da volja izraena u ali ne proizvodi pravno dejstvo. Pravno relevantna volja mora biti i stvarna, a ne simulirana. 4. Prava savjesne ugovorne strane u sluaju da zastupnik prekorai ovlatenja?

5. Pretpostavke zelenakog ugovora? Da bi jedan ugovor bio zelenaki, moraju postojati za to odreene pretpostavke i to: izmeu inidbe i protivinidbe mora postojati oigledna nesrazmjera i to u vrijeme zakljuenja ugovora i jedna je strana iskoristila odreeno stanje nude druge ugovorne strane. 6. Opi uslovi pobijanja dunikovih pravnih radnji? Opi uslovi pobijanja su: dospjelost potraivanja pravna radnja dunika na tetu povjerioca Posebni uslovi pobijanja su: dolozna paulijanska tuba kulpozna paulijanska tuba porodina paulijanska tuba 7. Pravna dejstav raskida?

Raskidanjem ugovora taj ugovor prestaje postojati, i obje ugovorne strane su osloboene svojih obaveza. Raskid ugovora, u pravilu, ima retroaktivno dejstvo. To znai da se treba izvriti restitucija primljenog ukoliko je neto dato. Restitucija se vri u naturi, a ako je naturalna restitucija nemogua, onda se daje novana protuvrijednost. Od pravila da raskid ugovora djeluje ex tunc postoji izuzetak kod trajnih ugovora, gdje je ispunjenje ugovora ve zapoeto. Tipian primjer trajnog ugovora je ugovor o zakupu. Pored prava na raskid ugovora, povjerilac ima pravo od dunika zahtijevati i naknadu tete ukoliko ju je on pretrpio. Raskid ugovora djeluje samo izmeu ugovornih strana i savjesna trea lica ne mogu trpjeti tetne posljedice raskida.

33

8.

Objasnite pojmove alternativnih i kumulativnih uzroka?

Alternativni uzroci postoje onda kad se utvrdi da je teta prouzrokovana radnjom dva ili vie lica, ali se ne moe tano utvrditi koja je radnja dovela do nastanka tete. Kumulativni uzroci se javljaju kada dva ili vie lica razliitim nezavisnim radnjama prouzroe tetu. U takvim situacijama svako je odgovoran za svoje postupke i odgovora za onaj dio tete koji je prouzroio.

9. 10.

Pretpostavke dunike docnje? neispunjenje obaveze dospjelost obaveze opomena Posebni zastarni rokovi ZOO?

ZOO propisuje i posebne zastarne rokove, i to: tri i jednu godinu dana. Nakon tri godine zastarijevaju: potraivanja povremenih davanja, koja dospijevaju godinje ili u kraim odreenim razmacima vremena, raunajui od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Meusobna potraivanja pravnih lica nastalih na osnovu ugovora o prometu robe i usluga kao i potraivanja naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima. Potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se zakupnina plaa povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu Potraivanja naknade za uinjenu tetu i to od momenta kad je oteenik doznao za tetu i za lice koje je tu tetu uinilo Potraivanja osiguravaa iz ugovora o osiguranju. Rok od tri godine poinje tei prvog dana poslije dana kada je osigurava isplatio tetu oteenom. Nakon jedne godine zastarijevaju: potraivanje naknade od domainstava za isporuenu elektrinu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimniarske usluge i za odreivanje istoe potraivanja radio i televizijske pretplate potraivanje pote, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i potanskih pregradaka, kao i druga njihova potraivanja koja se naplauju u tromjesenim ili kraim rokovima34

potraivanje pretplate na povremene publikacije, raunajui od isteka vremena na koje je publikacija naruena. Zastarijevanje tee iako su isporuke ili usluge produene. 11. Mjesto isplate cijene kao obaveza kupca?

Kupac je duan isplatiti cijenu u onom mjestu koje je odreeno ugovorom. Ako ugovarai nisu odredili mjesto isplate cijene, tada je kupac duan cijenu isplatiti u onom mjestu u kojem se vri predaja stvari. Meutim, ako se cijena ne mora isplatiti u vrijeme i u mjestu u kojem se vri predaja stvari, primjenjuje se dispozitivno pravilo prema kojem se novane obaveze ispunjavaju u mjestu prebivalita, odnosno boravita povjerioca (prodavca). 12. Nain preuzimanja stvari od strane kupca?

Kad se prodaja vri u mjestu prebivalita prodavca, kupac mora doi po stvar u odreeno vrijeme i odnijeti je. Ako je prodavac obavezan odnijeti stvar u odreeno mjesto, tada se kupac mora pojaviti na tom mjestu i preuzeti stvar. Ako je prodavac obavezan poslati stvar, kupac je duan preuzeti stvar. Kupac koji u predvienom roku ne izvri preuzimanje stvari dolazi u povjerilaku docnju. 13. Vrijeme i mjesto predaje predmeta zakupa?

Vrijeme predaje predmeta zakupa ugovarai najee utvruju ugovorom, a u nedostatku istog uzima se u obzir priroda posla i cilj koji se eli postii ugovorom. Ako ugovarai nisu predvidjeli moment predaje predmeta zakupa, a on se ne moe utvrditi ni prema namjeni, tada zakupac ima pravo traiti odmah predaju predmeta zakupa. Mjesto predaje predmeta i tu se na prvom mjestu u obzir uzima volja ugovornih strana. Ako ugovarai nisu nita ugovorili, mjesto predaje se odreuje prema prirodi i cilju konkretnog ugovornog odnosa, to je faktiko pitanje, koje se utvruje u svakom konkretnom sluaju. Mjesto predaje je ono mjesto gdje je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao svoje prebivalite, odnosno boravite. 14. Odnos ugovora o djelu i ugovora o prodaji?

Ugovor o djelu je teko razlikovati od ugovora o prodaji. Npr., kupovina prstena ili vjenane haljine moe biti i prodaja, ali i ugovor o djelu. Naime, ako se radi o serijskoj proizvodnji , tada se najee radi o prodaji, ali ako se prsten ili haljina prave iskljuivo za odreenu linost, tada se radi o ugovoru o djelu. Pojedini autori ugovor o djelu razlikuju od prodaje po tome to predmet ugovora o djelu posmatraju kao individualno35

odreenu stvar, koju izvoa radi po uputama naruioca i za njegove potrebe. ZOO daje dva kriterija za razlikovanje ugovora o prodaji od ugovora o djelu, i to: pripadnost (vlasnitvo) materijala i izvoaev rad. Veoma je bitno, u sluaju spora, utvrditi da li se radi o ugovoru o djelu ili ugovoru o prodaji, jer pravne posljedice nisu iste. Naruilac moe sve dok narueni posao ne bude zavren jednostrano raskinuti ugovor kad on to eli. Meutim, u tom sluaju duan je isplatiti ugovorene naknade izvoau umanjene za iznos trokova koje izvoa nije uinio, te za iznos zarade koju je izvoa ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno propustio ostvariti. Kod ugovora o prodaji kupac nema ovo pravo. Razlikovanje izmeu ova dva ugovora je bitno i zbog snoenja rizika usljed sluajne propasti stvari.

GRUPA 10 1. U emu je znaaj razvrstavanja obligacije s obzirom na broj lica i djeljivost predmeta?

2. Prestanak solidarne obligacije u vidu kompenzacije i oprosta duga? Prebijanje (kompenzacija) je jedna od naina prestanka obligacije i to tako to se meusobna dospjela potraivanja dunika i povjerioca prebijaju. Izvrenim prebijanjem obje se trabine gase, ako su one iste, a ako su trabine razliite tada se gasi manja, a via ostaje i dalje postojati za onu razliku iz te dvije trabine. Otpust (oprost) duga je ugovor izmeu povjerioca i dunika, kojim povjerilac izjavljuje duniku da nee traiti ispunjenje obaveze i dunik se s tim saglasi. 3. Tri vrste ponude koje poznaju ZOO? - opa ponuda - izlaganje robe - slanje kataloga i oglasa 4. Pojam pobijanja dunikovih pravnih radnji? Pobijanje dunikovih pravnih radnji je institut obligacionog prava putem kojeg svaki povjerilac dospjelog potraivanja moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu povjerioca. Pobijanjem se povjerilac mijea u pravne poslove svog dunika.36

5. Pojam i znaaj fiksnih ugovora? Fiksni ugovor je takav ugovor u kojem su se ugovorne strane sporazumjele da se ugovor mora ispuniti u strogo odreeno vrijeme, a u protivnom, ugovor se raskida. U tom sluaju je sporazumom strana odreen fiksni rok, ali ovaj rok moe biti bitan i po samoj prirodi ugovora. Kod fiksnih ugovora nije vana krivica dunika. Dovoljno je da dunik svoju obavezu nije ispunio na vrijeme.

6. Pojam i pravna posljedica zakljuenja ugovora o pristupanju duga? Pristupanje duga je ugovor kojim se tree lice obavezuje povjeriocu da e ispuniti dunikovu obavezu. Taj ugovor se zakljuuje izmeu povjerioca i treeg, bez sudjelovanja dunika. Tree lice se obavezuje povjeriocu da e mu ispuniti cjelokupan dug ili samo jedan njegov dio. Mogue je zakljuiti i ako se dunik tome protivi. Pravna posljedica zakljuenja ugovora o pristupanju duga je ta da su i dunik i tree lice, nezavisno jedan od drugog, obavezni povjeriocu ispuniti obavezu. Tako se pojavljuju dva dunika u odnosu na samo jedno potraivanje. Meutim, povjerilac moe primiti ispunjenje samo od jednog lica, bilo od starog dunika ili od treeg lica koje je s njim zakljuilo ugovor o pristupanju dugu. U protivnom, ako bi povjerilac naplatio dug od oba dunika, neosnovano bi se obogatio. 7. Pretpostavke za valjanost ustupanja ugovora? Sporazum o ustupanju ugovora ustupanje ugovora mogue je obaviti samo kod dvostranih ugovora, i to na osnovu sporazuma izmeu ustupioca i primaoca. Za nastanak ugovora o ustupanju vae opa pravila kao i za nastanak svakog drugog ugovora. Predmet sporazuma o ustupanju ugovora se moe zakljuiti da se pod pojmom ustupanja ugovora podrazumijeva ustupanje ugovornog statusa ustupioca, odnosno njegovog pravnog poloaja. Moglo bi se rei da ustupilac ustupa primaocu svoja prava i obaveze, koje on ima na osnovu tog ugovora prema drugoj ugovornoj strani. Dvostrano obavezan ugovor ustupanje ugovora mogue je samo kod dvostranoobveznih ugovora. Ustupanje ugovora, odnosno pravnog poloaja jedne-

37

ugovorne strane kod dvostranog ugovora mogue je samo ako obaveze nisu ispunjene. Pristanak druge ugovorne strane 8. U kojim sluajevima kupac gubi pravo da raskine ugovor kad nije u prilici vratiti stvar u stanje u kojem ju je primio? ako je stvar potpuno ili djelimino propala ili oteena zbog nedostatka koji opravdava raskid ugovora ako je stvar propala ili oteena zbog dogaaja koji ne potjee od kupca niti od lica za koje on odgovara ako je stvar propala ili oteena usljed obaveze kupca da istu pregleda ako je kupac potroio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njezine redovne upotrebe ako je oteenje ili izmjena stvari bez znaaja. 9. Kakva evikcija moe da bude po svom obimu? Evikcija moe biti potpuna i djelimina. Kod potpune evikcije tree lice je u potpunosti oduzelo kupevo pravo na sticanje vlasnitva, te se u tom sluaju ugovor raskida po samom zakonu. Kod potpune evikcije kupac ima pravo traiti da mu prodavac vrati cijenu, kao i da mu naknadi cjelokupnu tetu. Kod djelimine evikcije kupac ima pravo i na naknadu tete bez obzira za koje se pravo odluio. 10. Prava prodavca kad kupac doe u zakanjenje s poetnom otplatom kad prodaje sa obronim otplatama cijene? 11. Pojam ugovora o poklonu?

Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna strana (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimac) u vlasnitvo odreenu stvar ili drugo imovinsko pravo, ili se obavezuje prenijeti joj vlasnitvo na toj stvari, odnosno na tom imovinskom pravu i to sve bez ikakve naknade, a druga strana sve to prihvata. Ugovorne strane su poklonodavac i poklonoprimac. 12. Razlika izmeu poklona s nalogom i obinog poklona?

38

Poklon sa nalogom moramo razlikovati od obinog savjeta. Ako poklon sadri prost savjet ili elju poklonodavca, tada taj savjet (elja) pravno ne obavezuje poklonoprimca, dok nalog ili teret pravno vee poklonoprimca. 13. Pravne posljedice dunike docnje?

Dunik koji se nalazi u docnji ne oslobaa se svoje obaveze. Povjerilac ima pravo i na naknadu cjelokupne tete koju je on pretrpio zbog dunikovog zakanjenja. Dunik odgovara i za djeliminu ili potpunu nemogunost ispunjenja obaveze i ako tu nemogunost nije skrivio, ali je ona nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara. Kad dunik zakasni sa isplatom novanog duga, tada je on obavezan povjeriocu platiti i zatezne kamate, i to bez obzira je li povjerilac pretrpio tetu zbog dunikove docnje. Ako su ugovarai dogovorili i ugovornu kaznu za sluaj zakanjenja ispunjenja dunikove obaveze, tada dunik pored ispunjenja obaveze duguje i isplatu ugovorne kazne. Dunik se moe osloboditi odgovornosti za nastalu tetu ako dokae da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.14.

Navedite sluajeve u kojima postoji zabrana ustupanja potraivanja?

Ustupiti se ne mogu sljedea potraivanja: potraivanja iji je prijenos zabranjen zakonom potraivanja koja su vezana za linost povjerioca potraivanja koja se po svojoj prirodi protive prenoenju na drugog potraivanja iji je prenos ugovorom iskljuen 15.Pretpostavke za valjanost ustupanja potraivanja?

GRUPA 11 1. Izuzetci primjene naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja?

Prije svega, po logici stvari, ovo se naelo ne primjenjuje na jednostrano obavezne ugovore. Zatim, ovo naelo nije primjenjivo ni na sve dvostrano obavezne ugovore i to se prije svega odnosi na one ugovore kod kojih je izraen element aleatornosti. To su prije svega ugovor o osiguranju.

39

2. Pojmovi objektivne i subjektivne nemogunosti ispunjenja ugovorne nemogunosti? Objektivna nemogunost postoji onda kad ugovornu obavezu ne moe ispuniti niti dunik niti bilo koje drugo lice. Subjektivna nemogunost je takva nemogunost koju ne moe ispuniti dunik, ali bi neko drugi mogao. Ako bi ipak ova subjektivna nemogunost imala privremeni karakter, tada bi dunik bio obavezan ispuniti dunu radnju. Poetna objektivna nemogunost povlai nitavost ugovora. Zapravo, kod ove nemogunosti ugovor uope nije nastao. Naknadna objektivna nemogunost povlai nemogunost ispunjenja ugovorne obaveze dunika. Subjektivna nemogunost ne povlai nitavost ugovora, ali je jasno da dunik svoju ugovornu obavezu ne moe ispuniti. 3. Konverzija ugovora?

Konverzija ugovora znai pretvaranje nitavog ugovora u drugi punovaan ugovor. Prema ZOO ako nitav ugovor ispunjava uslove za valjanost nekog drugog ugovora, tada e meu ugovaraima vaiti taj drugi ugovor. Da bi nastupila konverzija nitavog ugovora potrebno je da se ispune i dodatni uslovi. Prvo, da je drugi vaei ugovor u saglasnosti s ciljem koji su ugovarai imali u vidu i drugo, da bi strane zakljuile konvertirani ugovor da su znale za nitavost svog ugovora. 4. Objasnite pojmove podjemstva i sajemstva?

Podjemstvo je takva vrsta jemstva gdje se tree lice obavezuje povjeriocu da e mu ono izmiriti obavezu ukoliko to ne uini jemac. Ovo tree lice se naziva podjemac ili jemev jemac. Odnos izmeu jemca i njegovog jemca je isti kao i odnos izmeu glavnog dunika i jemca. Ovo jemstvo se javlja veoma rijetko. Sajemstvo postoji onda kad se vie jemaca obaveu da e odgovarati za ispunjenje glavne obaveze. Ta lica nazivaju se sajemci i odgovaraju solidarno za obavezu glavnog dunika. Povjerilac moe traiti ispunjenje obaveze od bilo kog sajemca ili od svih njih zajedno, ali tek poto svoje potraivanje nije uspio naplatiti od glavnog dunika. Sajemstvo se i razlikuje od solidarnog jemstva po tome to je obaveza sajemaca supsidijarna u odnosu na obavezu glavnog dunika. 5. Prava povjerioca ukoliko je ugovorna kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze?40

Ukoliko je ugovorna kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, tada povjerilac moe alternativno zahtijevati ili ispunjenje ugovorne obaveze ili isplatu ugovorne kazne. 6. Ko sve moe zahtijevati ponitenje ruljivog ugovora?

Ponitenje ruljivog ugovora mogu zahtijevati sljedea lica: Zakonski zastupnik ogranieno poslovno sposobnog lica ili samo ogranieno poslovno sposobno lice kad postane potpuno poslovno sposobno Lice koje je u zabludi, prinueno ili prevareno, za sluaj da se ponitenje ugovora zahtijeva zbog mana volje Ugovara koji je prekomjerno oteen Pod izvjesnim, zakonom propisanim uslovima, ovo pravo pripada i povjeriocu koji je oteen dunikovim pravnim radnjama Univerzalni sukcesori gore navedenih lica 7. Prigovori koje moe istai preuzimalac duga?

Preuzimalac moe istai sve one prigovore koje je mogao istai i stari dunik. To su, prije svega, prigovori koji su u vezi s obligacionim odnosom izmeu prijanjeg dunika i povjerioca, tj. u vezi s odnosom iz kojeg i potjee preuzeti dug. Preuzimalac moe istai prigovor zastarjelosti, zatim da je dug isplaen, da potraivanje nije punovano zbog postojanja nedostataka u pogledu mana volje, a koji se odnose na prinudu, prevaru ili zabludu. Ipak, preuzimalac ne moeisticati sve one prigovore koji su stajali starom duniku na raspolaganju. To se, prije svega, odnosi na prigovore line prirode. Eksplicitno se navodi da preuzimalac ne moe isticati povjeriocu prigovore u vezi s pravnim odnosom koji je imao s prijanjim dunikom, a koji je bio osnov preuzimanja. 8. Pojam i svrha opomene?

Opomena je jednostrana izjava volje upuena duniku od strane povjerioca, kojom ga povjerilac obavjetava da je duan ispuniti svoju dospjelu obavezu. Opomena ima dosta slinosti sa pravnim poslom, ali se ona ne bi mogla u potpunosti izjednaiti s njime. Opomena ne mora biti izjavljena u odreenoj formi. Dovoljno je da dunik iz nje moe jasno prepoznati namjere povjerioca. Opomena moe biti saopena usmeno ili pismeno, ali isto tako i zapoinjanjem nekog postupka ija je svrha postizanje ispunjenja obaveze. Postoje sluajevi kada dunik pada u docnju bez prethodne opomene povjerioca. To e biti u onim sluajevima kada je datum (rok) ispunjenja obaveze tano odreen. Dunik pada u docnju sljedeeg dana nakon dana kad je trebao ispuniti svoju obavezu. Opomena nije potrebna ni onda ako iz ponaanja dunika proizlazi da ona ne bi imala nikakvog41

efekta. Opomena nije potrebna ni onda kad se dunik odrekne prava na opomenu ili kad on naknadno obea ispunjenje obaveze na tano odreeni dan. 9. 10. Obiljeja ugovora o cesiji? Vrijeme isplate cijene kao obaveza kupca?

Kupac je duan cijenu isplatiti u ono vrijem kako je to ugovorom odreeno. Isplata moe biti ugovorena prije, istovremeno ili poslije predaje stvari. Ako nije nita posebno ugovoreno, kupac je cijenu obavezan isplatiti odjednom i to prilikom prijema stvari. Navedeno pravilo trpi izuzetak kod prodaje na rate i kod uzastopnih isporuka. Kupac koji zakasni s isplatom cijene duguje i zakonske kamate. Ukoliko stvar koja je prodata na kredit daje plodove ili druge koristi, kupac je obavezan plaati kamatu od dana predaje stvari, bez obzira na dospjelost isplate. 11. Vrijeme i mjesto predaje stvari?

Prodavac je duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. Vrijeme predaje stvari je viestruko znaajno. Prije svega, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari do momenta predaje snosi prodavac, a poslije toga kupac. Zatim, do momenta predaje plodova pripadaju prodavcu, a poslije toga kupcu. Ako prodavac zakasni s predajom dolazi u duniku docnju i snosi sve posljedice te docnje. Vrijeme predaje moe se ugovoriti na razliite naine, kao npr. na odreeni dan, ili do odreenog dana, ili je rok odreen u danima, ili u sedmicama i sl. Kad se radi o mjestu predaje stvari, najprije je relevantno ono mjesto koje su sami ugovarai odredili. To e najee biti ono mjesto koje im s obzirom na svrhu ugovora, svojstva stvari i druge okolnosti najbolje odgovara za ispunjenje ugovora. Ako mjesto ispunjenja nije odreeno ugovorom, primjenjuje se zakonsko dispozitivno pravilo, koje kae da se u takvim sluajevima predaja stvari vri u mjestu u kojem je prodavac u asu zakljuenja imao svoje prebivalite, odnosno boravite. 12. Kad e ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme biti preutno produen? To e biti u onim sluajevima kad protekne vrijeme za koje je ugovor o zakupu zakljuen, pa zakupac produi upotrebljavati stvar, a zakupodavac se tome ne protivi. U tom se sluaju smatra da je zakljuen novi ugovor o zakupu pod istim uslovima, ali sada na neodreeno vrijeme

42

13.

Koje je trokove ostavodavac obavezan nadoknaditi ostavoprimcu?

Ostavodavac je obavezan ostavoprimcu naknaditi opravdano uinjene trokove radi uvanja stvari. Takvi su trokovi uinjeni u cilju odravanja deponovane stvari u stanju u kojem je primljena na uvanje i u kojem ju je ostavoprimac duan vratiti. Osatvodavac je obavezan naknaditi nune trokove, a korisne ako je to ugovoreno. Obaveza naknade trokova opravdano uinjenih u vezi s uvanjem stvari postoji neovisno od toga da li se radi o besplatnoj ili teretnoj ostavi. GURUP 12 1. ta se podrazumijeva pod dobrim poslovnim obiajima? 2. ta biva sa ugovorima nedoputenog, neodreenog ili neodredivog predmeta obaveze? 3. Konvalidacija ugovora koji nije zakljuen u propisanoj formi? Postavlja se pitanje moe li i pod kojim uslovima ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi konvalidirati. Pravilo je da pobojni ugovori mogu konvalidirati i to najee protekom odreenog vremena ili naknadnim odobrenjem ovlatenog lica. Za razliku od pobojnih ugovora nitavi ugovori ne mogu konvalidirati. Ali i ovo pravilo trpi izuzetak. Tako, zabranjeni ugovori mogu konvalidirati ako je zabrana bila manjeg znaaja i ako je ugovor izvren. Pod izvjesnim uslovima i ugovori koji nisu zakljueni u propisanoj formi mogu konvalidirati. To e biti u onim sluajevima kad su ugovorne strane u cijelosti ili u pretenom dijelu ispunile svoje obaveze. 4. U emu se sve sastoji akcesornost jemstva? Akcesornost se javlja kao jedan od najvanijih osobina jemstva. To znai da je uslov postojanja jemstva postojanje punovane obaveze glavnog dunika. Od naela akcesornosti postoji jedan izuzetak, a to je sluaj kada se jemac obavezao povjeriocu za neko poslovno nesposobno lice. Iz akcesornosti jemstva mogu se izvui odreeni zakljui: obaveza jemca postoji samo uz punovanu obavezu glavnog dunika obim obaveze jemca ne moe biti vei od obaveze glavnog dunika jemeva obaveza, izuzev kod strogo linih obaveza, mora biti kvalitativno ista kao i obaveza glavnog dunika kad prestane glavna obaveza, prestaje i jemstvo43

jemac odgovara za ispunjenje kako glavne obaveze, tako i trokova koje je povjerilac uinio u cilju naplate duga od glavnog dunika kad povjerilac ustupi treem licu svoje potraivanje koje on ima prema glavnom duniku poloaj jemca ne smije biti slabiji nego poloaj glavnog dunika. Stoga jemac ima pravo povjeriocu isticati sve one prigovore koje bi mu mogao istai i glavni dunik, a odnose se na sam dug. 5. Posebni uslovi da bi ugovor mogao opstati pored nitavosti neke odredbe? Da bi ugovor mogao opstati i pored nitavosti neke odredbe, moraju se ispuniti i dodatni uslovi: da se ne radi o bitnoj odredbi ugovora da ta odredba nije bila uslov zakljuenja ugovora da nitava odredba nije bila odluujua pobuda za zakljuenje ugovora 6. Pretpostavke sticanja bez osnova? mora nastupiti poveanje imovine na strani obogaenog lica smanjenje imovine na strani osiromaenog lica za sticanje dobiti ne postoji punovaan pravni osnov da je do obogaenja dolo na zakonit nain

7. Odnos pokria kod asignacije? Odnos izmeu asignanta i asignata najee se javlja kod nekih bankarskih poslova, gdje je banka asignat, a fiziko ili pravno lice asignant. U pravilu, asignant daje ovlatenje asignatu za isplatu kad kod njega ima novano pokrie. Odnos izmeu asignanta i asignata zavisi od toga je li asignat dunik ili nije. Asignat nije obavezan prihvatiti asignantovu uputu, ak i ako je on asignantov dunik, izuzev ako mu je to obeao. Meutim, kad je uputa izdana na temelju asignantova duga prema asignataru, tad je asignat obavezan izvriti uputu ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obaveze prema asignantu. Asignant sam odluuje hoe li ili nee dati odgovarajue ovlatenje asignatu. Asignant moe opozvati ovlatenje sve dotle dok asignat ne izjavi da prihvata uput ili dok ga ne izvri. 8. Slinosti izmeu personalne subrogacije i cesije?

44

oba instituta slue prijenosu potraivanja, kod cesije dotadanji povjerilac prenosi svoje potraivanje na novog povjerioca. U personalnoj subrogaciji ispunilac zauzima mjesto dotadanjeg povjerioca. Kod oba instituta mijenja se subjekt obligacije na povjerilakoj strani, a sadraj obligacije ostaje isti. Osnov promjene i kod subrogacije i kod cesije je ugovor ili zakon Pravni poloaj dunika se ne mijenja i ne smije se pogorati Ni kod subrogacije ni kod cesije ne trai se suglasnost za zakljuenje ugovorne strane koja u tome ne uestvuje 9. Dopunska pravila u pogledu vremena ispunjenja novanih obaveza? U pogledu vremena ispunjenja novanih obaveza vae odreena dopunska pravila. Tako, ako se plaanje vri posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi raun povjerioca, smatra se da je dug namiren kad banci odnosno toj organizaciji stigne novana doznaka ili vremenski nalog u korist povjerioca. Ako su se strane sporazumjele da se plaanje vri potom, tada je dug izmiren kad se novac uplati u potu. 10. Osnove odgovornosti prodavca kao garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari? Prodavac kupcu odgovara po dvije osnove: samostalno, po osnovu odgovornosti za materijalne nedostatke i solidarno, s proizvoaem po osnovu garancije za ispravno funkcioniranje stvari. 11. Kad je prodavac duan zatiti kupca od pravnog uznemiravanja treih lica i pod kojim uslovima? 12. Pojam i bitni elementi ugovora o prodaji