teorije međunarodne trgovine - master
TRANSCRIPT
Teorija i politika međunarodne trgovine
Dr Milenko Krajišnik
TEORIJE MEĐUNARODNE TRGOVINE
Šta otkrivaju teorije?
Zašto se odvija međunarodna trgovina? Ko su partneri u trgovini? Čime se trguje? Koje su koristi od trgovine?
Koje su koristi od teorija (od toga da ovo sve znamo)?
Koristi od teorija
Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene
Makroekonomski nivo – donosiocima odluka na nivou države i kreatorima ukupne ekonomske politike i politike međunarodne trgovine – adekvatna privredna struktura
Mikroekonomski nivo – poslovne ideje, razvoj preduzeća, smjernice za investicije (proizvodne, trgovinske ...) Šta da proizvodimo?
Razvoj teorije po pristupu trgovini
Merkantilizam Liberalističke koncepcije (klasična i
neoklasična) Protekcionističke koncepcije Savremene teorije
Teorije međunarodne trgovine Prateorije međunarodne trgovine
- Merkantilisti
- Fiziokrati Klasične teorije međunarodne trgovine- Teorija apsolutnih prednosti- Teorije komparativnih prednosti Neoklasične teorije međunarodne trgovine- Teorije faktorske raspoloživosti- Standardna teorija međunarodne trgovine Moderne teorije međunarodne trgovine
Prva učenja o međunarodnoj trgovini
Merkantilisti 1500.-1750. godina Tomas Man i Antoan Monkretjen Trgovina pod kontrolom države (vladara) Plaćanje u plemenitim metalima
Fiziokrati 18. vijek Fransoa Kene Bogatstvo ne leži u novcu već u upotrebnim vrijednostima
(poljoprivreda i rudarstvo) Slobodna spoljna trgovina (bez miješanja države)
Merkantilizam – primijenjeno učenje
Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit
Akumulira što veće količine zlata tj. bogatstvo Izvoz uvećava bogatstvo a uvoz smanjuje Bogatstvo se uvećava trgovinom Međunarodna trgovina-igra sa nultim ishodom Uvođenje protekcionističkih mjera (subvencije
izvoza, a carine i kvote na uvoz) Primjena u vrijeme Luja XIV
Merkantilizam – kritika i nasleđeDejvid Hjum 1752. godina
Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)
Velika količina zlata (novca) a mala količina robe = inflacija
Ne mogu je provoditi sve zemlje (dok jedni dobijaju drugi gube)
Najuspješniji ostaju bez partnera u trgovini ili im padaju izvozne cijene zbog pomanjkanja zlata kod uvoznika
Protekcionizam prisutan i danas
Teorija apsolutnih prednosti
Adam Smit “Bogatstvo naroda” Cilj ekonomske politike nije bogatstvo vladara, već
bogatstvo naroda “Ne treba proizvoditi ono što će manje koštati da se kupi”. Ekonomski razvoj počiva na specijalizaciji i podjeli rada, a
rad je primarni faktor proizvodnje Zemlja izvozi one proizvode gdje ima apsolutne prednosti Slobodna trgovina je važna jer zabrane u spoljnoj trgovini
koče privredni razvoj Međunarodna trgovina je igra sa pozitivnim ishodom –
obe zemlje imaju korist, raste ukupna svjetska proizvodnja
Model 2x2x1 Matrica produktivnosti
Pretpostavke: Konstanta prinosa Perfektna konkurencija
računar automobil
Kina 5 j.rada 15 j.rada
SAD 10 j.rada 5 j.rada
Količina prije specijalizacije
1+1=2 proizvoda 1+1=2 proizvoda
Količina poslije specijalizacije
4-1=3 proizvoda -1+3=2 proizvoda
Teorija apsolutnih prednosti -Zaključak
Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.
Trgovina treba da bude slobodna i bez ograničenja - igra sa pozitivnim ishodom
Korist od međunarodne trgovine imaju svi učesnici i ukupna svjetska privreda.
U čemu je problem?
Praksa pokazuje i drugačije tokove Zanemareni ostali faktori proizvodnje Razvoj tehnologije mijenja produktivnost Zanemarena geografska udaljenost i
transportni troškovi Različita mobilnost faktora proizvodnje
Šta je sa zemljama koje nemaju apsolutnih prednosti i kako se one uključuju u međunarodnu razmjenu?
Teorija komparativnih prednosti
David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”
Teorija posmatra relativne razlike u produktivnosti rada
Rad je jedini faktor proizvodnje Trgovina je korisna za obe zemlje Uveden koncept oportunitetnog troška –
vrijednost koja se gubi kada se izabere lošija alternativa
Model 2x2x1 Matrica produktivnosti
Pretpostavke: U zemljama vlada puna zaposlenost a tehnologija je stabilna Ne postoje državne mjere koje utiču na spoljnu trgovinu Faktori proizvodnje između zemalja nisu mobilni Transportni troškovi nisu uzeti u obzir
sir vino
Francuska 2 j.rada 6 j.rada
Moldavija 4 j.rada 24 j.rada
Količina prije specijalizacije
1+1=2 j.proizvoda 1+1=2 j.proizvoda
Količina poslije specijalizacije
-3+1+6 =4 j.proizvoda 1+1-1=2 j.proizvoda
Komparativne prednosti
Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne
Francuska ima komparativnu prednost u proizvodnji vina jer je dva puta efikasnija u proizvodnji sira (4/2=2),ali je četiri puta efikasnija u proizvodnji vina (24/6=4)
Moldavija treba da se specijalizuje u proizvodnji sira jer je njen oportunitetni trošak tu manji.
Teorija komparativnih prednosti - zaključak
Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.
Zemlja treba da proizvodi i izvozi proizvode u čijoj je proizvodnji relativno produktivnija.
Teorija komparativnih prednosti - kritika
Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad Zanemarena cijena radne snage Upitan nivo mobilnosti faktora u zemlji i van nje Zanemarivanje efekata transportnih troškova Pretpostavka konstantnih prinosa je upitna,
realnija je varijanta rastućih troškova Ne uzima u obzir efekat tražnje, jer ako je
tražnja veća i cijena će biti veća, pa time i korist od međunarodne razmjene za datu zemlju (terms of trade)
Odnosi razmjene
Džon Stjuart Mil Mjerenje koristi neke zemlje od spoljne trgovine Ukoliko neka zemlja, u dva posmatrana perioda,
može da za određenu količinu izvezene robe u posmatranom periodu uveze veću količinu robe iz druge zemlje, nego što je to mogla u prethodnom periodu, odnosi razmjene za tu zemlju su se poboljšali.
Mil ne posmatra efekat cijena, deviznog kursa i spoljnotrgovinske i devizne politike.
Unapređenje klasičnog modela
Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa
Uvođenje više proizvoda u analizu Uključivanje transportnih troškova Analiza većeg broja zemalja Efekat promjene tehnologije Uvođenje efekta spoljnotrgovinske politike
Uključivanje cijena rada
Uslov izvoza za zemlju 1:
a1j / a2j < W2 / W1 x ea1j – potrebna jedinica rada u zemlji 1 za robu j
a2j – potrebna jedinica rada u zemlji 2 za robu j
W – stopa nadnice izražena u valutu date zemlje
e – devizni kurs druge zemlje uodnosu na valutu prve
Poređenje relativnog odnosa nadnica i relativnog odnosa potrebnog rada za proizvodnju određene robe u različitim zemljama.
Uključivanje cijena omogućava:
Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza
Uključivanje više proizvoda u analizu Uključivanje više zemalja u analizu Uključivanje transportnih troškova u analizu
a1j + tr 1/ a2j < W2 / W1 x e
Teorija faktorske raspoloživosti – neoklasična
Eli Hekšer i Bertil Olin Polazi od komarativnih prednosti ali uzima u
obzir sve faktore proizvodnje (rad, kapital, prirodne resurse)
Pokušaj objašnjenja odakle potiče komparativna prednost
Zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda u čijoj proizvodnji se intenzivno koristi onaj faktor proizvodnje kojim ta zemlja raspolaže . H-O teorema
Teorija faktorske raspoloživosti - model
Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji
(K/L)1 >=< (K/L)2 - odnos kapitala i rada Posmatra se relativna raspoloživost faktora Koeficijent inputa aij – koliko jedinica pojedinog
faktora se koristi u proizvodnji jedne jedinice finalnog proizvoda A
aKA= KA / X A aLA=LA / XA
aKA / aLA > aKB / aLB A- kapitalno intenzivan proizvod
Teorija faktorske raspoloživosti - zaključak
Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje
Obilje nekog faktora podrazumijeva da je njegova cijena niska
Troškovi proizvodnje finalnog proizvoda koji se dobija dominantnom upotrebom tog faktora su niski
Cijena finalnog proizvoda konkurentna u međunarodnoj razmjeni
Da li cijena finalnog proizvoda ima povratni uticaj na cijenu faktora proizvodnje?
H-O-S model 2x2x2
Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi
Stolper-Samjuelsenova teorema: Povećanje cijene proizvoda povećava prinos na faktor koji se obilato koristi
Džonsonov efekat uvećanja: rast prinosa na faktor je relativno veći od rasta cijene dobra
Međunarodna trgovina je objašnjena razlikama u obilatosti faktora proizvodnje (fakt. raspolož.)
Teorija faktorske raspoloživosti - kritika
Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra ( problem je u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)
Pojava oligopola i monopola (Boing i Airbus) Struktura tražnje (Linderov doprinos) Uticaj tehnoloških dostignuća
Standardna teorija međunarodne trgovine
Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.
Elektička teorija koja objedinjuje pretpostavke i rezultate klasičnih i neoklasičnih teorija
Osnovni postulati: Tri faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi) Podjela rada Komparativne prednosti Razmatranje dobitaka od razmjene
Standardna teorija - kritika
Ne objašnjava mnoge nove pojave: Sve veći značaj preduzeća kao nosilaca trgovine Razmjena istovrsnih proizvoda između zemalja Sve veća uloga države i instrumenata
spoljnotrgovinske politike Sve veći značaj tehnologije kao odlučujućeg
faktora proizvodnje Uloga intelektualne svojine u međunarodnoj
razmjeni Mobilnost proizvodnje ...
Moderne teorije međunarodne trgovine
Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije
Identifikuju preduzeća kao glavne aktere međunarodne trgovine – mikroekonomske teorije
Nisu negirale postojeće teorije već su pokušale nadogradnjom doći do novih rješenja
Teorija tehnološkog gepa Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se
stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi Zemlja inovacije uživa neko vrijeme tehnološku prednost i
ostvaruje izvoz (monopol, visoki profiti, dalja ulaganja u razvoj)
Druge zemlje provode proces imitacije sa zaostatkom Zemlje inovacije uvijek nastoje da ostvare tehnološku
prednost i nastaje “TEHNOLOŠKI GEP” Zaostatak tražnje – vrijeme od početka proizvodnje novog
proizvoda do upotrebe u drugim zemljama Stvarna korist za zemlju inovacije je “neto zaostatak” Period izvoza = imitacioni zaostatak – zaostatak tražnje Zašto se odmah ne seli proizvodnja gdje su faktori jeftiniji?
Teorija životnog ciklusa proizvoda Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je
uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda Svaki proizvod prolazi kroz tri faze: Faza nastanka novog proizvoda – proizvod se proizvodi i
troši u zemlji nastanka Faza razvoja – tražnja za proizvodom raste u inostranstvu,
sledi izvoz pa seljenje proizvodnje, pa čak i uvoz Faza standardizacije – proizvodnja je standardizovana a
glavni input je manje kvalifikovana (plaćena) radna snaga – zemlja nastanka napušta proizvodnju, uvozi proizvod i ide u novu inovaciju.
Dinamička komparativna prednost – mijenjaju se zemlje sa komparativnom prednosti zavisno od životnog ciklusa
Teorija sličnosti zemalja
Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.
Teorija faktorske raspoloživosti objašnjava trgovinu primarnim a ova teorija trgovinu industrijskim dobrima.
Međunarodna trgovina se obavlja između zemalja kod kojih postoji “Preklapanje tražnje” (A B (C D E) F G)
Proizvodi kojima se trguje se kreću u oba prvca, jedna zemlja može i uvoziti i izvoziti isti proizvod što se objašnjava diferencijacijom proizvoda prilagođene ukusima potrošača (intrasektorska trgovina)
Teorija intrasektorske trgovine
Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman
Trgovina proizvodima iz istog sektora privrede – što su zemlje sličnije i slične raspoloživosti faktora veća je mogućnost intrasektorske trgovine (danas oko 40% ukupne svjetske trgovine). Razlozi:
Diferencijacija proizvoda radi bolje prodaje Transportni troškovi unutar velikih zemalja Dinamička ekonomija obima (ekonomija obima se
mijenja po sektorima i zemljama) Razlika u distribuciji dohotka u okviru zemlje (bogati
kupuju skupe proizvode iz bogatog inostranstva)
Indeks intrasektorske trgovine
Grubel-Lojdov indeks Mjere prisutnost itrasektorske trgovine u određenom
sektoru privrede ili u razmjeni pojedinih zemalja IITi - indeks Exi – izvoz sektora i Imi – uvoz sektora i
IITi = 1 - I Exi – Imi I Exi + Imi
Teorija međunarodne trgovine zasnovane na ekonomiji obima
Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising Masovna proizvodnja će omogućiti niže troškove a time i
niže cijene pa će se povećati konkurentnost i na ino tržištu. Masovna proizvodnja imputa - efekat se multiplikuje.
Neki sektori zahtijevaju masovnu proizvodnju kako bi bili ekonomski isplativi (auto industrija...)
Različiti efekti na male i velike zemlje (male zemlje – specijalizacija za izvoz proizvoda gdje je prinos konstantan a velike gdje je rastući prinos)
Krugman u analizu ekonomije obima uključuje postojanje oligopola (imperfektnost tržišta)
Teorija trgovine u uslovima oligopola
Džozef Štiglic i Pol Krugman Tržišta su danas uglavnom imperfektno konkurentna –
postoji nekoliko velikih kompanija koje kontrolišu trgovinu U uslovima “monopolske konkurencije” malobrojne firme
su izvršile proizvodnu diferencijaciju i svaka ima svoj segment lojalnih potrošača.
Po klasičnom modelu do međunarodne trgovine neće doći Međunarodna trgovina se odvija i ima efekat povećanja
tržišta u pogledu broja potrošača, raste efekat ekonomije obima, potrošači biraju između domaće i strane robe i ostvaruju dobitke od otvaranja zemalja, a krajnji efekat je rast dohotka u obe zemlje.
Teorija geografske ekonomije Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored
stanovništva i ekonomske aktivnosti Nejednaka mogućnost proizvodnje i potrošnje Ipak postoji zakonitost rasporeda razlika i ranga partnera
prema blizini (zone uticaja) Koeficijent važnosti uvoza i izvoza Objašnjenje rasporeda ekonomske aktivnosti, sve sektore
dijela na sektore koji: su orjentisani na korišćenje sirovina (rudarstvo) su orjentisani na korišćenje tržišta (maloprodaja) nisu vezani lokacijom (velika vrijednost a mala težina robe)
Teorija kontrole intelektualne svojine
Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite
Vrše zaštitu proizvoda u više zemalja Države u kojima se proizvodi veliki broj
zaštićenih proizvoda su konkurentnije od drugih zemalja.
Teorija konkurentske prednosti
Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g. Konkurentnost države leži u konkurentnosti preduzeća
koja u toj privredi posluju Determinante nacionalne konkurentnosti privrede: Uslovi tražnje Uslovi vezani za faktore proizvodnje Povezani i potporni sektori Strategija, struktura i rivalitet firmi
Svi faktori su povezani i međusobno uslovljeni “Porterov dijamant konkurentnosti”
Teorija globalnog strateškog rivalstva
Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman Konkurencija između transnacionalnih kompanija koje
globalno posluju Ostvarivanje konkurentske prednosti TNK: Globalna zaštita patenata Velika ulaganja u istraživanja i razvoj novih proizvoda Korišćenje ekonomije obima Korišćenje strateške trgovinske politike (uključenje
matičnih država sa svim raspoloživim mjerama u konkurenciju monopola)
Protekcionističke koncepcije Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće
proizvodnje i podsticanje izvoza Džon Majnard Kejnz – najznačajniji zagovornik
protekcionističkih mjera u cilju očuvanja opšte ekonomske ravnoteže jedne države
Investicije su osnov povećanja dohotka, zaposlenosti i potrošnje.
“Sklonost ka potrošnji Sklonost ka štednji Sklonost ka investiranju” Investicioni multiplikator – odnos između povećanja
investicija i povećanja dohotka Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator
Protekcionističke koncepcije
Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator Izjednačava efekte uvoza na nacionalnu privredu sa
efektima štednje (oboje blokira investicije u zemlji) Izvoz uzrokuje povećanje proizvodnje veće od one
plasirane u izvoz što se određuje multiplikatorom spoljne trgovine, jer se povećava proizvodnja i drugim sektorima koji ne izvoze a koji su u korelaciji sa izvoznim sektorima
Uvoz djeluje destruktivno na povećanje nacionalnog dohotka.
Zaključak “zaključaka”
Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima
Sve analize ukazuju da je spoljna trgovina korisna za svaku zemlju, a ipak sve zemlje promovišu princip “kupujmo domaće ” da bi je “podržali” !!!
Teorije i politike
Odnos teorije i politike
Praktična primjena politika
Liberalna – za koga i koliko je korisna? Protekcionistička – do koje mjere i u kojim
sektorima?
HVALA NA PAŽNJI !?