termoregulacija unutar pčelinjeg društva
DESCRIPTION
Termoregulacija unutar pčelinjeg društva. Spasojević Marija. Iako vremenski ne traje naročito dugo, prava zima sa niskim temperaturama je vrlo kritičan period u životu svake pčelinje zajednice. U to vreme prividnog mirovanja u košnici se nastavlja intenzivan život pčela. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/1.jpg)
Termoregulacija unutarTermoregulacija unutar pčelinjeg društvapčelinjeg društva
Spasojević Marija
![Page 2: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/2.jpg)
Iako vremenski ne traje naročito dugo, prava zima sa niskim temperaturama je vrlo kritičan period u životu svake pčelinje zajednice.
U to vreme prividnog mirovanja u košnici se nastavlja intenzivan život pčela.
Posle jesenjeg zatišja već početkom nove godine i produženjem dana, matica započinje sa zaleganjem kako bi blagovremeno zimske pčele odnegovale svoje naslednice i brojčano osnažene dočekale prve prolećne paše.
Sl.1: http://poljoprivredaiselo.com
![Page 3: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/3.jpg)
Ponašanje pčela u direktnoj je zavisnosti od temperature okoline. Ako je temperatura ispod 8 °C nema opštenja pčela sa prirodom, na temperaturama od 9 do 16°C ona je povremena, a raspon od 16 do 32°C im najviše odgovara.
Čim se temperatura okoline smanji na vrednost ispod 10°C pčele, vođene nepogrešivim instinktom, prestaju sa izletanjem i povlače se u svoje stanište.
One posedaju prostor između voštanih satova i tu formairaju klube.
Sl.2: Formiranje klubeta(http://www.poljoprivreda.info/?oid=15&id=299)
![Page 4: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/4.jpg)
Po obodu se raspoređuju nalik na crepove na krovu kuće, čineći ovu formu zatvorenom i toplotno izolovanom.
Gustina pčela nije jednaka, u središtu klubeta je prava letnja klima sa velikom vlažnošću i temperaturama od 33,3 do 43,4 °C u vreme kada je, prema merenjima Ovensa iz 1971. godine, temepratura u unutrašnjosti košnice svega 6,7 °C.
Ova temepretura je stabilna, ma koliko se spoljašnja menjala jer je to uslov za razvoj i opstanak legla.
Sl.3: Pčelinji klubet unutar košnice(www.mycity.rs)
![Page 5: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/5.jpg)
Zahlađenje u pčelinjem gnezdu u periodu visoke aktivnosti društva podstiče brzo povećanje temperature tela pčela.
Pčele koje se nalaze u zoni sa temperaturom oko 33°C imaju temperaturu na grudima 34-34,5°C. Pri snižavanju temperature do
30-32°C, temperatura tela pčela se podiže do 37-38°C, zadržava se na tom nivou u toku 1-2 minuta, zatim se spušta do 35-35,5°C.
Skokovite promene temperature tela (grudi) produžavaju se dotle, dok se vazduh koji okružuje pčelu ne zagreje do početnog nivoa.
Sl.4: Povećanje broja aktivnih pčela u odnosu nadnevnu temperaturu (http://biology.ucsd.edu/labs/nieh/TeachingBee/flight_activity.htm)
![Page 6: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/6.jpg)
Mehanizami termoregulacije-receptori za temperaturu. Visokoosetljivi receptori za hladnoću dozvoljavaju pčelama da kontrolišu
neznatna kolebanja temperature.
Sva toplota stvorena u gnezdu potiče od mase pčela. Podrhtavanje grudnih mišića oslobađa toplotu (nkao što i naše telo drhti
kada nam je hladno).
![Page 7: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/7.jpg)
Pčele za stvaranje toplote koriste par mišića koji su namenjeni za letenje. To su mišići koji pokreću krila. Pri tome se stvara određena toplota koja je tada nekorisna, čak u vrelim danima štetna.
U toku zimovanja, ovi mišiči se samo delimično skupljaju i opružaju, ali velikom brzinom tako da se radi o podrhtavanju koje ima za posledicu intenzivno pretvaranje hemijske energije u toplotnu.
Sl.5: Mišići namenjeni za pokretanje krila(http://www.cals.ncsu.edu)
![Page 8: Termoregulacija unutar pčelinjeg društva](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062322/5681485d550346895db56b42/html5/thumbnails/8.jpg)
Gubitak toplote pčele takođe sprečavaju stvaranjem vazdušne izolacije u ćelijama.
Od svih pčela u klubetu, više od polovine njih posedaju prazne ćelije saća, zatvarajući ih telima kako bi stvorile prostor u kome je zarobljen vazduh. On nemože da se kreće i zato je dobar toplotni izolator.
Koliki je efekat ove izolacije govore podaci da je sa unutrašnje strane izmerena temperatura bila 33°C, dok je sa suprotne strane, izmereno samo 8,3°C.
Bez stabilizacije termičkog režima u
staništu, nemoguć je razvoj društva.
Temperatura 33-35°C je neophodna ne
samo za razvoj pčelinjeg legla, već i za
stimulaciju matice da ispunjava svoju
glavnu funkciju – da polaže jaja.
Sl.6: Prazne ćelije saćawww.brnda.com