tematska cijelina i - fmtu. · pdf file ... Žične računalne mreže najčešće se...

TEMATSKA CIJELINA I

SUSTAVNI PRISTUP I INFORMATIKA

Sustavni pristup i informatika

§ 1948.g. Norbert Wiener (prof. na sveučilištu Massachusetts) objavljuje knjigu “Kibernetika”, te kibernetika postaje znanstvena disciplina

§ Pojam kibernetika dolazi od grčke riječi “kibernautes” (vođa mornara, kormilar)

§ Definicija kibernetike po N.Wieneru: “Kibernetika je znanost o kontroli i informaciji, bez obzira radi li se o živim bićima ili strojevima”

§ Glavna zadaća kibernetike sastoji se u tome da se pronađu metode i tehnike za:

§ 1- analizu i sintezu složenih upravljačkih sustava

§ 2- racionalizaciju i tehničku realizaciju postojećih upravljačkih sustava

§ INFORMATIKA - noviji naziv za znanost koja se putem računala bavi prikupljanjem, obradom, pohranom, korištenjem i prijenosom informacija.

Sustavni pristup i informatika [2]

§ KOMPONENTE SUSTAVA ZA OBRADU PODATAKA:

HARDWARE SOFTWARE ORGWARE LIFEWARE NETWARE DATAWARE

Fizička komponenta

sustava

Nematerijalna komponenta

sustava

Organizacijski dio sustava

Ljudski faktor u sustavu

Komunikacijska i mrežna

komponenta sustava

Organizacijska komponenta sustava

-baze podataka i informacijskih resursa


§ SUSTAVNI PRISTUP I SUSTAVNA ANALIZA

Primjena opće teorije sustava, spoznaja informatike i razvoja sustavnog mišljenja dovodi do toga da se razvoju novih sustava pristupa na sustavan način. Pri tom su bitni:

...predstavlja promatranje pojava i predmeta kao elemenata sustava

koji su u neposrednoj interakciji sa svojom okolinom.

... je skup formaliziranih metoda, postupaka i ideja, koji se primje-

njuju u istraživanju, kreiranju i razvoju sustava.

...predstavlja skup aktivnosti i postupaka koji se primjenjuju u istraživanju, kreiranju i izgradnji

informacijskih sustava.

SUSTAVNO MIŠLJENJE SUSTAVNA ANALIZA SUSTAVNI INŽINJERING


§ PODATAK I INFORMACIJA

§  Podatak – “sirova” neobrađena činjenica,...niz znakova, slika, instrukcija...,

§  Riječ informacija dolazi od latinske riječi “informare” = obavijestiti,

§  Informacija se sastoji od elemenata koje nazivamo podacima,

§  Obradom podataka dolazimo do željene informacije,

§  Informacija predstavlja činjenicu sa određenim značenjem,ona donosi novost, otklanja neizvjesnost i predstavlja podlogu za odlučivanje

§  Danas, informacija uz materiju i energiju predstavlja treću univerzalnu veličinu.


§ SUSTAVI KOJI OBRAĐUJU INFORMACIJE

Danas postoje mnogi sustavi koji obrađuju informacije, od najprimitivnijih do najsofisticiranijih!

Ameba Nasa Google data Center

Saberemo li sve tokove informacija u čovjeku, to znači (jezik, pohranainformacija namjernih motoričkih pokreta) i nesvjesno (informacijom upravljane funkcije organa, sustav hormona) onda to znači da se dnevno obrađuje1024 bit-a. Ova astronomski visoka vrijednost nadmašuje cjelokupno znanje ljudstva od 1018 bit-a još za faktor1 000 000, kao što je u bibliotekama svijeta pohranjeno.


§ SUSTAVI KOJI OBRAĐUJU INFORMACIJE

Pored svih svjetskih računala i superračunala, najkompleksniji sustav koji obrađuje informacije jest bez sumnje čovjek !

TEMATSKA CIJELINA II

POVJESNI RAZVOJ INFORMATIKE

Povijesni razvoj informatike

§  Era sredstava za obradu podataka počinje izumom primitivne računske sprave ABAKUS

( još prije 3000 godina korištena su razna pomagala – kamenčići, pločice,....)

§  Razvoj prvih elektronskih kompjutora počinje 1940 .g.-1941.g.

§  Prvi pravi kompjuter opće namjene ENIAC-Electronic Numerical Integrator And Calculator dovršen je 1946.g.

§ 1951. g. proizveden prvi komercijalni kompjuter UNIVAC I –UNIVERSAL Automatic Computer

§  Matematièki savjetnik u izgradnji je bio John von Neuman, koji postavio logičku strukturu računala s ulaznim i izlaznim uređajima, memorijom, aritmetičko logičkom i upravljačkom jedinicom.

§  UNIVAC se koristi u birou za popis stanovništva u USA do 1963. g.

§ 1952. IBM razvija svoj kompjuter baziran na elektronskim cijevima IBM 701.

Povijesni razvoj informatike [2]

ENIAC

•  težak 30 tona

• 18 000 elektronskih cijevi

•  za potrebe hlađenja i pogona stroja, izgrađena elektrana

•  300 multiplikacija u sekundi

•  u to vrijeme 300 puta brži od svih ostalih računala

•  vrlo mala memorija


UNIVAC

•  5.200 vakumskih cijevi

•  koristio je snagu od 125 kW

•  Na početku ga koriste, vladine institucije, US

Air Force i US Army Map service

•  početna cijena 159.000 USD

•  Cijena narasla između 1.250.000-1.500.000 USD

•  Osiguravajuća kuća Life and Casuality of Tenessee

koristila ga je do 1970. g.


§  1. generacija 1946.g. - 1959.g (ENIAC, UNIVAC) temeljeni na elektronskim cijevima

§  2. generacija 1959.g. - 1965.g. Računala na bazi tranzistora

§  3. generacija 1965.g. - 1971.g. Koristi se tehnologija integriranih krugova

§  4. generacija 1971.g. – do danas godine koristi se tehnologija čipova vrlo visoke integracije

(mikroprocesori, memorije)

§  5. generacija – smatra se da ćeračunalo u petoj generaciji biti sastavljeno pomoću

organskihsastavnih dijelova

Generacije računala

TEMATSKA CIJELINA III

HARDWARE: PROCESORI I MEMORIJE

RAČUNALO i periferija... Pronađite sličnosti i razmislite...!?

Hardware: Procesori i memorije Razvoj PROCESORA:

•  Prvi računari su izrađeni sa procesorima 8086. i 8088, 1982. godine pojavljuje se, 80286, 1985. godine 80386, te zatim 1989.g. 486 koji se nikada nije službeno zvao 80486. Svi ovi procesori su bili nadgradnje osnovnog 8088 modela. Razlikovali su se po količini bitova s kojima su mogli istovremeno raditi (8088 bio je 8-bitni, dok je 486 32-bitni procesor), taktovima i brzinom rada, te drugim tehnologijama. • Peta generacija procesora započela je pretstavljanjem Pentiuma, 1993. godine. •  Krajem 1995. godine Intel predstavlja prvi procesor šeste generacije (Pentium Pro). Nikada se nije koristio u kućnim računarima, zbog loših rezultata ubrzo je zamjenjen Pentiumom II Xeon. •  Prvi procesor šeste generacije namjenjen širem krugu korisnika bio je Pentium II predstavljen sredinom 1997. godine. •  Posljednji procesor šeste generacije je Pentium III (1999 godina). •  Pentium 4 prvi je predstavnik sedme generacije procesora predstavljen 2000. godine izrađen u nekoliko verzija. Danas su aktualni npr. Intel Core 2 Duo procesori...

Hardware: Procesori i memorije Arhitektura mikro PROCESORA:

•  Mikroprocesor izvršava niz naredbi koje mu govore što da radi. Osnovni dio mikroprocesora, koji obavlja tu zadaću, jest tzv. ALU - aritmetičko-logička jedinica (Arithmetic/Logic Unit}. Ona obavlja sve matematičke operacije, poput zbrajanja i oduzimanja, dijeljenja i množenja. Mikroprocesor također obavlja niz drugih radnji, poput pristupa memoriji i kopiranja podataka s jednog mjesta na drugo, a ovisno o tome što zahtijeva program koji se izvršava, mikroprocesor također donosi odiuke o grananju kroz programski kod, ovisno o tome je li ispunjen neki uslov. Takt procesora, izražen u megahercima (milijunima ciklusa u sekundi) ili gigahercima (milijardama ciklusa u sekundi), označava koliko brzo mikroprocesor izvršava naredbe. Brzina procesora ne ovisi samo o "čistom" taktu u megahercima; zbog različitih arhitektura i tehnologija. Intelov i AMD-ov procesor, čak i kada rade na jednakom taktu, neće pružiti jednake periormanse. Mnogo je faktora koji utječu na ukupni učinak proceso-ra, pa se ne može generalno reći da je proce-sor koji radi na višem taktu ujedno i brži - jer to vrlo često nije slučaj.

Hardware: Procesori i memorije ...neki od PROCESORA...:

Intel Celeron 440, 2 Ghz Intel Core Dual Procesor

AMD 64 Procesor Intel Pentium Core Dual Proc.

Hardware: Procesori i memorije MATIČNA PLOČA i PROCESOR :

• Matična ploča sa procesorom i radnom memorijom predstavlja srce računala, odnosno upravljački dio računala. Na matičnoj ploči u kućištu računala postavljen je procesor. • Poseban je izvedba takozvane integrirane matične ploče na kojoj se nalazi integrirana grafička, zvučna i mrežna kartica. Takve ploče su često u funkciji uredskih računala kod kojih se ne zahtijeva velika kvaliteta slike i zvuka. Izgled matične ploče računala

Hardware: Procesori i memorije MEMORIJE :

Memorija elektroničkog računala ima sposobnost pohrane stanovite količine podataka. Radna memorija računala je memorija kojom se središnja jednica z a obradu koristi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Radnu memoriju računala s obzirom na postojanost podataka možemo podijeliti u dvije glavne skupine: memoriju RAM i ROM. RAM (engl. random access memory) jest upisno-ispisna memorija. To je radna memorija računala u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Jednom pohranjeni podaci u RAM ostaju nepromijenjeni sve dok ih računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju je podatak moguće upisati samo jedanput. Podatke u ROM upisuje proizvođač računala i korisnik ih nikada ne mijenja. Sadržaj ROM-a je neovisan o napajanju računala.

Hardware: Procesori i memorije RAM MEMORIJA:

Glavne značajke RAM-a su kapacitet i brzina rada. Poželjno je da RAM bude što većeg kapaciteta kako bi se pohranilo što više podataka. Neki RAM uspoređuju sa radnim stolom: što je veći to nam je dostupnija i preglednija veća količina različitih «papira», pa je logično da će računalo sa većim RAM-om biti ugodnije (brže) za korištenje. Suvremeni RAM-ovi izgrađeni su u poluvodičkoj tehnologiji i razlikujemo dvije vrste: statički i dinamički. SRAM-statički RAM; vrsta je radne memorije kod koje je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenim u memorijskom integriranom sklopu. DRAM – dinamički RAM; vrsta je radne memorije kod koje je svaki bit pohranjen kao naboj u minijaturnom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu

RAM memorija

Hardware: Procesori i memorije ROM MEMORIJA:

ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni. Takvi su, primjerice, podaci u vezi s prikazom slova na zaslonu, dijelovima operacijskog sustava itd. Takvih nepromjenljivih podataka ima relativno malo pa je ugrađeni ROM malog kapaciteta (npr. 128 KB). Podatke u ROM upisuje proizvođač računala i korisnik ih nikada ne mijenja. U ROM-u su najčešće pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala pa korisnik malokad izravno koristi te podatke.

ROM memorija

TEMATSKA CIJELINA IV

Hardware: ULAZNO IZLAZNE JEDINICE, MEDIJI, MODEMI, MREŽE

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže

Komponente tehničke podrške računalnog sustava:

Temelj strukture tehničke podrške računalnog sustava

postavio je 1946.g. John von Neuman:

1.  Ulazne jedinice

2.  Izlazne jedinice

3.  Centralna jedinica

4.  Memorija

5.  Uređaji za komunikaciju sa drugim računalima

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [2]

Komponente tehničke podrške računalnog sustava:

ULAZNE JEDINICE PC IZLAZNE JEDINICE


Mediji pohrane podataka:

BUŠENA KARTICA

DISKETA CD DVD USB VANJSKI HD


MODEMI:

-  MODEM je uređaj koji omogućuje komunikaciju računala s telefonskom linijom i time komunikaciju među računalima putem telefonske linije.

-  Modem pretvara digitalnu informaciju računala u ton (frekvenciju) koji se može poslati putem telefonske linije do drugog modema, koji će ton opet pretvoriti u digitalnu informaciju.

- Modem dobiva ime od (eng. Modulate and demodulate).

- Najčešće se koriste za spajanje računala s Internetom.


MODEMI: Modeme najčešće dijelimo na:

Interni modemi Eksterni modemi Karakteristike:

-  Modemi na ISA ili PCI karticama

-  Dijele se na hardware-ske i software-ske modeme

-  napajanje preko PC

Karakteristike:

- Priključuju se na serijski (COM) port ili na USB port

- Imaju ispravljač za napajanje

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] MODEMI:

Ostale vrste modema:

§ Multimedijalni modemi – posjeduju neke dodatne funkcije (npr. podrška za slanje i prijem faksa, podrška za zvuk, priključci za slušalice i mikrofon,...

§  ISDN – Integrated Services Digital Network –prenosi podatke digitalno i integrira sve informacijske servise( telefon, telefon-fax, video-text ). U odnosu na analogne modemo ima bolju kvalitetu i veću brzinu – 128 kb/s

§  ADSL - Asymmetric Digital Subscriber Line – najpoznatiji predstavnik asimetrične dsl tehnologije. Omogućava širokopojasni pristup preko jedne parice uz postojanje analognog telefonskog kanala.

§ U kvalitetnije modeme danas spadaju modemi US ROBOTICS, Zyxel, Elsa.

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] MODEMI:

Korisni linkovi: Informacije o modemima: http://www.modemsite.com/56k/index.asp http://www.56k.com/ http://www.modemmedia.com/index.html http://www.v92.com/ Informacije o ISDN-u: http://hea-www.harvard.edu/~fine/ISDN/glossary.html http://ppewww.ph.gla.ac.uk/~flavell/isdnbrief.html Informacije o ADSL-u: http://www.cisco.com/univercd/cc/td/doc/cisintwk/ito_doc/adsl.htm http://www.dslforum.org/index.shtml

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] MREŽE RAČUNALA:

•  Računalne mreže se u mogu dijeliti po tehnologiji prijenosa, po veličini i po topologiji.

•  U smislu poslovnog pristupa i zna naše potrebe razmatrat ćemo ih u kontekstu izvedbe i to:

BEŽIČNA MREŽA

Wireless LAN

ŽIČNA MREŽA

LAN

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] ŽIČNE MREŽE RAČUNALA:

Žične računalne mreže najčešće se dijele prema veličini i to kako slijedi:

Udaljenost pojedinih čvorova/čvorišta

Prikladna lokacija Tip mreže

10 m soba

LAN 100 m zgrada

1 km niz zgrada

10 km grad MAN

100 km država WAN

1000 km kontinent

> 1000 km planet Internet

Primjer LAN-a

Primjer WAN-a

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] BEŽIČNE MREŽE RAČUNALA:

Bežične mreže (engl. WLAN , wireless LAN ) su računalne mreže koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima. Potreba za bežičnim mrežama naglo je porasla uporabom prijenosnih i ručnih računala. Sve više korisnika nosi računalo sa sobom i želi se povezivati u mrežu ili spajati na Internet bez nespretnog povezivanja žicama.

Bežične računalne mreže najčešće se dijele prema načinu spajanja na infrastrukturnu i ad.hoc mrežu:

Ad hoc bežična mreža

Infrastrukturna bežična mreža

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] BEŽIČNE MREŽE RAČUNALA

AD HOC BEŽIČNA MREŽA: Čak i ako „mrzite“ latinski, zasigurno će vam se dopasti dvije male riječi „ad hoc“. Kao način organizacije, ad hoc WLAN mreže, su pogodne za brzo, improvizirano i povremeno povezivanje više računala sa ugrađenim bežičnim mrežnim karticama. Umrežena računala u ovakvim WLAN mrežama komuniciraju po principu svaki sa svakim, što čini podizanje i raspuštanje mreže vrlo jednostavnim. Usporedbu s Ethernet mrežama nije jednostavno povući: privremena karakteristika ad hoc mreža najusporedivija je s crossover umrežavanjem žičnih mreža, kad imamo dva računala u Ethernet mrežama. No, u ad hoc mreže moguće je spojiti više od dva računala – obično do osam računala.

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] BEŽIČNE MREŽE RAČUNALA

INFRASTRUKTURNA BEŽIČNA MREŽA: S druge strane za trajnije povezivanje više od osam računala potreban je uređaj koji će ih povezati i koordinirati promet među sudionicima. Tu ulogu (sličnu onoj koju u Ethernet mrežama ima switch – hub), u infrastrukturnim bežičnim mrežama ima pristupna točka (AP - access point). Već je jasno kako su mreže s pristupnim točkama (AP mreže) namijenjene kvalitetnijem umrežavanju – jednim se udarcem povećava broj uređaja i poboljšava propusnost podataka. Naime, u ad hoc mrežama svako računalo komunicira sa svakim što stvara bespotreban promet koji usporava stvarno prebacivanje (razmjenjivanje) podataka, dok access point pomaže da se podaci što bolje usmjere prema odredištu.

Hardware: UL-IZL jedinice, mediji, modemi, mreže [3] INTERNET:

U kontekstu ovih predavanja možda bi najbolja definicija interneta bila upravo ona koja internet jednostavno definira kao svjetski rasprostranjenu kompjutersku mrežu, medij, komunikacijski kanal ili jednostavno infrastrukturu koja ljudima širom svijeta omogućava razne oblike komunikacije, putem različitih servisa i usluga (WWW, ftp, emeil, telnet...) ISOC (The Internet Society) je neprofitabilno društvo sa zadaćom promicanja Interneta i komunikacijskih tehnologija.

glavno računalo dobavljača za spoj sa

Internetom

telefonski sustav


RAZVOJ INTERNETA [ukratko] : • Internet je nastao kao eksperiment koji je u šezdesetim godinama započelo američko Ministarstvo obrane sa ciljem da poveže mrežu američkog ministarstva obrane, zvanu ARPANet (prema agenciji ARPA-Advanced Research Projects Agency, koja je bila njezin "roditelj") s ostalim radio i satelitskim mrežama. Glavna ideja odnosno misao vodilja bila je konstruirati računalnu mrežu za vojne potrebe uz uvjet da ona ne prestane funkcionirati u slučaju djelomičnog otkazivanja ili prestanka rada neke od njenih komponenti, npr. u slučaju rata ili pak nuklearnog rata ili slične katastrofe.

•  Prva eksperimentalna mreža nazvana ARPANet razvijena je 1969. godine •  Prva međunarodna veza ARPANet-a uspostavljena je 1973. godine •  Prvi mrežni protokol koji je koristio ARPAnet bio je Network Control Program , 1983. godine zamijenio ga je TCP/IP protokol kojeg su razvili Bob Kahn, Vinton Cerf i drugi


RAZVOJ INTERNETA U REPUBLICI HRVATSKOJ [ukratko] : U Republici Hrvatskoj počeci interneta datiraju iz 1991. godine kada je skupina entuzijasta sa instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu u suradnji sa HPT-om povezala institut sa svijetom korištenjem Telnet protokola, a kasnije je omogućen i prijenos datoteka. Nakon toga, iste 1991. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pokrenulo je projekt CARNet - Croatian Academic and Research Network tj. Hrvatska akademska i istraživačka mreža. CARNet dakle predstavlja akademski dio Hrvatskog dijela Interneta. •  Prva međunarodna veza u okviru CARNet projekta ostvarena je 1992. godine •  U ožujku 1995. godine CARNet postaje vladina ustanova •  CARNet danas pruža usluge i korisnicima izvan sveučilišnih i znanstvenih sredina. Internet adresa ustanove CARNet njezin tj. URL (Uniform Resource Locator) je http://www.carnet.hr.

RAZVOJ INTERNETA U REPUBLICI HRVATSKOJ [- SHEMA CARNET -]


INTERNET [ WEB]... : USLUGE I SEVISI INTERNETA : 1 WWW - World Wide Web – multimedijski informacijski servis na internetu (najpopularniji danas).

WWW se služi klijent-poslužitelj modelom. WWW se temelji na slijedećim standardima: URL – Uniform Resource Locator su standardni formati za identificiranje lokacija na Internetu. HTTP -Hypertext Transfer Protocol je protokol koji se koristi za distribuciju informacija unutar WWW-a HTML -Hypertext Markup Language je poluprogramski jezik koji uz pomoć jednostavnih kodova opisuje grafički izgled hipertekstualnog dokumenta. Osim što određuje smje0štaj grafike i teksta unutar dokumenta, HTML definira međusobno povezivanje hipertekstualnih dokumenata.


www pretraživači/browseri Search engines

Mozilla firefoks Opera

Internet explorer Netscape

www.google.com www.hotbot.com

www.altavista.com www.excite.com

www.yahoo.com


2 E-mail - najrasprostranjeniji i najpopularniji oblik komunikacije na internetu. Koristi SMTP protokol

3 FTP – File Transfer Protokol – i program i protokol služi za prebacivanje datoteka sa lokalnog na udaljeno računalo i obrnuto

4 ostali servisi: Telnet, Usenet,...

TEMATSKA CIJELINA V

OPERACIJSKI SUSTAVI

Operacijski sustavi

• OS povezuju i nadziru sve uređaje računala u jedinstvenu, skladnu i djelotvornu cjelinu.

•  OS se pokreće automatski, uključenjem računala i pritom proziva pojedine računalne uređaje provjeravajući njihovu prisutnost i ispravnost.

•  OS omogućava programima da koriste hardver računala.

Operacijski sustavi

OS se dijele se na operacijske sustave koji djeluju u:

1) NAREDBENOM MODU 2) GRAFIČKOM KORISNIČKOM SUČELJU

GUI – Graphical User Interface

Operacijski sustavi MS DOS –Karakteristike....

Možemo li u MS-DOS operativnom sustavu upravljati računalom pomoću miša? Ne. U DOS operativnom sustavu naredbe su isključivo tekstualne i treba ih učiti napamet (tekstualno komuniciranje u naredbenom modu). Možemo li u MS-DOS operativnom sustavu pokrenuti više programa u isto vrijeme? Ne. Možemo li MS-DOS operativni sustav prilagoditi našim potrebama (slika u pozadini, zvukovi, ...)? Ne. Da li je jednostavno upravljati MS-DOS operativnim sustavom? Ne.

Operacijski sustavi WINDOWS –Karakteristike....

Kako upravljamo računalom koje ima Windows OS? Uporabom miša (grafičko komuniciranje). Možemo li u Windows operativnom sustavu pokrenuti više programa u isto vrijeme? Da. Primjerice: dok ispisujemo neki dokument možemo slušati muziku, surfati Internetom,... Možemo li Windows MS-DOS operativni sustav prilagoditi našim potrebama (slika u pozadini, zvukovi,...)? Da. Da li je jednostavnije koristiti Windows ili MS-DOS operativni sustav? Windows. Što je lakše naučiti koristiti - MS-DOS ili Windows operativni sustav? Windows. Na koliko se računala u svijetu koriste Windows operativni sustavi? Na više od 90% računala.

GUI – Graphical User Interface

Operacijski sustavi

SUVREMENI OPERACIJSKI SUSTAVI NAM OMOGUĆUJU: - upravljanje računalom uporabom miša, - rad više programa istovremeno, - prilagodljivost računala našim potrebama, - jednostavnost uporabe, - pouzdanost i stabilnost, - smanjeno početno učenje

TEMATSKA CIJELINA VI

SOFTWARE: VRSTE, KARAKTERISTIKE, NAMJENA

Software: vrste, karakteristike i namjena

Softver obuhvaća sve programe koji određuju ponašanje računala. Razlikujemo dvije vrste softvera:

• Sistemski softver brine se o samom računalu: • upravlja dodatnim uređajima • određuje kako se administriraju datoteke i memorija • riješava izvanredne situacije

•  Aplikacijski softver bavi se svijetom izvan računala: obavlja poslove vezane uz korisničke poslove i potrebe.


Sistemski softver Glavni dio sistemskog softvera predstavlja operacijski sustav (OS). On je pogonski program računala, i svi ostali programi ovise o operacijskom sustavu kad je riječ o komunikaciji i kontroli hardvera. Operacijski sustav također kontrolira redoslijed i vremensko trajanje različitih događaja, te pristup podacima, kako bi osigurao njihovu sigurnost i integritet. Današnja računala koriste grafičko korisničko sućelje (GUI) za prezentaciju svojeg operacijskog sustava. GUI reprezentira sve resurse računala, hardverske i softverske, u obliku malih sličica koje nazivamo ikone. Korisnik se tada koristi mišem za micanje strelice na ikonu, koja predstavlja objekt kojeg želi koristiti, i klikom na gumb miša signalizira svoj zahtjev. Operacijskih sustava ima više vrsta, od kojih su neki: Linux - koristi GUI, Windows - koristi GUI, MacOS - koristi GUI, SunOS - koristi GUI, DOS - ne koristi GUI, naredbe se pišu na komandnu liniju, koristi GUI, UNIX - koristi GUI, ali se naredbe mogu pisati i na komandnu liniju terminala


Aplikacijski softver Svi programi koji imaju neku primjenu (aplikaciju) koja se odnosi na rješavanje nekog problema ili na organizaciju poslova, zovu se aplikacijski programi. Mnoga računala možete kupiti sa već instaliranim aplikacijskim programima poput:

•  OpenOffice Writer, Microsoft Word - tekst editori •  OpenOffice Calc, Microsoft Excel - programi za izradu tablica •  OpenOffice Base, Microsoft Acces - programi za rad sa bazama podataka •  OpenOffice Impress, Microsoft PowerPoint - programi za izradu prezentacija •  Mozilla Firefox, Mozilla Seamonkey, Opera (stariji programi: Microsoft Internet Explorer, Netscape Navigator) - Internet pretraživači •  Acrobat Reader - program za čitanje dokumenata u specijalnom formatu

Postoje i usko specijalizirani aplikacijski programi, poput programa za crtanje (dizajneri, arhitekti) ili programa za fizikalne simulacije (strojari, meteorolozi) i sl....


Autorska prava za softver Općenito, softver se licencira, a ne prodaje. To znači da pri kupnji softvera, vi niste njegov vlasnik nego imate pravo na njegovo korištenje pod određenim uvjetima. Nešto od softvera se distribuira besplatno: na CD-ovim koji se dijele zajedno sa časopisima ili se mogu skinuti sa Interneta. Takav softver se na engleskom naziva freeware - slobodan, i on nije namijenjen za daljnju prodaju. Primjer besplatnog softvera je i sam operacijski sustav Linux (preciznije, većina njegovih "distribucija" (varijanti)), te većina softvera pisanog za Linux. Postoji i još jedna vrsta softvera koji se naziva shareware - javno dostupni, koji se može distribuirati na isti način kao i slobodan softver. Razlika je samo u tome što ga slobodno možete upotrebljavati neko konačno vrijeme (npr. 30 dana), a nakon toga morate kupiti licencu, jer program prestaje funkcionirati u potpunosti ili djelomično.


Problemi sa softverom

Ponekad se mogu naći slučajne greške u programu, ili se dogodi neobična situacija koju dizajner programa nije predvidio. Kada softver proizvede netočan ili neočekivan rezultan, kažemo da on onda ima bug. Bugovi mogu sezati od malih smetnji do značajnih greški ili totalnog kolapsa. Primjer buga je Millennium Bug, koji je nastao zbog toga što programeri nisu adekvatno odabrali format za spremanje datuma. Kada se računalo "blokira", tj kada prestane funkcionirati i prestane reagirati na bilo kakav ulaz, tada se iz te situacije može izaći ako se istovremeno pritisnu tri tipke: CTRL, ALT i DEL. To će u većini slučajeva omogučiti prekidanje rada programa koji ne radi, a ako te tipke pritisnemo dva puta, računalo će se ugasiti i ponovo upaliti. Ukoliko se cijeli sustav "sruši" zbog nekog buga, tada se računalo treba isključiti, pričekati minutu ili dvije, i ponovo ga uključiti.

TEMATSKA CIJELINA VII

UREDSKO POSLOVANJE

Uredsko poslovanje: tekst, proračuni, prezentacije

Vježbe iz kolegija Informatika / OSNOVE INFORMATIKE1. godina studija

tematska cijelina i - fmtu. · pdf file ... Žične računalne mreže najčešće se...

Documents