teorija recepcije - seminar (teorija književnosti)
TRANSCRIPT
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
1/11
SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI
ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI
ODSJEK ZA KROATISTIKU
Ivana Modri
TEORIJA RECEPCIJE
Seminarski rad
Smjer: Hrvatski jezik i knjievnost
Kolegij: Teorija knjievnosti 2
Mentor: Matija Jelaa, prof.
Pula, 19. svibnja 2014.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
2/11
2
Sadraj
UVOD................................................................................................................................................. 3
1. TEORIJA RECEPCIJE............................................................................................................... 4
2. GLAVNI PREDSTAVNICI TEORIJE RECEPCIJE.................................................................. 5
3. ULOGA ITAOCA.................................................................................................................... 7
4. PRAKTINI DIO........................................................................................................................ 8
LITERATURA.................................................................................................................................. 11
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
3/11
3
UVOD
U ovom seminarskom radu analizirat emo teoriju recepcije te samog itatelja i
njegovu vanu ulogu u tumaenju knjievnosti. Znanost o knjievnosti polazi od injenice daje knjievnost komunikacija izmeu autora i itatelja (ili sluatelja). Istie njezinu trolanu
strukturu sastavljenu od autora, djela i itatelja. Dok primjerice pozitivizam u tumaenju
knjievnih djela, odnosno knjievnosti na prvo mjesto stavlja autora, teorija recepcije stavlja
na prvo mjesto itatelja. Ona polazi od te tvrdnje da je svako knjievno djelo pisano s
namjerom da e ga netko itati. Knjievno djelo je namijenjeno nekome, nekoj osobi, tj.
itaocu koji e ga itati, dekodirati, protumaiti, vrednovati i kritizirati. Teorija recepcije
naglaava da je italac isto tako bitan koliko i autor, ali i samo knjievno djelo, te da se uloga
itaoca ne smije zanemarivati.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
4/11
4
1.
TEORIJA RECEPCIJE
Teorija recepcije je knjievna teorija zasnovana na pretpostavci o bitnoj ulozi itatelja i
itanja u razumijevanju prirode knjievnosti. Izgraena je na kritici kako pozitivizma , premakojem je autor temeljni predmet prouavanja knjievnosti, a njegova namjera odreuje
znaenje, tako i nove kritike, formalizma i strukturalizma, koji u sredite zanimanja stavljaju
iskljuivo knjievno djelo, te smatra da se knjievnost moe objasniti jedino ako se uzme u
obzir itateljeva recepcija to e rei da djelo postaje umjetnikim djelom tek kada ga itatelj
u svojoj svijesti doivi, odnosno na svoj nain rekonstruira.1 Sociologija knjienosti
bavila se problemom recepcije i knjievnosti, osobito preko analiza publike, mnogi su radovi
upozoravali na potrebe analize razumijevanja, to je vodilo do sve veeg zanimanja za ulogu i
vanost itatelja. Uloga itatelja, odnosno recipijenta knjievnosti zapaala se ve na
poecima europskih knjievnih teorija.
Teorija recepcije knjievnosti zamijeena je i analizirana u knjievnim teorijama u staroj
Grkoj koje se veu uz Platona i Aristotela. Platon je istjerao pjesnika iz svoje idealne
republike jer se bojao uinka pjesme na sluatelja, odnosno itatelja. Aristotel u definiciji
tragedije govori o uinku knjievnog djela iznosei tezu o katarzi.2Takoer se razraivala i u
okvirima ruskog formalizma. Stavlja u prvi plan itaoca i samu poziciju itaoca, na itanje ina sam proces itanja te na itaoeve reakcije. Prouava se nain na koji italac formira tekst i
nain na koji Tekst formira itaoca.3 To premjetanje zanimanja prema itatelju osobito istie
teorija recepcije koja se kasnije razvila u svojevrsnu disciplinu nazvanu estetika recepcije.
Ona naglaava da je italac isto tako bitan koliko i Autor, ali i samo knjievno djelo, te da se
uloga itaoca ne smije zanemarivati. Jer, ne samo da se knjievna djela piu zato da bi se
itala ve ona i postoje u samom inu itanja.4
1Knjievni leksikon, Milivoj Solar, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. str. 363
2Suvremene knjievne teorije, Miroslav Beker, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. str. 89.
3
Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Zdenko Lei, Sarajevo Publishing,Sarajevo, 2006. str. 481.4o.c. str. 477.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
5/11
5
2.
GLAVNI PREDSTAVNICI TEORIJE RECEPCIJE
Teorija recepcije se razvila ezdesetih godina na sveuilitu u Konstanzu u Njemakoj te
se nazivala kolom iz Konstanze. Njeni glavni predstavnici su:
Hans Robert Jauss
Hans Robert Jaussje bio njemaki romantist i ujedno i glavni predstavnik suvremene
teorije recepcije. Jaussov esej Povijest knjievnosti kao izazov znanosti o knjievnosti
zalae se za program knjievne povijesti, kao povijesti recepcije, tj. povijest meusobnog
odnosa teksta i itaoca, teksta i povijesno promjenjivog horizonta itaoevih oekivanja. 5
Temeljni pojam Jaussove estetike recepcije je horizont oekivanja. Horizont oekivanja
oznaava pripravnost na knjievne postupke u okviru mentalnog vidokruga pojedinog
itatelja.6 Kroz horizont oekivanja ostvaruje se povezanost izmeu knjievnih dogaaja i
itatelja, kritiara i pisaca. Horizont oekivanja je jedan uvid razumijevanja knjievnosti gdje
se pretpostavlja da itatelji prihvaaju jedino ono to oni oekuju. Isto tako itatelji prihvaaju
i oekuju da ih se iznenadi neoekivanim, ali do neke odreene granice koja se ne smije
prekoraiti. Kada bi se ta granica prekoraila itatelji ne bi vie takva djela mogli razumjeti,
stoga ih autori i ne piu.7
Wolfgang Iser
Wofgang Iser je glavni predstavnik anglu-amerike teorije recepcije. Njegove
najpoznatije knjige su: Implicitni italac: Obrasci komunikacije u pripovjednoj prozi i in
itanja: Teorija estetskog odgovora. On smatra da je italac uvijek na neki nain implicitan u
tekstu kao onaj koji treba realizirati njegova znaenja.8 Iser je od Romana Ingardena
naslijedio termin mjesto neodreenosti koji je od izuzetne vanosti za njegovu kritiku teoriju.
Knjievno djelo je shematska tvorevina koja sadri mjesta neodreenosti, koja itatelj
konkretizira, a ta konkretizacija je ono to zovemo knjievnoumjetnikim djelom.9 Pod
pojmom da itatelj konkretizira knjievno djelo smatra se da popunjava mjesta neodreenosti,
5Suvremene knjievne teorije, Miroslav Beker, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. str. 90.
6Suvremene knjievne teorije, Miroslav Beker, Matica hrvatska, Zagreb, 1990. str. 90.
7Teorija knjievnosti, Zagreb, Milivoj Solar, kolskaknjiga. 2005. str. 283.
8 Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Zdenko Lei, Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 2006. str. 482.9Teorija knjievnosti, Milivoj Solar, kolskaknjiga, Zagreb, 2005. str. 282.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
6/11
6
tj. odgovoran je za stvaranje estetskog predmeta iz knjievnog teksta. Mjesta neodreenosti
prepoznaju se u djelu kao praznine koje itaocu pruaju napetost iekivanja, ali istovremeno
u tim prazninama se zna skrivati stvarna bit djela. Mjesta neodreenosti koja se nalaze u
tekstu trae od itaoca da ih popuni, ukloni i zamijeni novim znaenjima. Ona otvaraju
mogunost itateljevoj djelatnosti jer omoguuju sudjelovanje itatelja u stvaranju smisla
knjievnog djela.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
7/11
7
3. ULOGA ITAOCA
Knjievno djelo se ostvaruje i razvija u potpunosti tek u procesu itanja. Profesor Lei
istie da rijei na stranici knjige poinju znaiti tek kad ih pone primati netko tko ihrazumije. Djelo postoji jedino u procesima itaoeve svijesti gdje se razvijaju znaenja koja se
odvijaju tijekom itanja djela kao ina komunikacije. U stvari, on postoji ili se bar deava
u onoj mentalnoj aktivnosti koja zapoinje iitavanjem njegovih prvih reenica. 10 Autor
rijei svrstava u odreeni poredak. Slae ih po nekakvom kodu. italac mora te kodove
znaenja koje je odredio autor deifrirati, razumjeti i otkriti njihovo pravo znaenje. Potrebno
ih je protumaiti na nain da bi odreeno djelo ili tekst dobilo nekakav smisao, tj. znaenje. A
da bi italac bio uspjean u tom inu potrebno je neko predznanje koje ukljuuje
podrazumijevanje, oekivanje, vjerovanje, a one ine kontekst unutar kojeg se tekst ili djelo
poinje razumjeti.11itatelj treba povezati neke elemente u konzistentne cjeline, one koje su
bine i one koje su manje bitne te treba i popunjavati praznine u tekstu i tumaiti njegove
neodreenosti. Dakle, njegova uloga nije pasivno odraavanje teksta u svijesti, nego od
itaoca se oekuje da djeluje, razumije i kritizira. itaoeve pretpostavke i slutnje se tijekom
itanja knjievnog djela potvruju, osporavaju, dopunjuju i obnavljaju. italac je potpuno
ukljuen u mreu pretpostavki, nagaanja, zakljuivanja, povezivanja, naknadnog
razumijevanja.12itanje je sloena mentalna aktivnost koja zahtjeva paljivo koncentriranje
na djelo u kojem je italac duan, za potpuno razumijevanje proitanog djela, rijeiti odreene
zagonetke koje postavlja samo to djelo te je duan popuniti ona mjesta u djelu koja nisu
sasvim odreena. Iz toga se izvlae zakljuci o proitanom te se povezuje ono to je upravo
proitano s onim to je proitano na prethodnim stranicama. italac je taj koji konkretizira
knjievno djelo, koji one nizove grafikih znakova (redove crnih slova na bijelim listovima
knjige) preobraava u smisaono cjelovit tekst. Bez kontinuiranogaktivnog prisustva itaoca,
itanja i ponovnog itanja ne bi ni bilo knjievnog djela.
10 Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea , Zdenko Lei, Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 2006. str. 478.11Ibid. str.480.
12Ibid. str. 480.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
8/11
8
4. PRAKTINI DIO
Marko Maruli, Judita
Marko Maruli, pjesnik je iz razdoblja humanizma, poznat je kao otac hrvatske
knjievnosti. Taj poloaj zasluio je upravo zbog prvog hrvatskog epa Judita pisanog na
narodnom jeziku. U njoj je u dvostrukorimovanim dvanaestercima u 5 pjevanja (libra)
ispriana poznata starozavjetna pria iz Biblije o udovici Juditi. Glavna junakinja romana je
istoimena idovska udovica Judita koja ubija vojskovou Holoferna i spaava svoj grad
Betuliju od poganske pogibelji, tj. Nabukodonosorove vojske. Ep zapoinje posvetom Don
Dujmu Balistiniu, tipinim principom humanistikog stvaralatva, te objanjavanjem epa.
Radnja se odvija u vrijeme vladanja Nabukodonosora. On alje ubilake ete podHolofernovim vodstvom da unite svakog tko se suprotstavi njegovom vladanju i njegovim
namjerama. Holoferno doe do Betulije. Tada je reeno da Boja odabranica iz Izraelovog
naroda treba sprijeiti unitenje svog naroda, pa je Judita sa svojom slukinjom Akrom otila
u Holofernov logor. Kako je bila vrlo lijepa, Holoferno se zaljubio u nju. Poeli su se sve vie
viati, i polako se zaljubljivali jedno u drugo. No, Judita je znala da ga mora ubiti i spasiti
svoj narod. Jednog jutra, netom to su zajedno proveli no, Judita je dobila priliku da ga ubije.
Holoferno se samo pravio da spava, a ona mu je odrubila glavu. Brzo ju je sakrila, i pobjeglaprije no to su straari shvatili to je napravila. Spasila je svoj narod, doivjela je ak 105
godina, ali nikad nije bila sretna.
Kao i svako knjievno djeloi ep Marka Marulia Juditamoe se promatrati s aspekta
teorije recepcije. Prema teoretiarima recepcije itatelj je taj koji 'konkretizira' djelo, koji one
nizove grafikih znakova preobraava u smisaono cjelovit tekst. Sam naslov Judita tek se
ostvaruje prilikom poetka itanja, inae predstavlja samo slova u nizu. Marko Maruli pie
djelo s namjerom da e ga negdje netko otkriti, proitati, protumaiti. Tek itanjem i
tumaenjem djela u svijesti itaoca, knjievno djelo postie svoj puni ostvaraj. Autor svrstava
rijei i odgovarajui poredak i pie odgovarajuim kodom. U Juditi Maruli pie staro
hrvatskim, pukim jezikom koji ve pred itaoca stavlja odreeni kod koji mora otkriti te
ispravno protumaiti. Npr. u opisu Holofernove vojske: Mladi bijahu, golobradi, pri najboljoj
snazi, dovoljno spremni da srue svaki grad, ili da se biju na bojitu, poteui Lukove bivolje,
maevima sijekui. Jo onih koji sjedei na konjima vojuju. Dvanaest tisua bijae na broju.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
9/11
9
Usteui uzde, svi jeahu zajedno, pripravni za boj...13 Marko Maruli je pisao svoj ep po
uzoru na stare zainjavce, tj. stare poete. Pred itatelja se ovdje postavlja kod u kojem mora
otkriti tko su zapravo zainjavci i kako su pisali. Zainjavci su vezani s dotadanjim
duhovnim pjesnicima. itatelj prema tome oekuje srednjovjekovnu biblijsku tematiku.
Istovremeno povezuje neke elemente s dijelovima u Bibliji i spaja ih u jednu koherentnu
cjelinu. Npr. lik Judite preuzet je iz Biblije i oznaava hrabrost, junatvo i pobjedu nad fiziki
jaim od sebe. Takoer, itatelj se pita, nagaa, povezuje je li rije o nekoj drugoj moi i snazi
nekog koji je najjai od svih i koji je ispred svih, tj. Bojoj moi.
U epu ima mnogo mjesta neodreenosti za koje se oekuje da ihitalac sam otkrije i
razumije. Prilikom spremanja za Holoferna istie se Juditina ljepota, do tada jako sakrivena
ispod udoviine crnine, samosvjesnost, poduzetnost. Juditina odjea tj. vanjtina je detaljnoopisana; od frizure do izmica; sa svim ukrasima i biserima. U knjizi se takoer istie i
njezina duhovna ljepota, ali i po prvi puta tjelesna.
Jedno od mjesta neodreenosti u epu je opis Judite. Opisana je samo njezina vanjtina,
ali Maruli nije opisivao njene osjeaje, enske misli, tj. njezinu unutranjost. Na itatelja je
ovdje stavljena sloboda da to tumai. Ali to nije potpuna sloboda tumaenja, nego ima neka
ogranienja. Budui da je djelo predstavljano na biblijskom predloku postavlja uvjete po
kojima se treba tumaiti. Tu prepoznajemo tumaenje teorije recepcije Wofganga Isera.
13Judita, Marko Maruli,Zlatno slovo, Zagreb, 1983. str. 25
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
10/11
10
ZAKLJUAK
Teorija recepcije na prvo mjesto postavlja itatelja. Polazi od tvrdnje da je svako djelo
pisano s namjerom da ga netko ita. Ono je ve na poetku stvaranja upueno nekome tko e
ga itati, protumaiti i kritizirati. Na taj nain itatelj ima bitnu ulogu u prouavanju
knjievnosti. Mjesta neodreenosti trae od itatelja da ih popuni, ukloni ili zamijeni nekim
novim tumaenjima. Odreeno djelo zahtijeva od itatelja suradnju. Tekst je na nekakav nain
otvoren prema itaocu i oekuje njegovu reakciju, ali istovremeno tekst svojim posebnim
strategijama navodi itaoca da njegova znaenja tumai na konzistentan nain, tj. da ih sve
spoji u smislenu cjelinu. italac je taj koji otkriva znaenje teksta, ali je na neki nain
podreen tekstu. Tekst po svojim pravilima ipak pripisuje neke uvjete po kojima italac mora
tumaiti i razumjeti ta znaenja.
-
7/21/2019 Teorija Recepcije - Seminar (Teorija Knjievnosti)
11/11
11
LITERATURA
1. Judita, Marko Maruli, Zlatno slovo, Zagreb, 1983.
2. Knjievni leksikon, Milivoj Solar, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
3.
Suvremene knjievne teorije, Miroslav Beker, Matica hrvatska, Zagreb, 1990.
4. Suvremena tumaenja knjievnosti i knjievnokritiko naslijee XX stoljea, Zdenko
Lei, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2006.
5. Teorija knjievnosti, Zagreb, Milivoj Solar, kolska knjiga. 2005.