INFORMATIVNI STOMATOLOŠKI ČASOPIS ZA PACIJENTE

Rujan 2015. / Godina 5.

Broj 11

PREVENTIVNA DENTALNA MEDICINA

TEMA BROJA:

ISSN 1847-4500

Prvi regionalni informativni časopis za pacijente u dentalnim ordinacijama. Časopis SMILE predstavlja sponu između

educiranog pacijenta i stručnog stomatologa, koji zajedno pronalaze put do uspješnog tretmana

INFORMATIVNI STOMATOLOŠKI

ČASOPIS ZA PACIJENTE

Lipanj 2015. / Godina 5.

ISSN 1847-4500

Broj 10

IMPLANTO

LOGIJA

TEMA BROJA:

NAKLADNIK:Hrvatska komora dentalne medicineADRESA UREDNIŠTVA:Kurelčeva 3, 10000 Zagreb,tel: 01/4886 710 - fax: 01/4816 540

IMPRESSUM

CURAPROX MEĐUZUBNE ČETKICE – TABU ILI SVAKODNEVNICA?

ISTRAŽIVANJA ČAŠA VINA ČINI ČUDA

ANKSIOZNOST RODITELJI MOGU BITI ODGOVORNI ZA DENTALNU ANKSIOZNOST KOD DJECE

NOVI PROIZVODI NOVA PASTA ZA ZUBE S OKUSOM SUZBIJA APETIT ZA SLATKIM

ENDODONSKI ZAHVAT ENDODONTSKI ZAHVAT NA ZUBIMA DUPINA

20

3230

3640

KARIJES PROCJENA INDIVIDUALNOG RIZIKA ZA NASTANAK KARIJESA

TESTOVI PROCJENE TESTOVI AKTIVNOSTI KARIJESA ZA STOMATOLOŠKU ORDINACIJU

UMNJACI

NAJOPASNIJE BOLESTI USNE ŠUPLJINE

KOMPLIKACIJE KOMPLIKACIJE ZBOG VAĐENJA ZUBA

04

1208

1718

30

12

e-mail: vdm@hkdm.hr WWW.HKDM.HRZA NAKLADNIKA:Predsjednik Komore Mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent. FOTOGRAFIJE: autorske fotografije

LEKTOR: Petra Birman, prof., dipl. lingvist UREDNIK: Eugen Čulo dr.med.dent.GRAFIČKA PRIPREMA: BirmandizajnTISAK: RadinNAKLADA: 5 000 primjeraka

Prenošenje tekstova, djelomično

ili u cijelosti, dozvoljeno je samo uz

pismeno odobrenje redakcije ili autora.

Zabranjena je svaka vrsta mehaničkog,

optičkog ili elektronskog umnožavanja.

NAZIV MEDIJA: Smile- informativni časopis za pacijenteVRSTA MEDIJA: tiskaniNAKLADNIK: Hrvatska komora dentalne medicineISSN: 1847-4550GODINA 2014, BROJ 8, STRANICE 1-36ČASOPIS SMILE IZLAZI ČETIRI PUTA GODIŠNJE

17

20

02 >ožujak 2015. ožujak 2015. < 03

04 >rujan 2015.

Procjena rizika za nastanak karijesa je procjena vjerojat-nosti hoće li se u određenom

vremenskom razdoblju, kod određe-ne osobe, razviti karijes ili ne (1). Cilj prosudbe rizika za nastanak karijesa je prepoznavanje pojedinca s pove-ćanim rizikom za razvoj bolesti kako bi se usmjerila i nadzirala najučinko-vitija preventivna terapija pacijenta. Problem pri procjeni rizika leži u nje-govoj multifaktorijalnoj etiologiji. Za pravilnu prosudbu rizika i aktivno-sti karijesa potrebno je prikupljanje anamnestičkih podataka o općim bolestima, lijekovima, socijalnom stanju, prehrambenim i oralno-higi-jenskim navikama i izloženosti flu-oru. U kliničkom pregledu određu-jemo indekse za procjenu karijes rizika, količinu plaka, vrste i količi-

nu bakterija, količinu izlučene sline i njezin puferski kapacitet.

Klinički nalazi za procjenu aktivnosti karijesa

Pokazatelj oralnog zdravlja koji se uspostavlja na temelju broja zuba zahvaćenih karijesom, broja izvađenih zuba te zuba s ispunom je

tzv. KEP-indeks (eng. DMFT/DMFS). Tijekom proteklih 25 godina zabilje-žen je postupan pad karijesa među stanovništvom industrijaliziranih ze-malja, posebice u dječjoj i adoles-centskoj populaciji. To se objašnja-va stalnom uporabom zubnih pasta s fluorom (2). Ukupan KEP-indeks dobiven u istraživanju za trajne

je zube iznosio 9,53, sa statistič-ki znatnom razlikom među spolovi-ma. Prosječan KEP-indeks mliječnih zuba u populaciji šestogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka iznosio je 2,0, bez statistički znatne razlike među spolovima (3).

Individualizacija rizika nastanka karijesa u djece

U procesu nastanka karijesa su-djeluju dvije vrste čimbenika: oni koji igraju temeljnu ulogu u etiologiji i pojavnosti same bolesti (čimbeni-ci rizika) i okolnosti koje su neizrav-no povezane s bolešću (indikatori rizika) (1).

Čimbenici rizikazubne naslage: mikroorganizmisupstrat: prehranadomaćin: morfologija zuba, slina

Indikatori rizika, pacijentinformiranostbriga i pristupprihvaćenost u praksipristajanjenačin života

Indikatori rizika, profesionalciznanjemotivacija

Čimbenici koji uzrokuju karijes možemo podijeliti u 3 glavne skupine:

čimbenici koji izravno uzrokuju nastanak karijesne lezije čimbenici oralne mikroflore osobni čimbenici

Čimbenici koji izravno uzro-kuju nastanak karijesne lezije

Izravni čimbenici koji uzroku-ju pojavu karijesne lezije su vrije-me, bakterije, prehrana i zubi. Njihov utjecaj na rizik za nastanak karijesa ovisi o dozi i trajanju učinka tih čim-benika. Vrijeme je važan čimbenik u nastanku karijesne lezije jer što je duže zubno tkivo pod utjecajem kiselina dentobakterijskog plaka, povećava se mogućnost nastanka karijesa. Bakterije (Streptococcus mutans, S. sobrinus te Lactoba-cillus spp.) iz biofilma kao produkt svog metabolizma proizvode kise-line koje uzrokuju demineralizaci-ju. Od bakterija za nastanak karije-

sne lezije najzaslužnija je bakterija Streptococcus mutans koju nala-zimo u jamicama i fisurama griznih ploha zuba (3). Prisustvo zbijeno-sti zuba, hipomineralizirana mjesta, prevjesi i nepolirani ispuni uzrokuju veće nakupljanje plaka te povećani rizik za nastanak karijesa. Poveza-nost prehrambenih navika i karijesa potvrđena je mnogobrojnim istra-živanjima, iako prehrana naravno nikada ne može stvoriti karijesnu leziju. Kisela hrana uzrokuje erozi-ju i demineralizaciju. Hrana bogata probavljivim ugljikohidratima, koje bakterije iskorištavaju u glikolitič-kom metabolizmu za proizvodnju kiselina, ima potencijalni rizik za na-stanak karijesa. Saharoza je najče-šće povezana s procesom nastanka karijesa (4). Većina hrane te gotovo svi slatkiši i bezalkoholna pića jesu potencijalni uzroci razvoja karijesa. “Šećerni sat“ pomaže nam u pre-hrambenom savjetovanju, poma-že pacijentu shvatiti koliko je često tijekom dana izložen unosu šeće-ra. Osobe s manje šećernih obroka dnevno i u većim razmacima imaju manje razdoblja stvaranja kiseline u ustima tijekom kojih se podržava re-mineralizacija (1).

Opće preporuke prehrambenih navika za izbjegavanje karijesa:

ograničiti učestalost obroka na 5-6 na dan- tri glavna obroka i tri međuobroka;

ograničiti konzumaciju slatkiša i slatke hrane na jednom tjedno (“slatka subota“);

koristiti proizvode zaslađene zamjenskim zaslađivačima - ksilitol, sorbitol;

savjeti za roditelje kako bi se prevenirao rani karijes kod djece - bez noćnih hranjenja i uspavljivanja bočicom, izbjegavati zajedničko korištenje pribora za jelo i četkica za zube;

smanjenje čestih unosa kiselih napitaka prevenira dentalnu eroziju.

Čimbenici oralne mikrofloreKao čimbenik oralne mikroflo-

re, jedan od najvažnijih u prevenci-ji nastanka karijesa je slina i njena mogućnost povećanja pH vrijed-nosti usne šupljine, obogaćivanje mikrosredine ionima koji sudjeluju

TABLICA 1. PRIMJERI KLINIČKIH NALAZA ZA PROSUDBU AKTIVNOSTI KARIJESA. PREUZETO: (1)

SLINA JE SPECIFIČAN SEKRET U ORGANIZMU KOJI IMA VAŽNU ULOGU U ZAŠTITI SLUZNICE USNE ŠUPLJINE, U PROBAVI I U FUNKCIJI GOVORA. NASTAJE KAO PRODUKT SEKRECIJE MALIH I VELIKIH ŽLIJEZDA SLINOVNICA TE SEKRETA GINGIVALNOG SULKUSA ILI PARODONTNIH DŽEPOVA.

PREVENCIJA KARIJESA FLUORIDIMA POČELA JE FLUORIDACIJOM VODE KASNIH 1940-IH, A NASTAVLJENA JE ŠIROKOM PRIMJENOM TOPIKALNIH FLUORIDA 20 GODINA POSLIJE, ŠTO JE IMALO ZA POSLJEDICU ZNAČAJNU REDUKCIJU KARIJESA ŠIROM SVIJETA

SUSTAVNA FLUORIDACIJA. FLUORIDACIJA VODE SMATRA SE NAJJEDNOS- TAVNIJIM I NAJJEFTINIJIM OBLIKOM PRIMJENE FLUORIDA UZ SMANJENJE POJAVLJIVANJA KARIJESA OD 40-50%.

KARIJES

rujan 2015. < 05

PROCJENA INDIVIDUALNOG RIZIKA ZA NASTANAK KARIJESA

Napisali Doc.dr.sc.Dubravka Negovetić Vranić

>>

Petra Ferk dr.med.dent.

broj zubirazlozi ekstrakcije

kada su zubi izvađeni

manje nego normalnokarijes/parodontološki

nedavno

normalnoortodontska terapija

ranije

broj ispunakada su izrađeni

učestalost

više nego uobičajenonedavno

>2 ispuna u jednoj godini

manje nego uobičajenodavno prijevrlo rijetko

broj caklinskih lezija i kavitacijapostojanjelokalizacija

više nego se očekujepojavile se nedavno

glatke ili lingvalne plohemandibularni incizivi

zubi u nicanju

nema stare, zapuštenedamo predilek.mjestafisure samo prvi trajni

kutnjak

površina, boja

RTG slike

mekana, svijetla

progresija lezije u dentin

tvrda, tamnosmeđa, crna

regresija, u caklini

oralna higijena slabagingivitis

prihvatljivazdrava sluznica

otežavajući čimbenici zbijenost zubi duboke fisureodstojeći ispuni

fiksne ortodontske naprave

dovoljno mjesta u lukuplitke fisure izvrsno rubno

prianjanje mobilne ortodontske naprave

KLINIČKI NALAZ VISOKA AKTIVNOST NISKA AKTIVNOST

u mineralizaciji. Prisustvo pečata u fisurama i jamicama, količina Strep-tococcusa mutansa i Lactobacilla i razina fluora u slini znatno utječu na nastanak karijesne lezije (5).

Sastav i uloga slineSlina je specifičan sekret u orga-

nizmu koji ima važnu ulogu u zaštiti sluznice usne šupljine, u probavi i u funkciji govora. Nastaje kao produkt sekrecije malih i velikih žlijezda sli-novnica te sekreta gingivalnog sul-kusa ili parodontnih džepova. Dnev-na sekrecija iznosi 500 - 800 ml, a ovisi o općem zdravstvenom stanju, dobi, psihičkom stanju, dobu dana, pokretima jezika, funkciji govora, konzumaciji hrane (6). Količina sline regulirana je i vegetativnim živčanim sustavom. Sadrži različite organske i anorganske supstancije. Anorgan-ski sastojci sline su natrij, kloridi, ka-lij, kalcij, bikarbonati, fosfati, fluoridi, magnezij, jodidi i tiocijanati. Organ-ski produkti uključuju mucin, imuno-globuline, alumine, lizozim, amilazu i dr. PH vrijednost sline je u rasponu od 5,7 - 7,1 (optimalno 6,5) i ovisi o mikroflori usne šupljine i njezinom puferskom kapacitetu. Puferski su-stav sline čine fosfati i bikarbonati koji onemogućuju razvoj patogenih mikroorganizama kojima odgovara kisela ili bazična sredina. Antimik-robni učinak sline postiže se i me-haničkom eliminacijom mikroorga-nizama gutanjem i sprječavanjem bakterija da adheriraju na oralnu sluznicu i zube pomoću mucina. Enzimski sustav sline sastoji se od niza enzima koji imaju antimikrobni učinak. To su lizozim, peroksidaza, laktoferin i aglutinin sline. Salivar-ni imunološki sustav čine leukociti, imunoglobulini, posebno sekretnor-ni IgA i koplement. Imunoglobulini sline djeluju antibakterijski, antivi-rusno i antifungicidno, neutralizi-raju bakterijske toksine, inhibiraju enzime i čine bakterije osjetljivima na proces fagocitoze i sprječavaju njihovu adherenciju (7). Smanjeno lučenje sline (kserostomiju) uzro-kuju Sjögrenov sindrom, postradija-cijske bolesti te određena skupina lijekova. Pacijenti sa smanjenim lu-čenjem sline imaju veći rizik za na-stanak karijesa te su im potrebni če-šći stomatološki pregledi, pojačani

KARIJES

06 >rujan 2015.

TOPIKALNA FLUORIDACIJA. PROVODI SE IZRAVNOM APLIKACIJOM PREPARATA FLUORA NA ZUBE.

unos fluorida i upotreba preparata umjetne sline.

FluoridiPrevencija karijesa fluoridima

počela je fluoridacijom vode kasnih 1940-ih, a nastavljena je širokom primjenom topikalnih fluorida 20 godina poslije, što je imalo za po-sljedicu značajnu redukciju karijesa širom svijeta, osobito među djecom i adolescentima (1). Istraživanja su pokazala da topikalna fluoridaci-ja ima bolji kariostatski učinak od sistemske (8). Učinak je još bolji u kombinaciji s pravilnim i redovi-tim četkanjem pastom za zube koja sadrži fluor. Mehanizmi protukari-jesnog djelovanja fluorida su: remi-neralizacija cakline uz mijenjanje metabolizma bakterija, povećanje remineralizacijskog procesa, enzim-ska inhibicija unutar plaka tijekom glikolize, ometanje sinteze intra- i ekstracelularnih polisaharida i bak-teriostatki učinak (9). Prisutnost fluora u fluidu plaka tijekom karije-sne lezije usporava otapanje cakline uz podržavanje precipitacijske faze. Stvaraju se kristali kalcijeva fluorida koji se akumuliraju na površini zuba te su vrlo otporni na djelovanje kise-lina. Oni uslijed pada pH osigurava-ju slobodne ione fluora u tekućoj fazi oko kristalića apatita, koji mogu za-ustaviti otapanje kristala i reducirati brzinu demineralizacije, ali i ubrzati remineralizaciju već nastalih lezija. Tako nastaje pH-kontrolirani sporo otpuštajući sustav koji je spreman za djelovanje kada je potrebno.

Primjena fluorida: Sustavna: voda za piće, sol,

mlijeko, tablete, kapljice Topikalna: pasta za zube, vodice

za ispiranje, otopine, lakovi, gelovi, tablete za cuclanje (dražeje), žvakaće gume (Slika 1,2,3)

Sustavna fluoridacija. Fluorida-

cija vode smatra se najjednostavni-jim i najjeftinijim oblikom primjene fluorida uz smanjenje pojavljivanja karijesa od 40-50%. Preporučuje ju Svjetska zdravstvena organizacija kao važnu mjeru u prevenciji karije-sa, ali je njezina upotreba ograniče-na na velike zajednice s visokim teh-ničkim mogućnostima. Preporuča

se u područjima gdje voda za piće sadrži manje od 0,7 ppm F (10). Po-trošnja vode ljeti i zimi je različita, pa je i unos fluora varijabilan te velike količine dodanog flora odlaze u ot-padne vode. U Hrvatskoj se ta me-toda ne koristi. Prije primjene ostalih sustavnih izvora fluora potrebno je pratiti raspored doziranja koji je pri-lagođen dobi djeteta i količini fluora u vodi za piće. Kao alternativa fluo-ridaciji vode primjenjuje se suple-mentacija fluorida u obliku tableta (npr. Fluonatril), kapljica, fluoridaci-je soli ili mlijeka. Razdoblje između 18 i 24 mjeseca posebno je osjetljivo za dentalnu fluorozu jer se tada naj-intenzivnije odvija proces maturaci-je cakline zuba. Zbog toga je važno procijeniti ukupnu količinu ingestije fluorida u djeteta iz multiplih izvo-ra (11).

Topikalna fluoridacija. Provodi se izravnom aplikacijom preparata fluora na zube. Optimalno vrijeme za topikalnu aplikaciju fluorida je ti-jekom maturacije cakline u dobi od 22 - 26 mjeseci te tijekom prve dvi-je godine nakon nicanja zuba (10). Osobito se preporuča kod karijes-rizične djece te djece s posebnim

potrebama. Anorganski preparati fluora sadrže natrij fluorid, kositre-ni fluorid, zakiseljeni preparat fluo-ra (APF) i monofluorofosfat, dok je predstavnik organskog preparata aminfluorid. Fluoridni lakovi sadrže visoke koncentracije fluora (1000 - 56300 ppm F), dovoljno ih je primi-jeniti 2 - 4 puta godišnje i mogu se koristiti za prevenciju karijesa mliječ-nih i trajnih zuba (Duraphat®, Fluor Protector®). Redukcija karijesa seže od 40 do 75% (13). Gelovi (5,000 - 12,500 ppmF) se najčešće primje-njuju u konfekcijskim žlicama, ne ko-riste se kod djece mlađe od 6 godina zbog opasnosti od gutanja. Vodi-ce za ispiranje također se ne koriste kod djece mlađe od 6 godina, po-stoje s dnevnom ili tjednom koncen-tracijom fluorida te se koriste pod nadzorom. Zubne paste s fluorom idealan su nosač za primjenu fluori-da na zube. Korištenje je jednostav-no, jeftino, široko rasprostranjeno i kulturološki prihvatljivo (14). Dnev-na upotreba paste za zube smanju-je pojavnost karijesa za 20 - 40%. Mala djeca obično progutaju oko 30% uporabljene zubne paste i iz tog razloga je važno kontrolirati koli-činu zubne paste i asistirati djeci kod pranja zuba do 7 godine života (15). Djeca mogu početi uporabom zubne paste s fluorom kada nikne prvi mli-ječni molar, oko 1,5 godine starosti i količina paste trebala biti veličine zrna graška, odnosno veličine dječ-jeg nokta (1). Trajanje jednog četka-nja mora biti duže od jedne minute te djece trebaju ispljunuti višak pa-ste. Preporuka je da se djeci četkaju zubi prije spavanja i barem jednom tijekom dana (16). Najčešća prepo-ručena tehnika četkanja zubi je mo-dificirana tehnika po Bassu. Glava četkice postavljena je koso prema apeksu zuba pod 45 stupnjeva kako bi se dlačice ugurale u gingivalni sul-kus. Nakon primjene malih pokreta u smjeru naprijed - natrag, glava čet-kice se rotira krećući u okluzalnom smjeru (17). Može se koristiti obična ili električna četkica čija je veličina drške i glave prikladna za dob, ma-nualnu spretnost i veličinu usne šu-pljine. Pacijentima s visokim rizikom za nastanak karijesa preporučuju se individualni programi oralne higije-ne.

Slika 1. Gel za floridaciju • Slika 2. Fluoridni lak Bifluorid 12 • Slika 3. Fluoridni lak Duraphat

1

2

3

0 - 24 mjeseca

2 - 6 godina

7 - 18 godina

Nema

0,25 mg F/dan

0,50 mg F/dan

DOBNE SKUPINE PREPORUKA

TABLICA 2. PREPORUČENE DNEVNE DOZE (POD PRETPOSTAVKOM 0,3 MGF/L U VODI ZA PIĆE). PREUZETO: (12)

KLINIČKI TESTOVI

08 >rujan 2015. rujan 2015. < 09

TESTOVI AKTIVNOSTI KARIJESA ZA STOMATOLOŠKU ORDINACIJU

Napisali Doc.dr.sc.Dubravka Negovetić Vranić

>>

Petra Ferk dr.med.dent.

Budući da je karijes kom-pleksna bolest i slože-ne etiologije, ne postoji

test koji nam u potpunosti može objasniti ili predvidjeti njegov na-stanak. Klinički testovi stoga bi trebali odražavati sve uzročne čimbenike nastanka, biti jedno-stavni, brzi i jeftini. Oni daju uvid u:

bakterije - određivanje količine Streptococcus mutansa,

prehranu - određivanje količi-ne laktobacila koji su indikator ko-ličine šećera u prehrani,

prijemljivost domaćina - ko-ličina stimulirane sline i puferski kapacitet kao indikator biološkog reparatornog potencijala.

Uzorci se šalju u mikrobiološ-ki laboratorij ili se upotrebljava komercijalni kit za rad u ordinaci-ji („Chairside“ metoda). Rezultati

su dostupni za nekoliko dana. An-tibiotici, pušenje, prehrana, četka-nje zuba, sekrecija sline i nečista mjesta utječu na broj bakterija u usnoj šupljini (1). Ponovljeni te-stovi su potrebni kako bi se otkrila stanja koja su indikator promje-ne oralne mikrosredine. Najčešći izvor prikupljanja uzorka je slina i zubne naslage.

Broj mikroorganizama u plaku i slini

Streptoccocus mutans izrav-no je vezan za inicijaciju zubnog karijesa (2). Najčešće korištena metoda u Europi je strip mutans tehnika (Dentocult®- SM, CRT® bacteria), a koristi sposobnost Streptococcusa mutansa da raste i prianja na nepoliranoj plohi u se-lektivnom hranilištu (1). Kit sadr-ži posebno pripremljeni plastični štapić za prikupljanje sline s jezi-ka. Nakon inkubacije od 48 sati na temperaturi od 37 ˚C, gustoća ko-lonija se prosuđuje kartonom pro-izvođača (Model Chart). Rezultati su u rasponu od 0 do 3. Uzorci se mogu pohraniti i sačuvati za us-poredbu s budućim nalazima.

Lactobacili su sekundarni ko-lonizatori koji su odgovorni za pro-gresiju već nastale karijesne lezije (3). Najčešće ih nalazimo u du-bljim dijelovima karijesne lezi-je i njihova količina ovisi o unosu ugljikohidrata. Njihov broj u slini određuje se pomoću Dentocult®- LB metode koju čini „dip-slide“, koji je pokriven selektivnim aga-

rom. Nakon inkubacije, laktobaci-li se vide kao bjelkaste točkice te se njihov broj uspoređuje s kon-trolnim kartonom. Rezultati se ne mogu pohraniti na duže vrijeme.

Mjerenje količine sline

Sijalometrija je kvantitativna metoda mjerenja toka sline. Normalna je količina izlučene sli-ne 0,5 ml/min. Količina sline od 0,2 do 0,4 ml/min označuje sma-njenu sekreciju ili oligosijaliju, a količina sline manja od 0,2 ml/min suhoću usta ili kserostomiju (5).

Nedostatak sline može za po-sljedicu imati visoko povećanje rizika za razvoj karijesa (6). Može se mjeriti količina stimulirane i nestimulirane sline.

Slina se prikuplja u graduiranu epruvetu. Stimulaciju sline mo-žemo provesti žvakanjem parafi-na ili kapanjem korijena jezika 3% limunskom kiselinom. Prikupljeni volumen sline podijeli se s vreme-nom prikupljanja kako bi se rezul-tat izrazio u ml/min. Količina pri-kupljene stimulirane sline ovisi o dobi i kooperabilnosti djeteta.

Za školsku djecu vrijednosti is-pod 0,7 ml/min mogu se smatrati niskim upućujući na povećani ri-zik za nastanak karijesa. Djevojči-ce općenito imaju manje izlučiva-nje stimulirane sline od dječaka. Kod prikupljanja nestimulira-ne sline, pacijent sijedi relaksira-no u uspravnom položaju i pušta da slina pasivno curi u epruvetu

kroz 5 do 15 minuta. Nestimulira-na sekrecija koja iznosi manje od 0,1 ml/min, gusta i pjenušava sli-na upućuje na povećanje rizika za nastanak karijesa (1).Puferski kapacitet sline

Puferski kapacitet sline važan je za uspostavljanje normalne vri-jednosti pH sline i plaka. Puferski sustav čine fosfati i bikarbonati kojima se onemogućuje razvoj pa-togenih mikroorganizama. Niska razina salivacije može upućivati na niski puferski učinak i negativ-nu vezu za razvoj karijesa (3).

Puferski kapacitet sline može se odrediti Dentobuff® ili CRT® buffer sustavom koji se temelji na titracijskoj tehnici sa završnim određivanjem pH vrijednosti po-moću promjene boje indikatorskih traka u žutu (niski kapacitet), ze-lenu (srednji) i plavu (normalni).

Žuta boja označava pH od 4 ili manje, što nam govori da slina nema sposobnost podizanja pH vrijednosti te je time rizik za na-stanak karijesa povećan.

Indeks oralne higijenePriznati indeks oralne higijene

koji se često koristi je OHI-S (Gre-en and Vermillion 1964). Njime se mjeri količina mekanih i tvrdih naslaga na dva anteriorna i četiri posteriorna zuba. U gornjoj čelju-sti mjere se naslage na bukalnim površinama oba prva kutnjaka ( u slučaju nedostatka može i drugi ili treći kutnjak) i na labijalnoj plohi desnog prvog sjekutića. U donjoj čeljusti mjere se naslage na lin-gvalnim plohama donja oba prva kutnjaka i na labijalnoj plohi lije-vog prvog sjekutića.

Količina mekih naslaga označava se kao:0 - zub bez mekih naslaga1 - zub s mekim naslagama do 1/3 površine zuba2 - zub s mekim naslagama do 2/3 površine zuba3 - meke naslage prekrivaju više od 2/3 zubaKoličina tvrdih zubnih naslaga označava se kao:0 - bez prisustva tvrdih naslaga1 - supragingivni kamenac prekri-va do 1/3 zuba

Izračunavanje OHI-indeksa tvrdih naslaga:Indeks tvrdih naslaga = zbroj bukalnih (labijalnih) + lingval-nih naslaga / broj zubi

Izračunavanje OHI-indeksa:Indeks oralne higijene = Indeks mekih naslaga + Indeks tvrdih naslaga

Količinu zubnog plaka može-mo odrediti i bojenjem uz pomoć plak indikatora (Vivadent, Vivaca-re, Schaan, Liechtenstein). Budu-ći da je plak bijele boje, katkad se ne može lako identificirati. Sred-stvo za prikazivanje plaka kemij-

ski je sastojak, kao što je eritrozin, fuksin ili boja koja sadržava fluo-rescen, a koja boja plak i tako ga potpuno prikazuje pacijentu, i to pomoću običnog ili polimerizacij-skog svjetla. Ovaj postupak kori-stan je fazi kontrole plaka i može se upotrijebiti prije ili nakon čet-kanja zubi, što će pacijentu omo-gućiti identifikaciju onih područja za koja je potreban dodatan na-por u čišćenju (9).

CariogramCariogram je računalna apli-

kacija koju je 1997. godine izradio profesor Douglas Bratthall sa Za-voda za odontologiju na Sveuči-lištu u Malmou u Švedskoj (11). Preveden je na mnogo jezika i pri-vlači veliku pažnju diljem svije-ta. Gunnel Hansen Petersson je zajedno s Bratthallom sudjelo-vao u izradi samog programa koji je jedan od naprednijih na tome polju. Program je zamišljen tako da stomatologu praktičaru olakša procjenu individualnog rizika za nastanak karijesa.

Slika 1. CRT® buffer

sustav za mjerenje

puferskog kapaciteta sline.

Preuzeto: (7)

Slika 2. Površine za

izračunavanje OHI-S.

Preuzeto: (8)

2 - supragingivni kamenac pre-kriva do 2/3 zuba uz prisustvo subgingivnog cervikalnog kamen-ca3 - supragingivni kamenac prekri-va više od 2/3 zuba uz prisustvo debelog subgingivnog cervikalnog kamenca

Izračunavanje OHI- in-deksa mekanih naslaga:Indeks mekih naslaga = zbroj bukalnih (labijalnih) naslaga + lingvalnih naslaga / broj zubi Slika 3. Prisustvo mekih zubnih

naslaga. Preuzeto: (8)

PUFERSKI KAPACITET SLINE VAŽAN JE ZA USPOSTAVLJANJE NORMALNE VRIJEDNOSTI PH SLINE I PLAKA.

KLINIČKI TESTOVI

CARIOGRAM JE RAČUNALNA APLIKACIJA KOJU JE 1997. GODINE IZRADIO PROFESOR DOUGLAS BRATTHALL

010 >rujan 2015. ožujak 2015. < 011

ZANIMLJIVOSTI

ATHLONE, IrskaIstraživači smatraju kako će koko-sovo ulje ubuduće biti vrlo zanimlji-vo u dentalnoj industriji jer se novim istraživanjem pokazalo da njegova prirodna antibiotska svojstva snaž-no inhibiraju razvoj bakterija koje prouzroče oralne infekcije. Istraži-vači predlažu da se kokosovo ulje može integrirati u komercijalne den-talne proizvode kako bi se borilo protiv zubnoga karijesa.Točnije rečeno, istraživači su otkrili kako je kokosovo ulje tretirano enzi-mima, poput onih koji se pojavljuju

u probavnome traktu, bilo najučin-kovitije u sprječavanju razvoja veći-ne sojeva bakterije streptokok, uk-ljučujući i “Streptococcus mutans“ koji je osnovni uzročnik zubnoga ka-rijesa.Dodatna ispitivanja su pokazala kako je ista inačica kokosova ulja modificirana enzimima bila štetna za “Candidu albicans,“ gljivice koja među ostalim prouzroči oralne in-fekcije.“Dentalni karijes često je zanemari-vani zdravstveni problem koji poga-đa od 60 do 90 posto djece i većinu

odraslih u industrijaliziranim drža-vama,“ kazao je predavač mikro-biologije dr. Damien Brady. “Uklju-čivanje kokosova ulja modificirana enzimima u proizvode za dentalnu higijenu bila bi privlačna alternativa za kemijske aditive, posebice stoga što djeluje u relativno niskim kon-centracijama,“ dodao je.Istraživanje je provedeno na Insti-tutu za bioznanstvena istraživa-nja u Athloneu. Rezultati istraživa-nja predstavljeni su na jesenskome skupu “Društva za opću mikrobiolo-giju“ na Sveučilištu u Warwicku.

Kokosovo ulje inhibira zubni karijes

>>

NBF Gingival Gel

ekskluzivni uvoznik

Visoko Bio-funkcionalni gel, jedinstven po svom sastavu, sastavljen od NANO-BIO EMULZIJE, te služi za posebnu zaštitu gingive i usne sluznice. Gel je posebno efi kasan kod bilo koje upale u usnoj šupljini i omogućuje brzo zacjeljivanje svih rana u ustima. Ovaj gel predstavlja pravo osvježenje u tretmanu oboljenja desni i oralnoj mukozi.

Gel je posebno efi kasan:- za dodatnu zaštitu od bolesti gingive i usne

sluznice, gingivitisa i paradontoze, zubnog plaka i u slučaju neugodnog zadaha

- kod rana u ustima koje slabo zacjeljuju- za tretman kronične paradontopatije- dekubitalne rane (rane od proteze) i sličnih trauma- nakon bilo koje operacije (rane) u usnoj šupljini

(ekstrakcije, fl ap operacije, nakon postavljanja implantata, apikotomije, pret-protetskih tretmana, uklanjanja cista, biopsija i sl.)

- kod alveolitisa- perimplantitisa- poslije laserskih tretmana na sluznici i desnima- kod mukoznih erozija- kod kserostomije (suha usta)- za zaštitu sluznice nakon tumora-zračenja ili

kemoterapije (mukozitisa)

- kod heilitisa (upala usana)- perioralne rane- herpesa- afta- ragade, laceracije, fi sure- eritroplakije- leukoplakije- glosodinije / stomatopiroze (sindromu žarenja i

pečenja u usnoj šupljini)

GEL sačinjava prirodna baza: NANO vitamin C, NANO vitamin E, ekstrakt propolisa, ulje metvice...

ekskluzivni distributer

U izračunu individualnog ri-zika za nastanak karijesa Cario-gram uzima u obzir deset čimbe-nika rizika čiji se utjecaj promatra u međusobnoj interakciji. To su prijašnje karijes iskustvo, upotre-ba preparata fluora, puferski ka-pacitet sline, upotreba lijekova, količina bakterija u ustima, itd. Informacije o svakom pojedinom čimbeniku se unose u računalo koje onda izračunava individualan rizik za nastanak karijesa. Paci-jentov rizik biva predočen u obliku kruga, gdje razno obojeni dijelovi

predstavljaju različite čimbenike rizika, a zelenom bojom je ista-knuta mogućnost izbjegavanja nastanka karijesa.

Studija se temeljila na 600 po-jedinaca koji su bili podijeljeni u više skupina na temelju procje-ne karijes rizika. Nakon kontrolnih pregleda koji su obavljeni, dvije godine nakon procjene zaključeno je kako je 90% onih s visokim rizi-kom uistinu i razvilo nove karije-sne lezije (11). Što znači da je Ca-riogram koristan alat za procjenu karijes rizika, no nije savršen, a ra-

zlog tome leži u činjenici da je ka-rijes više čimbeničko uzrokovana bolest i da je vrlo teško pravilno procijeniti utjecaj svih čimbenika u međusobnoj interakciji. Najzna-čajniji čimbenici u nastanku kari-jesa su prijašnje karijes iskustvo, oralna higijena, učestalost konzu-macije hrane, potrošnja šećera i izvori fluorida (12).

Slika 4. Zubni plak nakon obojenja plak indikatorom. Preuzeto: (10)

Slika 5. Primjer prikaza pacijenta s visokim rizikom za nastanak karijesa. Preuzeto: (13)

Doc. dr. sc. Dubravka Negovetić Vranić diplomirala je na Stomatološkom fakul-tetu u Zagrebu 1997. godine. Radi u Zavo-du za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu kao docent i specijalist pedodont. Magistar-ski rad izradila je na temu dentalnih ma-

terijala za ispune u djece, a disertaciju na temu kvalitete samojetkajućih adheziv-nih sustava. Znanstveni interesi su joj dentalni ma-terijali, i razvoj preventivnih programa u dječjoj stomatologiji. Objavljuje znan-stvene i stručne radove u zemlji i ino-

zemstvu. Članica je znanstveno struč-nih udruga među kojima su International Assiciation of Dental Research, Europe-an Academy of Pediatric Dentistry, Aca-demy of Dental Materials i Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomato-logiju.

DOKTORI DENTALNE MEDICINE SMATRAJU DA DJECA TEMELJITIJE PERU ZUBE UZ POMOĆ RODITELJA.

Saznajte više na www.colgate.hr i Colgate Hrvatska

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

A4 HMM press ad A4 - CRO.pdf 1 28.8.2015 15:54:06

012 >rujan 2015.

UMNJACI

UMNJACI

Umnjaci ili osmice su zubi koji se nalaze zadnji u zubnom nizu. To su zubi koji niču

najkasnije, najčešće iza dvadesete godine života, pa se stoga smatra-ju zrelim ili „umnim“ zubima. Na-pretkom evolucije ljudska čeljust se smanjuje, a također opada i broj zubi čemu su najpodložniji posljed-nji zubi u skupini (kod sjekutića dvojke, kod pretkutnjaka petice, te kod kutnjaka osmice). Oni su zadnji zub u skupini kutnjaka i kao takvi su najviše podložni genetskim promje-nama. Osim što često nemaju do-voljno mjesta za normalno nicanje, mogu se razlikovati i oblikom, veliči-nom, brojem kvržica, korjenova i sl. Unatoč tome, veliki broj ljudi još uvi-jek ima umnjake, ali oni zbog nedo-statka prostora često stvaraju neu-godne probleme koji se često mogu riješiti samo kirurškim uklanjanjem problematičnog zuba.

KARIJES UMNJAKAKada umnjaci i niknu na svoje

mjesto, oni često uzrokuju proble-me mnogo češće nego „normalni“ zubi. Karijes umnjaka je česta poja-va zbog njihovog položaja u čeljusti koji dovodi do zadržavanja hrane i otežanog čišćenja. Zbog otežanog pristupa, stomatologu je teško ta-kav zub dobro popraviti pa se sta-nje može zakomplicirati i dovesti do upale zubnog živca i konačnog va-đenja zuba. Liječenja korijenskih ka-nala su također vrlo zahtjevna, kako zbog položaja, tako i zbog promje-njive i nepredvidive anatomije zuba.

RETINIRANI UMNJACIAko umnjak ima dovoljno mje-

sta za rast, ali nedostaje impuls za

nicanje, nazivamo ga retiniranim umnjakom. On se nalazi u čeljusti, ali nije probio sluznicu i nije vidljiv u ustima. Ovdje postoji razilaženje u mišljenjima stomatologa o tome da li takav zub treba ostaviti u čeljusti ili ga izvaditi. Neki smatraju da ako ne stvara probleme, bolje ostavi-ti ga na miru. Drugi smatraju da je zbog opasnosti od nastanka foli-kularne ciste oko ne niknutog zuba, bolje takav zub izvaditi. Svaki slu-čaj bi trebalo procijeniti i usporediti prednosti i rizike zahvata te prema tome pravilno postupiti.

IMPAKTIRANI ILI UKLIJEŠTENI UMNJACI

Umnjak nekada može imati pre-preku u nicanju, bilo da je to čelju-sna kost ili susjedni zub, što dovodi

do njegovog djelomičnog nicanja. Takav umnjak je vidljiv u ustima, ali nije niknuo u cijelosti te često niče u krivom smjeru, tj. njegova os je nagnuta u odnosu na susjedni zub. Takav položaj dovodi do niza pro-blema kao što su karijes, upala zub-nog živca, upala zubnog mesa oko umnjaka (perikoronitis) i sl. Sva ta stanja su vrlo neugodna za pacijen-ta jer se bol često širi na područje

zgloba i uha, a može se javiti i ote-žano otvaranje usta što ometa sva-kodnevni život. U slučajevima gdje se takvi problemi ponavljaju, um-njak je potrebno izvaditi.

VAĐENJE UMNJAKAKako umnjaci često stvaraju više

problema kada izniknu nego kada ne, ukliještenost je najčešće stanje kada je potrebno njihovo vađenje. Zbog svojeg položaja, ali i raznolikosti obli-ka i položaja korjenova, zahvat može biti jednostavan, a i vrlo kompliciran. Većinu umnjaka može izvaditi sto-matolog (ovisno o stručnosti i isku-stvu), ali ako se radi o kompliciranom zahvatu, bolje ga je prepustiti isku-snoj ruci oralnog kirurga. Najvažni-je je postaviti točnu dijagnozu na te-melju kliničkog pregleda i rentgenske snimke kako bi se točno procijenio rizik i težina zahvata. Gornji umnja-ci, zbog mekše građe čeljusti, često ne predstavljaju problem, ali vađenje donjih može biti ozbiljan zahvat. Donji umnjaci se nalaze u stražnjem dijelu donje čeljusti gdje je kost vrlo čvrsta, a u blizini se može nalaziti i donji al-veolarni živac. Korijenovi umnjaka ne-kada mogu biti u bliskom odnosu sa živcem, čak ga i obavijati, što zahtjeva precizan i pažljiv rad kirurga.

Sam zahvat vađenja umnjaka se radi pod lokalnom anestezijom i bez-bolan je. Pacijent u idućih nekoliko dana može očekivati bolove i lagano oticanje, a nije izuzeto i otežano otva-ranje usta. Nekada je dobro savje-tovati mirovanje i uzimanje lijekova protiv bolova, a ovisno o procjeni, sto-matolog će možda prepisati i terapiju antibioticima. Kako je većina kirurških vađenja praćena postavljanjem šavo-va, važno je održavati dobru higijenu rane i spriječiti nakupljanje hrane na šavovima kako ne bi došlo do upale. Ukoliko nakon nekoliko dana dođe do pojave jačih bolova i jakog otoka praćenog povišenom temperaturom, pacijent se mora javiti svojem stoma-tologu. Ukoliko je nakon popuštanja anestezije prisutna utrnutost čeljusti ili brade, moguće je da je došlo do oz-ljede alveolarnog živca. Najčešće se radi samo o natučenosti živca i takvo stanje u pravilu prolazi nakon neko-liko dana ili tjedana. Pacijent može potražiti pomoć stomatologa kako bi mu on pripisao terapiju za brži opo-

Napisao Mato Paljetak, dr.med.dent

>>

PACIJENT MOŽE POTRAŽITI POMOĆ STOMATOLOGA KAKO BI MU ON PRIPISAO TERAPIJU ZA BRŽI OPORAVAK.

Iako postoje arheološki dokazi da su ljudi već prije 4000 godi-na u Kini pokušavali nadomje-

stiti nedostajuće zube klinovima izrađenim od bambusa, te prije 2000 godina u Egiptu sa slono-vačom, titanski dentalni implan-tati kakve danas dentalna me-dicina poznaje, revolucionarni su izum znanstvenika Per-Ingvar Brånemarka (1929.- 2014.), oca suvremene implantologije. Titanski dentalni implantati na-stali su na osnovi Brånemarkovog koncepta oseointegracije; spo-znaje da ljudsko tijelo neće samo tolerirati titan nego će i srasti s nji-me, odnosno integrirati se u živu

kost. Dakako, pod kontroliranim uvjetima. Ova spoznaja donijela je revoluciju u područje dentalne i maksilofacijalne medicine i or-topedije.

Postignuća u području oseoin-tegracije potakla su i niz drugih istraživanja u području implan-tologije – a Nobel Biocare, tvrtka

koja je otkupila Branemarkov pa-tent i dan danas nastavlja putem njegovih invovacija. Šveđanin Gösta Larsson postao je prvi Brånemarkov pacijent – te je 1965. godine, po prvi put u povijesti ugrađen titanski den-talni implantat u ljudska usta. Brånemark je pacijentu ugradio set implantata čime mu je zna-čajno poboljšao kvalitetu života. Naime, ovom pacijentu rođenom s deformacijom vilice ugrađeni implantati zajedno s protetskim radom koji je na njih bio postav-ljen omogućili su da po prvi put u životu normalno jede i normalno priča. Pacijent je umro 2006. go-dine, a implantati su mu trajali do kraja života. Nakon toga, više od 10 milijuna ljudi diljem svijeta ima-lo je koristi od Brånemarkovog izuma koji je mnogima vratio osmijeh na lice. Ugradnja implan-tata omogućuje značajno pobolj-šanje kvalitete života pacijentima i povećava samopouzdanje. Terapija implantatima je uspješna i provjerena metoda nadomješta-nja zubi koja se danas intenzivno koristi. Oni zamjenjuju i ponašaju se kao korijen prirodnih zubi, a uz odgovarajuću brigu i dobru oralnu higijenu mogu trajati čitav život.

NOVODENT

014 >rujan 2015.

Per-Ingvar Brånemark i njegov

prvi implantološki pacijent Gösta

Larsson

‘’Nitko ne bi trebao umrijeti s zubima u čaši kraj kreveta’’ Per-Ingvar Brånemark, 1953., Izumitelj dentalnih implantata

50 godina od ugradnje prvog dentalnog implantata

Nobel Biocare – 50 godina od ugradnje prvog implantataNobel Biocare je vodeća svjet-ska implantološka kompanija koja svoj uspjeh bazira na neprekidnom istraživačkom i znanstvenom radu, a njihov je sustav implantata kli-nički najdokumentiraniji sustav im-plantata na svijetu. Prvi implantat kakve danas suvre-mena medicina poznaje potekao je upravo iz ove tvrtke, a za ovaj je izum zaslužan Branemark. Već 50 godina Nobel Biocare donosi broj-ne inovacije u svijet implantologije, prikladne za zbrinjavanje svih obli-ka bezubosti

INOVACIJE IDU DALJE: ALL-ON-4™ - rješenje za potpunu bezubost u jednom danu All-on-4 je metoda rada u dental-noj implantologiji koja podrazumije-va zbrinjavanje potpunih bezubosti gornje ili donje čeljusti upotrebom 4 implantata te izradu fiksnog mo-sta na njima. Rehabilitacija All-on-4 terapijom donosi višestruke prednosti za pacijenta: kao što su ugradnje tek 4 implantata, samo jedan kirurški zahvat, dobivanje pri-vremenog fiksnog rada u jednom danu, izbjegava se potreba za do-datnim operacijama kojima se re-generira kost.Konačan protetski rad koji se izra-đuje nakon par mjeseci estetski i funkcijski zadovoljava sve potrebne kriterije kako bi se pacijenti osjećali lijepo, sigurno i komforno.  Ova ino-vativna metoda nastala je u istra-živačkom i kliničkom timu tvrtke Nobel Biocare te danas predstavlja najpopularniji koncept rješavanja potpunih bezubosti fiksnim mo-stovima.

APOLONIJA

Afte, nepredvidive i bolne NAJOPASNIJE BOLESTI USNE ŠUPLJINE

016 >rujan 2015. rujan 2015. < 017

Afte su bolne ranice koje se mogu pojaviti bilo gdje u ustima ili na sluznici usta.

Barem jedna od pet osoba može razviti afte u ustima u nekom razdoblju svog života. Bolest se češća pojavljuje kod žena nego muškaraca, te kod osoba koje su pojačano izložene stresu.Pojavljuju na oralnoj sluznici kao okrugle, bolne ulceracije plit-kog, nekrotičnog, žućkastog dna i blago uzdignutih crvenih rubova. Obično nastaju na sluznici obra-za, jeziku i podjezičnom prostoru. Ovisno o veličini i broju pojavlje-nih afti na zahvaćenom području, djelimo ih na na tri vrste.Male afte najčešće se pojavlju-ju u čak u 80% slučajeva. One su male, okrugle, promjera ne većeg od 1 cm. Može se pojaviti samo jedan ulkus ili više njih u isto vrijeme, traju od 10 do 14 dana.Velike afte su rijeđe i pojavljuju se u oko 10% slučajeva. Nastaju jedna do dvije istovreme-no, promjera nešto većeg od 1 cm. Uz njih ide povišena tjelesna tem-peratura, upalna rekacija i otekli-na. Traju od dva do šest tjedana, nakon čega ostaju ožiljci. Prodiru dublje u vezivno tkivo stoga mogu biti jako bolne te jedenje može biti otežano.Herpetiformne afte također se rijđe pojavljuju. Obično se javlja-ju kao veliki broj sitnih afti koje se međusobno stapaju. Najčešće se javljaju ispod jezika i na obrazu, te su izrazito bolne jer se javljaju na upaljenoj sluznici. Gutanje i govor su otežani. Sva-ka afta traje od 7 do mjesec dana. Unatoč imenu, nemaj veze sa her-pesom i herpes simplex virusom, te ih je važno razlikovati zbog li-ječenja.Afte se obično pojavljuju prvi put u dobi između 10. i 40. godine ži-vota.

Uzroci nepozantiUzrok njihova nastajanja još uvi-jek nije poznat. Nisu zarazne. U većini slučajeva, afte se razvijaju bez ikakvog povoda kod zdravih osoba. Nekad su vezane s drugim čimbenicima ili bolestima, što uk-ljučuje: ozljede prouzrokovane lo-šim sjedanjem proteze, ogrebo-tine nastale od tvrdih četkica za zube, promjene u razini hormona. Kod nekih žena afte se pojavljuju u ustima neposredno prije men-strualnog ciklusa, dok se kod ne-kih žena afte javljaju nakon me-nopauze. Mogu biti povezane s nedostat-kom željeza ili vitamina poput B12 ili folne kiseline. Također mogu biti vezane uz aler-gijska stanja, iscrpljenost i stres, kronične bolesti koje dovode do slabljenja imunološkog sustava.Liječenje afti svodi se na ublaža-vanje boli i ubrzanje zarastanja ranice, te izbjegavanje određenih proizvoda za oralnu higijenu (pa-ste za zube sa natrij lauril sulfa-tom, tvrde četkice za zube). No i ne postoji način koji ih spriječa-va od ponovnog pojavljivanja u ustima.

AphtoFix® krema za afte koja za-hvaljujući u svijetu jedinstvenoj tehnologiji kombinira snažno i du-gotrajno prianjanje te učinkovito cijeljnje zahvaćenog područja. Kre-ma stvara zaštitni sloj koji stimulira prirodni proces ozdravljenja. Zbog visoko prianjajućih svojstva, stvara zaštitni sloj na afti, brzo olakšava tegobe i boli, te stalnim oslobađanjem aktivnih sastojaka ubrzava proces ozdravljenja.

*Brojna ispitivanja pokazuju mo-gućnost zacijeljivanja već u roku od 3 dana, ovisno o veličini i uzroku afte. Krema je dermatološki testi-rana i može se koristiti uzastopno.

Većina bolesti u usnoj šupljini nije opasna po život jer se lako dijagnosticira i tretira na

vrijeme. No, postoje i bolesti usne šupljine koje mogu dovesti do po život opasnih komplikacija.Rak usne šupljine je najopasnija bolest usne šupljine.Osim svog nekontroliranog rasta i karakterističnog  kliničkog izgleda, ne stvara nikakve  neugodne  niti bolne simptome pa se oboljela osoba kasno javlja stomatologu. Radi postavljanja dijagnoze, pacijenta je potrebno uputiti na biopsiju.Rak usne šupljine najčešće se pojavljuje na sluznici dna usne šupljine, ispod ili na rubovima jezika kao plića ili dublja rana koja raste, poprima različitu boju od ostatka sluznice i širi se u okolno područje.Promjena koja može prethoditi raku je eritroplakija. Ubraja se u  prekancerozne lezije, s velikom učestalošću prijelaza u karcinom. Osim na sluznici usta, može se pojaviti i na  genitalnoj sluznici. Karakterizira ju baršunasto crveno promijenjena sluznica koja se  ne  može sastrugati, a može se pojaviti na sluznici obraza, dna usne šupljine, jezika ili nepca.Potrebno je napraviti biopsiju, te nakon postavljanja dijagnoze pristupiti odgovarajućoj terapiji.Oralni lihen ruber svrstava se u imunosne bolesti sluznice usne šupljine s manjom učestalošću zloćudne preobrazbe. Razvija se uglavnom na obraznoj sluznici (i to obostrano) premda može zahvatiti i

sve druge regije usta.Stvara bjelkaste promjene u obliku mrežice (Wickhamove strije) ili male-na uzdignuća sluznice usta (papule). Prepoznatljiva klinička slika, karak-terističan patohistološki nalaz i drugi laboratorijski i imunološki nalazi, po-mažu u postavljanju dijagnoze i izboru liječenja.Aktinički heilitis je upala usnica (češće je zahvaćena donja usna) koja nastaje kao posljedica dugotrajne izloženosti suncu.Usnica može biti otečena, crvena, suha uz ljuštenje. Kasnije se pojav-ljuju i bjelkaste promjene (keratoza). Takva usnica ima veću sklonost pri-jelaza u rak, no uz adekvatnu zaštitu usana, primjenom odgovarajućih za-štitnih krema, to se može spriječiti.Plummer-Vinsonov sindrom je ka-rakteriziran sideropeničnom anemi-

jom, upalom sluznice jezika, otežanim gutanjem i povećanom incidencijom raka sluznice jednjaka i želuca. Očituje se upalom kutova usana, crvenom i bolnom sluznicom jezika, te blijedom kožom i sluznicom.Sifilis je bolest uzrokovana bakteri-jom (Treponema pallidum) sa zahva-ćenošću čitavog tijela, pa tako i usne šupljine. U početnom stadiju karak-terizira ga pojava ranice ili ulkusa (tzv.ulcus durum) na sluznici najčešće usnica, jezika ili nepca, specifičnog izgleda i koja je vrlo zarazna i može spontano zacijeliti. Sifilis ili lues ima nekoliko razvojnih stadija. U posljed-njem stadiju, uz pojavu tzv. guma koje perforiraju nepce, karakteriziraju ga upalne promjene na jeziku, gubitak osjeta okusa i veća mogućnost prije-laza u karcinom.Terapija je antibiotska.

Afte u ustima po-javljuju se sa vre-mena na vrijeme. Nezna im se uzrok, neugodne su i bolne ulceracije sluznice usta koje katkad iza-zovu temperaturu i upalnu rekaciju.

Napisao univ.mag. Željko Rotim, dr.med.dent

>>

RAK USNE ŠUPLJINE NAJČEŠĆE SE POJAVLJUJE NA SLUZNICI DNA USNE ŠUPLJINE, ISPOD ILI NA RUBOVIMA JEZIKA KAO PLIĆA ILI DUBLJA RANA KOJA RASTE, POPRIMA RAZLIČITU BOJU OD OSTATKA SLUZNICE I ŠIRI SE U OKOLNO PODRUČJE.

KRVARENJE NASTAJE JER PRILIKOM VAĐENJA DOLAZI DO OZLJEDE KRVNIH ŽILA. PRESTAJE STVARANJEM UGRUŠKA. PACIJENT ZAGRIZE NA GAZU KOJA SE STAVI IZNAD RANE I DRŽI TAKO OTPRILIKE 20 MINUTA I NAKON TOGA VREMENA NE BI SMIO KRVARITI.

OSIM POSJETA ZUBARU, KOJI JE NUŽAN AKO SE TI SIMPTOMI GINGIVITISA VEĆ POJAVE, PUNO MOŽETE UČINITI SAMI KOD KUĆE. UVIJEK JE NAJBOLJA ODLUKA PREVENCIJA. Vađenje ili ekstrakcija zuba

je kirurški zahvat tijekom kojeg postoji mogućnost

nastanka komplikacija. Komplika-cije mogu nastati prilikom samog zahvata ili se mogu javiti nakon istog. Nastaju zbog nepovoljnog položaja zuba, oblika zuba i čelju-sti, tehnika rada liječnika ili zbog neprimjerenog ponašanja pacijen-ta tijekom i nakon vađenja. Neke komplikacije je moguće prevenirati dok su neke na žalost neizbježne.Komplikacije tijekom vađenja zuba su: lom krune ili korijena zuba, lom dijela ili cijele kosti u kojoj se zub nalazi, utisnuće zuba u okolna tkiva, iskliznuće zuba u usnu šupljinu ili u ždrijelo, ozljeda susjednih ili nasuprotnih zubi, te ozljeda čeljusnog zgloba. Ukoliko dođe do neke od navedenih situa-cija te ukoliko je potrebno, liječnik će istu zbrinuti na potreban način.Komplikacije koje nastaju nakon vađenja zuba su: krvarenje, bol poslije vađenja zuba, veza između usne i sinusne šupljine (oroantral-na fistula), upala koštane udubine u kojoj je bio zub te upala mekog tkiva tj. zubnog mesa.

KrvarenjeKrvarenje nastaje jer prilikom va-đenja dolazi do ozljede krvnih žila. Prestaje stvaranjem ugruška. Pa-cijent zagrize na gazu koja se stavi iznad rane i drži tako otprilike 20 minuta i nakon toga vremena ne bi smio krvariti. Ako se krvarenje nastavi ili postane obilnije radi se o produženom krvarenju. Krvare-nje može nastati i u toku 24 sata nakon vađenja zuba i tada se go-vori o naknadnom krvarenju.

Jeste li se ikad to upita-li? Vjerojatno se brinete za zdrave zube svoje obitelji,

redovito birate i mijenjate od-govarajuće četkice za svakoga člana obitelji posebno, a tako-đer i zubne paste. Ne zaborav-ljate ni zubni konac i vodicu za usta. Barem približno redovito posjećujete zubara, možda čak i ortodonta. Bili ste radosni jer su vašem najmlađemu mliječni zu-bići ispali kad je već bio u školi i nije morao nositi aparatić.

Pregledajte desni člano-va svoje obiteljiAko su desni pocrvenjele, če-

sto krvare, odmiču se od zubi i sa strane se čak stvaraju zub-ni džepovi (zubni džep je mje-sto gdje su se desni odmakle od zuba, a tkivo je upaljeno jer se u džepu nakupljaju bakterije), vrijeme je za brigu. Osim posje-ta zubaru, koji je nužan ako se ti simptomi gingivitisa već po-jave, puno možete učiniti sami kod kuće. Uvijek je najbolja odluka pre-vencija. Ako prve znakove previdimo ili im ne posvetimo pažnju, s vre-menom neliječena upala desni napreduje u parodontitis. Pro-padaju sva tkiva koja drže zub u

čeljusti, a zubi na kraju ispadaju.

Gengigel za zdrave desniGengigel je učinkovita pomoć za upaljene, krvareće i otekle de-sni, produbljene džepove u de-snima, oštećenja desni zbog va-đenja ili čišćenja zubi, odnosno kirurških zahvata, nadražena tkiva u ustima zbog fiksnih (kru-ne, mostovi) ili mobilnih zubnih proteza.Obitelj Gengigel čine gelovi i otopine za cijelu obitelj. Posje-tite www.gengigel.eu ili najbližu ljekarnu i pobrinite se da vaše desni ne budu žedne.

Produljeno krvarenje nasta-je zbog lokalnih i općih faktora. Lokalni faktori su lokalna upala, oštećenje veće krve žile i povišen krvni tlak. Opći faktori podrazu-mijevaju pomanjkanje jedne ili više tvari potrebnih za stvaranje ugruška ili višak tvari koje sprje-čavaju zgrušavanje krvi. Tu spa-daju različite bolesti jetre koje mogu dovesti do manjka vitamina K zbog pomanjkanja žuči, manjak vitamina C, hemofilija, tromboci-topatija, šećerna bolest.Naknadno krvarenje nastaje zbog infekcije krvnog ugruška ili njego-ve mehaničke ozljede, zbog čega dio ugruška ili on cijeli otpadne. Zbog ovog je jako bitno da se pa-cijenti pridržavaju uputa dobive-nih nakon vađenja.Ukoliko dođe do produljenog ili naknadnog krvarenja potrebno je javiti se liječniku kako bi zbrinuo ranu.

Bol poslije vađenja zubaOdređena bol nakon vađenja zuba je normalna, može potrajati nekoliko dana i uspješno prestaje upotrebom nekog od analgetika, tj. lijekova protiv bolova. Ukoliko je bol intenzivna, jaka, „bušeća“ radi se o fenomenu koji nije još dovoljno razjašnjen i potrebno je javiti se liječniku. Ova bol

nastaje kad se krvni ugrušak ne formira, kad se formirani ugrušak raspadne i kad se ugrušak inficira. Češće nastaje kod težih vađenja, ako postoji upala ili zbog manjka određenih vitamina.

Oroantralna fistulaOroantralna fistula je povezanost usne i sinusne šupljine. Prvo nakon vađenja nastaje komunikacija koja ako se ne zatvori ostaje prisutna kao kanalić između ta dva prostora. Dolazi do infekcije sinusa koji se inficira kroz kanal koji ga povezuje s usnom šupljinom. Javljaju se simptomi kao npr. gnojni sekret, kad bolesnik pije dio tekućine vraća se kroz nosnicu te strane, pri puhanju kroz nos zrak pišti kroz kanalić. Potrebno je javiti se liječniku koji će odlučiti o potrebnoj terapiji.

UpalaNakon vađenja zuba može nastati upala koštane udubine u kojoj se zub nalazio tj. alveole te upala okolnih mekih tkiva. Upala nastaje kao posljedice infekcije koja ja već bila prisutna ili naknadne infekcije. Ovisno o obujmu upalnog procesa u terapiji će možda biti potrebno primijeniti antibiotike.

018 >rujan 2015. 019 >rujan 2015.

Komplikacije zbog vađenja zuba IMA LI VAŠA OBITELJ ZDRAVE DESNI?

Napisao Luka Lubina, dr. med. dent.Glavni urednik portala moj.stomatolog

>>

MEDIS ADRIAKOMPLIKACIJE

POMAŽE KOD UPALA

ŠTITI

U

BRZAVA ZACJELJIVANJE

Hijaluronska kiselinau obliku Gengigela

Hijaluronska kiselina

Gengigel gel je učinkovita pomoć za:

• upaljene, krvareće i otekle desni

• produbljene džepove u desnima

• oštećenja desni zbog vađenja ili čišćenja zubi ili kirurških zahvata

• nadražena tkiva u ustima zbog fiksnih (krune, mostovi) ili mobilnih zubnih proteza

UPUTE: Gel: Nanijeti 3-5 puta na dan. Preporučuje se kontinuirana upotreba 3-4 tjedna. 30 minuta ne jesti niti piti. Otopina: Odmjeriti u priloženu mjericu (10 ml) i ispirati usta 1 do 2 min. Ne razrjeđivati! Sprej: Raspršiti 1-2 puta na upaljeno ili oboljelo mjesto. Bočicu držati uspravno. Baby Gel: Nanijeti 3-5 puta na dan. Jednakomjerno nanijeti na desni te ga blago umasirati čistim prstom.

Vašim desnima je neophodanKLINIČKI DOKAZANA UČINKOVITOST

www.gengigel.eu Medis Adria d.o.o., Kolarova 7, Zagreb

CURAPROX

Međuzubna četkica pomoćno je sred-stvo u održavanju oralne higijene, koje nema dugu povijest. Barem ne

u takvom obliku u kojem ju poznajemo. Prve četkice za zube upotrebljavali su Babilonci pri-je više od 5500 godina. Bile su oblika štapića, kojeg se žvakalo. Stari Grci i Rimljani održa-vali su čistoću svojih zuba uz pomoć čačkali-ca. Istraživanja, koja su nastala u Kini i stara su približno 3600 godina, opisuju alat za čišće-nje zuba kao štapić koji je na jednoj strani bio toliko ižvakan, da je na kraju njegov oblik bio sličan četkici za zube (danas više nalik sno-pičastoj četkici), a na drugoj strani je bio izni-mno sužen. Ta druga sužena strana bila je na-mijenjena čišćenju između zuba. Štapići, koji su se upotrebljavali u tu svrhu, bili su od malo aromatičnijeg drveća pa su uz učinak čišćenja imali i onaj osvježavajući.

Međuzubne četkice kroz povijestIako je više – manje poznato kako se je kroz povijest mijenjala i modernizirala zubna četki-ca, o međuzubnim četkicama znamo mnogo manje. Začetničku ulogu u proizvodnji među-zubnih četkica imala je u ranim 70-im godi-nama prošlog stoljeća tvrtka Curaden iz Švi-carske. S pristupom koji je u razvoj proizvoda uključio znanstvene i dentalne stručnjake iz prakse, kroz niz godina, Curaden je oblikovao iznimno kvalitetnu liniju proizvoda pod nazi-vom Curaprox. I danas sa svojim inovacijama svoje proizvode neprestano usavršava. A me-đuzubne četkice u tome nisu iznimka.

Kvaliteta na tri stupa temeljaTvrtka Curaden ima vrlo stroga mjerila kvali-tete za svoje proizvode. Ta pravila se temelje na tri stupa – učinkovitost, atraumatičnost i prihvatljivost. Nije dovoljno da međuzubna četkica dosegne do oralnog biofilma u među-zubnom prostoru i ukloni ga. Ona to mora na-praviti bez oštećivanja interdentalne papile, ali isto tako mora biti napravljena kako bi ju kori-snik jednostavno i pravilno koristio.

1. UčinkovitostMeđuzubna četkica je učinkovita ukoliko sa svojim vlaknima u potpunosti ispuni cijeli me-đuzubni prostor te dosegne i ukloni sav biofilm od sulkusa (ruba desni i zuba) do kontaktne točke između dva zuba. Upravo stoga je žiča-na jezgra Curaprox CPS međuzubnih četkica napravljena od iznimno tanke, posebno legi-rane kirurške žice. U tu žičanu jezgru ugrađena su tanka, čvrsta te ujedno fleksibilna vlakna

koja prilikom čišćenja međuzubnog prostora rade na principu kišobrana. To znači da se vla-kna pri ulasku u međuzubni prostor priljube uz žičanu jezgru, dok se u međuzubnom prostoru ona rašire, prilagode anatomiji zuba te učinko-vito ispune svoju zadaću.

2. AtraumatičnostTanka žičana jezgra uz to što omogućava učinkovitost, osigurava i atraumatičnost. Po-treba za atraumatičnosti ispunjena je i s konu-snim (stožastim) postavljanjem žičane jezgre u plastični držač međuzubne četkice, što jezgri omogućava fleksibilnost te je ujedno i moguć-nost lomljenja četkice u potpunosti smanjena. Atraumatičnosti doprinose i vlakna međuzub-nih četkica, koja nisu kruta i debela, već izni-

mno tanka i fleksibilna.Poseban sustav za mjerenje veličine među-zubnih prostora kojeg je razvio Curaden, uveli-ke doprinosi atraumatičnosti Curaprox među-zubnih četkica. S obojanom sondom dentalni stručnjak točno će odrediti koja veličina me-đuzubne četkice odgovara za čišćenje mjere-nog međuzubnog prostora. Na taj način će se izbjeći mogućnost ozljeđivanja prilikom kori-štenja prevelike međuzubne četkice.

3. PrihvatljivostPo jednostavnosti, pravilna uporaba među-zubnih četkica je između svih ostalih pomoć-nih sredstava za održavanje oralne higijene

na samom vrhu ljestvice. Kada se usavrši nje-na pravilna uporaba, prihvatljivost i pri tome jednostavnost korištenja nije nimalo upitna. Vjerujemo da je glavni uzrok ne korištenja ili prestanka uporabe međuzubnih četkica uvje-renje korisnika da će se s njima ozlijediti. Na to većina pomisli kada pri uporabi ugleda krv. No ukoliko je korisnik točno i dovoljno informiran, nema nikakvih poteškoća s prihvaćanjem me-đuzubne četkice. Prije svega korisnici moraju znati uzroke i simptome upale desni. Moraju znati da krvarenje desni znači upalu desni i da s pravilnom oralnom higijenom, koja uključuje i čišćenje međuzubnih prostora, upalu jedno-stavno mogu ukloniti i/ili spriječiti. To znači da redovnom uporabom međuzubnih četkica desni više neće krvariti. Svakako treba upozo-riti i na to da međuzubni prostori, nakon ukla-njanja upale i smanjenja nabreklosti desni, po-staju malo veći te da je za pravilno i temeljito održavanje oralne higijene potrebno prilagodi-ti i veličinu međuzubne četkice.

Prevencija upale međuzubnih tkivaDonedavno su na izbor bile dostupne među-zubne četkice koje ljudi sa zdravim među-zubnim tkivom, koji nisu imali tako velike me-đuzubne prostore, nisu mogli upotrebljavati. Stoga ne iznenađuje činjenica da uporaba međuzubnih četkica niti dan danas nije toliko raširena. S obzirom na to da su parodontalna oboljenja najraširenija i da svaki parodontitis započinje s gingivitisom, pretpostavljamo da bi bolje raširena uporaba međuzubnih četkica također doprinijela poboljšanju stanja među-zubnih tkiva šire populacije. Curaprox međuzubne četkice iz linije »prime« se po svojim dimenzijama mogu usporediti sa zubnim koncem. No u usporedbi sa zubnim koncem one su učinkovitije i jednostavnije za uporabu. Iz razloga što upala desni započinje u među-zubnom prostoru, Curaprox međuzubne čet-kice sa svim svojim prednostima i kvalitetama zasigurno su velika pomoć u sprječavanju na-kupljanja zubnih naslaga u međuzubnim pro-storima. No svakako i samim time kao pomoć u sprječavanju i uklanjanju upale desni.

Zdrav osmijehje uspjeh!

Albidus d.o.o., R. Cimermana 14, 10 020 N. ZagrebTel: 01/ 63 10 755, Fax: 01/ 46 18 658Mob: 098/ 98 29 414; E-mail: info@albidus.hr www.albidus.hr; curaprox hrvatska

VAŠ OSMIJEH ĆE SJATI OD ZDRAVLJASvaki dan očistite svoje interdentalne prostore s interdentalnom četkicom Curaprox i tako spriječite upalu desni.

Interdentalne četkice Curaprox “prime”:pet veličina rješava 95% svih problema kod

čišćenja interdentalnih prostora

06 07 08 09 011C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Curaprox-Interdentalne-210x297.pdf 1 28/08/15 13:02

020 >rujan 2015.

MEĐUZUBNE ČETKICE – TABU ILI SVAKODNEVNICA?

Curaprox međuzubne četkice iz linije »prime«

Presjek međuzubnog prostora s umetnu-tom Curaprox CPS međuzubnom četki-com koja ga u potpunosti ispunjava

Mjerenje veličine međuzubnog prostora s Curaprox IAP sondom

Kada je diabetes mellitus za-hvatio Fernandeza Carilla (39), on je bio u mogućno-

sti primiti terapiju matičnim sta-nicama, bez ikakve brige i čeka-nja na pronalazak odgovarajućeg darivatelja, jer su njegove vlasti-te održive stanice bile kriogenski pohranjene u specijalističkoj banci matičnih stanica BioEden; bile su to matične stanice koje su u banci testirali, potvrdili, sačuvali i tran-sportirali nazad u bolnicu. Carillova odluka o pohrani vlasti-tih dentalnih stanica pružila mu je izravan put prema terapiji matič-nim stanicama, vraćajući mu nadu i dostojanstvo te je premostila put do puno boljeg zdravlja.  Iako su matične stanice već upotre-bljavane u terapijama za dijabe-tes, ovo je prvi put da su upotri-jebljene upravo matične stanice iz zuba, koje su dobivene postup-kom izdvajanja iz zuba nakon što je on prirodnim putem ispao ili je izvađen iz ortodontskih razloga. Uspješna primjena sačuvanih den-talnih stanica u slučaju terapije za dijabetes, još je jedan slučaj “pr-vog puta u svijetu” za BioEden. Nakon samo 12 tjedana, količina inzulina koju je Carillo uzimao, ali i frekventnost uzimanja, bila je zna-čajno smanjena. Carillo je uočio i značajno pove-ćanje energije, smanjenje umo-ra, rehidratiziranu kožu, poboljšan mišićni tonus i poboljšano stanje vena u nogama, kao i potpuni ne-stanak zamagljenog vida. Carillo je doživio potpuno povlačenje mnogih simptoma te nije iskusio ni jedan oblik nepovoljne reakci-

DIJETE U RAZDOBLJU OD PRIBLIŽNO PET GODINA GUBI 12 MLIJEČNIH ZUBA. OVO VREMENSKO RAZDOBLJE ZNAČI VEĆU MOGUĆNOST DOBIVANJA ODRŽIVIH STANICA ZA POHRANU, PROCESOM KOJI JE POTPUNO NEINVAZIVAN

je, infekcije ili drugih koplikaci-ja. Mike Byrom, glavni znanstve-nik BioEden-a, izjavio je: “Prema mjerenim kliničkim rezultatima i usmenoj izjavi pacijenta, ovaj tretman je bio potpuno uspješan te je značajno poboljšao kvalite-tu života ovog pacijenta. Ključ-ni faktor uspjeha bio je brz pri-stup njegovim vlastitim održivim stanicama koje su bile kriogen-ski sačuvane, tj. predstavljale su savršenu podudarnost matičnih stanica.”

Dentalne matične staniceDijete u razdoblju od približ-no pet godina gubi 12 mliječnih zuba. Ovo vremensko razdoblje znači veću mogućnost dobiva-nja održivih stanica za pohranu, procesom koji je potpuno nein-vazivan. Ako roditelji pri poro-du nisu uzeli matične stanice iz djetetove pupkovine za buduće čuvanje, sada im ostaje dodat-no vrijeme da to učine s dental-nim matičnim stanicama - do osme, desete, dvanaeste godine života djeteta. Čak i neki odrasli ljudi u trećem ili četvrtom deset-ljeću života, u svojoj čeljusti još uvijek imaju i poneki mliječni zub, ali matične stanice nalazimo i u kutnjacima i umnjacima.Matične stanice nađene u zubi-ma sposobne su liječiti stanja poput srčanih bolesti, imaju po-tencijal obnove srčanog miši-ća, izlučivanja inzulina, liječenja dijabetesa melitusa, oporavak vida nakon ozljede, liječenja krv-

nih žila, obnavljanja i ponovnog rasta tkiva. One se mogu upotri-jebiti za presađivanje kože nakon opeklina ili u rekonstruktivnoj kirurgiji, za obnavljanje živaca u kralježničnoj moždini, za peri-ferni živčani sustav i oštećenja mozga, za popravak ili zamje-nu zuba, regeneraciju možda-nih stanica, liječenje Parkinso-nove bolesti i bolesti motoričkih neurona te za zamjenu kostiju, hrskavice i tkiva, ponovni rast i oporavak kostiju, zglobova i kra-lježnice, kao i za obnovu jetre i pluća nakon ozljede.Matične stanice su jedna od glavnih točaka na kojima će se graditi medicina budućnosti. Znanstvenici snažno ističu svoje uvjerenje da će upravo dental-ne matične stanice ubrzo postati ključne za liječenje raznih bolesti i ozljeda.

"Mliječni" lijek budućnostiMatične stanice koje se nala-ze u mliječnim zubima mogu se razviti u druge tipove stanica, što znači da mogu liječiti mno-ga nezdrava stanja i samim time sačuvati i produžiti život. Ove stanice mogu zamijeniti one koje su izgubljene ili oštećene prili-kom povrede ili tijekom bolesti. Uzgajane pod određenim uvjeti-ma, one mogu izgraditi organe, kosti, hrskavicu i tkivo. Među-tim, one se ne koriste samo za liječenje ozbiljnih bolesti, već i za ublažavanje tegoba u proce-su prirodnog starenja, kao npr. u kozmetičkoj kirurgiji.

Još jedan “prvi put u svijetu” za banku dentalnih matičnih stanica BioEden

022 >rujan 2015.

Najbolji izbor za zaštitu zdravlja u budućnosti

01 644 77909.00 - 17.00 h

Pozovite nas na brojinfo@bioeden.hrbioeden.hr

Prva i jedina specijaliziranabanka dentalnih matičnih stanica iz zuba.

Budući da ste roditelj, u Vašoj je prirodi da želite najbolje za budućnost svog djeteta.

BIOEDEN

Klijent BioEden-a otkriva iznimno značajno poboljšanje simptoma dijabe-tesa samo 12 tjedana od početka terapije s vlastitim dentalnim stanicama

GC GC

Osjetljivi djelomiËno iznikli

zubi trebaju zaštitu što ranije.

PomoÊu

GC Fuji Triage™ možete zaštiti čak i

djelomično iznikle zube.

GC Dentonautisu ovdje

da bi zaštitili ...

GC EUROPE N.V.GC EEO - CroatiaSiget 19bHR - 10020 ZagrebTel. +385.1.61.54.597Fax. +385.1.61.54.597croatia@eeo.gceurope.comwww.eeo.gceurope.com

Predstavljanje Dentonauta:VAŠI PARTNERI ZA DJEČJU STOMATOLOGIJUTrend prema minimalno in-

vazivnoj stomatologiji na-stavlja rasti i razvijati se u

cijelom svijetu. Klinički dokazi su sve brojniji, preventivni tretma-ni postaju prihvaćeniji, budu-ći da potrebe pacijenata i tvrtki zdravstvenog osiguranja počinju prepoznavati te razvoje i brinuti se za njih. Dok načela minimal-ne intervencije mogu biti dovolj-no jednostavna za razumijeva-nje, njihova primjena u vođenju profitabilne ordinacije dentalne medicine može biti izazovna.GC je utvrdio dječju stomatolo-giju kao ključni segment u pre-ventivnoj medicini te je izradio niz tehnika, proizvoda i strate-gija za podršku doktorima den-talne medicine. GC Dentonauti je kampanja koja pruža ključ-ne informacije o protokolima preventivnog tretmana za dje-cu temeljenih na dokazima. Od edukacije doktora dentalne me-dicine i dentalnog tima do alata komunikacije s pacijentima, cilj kampanje Dentonauti je obavje-štavanje doktora dentalne me-dicine, kao i roditelja tijekom za-štite zubi djece.Sastojeći se od skupine likova iz crtića različite dobi, Dentonauti rade s dentalnim timom u zaštiti dječjih zubi od bakterija te spe-

cijalnom opremom za liječenje stanja kao što su molarno-inci-zivna hipomineralizacija, bije-le mrlje i pečaćenje djelomično izniklih kutnjaka.

Modul liječenja 1: Zaštita djelomično izniklih zubi materijalom GC Fuji Tri-ageStandardna je praksa za većinu doktora dentalne medicine če-kati da zubi potpuno izniknu pri-

je nego ih zapečate. To je zbog činjenice da pravilna izolaci-ja obično nije moguća te da je učinkovitost spajanja kompozita za aprizmatsku caklinu slaba.Istodobno je zabilježeno da pr-vim i drugim kutnjacima može biti potrebno oko 1,5 godina da potpuno izniknu te da je tijekom tog razdoblja rizik karijesa najvi-ši. Pored toga, okluzijske jamice i fisure su 8 puta osjetljivije na zubni karijes od glatkih površina.

Rješenje je Fuji TriageDok je teško izolirati djelomično iznikli kutnjak ako je zub pokri-ven operkulumom, a sredstva za pečaćenje na bazi kompozita trebaju suho okruženje za učin-kovito spajanje, GC Fuji Triage dobro podnosi vlagu i nudi ke-mijsku adheziju za zub, čak i u vlažnom okruženju. Može se raspravljati o mišljenju da se sredstva za pečaćenje na

bazi kompozita oslanjaju na jet-kanje cakline i mikromehaničku retenciju te da jetkanje apriz-matske cakline ne pruža mikro-retencijsku površinu za učinkovi-to spajanje kompozita. Međutim, Fuji Triage kao staklenoionomer omogućuje kemijsku adheziju, čak i za aprizmatsku caklinu. Kliničke studije pokazuju da Fuji Triage ima sličnu retenciju u us-poredbi s kompozitnim sred-stvima za pečaćenje nakon 24 mjeseca te bilježe manji broj slučajeva rubnih mrlja i karije-sa zubi. Retencija malih količina staklenoionomernih sredstava za pečaćenje može biti dovoljna

za sprječavanje karijesa u jami-cama i fisurama zubi.Fluoridom modificirani hidrok-siapatit mnogo je otporniji na karijes. Kada zub potpuno izni-kne, postojeće staklenoiono-merno sredstvo za pečaće-nje još se uvijek može obnoviti novim staklenoionomerom ili sredstvom za pečaćenje na bazi kompozita.

GC Fuji Triage, staklenoiono-merno rješenje za zaštitu dje-lomično izniklih kutnjaka:• Lako nanošenje• Bez jetkanja, bez sušenja zra-kom, nije potrebno spajanje• Dobro podnošenje vlage• Omogućuje lako postavljanje, čak i na djelomično izniklim kut-njacima, bez uporabe koferda-ma• Niska viskoznost, izvrsna teč-nost• Lako prodiranje u duboke jami-ce i fisure• Jedinstvena roza boja

• Upija toplinu svjetla za polime-rizaciju za brže stvrdnjavanje te olakšava vizualizaciju i kontrolu• Izuzetno visoko otpuštanje flu-orida• Stvara fluoridom modificira-ni hidroksiapatit otporan na ki-selinu• Pored toga, otpuštanje fluori-da remineralizaciju cakline ako postoje početne karijesne lezije. Zaštita u 5 jednostavnih koraka• Odstraniti plak/naslage sa zuba i ispod operkuluma. Izbje-gavati oštećenje operkuluma.

• Obraditi zub sredstvom za kondicioniranje dentina (20 se-kundi) ili za kondicioniranje ka-viteta (10 sekundi) nanesenim pomoću mikrokista te osušiti (ne presušiti)• Izolirati vaterolama i usisava-njem• Nanijeti tanki sloj materijala Fuji Triage na jamice i fisure• Za brže stvrdnjavanje, ROZI Fuji Triage polimerizirati svje-tlom 20-40 sekundi ili ga osta-viti samostvrdnjavati 4 minute.

"Objavljeno u GC get connected3, listopad 2014.”

STANDARDNA JE PRAKSA ZA VEĆINU DOKTORA DENTALNE MEDICINE ČEKATI DA ZUBI POTPUNO IZNIKNU PRIJE NEGO IH ZAPEČATE.

KLINIČKE STUDIJE POKAZUJU DA FUJI TRIAGE IMA SLIČNU RETENCIJU U USPOREDBI S KOMPOZITNIM SREDSTVIMA ZA PEČAĆENJE NAKON 24 MJESECA TE BILJEŽE MANJI BROJ SLUČAJEVA RUBNIH MRLJA I KARIJESA ZUBI

024 >rujan 2015. 025 >rujan 2015.

“GC Dentonauti je kampanja koja pruža podatke o potvrđenim protokolima prevencijske terapije za djecu.”

Doktor dentalne medicine

14-godišnji dječak

6-godišnji dječak

10-godišnja djevojčica

Asistent

COLGATE

rujan 2015. < 027

Rizični čimbenici za početak i razvoj parodontitisaUvodParodontitis je upalna bolest s popratnim gubitkom parodontne kosti, kolagena i pričvrstka. Pa-togeni mikroorganizmi su nužni, ali nedovoljni za iniciranje i razvoj parodontitisa. Mikroorganizmi su prirodno kontrolirani od strane raznih obrambenih mehanizamadomaćina (vidi sliku).Mikroorganizmi međutim, ipak mogu rezultirati destrukcijom parodonta djelomičnim zaobi-laženjem, potiskivanjem, krivim navođenjem obrambenog meha-nizma domaćina ili izazivanjem prekomjerne reakcije domaćina. Razni vanjski unutrašnji rizični čimbenici potrebni su kao doda-tak parodontnim patogenim mi-kroorganizmima za početak i ra-zvoj parodontitisa. Takvi rizični čimbenici mogu utje-cati na imunoupalni odgovor do-maćina i/ili metabolizam u me-kom i tvrdom parodontnom tkivu i prema tome pridonose paro-dontnom razaranju (Kornman et al. 1997: Page & Kornman 1997; Pihlstrom et al. 2005).

Parodontni rizični čimbeniciČesto je teško odrediti da li odre-đeni čimbenik povećava rizik od parodontitisa. U longitudinalnim istraživanjima u pravilu je potreb-na prisutnost određenih faktora koji posljedično dovode do paro-dontitisa. Istraživanjem u kontro-liranim uvjetima mogu se dobiti dodatni dokazi koji mogu dovesti do zaključka da pojava ili napre-dovanje parodontitisa može bit smanjeno ili izbjegnuto smanjiva-njem ili eliminiranjem rizičnih fak-tora (Albanda, 2002; Cronin et al. 2008; Timmerman & van der Weijden 2006; van Dyke & Shei-lesh 2005). Mnogi rizični faktori o kojima se ovdje govori nisu pra-vi rizični faktori, već samo rizični

ČESTO JE TEŠKO ODREDITI DA LI ODREĐENI ČIMBENIK POVEĆAVA RIZIK OD PARODONTITISA.

PARODONTNI PATOGENI MIKROORGANIZMI SU NUŽNO STANJE ZA POJAVU I RAZVOJ PARODONTITISA. MIKROORGANIZMI SU ORGANIZIRANI U BIOFILMU.

pokazatelji ili naznake rizika. Iako su ovi čimbenici usko povezani sa pojavom parodontitisa, nisu uspjeli u značajnijoj mjeri doka-zati svoju uzročnost. Terminologija (rizični čimbenik, rizični pokazatelj, naznaka rizi-ka) i procjena da li je direktna uzročnost ispravno dokazana, nisu ujednačeni u literaturi. Una-toč tome što se izraz ‘rizični čim-benik’ koristi u tekstu, trebalo bi svakako naglasiti da se većinom samo zubne naslage/loša oral-na higijena, pušenje, nekontroli-rani diabetes mellitus i genetske predispozicije trenutno smatraju pravim rizičnim čimbenicima za parodontitis.

Mikrobiološki plakParodontni patogeni mikroorga-nizmi su nužno stanje za pojavu i razvoj parodontitisa. Mikroorga-nizmi su organizirani u biofilmu. Kamenac, loši ispuni ili krunice s loše prilagođenim rubovima, karijes, frakture zuba, određen položaj zuba, morfologija i utori promiču pojavu i izgradnju mi-krobiološkog filma. Uklanjanje takvog filma smanjuje učesta-lost, ozbiljnost i razvoj parodon-titisa, pa se mikrobiološki film može smatrati pravim rizičnim čimbenikom za parodontitis (Axelsson & Lindhe 1981; Axelsson et al. 200; Lind-he & Nyman 1975; Rosling et al. 1976). Svakako je neutvrđeno da li se određena vrsta bakterija (npr. P. gingivalis, T. forsythia, T. denticola, A. actinomycetemco-mitans) treba uzeti u obzir kao pravi rizični čimbenik ili samo rizični pokazatelj (Grossi et al. 199; 1995; Papapanou et al. 1997; 2002; Tezal et al. 2006) pošto povišeni broj tih vrsta u paro-dontnim džepovima može biti posljedica parodontitisa, a ne nužno njegov uzrok.

PušenjePušenje cigareta, cigara i lula su jedno od najbolje istraživa-nih i potvrđenih rizičnih čimbe-nika za parodontitis (Bergström 200; Tonetti 1998). Pušači pate od parodontitisa češće nego ne-pušači.Nadalje, parodontitis u pušača je više izražen i također brže na-preduje. Postoji mjera zavisno-sti, tj.negativan utjecaj pušenja na parodont raste, s brojem po-pušenih cigareta dnevno. Iako i dalje u većem riziku od nepuša-ča, bivši pušači imaju manji ri-zik od nastajanja parodontitisa nego aktivni pušači (Calsina et al. 2002; Grossi et al. 199; 1995; Martinez-Canut et al. 1995; Me-isel et al. 200; Tomar & Asma 2000).

Genetske predispozicijeGenetski rizični faktori mogu utjecati i na imunoupalni od-govor domaćina i na metaboli-zam mekih i tvrdih tkiva paro-donta. Pretpostavlja se da udio genetskih faktora u nastajanju parodontitisa može biti do 50% (Michalowicz et al. 2000). Paro-dontitis u obiteljskoj anamnezi, istraživanje na blizancima i po-većana pojavnost parodontitisa kod određenih bolesti s genet-skim ili kromosomskim defekti-ma, podržavaju postojanje ge-netskih rizičnih čimbenika(Hart & Atkinson 2007; Michalowicz et al. 2000; van der Velden et al. 1993). Također, polimorfizmi na brojnim genima koji šifriraju upalne medijatore, matične mo-lekule ili receptore, povezani su sa povećanim rizikom od paro-dontitisa (Kinane & Hart 2003; Kocher et al. 2002;Loos et al. 2005; Meisel et al, 2002; 2003, 200). Ipak daljnje studije su po-trebne da bi razjasnile koje po-

jadran

europa

mediteran

daleka putovanja

skijanje

krstarenja

Potražite nas u poslovnicama ili na:

www.atlas.hr

0800 9998

atlascroatia

putovanja@atlas.hr

zagrebzrinjevac 17e: zrinjevac@atlas.hrt: 01 4807 300

teslina 7e: teslina@atlas.hrt: 01 6404 980

arena centar, lanište 32e: arena.centar@atlas.hrt: 01 6189 110

westin, i. kršnjavoga 1e: westin@atlas.hrt: 01 6398 150

osijekžupanijska 19e: osijek@atlas.hrt: 031 215 976

splitobala lazareta 3e: split@atlas.hrt: 021 355 381

makarskaobala kralja tomislava 17e: atl.makarska@atlas.hrt: 021 615 411

Vi birate smjer, mi brinemo za ostalo.

Ne propustite krstarenje Aljaskom u svibnju 2016.

COLGATE

Krvarenje zubnog mesa?Bori se protiv uzroka,

a ne simptoma.

Krvarenje zubnog mesa?Bori se protiv uzroka,

a ne simptoma.

Krvarenje zubnog mesa?Bori se protiv uzroka,

a ne simptoma.a ne simptoma.a ne simptoma.a ne simptoma.

meridol® učinkovito štiti desni od gingivitisa - klinički dokazano

Balzam za desni

mod

ifici

rani

inde

x kr

vare

nja

sulk

usa

(mSB

I)

* p<0.01 meridol® sistem vs. standardna oralna higijena

Banach et al. 2007

Značajno reduciranje gingivitisa meridol® sistemom

standardna oralna higijena meridol® sistem

80

60

40

20

0

0 12 4 2 tjedni

* **

• jedinstvena formulacija aktivnih sastojaka aminfluorida i kositrovog fluorida

• reducira bakterijski plak i inhibira formiranje novog plaka

• potiče prirodnu regeneraciju iritiranih desni

• čuva prirodnu ravnotežu oralne flore

• nježna formulacija i visoka učinkovitost

Cjeloviti sistem za svakodnevnu i dugoročnu primjenu: meridol® vodica za ispiranje, pasta za zube i četkica za zube.

Više informacija na: www.elmex.com.hrVaš partner u oralnom zdravlju028 >rujan 2015.

GENETSKI RIZIČNI FAKTORI MOGU UTJECATI I NA IMUNOUPALNI ODGOVOR DOMAĆINA I NA METABOLIZAM MEKIH I TVRDIH TKIVA PARODONTA.

pulacijske grupe, koja zavisnost o ostalim rizičnim čimbenicima i koji oblici parodontitisa, kao po-limorfizmi, igraju ključnu ulogu u nastajanju parodontitisa.

Diabetes mellitus i ostale sistemske bolestiZadnjih godina bilo je mogu-će dokazati brojne poveznice između parodontitisa i bolesti koje utječu na cijeli organizam, pri čemu sve one ne moraju biti uzročno posljedične. Može se sa sigurnošću reći da nekontrolirani diabetes mellitus povećava rizik od parodontitisa. Dijabetičari sa slabim kontro-liranjem glikemije češće ima-ju parodontitis; u prosjeku im je parodontitis izraženiji i brže na-preduje. Prema tome, nekontro-lirani se diabetes mellitus mora smatrati pravim rizičnim čimbe-nikom za parodontitis (Chávarry et al. 2009; Kaur et al. 2009;

Khader et al. 2006; Struch et al. 2008; Taylor et al.1998; Tsai et al. 2002). Trenutno se ne može zaključiti da li ostale sistemske bolesti kao osteporoza, artritis i pretilost predstavljaju prave ri-zične čimbenike za parodontitis.

Psiho-emocionalni stresJoš uvijek se vode rasprave o tome da li stres utječe na rizik nastanka parodontitisa (Hugo-son et al. 2002; Peruzzo et al. 2007). Izmjenjene razine gluko-kortikoida i kateholamina mogu utjecati na imuno-upalni proces, koji može doprinijeti povećanom riziku nastanka parodontitisa

(Boyapati & Wang, 2007; Breivik et al. 1996; Hilgert et al. 2006). Izloženost stresu također može dovesti do promjena u oralnoj higijeni, konzumaciji duhana i al-kohola te odabiru hrane, što zna-či da se indirektno može utjecati na parodont. Zanimljivo je da pojavnost psi-ho-emocionalnog stresa u ma-njoj mjeri povećava rizik od na-stanka parodontitisa, nego li neodgovarajuće nošenje sa tim istim stresom (Genco et al. 1998, 1999).

Okluzalna neusklađenostTakođer je aktualna debata da li okluzalno preopterećenje po-većava rizik od parodontitisa. Studija pokazuje da parodontni pacijenti s okluzalnim neuskla-đenostima imaju dublje paro-dontnedžepove pri sondiranju za razliku

od parodontnih pacijenata bez takvih neusklađenosti (Harrel et al. 2006; Harrel & Nunn 2001; Nunn & Harrel 2001).

DobNejasno je također, da li se s go-dinama povećava rizik od na-stanka parodontitisa ili samo dolazi do veće pojavnosti unište-nja parodonta tijekom godina, što dovodi do većeg i jačeg gu-bitka kosti i pričvrstka u starijoj dobi (Albandar 2002; Cronin et al. 2008; Grossi et al. 199; 1995; Holtfreter et al. 2009). Činjenica koju ne možemo zanemariti je da u starijoj dobi opada sposobnost

cjeljenja tkiva i borbe sa imuno-upalnim infekcijama. S obzirom da na godine ne mo-žemo utjecati, pitanje da li je dob uopće rizični faktor, je izvan kli-ničke važnosti.

SpolRazne studije su pokazale da muškarci više naginju uništenju parodonta u usporedbi sa žena-ma (Albandar 2002; Grossi et al. 1995; Horning et al. 1992). Veli-ki dio tog povećanog rizika može biti uzrokovan lošijom oralnom higijenom i većom konzumacijom duhana i alkohola kod muškara-ca. Nadalje, genski faktori bi mo-gli biti odgovorni za povećanje rizika od nastanka parodontitisa (Gundala & Chava 2010; Susin & Albandar 2005).

Socio-ekonomski statusObrazovanje i prihodi se sma-traju indikatorima rizika. Utječu na ponašanje i svijest o zdravlju kao i na dostupnost zdravstvenih usluga te su na taj način pove-zani s parodontitisom (Gundala & Chava 2010; Susin & Albandar 2005).

Etničko porijekloParodontitis je više rasprostra-njen u pojedinaca koju su npr. afričkog, latinoameričkog ili azij-skog porijekla (Albandar 2002; Grossi et al. 1995; Horning et al. 1992). Genski i socio-ekonomskifaktori bi mogli biti odgovorni za ovu povezanost.

SažetakOd velike je kliničke važnosti ot-kriti parodontne rizične čimbe-nike kako bi se unaprijedila pre-vencija i terapija parodontitisa. Mikrobiološki plak/loša oralna higijena , pušenje, genetskečimbenike i slabo kontroliranje diabetes mellitusa možemo gle-dati kao prave rizične čimbenike za parodontitis. O daljnjim mogućim rizičnim čim-benicima se raspravlja. Od po-sebne kliničke važnosti je pitanje da li se može utjecati na identifi-cirane rizične čimbenike, kao npr. na glikemijsku kontrolu diabetes mellitusa.

Rizični čimbenici za patogenezu parodontitisa (prilagođeno prema Page & Kornman 1997)

Oak Brook, Illinois, SAD: Strah od stomatologa vrlo je čest u svim populaci-

jama diljem svijeta. Mnogi ljudi osjećaju stres ili su čak prestraše-ni tijekom stomatološkog pregle-da, što na kraju može dovesti do potpunog izbjegavanja dentalnih zahvata. Novo istraživanje sada je potvrdilo da roditelji s dentalnom fobijom prenose svoj strah na dje-cu, a to bi moglo znatno utjecati na njihov odnos prema stomato-loškim posjetima u kasnijem ži-votu.Rezultati istraživanja, koji se te-melje na intervjuima s 1325 rodi-telja djece do 12 godina, pokazali su da se 48 posto roditelja boja-lo posjeta stomatologu. Otprilike

isti broj djece (47 posto) dijelilo je strah.Prema istražiteljima, više je žen-skih ispitanika imalo dentalnu fo-biju. Dok je 55 posto majki prizna-lo strah od stomatologa, samo 40 posto očeva učinilo je isto. Među-tim, samo 19 posto majki reklo je da im je teško uvjeriti svoje dijete da ide kod stomatologa. Oko 37 posto očeva je izjavilo da je to za njih jedna od najtežih stvari.Glavni razlog za nervozu uoči sto-matološkog posjeta bio je strah od boli (54 posto). Drugi razlozi uključuju ne simpatije prema sto-matologu (17 posto) i strah od do-datnih stomatoloških zahvata (25 posto)."Lako je prenijeti roditeljske stra-

hove na djecu kada je u pitanju strah od stomatologa", rekao je dr. Bill Kohn, potpredsjednik udruge Delta Dental Plans koja je naru-čila istraživanje. "Ako djeca imaju loše iskustvo, to bi moglo ugroziti njihovu spremnost posjetima sto-matologu tijekom djetinjstva i u odrasloj dobi."

Kohn dodatno ohrabruje roditelje da ostanu pozitivni prije i tijekom posjeta stomatologu ispred svo-je djece. Osim toga, oni bi treba-li početi s posjetima stomatologu sa svojim djetetom u roku od šest mjeseci od erupcije djetetovog pr-vog zuba i omogućiti im da se na-viknu na stomatološko okruženje u ranoj dobi.

Redoviti stomatološki posjeti neophodni su za održavanje oralnog zdravlja u djece

PROSLAVIMOVIŠE OD DENTALNE EKSPERTIZE

Ovoga ljeta Vademecum slavi više od 110 godina svoje dentalne ekspertize koja pruža njegu generacijama zubi diljem Europe. Više od stoljeća dentalni znanstvenici Vademecum Laboratorija spajaju najnovije suvremene znanstvene napretke s prirodnim sastojcima – održavajući zube i desni zdravima svojom znanstveno dokazanom učinkovitošću.

Naziv „Vademecum“ potječe iz latinskog jezika i znači „pođi sa mnom“. Dr. Elias Nordström izvorno je razvio taj brend koji je izbačen na tržište u Švedskoj 1897. godine. Odmah prepoznat po svojoj iznimnoj kvaliteti, Vademecum je postao opskrbljivač za švedsku kraljevsku obitelj, a na europsko je tržište izbačen u 1950-ima. Zahvaljujući uspjehu u Europi, Henkel je 1994. s Vademecumom ušao na tržište srednjoistočne Europe. Vademecum je linija za zube koja koristi najbolji suvremeni, znanstveni razvoj u naprednoj dentalnoj znanosti i prirodne koncepte kako bi svake godine razvila nove inovacije za zube i desni. Dentalni znanstvenici iz Vademecum Laboratorija precizno razvijaju formule koje ispituju, odobravaju i preporučuju dentalne ustanove diljem srednjoistočne Europe. I dostupne su po povoljnim cijenama.

Među Vademecum inovacijama tijekom godine bile su prve žvakače za zube bez šećera 1973., a ove godine na tržište je izbačena pasta za zube Vademecum Non-Stop White koja sadrži najnoviju tehnologiju dvostrukih polimera, sličnu onoj u profesionalnim proizvodima za izbjeljivanje, koja stvara zaštitu na površini zubi štiteći ih od ponovne pojave mrlja.

Vademecum ovog ljeta slavi 110 godina dentalne ekspertize nizom sjajnih popusta za obitelji diljem regije za savršenu oralnu njegu – po cijenama koje si svaka obitelj može priuštiti. Vademecum će također nadahnjivati buduće znanstvenike svojom linijom znanstveno dokazano učinkovitih pasti za zube za djecu – i sponzorirajući školske izlete za djecu u manje razvijenim i ruralnim regijama kako bi imali priliku otići u glavne znanstvene muzeje u svojoj zemlji. I, naravno, znanstvenici iz Vademecuma nastavit će s inovacijama i razvitkom novih tehnologija za buduće generacije.

Ovo ljeto proslavite s Vademecumom više od 110 godina dentalne ekspertize. Uz niz televizijskih reklama i promocija, imat ćete razloga za osmijeh – kako djeca tako i odrasli!

Roditelji mogu biti odgovorni za dentalnu anksioznost kod djece

030 >rujan 2015.

ANKSIOZNOST

GLAVNI RAZLOG ZA NERVOZU UOČI STOMATOLOŠKOG POSJETA BIO JE STRAH OD BOLI (54 POSTO). DRUGI RAZLOZI UKLJUČUJU NE SIMPATIJE PREMA STOMATOLOGU (17 POSTO) I STRAH OD DODATNIH STOMATOLOŠKIH ZAHVATA (25 POSTO).

Spojite posao i užitak!

Posebna ponuda za članove

Hrvatske komore dentalne medicine.

www.erstecardclub.hr Info telefon: 01 4929 555

Postanite korisnik Diners Club poslovne kartice bez upisnine i članarine za prvu godinu korištenja*, bez dostave financijske dokumentacije i instrumenata osiguranja.

Diners Club kartica omogućuje vam kupnju od 2 do 12 rata bez kamata i naknada na više od 30.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Uz poslovnu karticu, nudimo Vam i privatnu Diners Club karticu bez plaćanja članarine za prvu godinu korištenja.**

Za više informacija nazovite nas na 01/ 4929 260 ili nam pišite na poslovno@erstecardclub.hr

10% popusta na odabranim prodajnim mjestima svaki dan.

Trajanje pogodnosti provjerite na www.dinersposebnozavas.hr

* Godišnja članarina za Diners Club poslovnu karticu po korisniku od druge i svake sljedeće godine iznosi 180 kuna.

** Godišnja članarina za Diners Club privatnu karticu od druge i svake sljedeće godine iznosi 235 kuna.

ZANIMLJIVOSTI

Ali ne bilo kog! Čaša crve-nog vina ima 12 puta jače antioksidativno djelovanje

zahvaljujući visokom sadržaju po-lifenola, koji štite srce i krvne žile od svih bolesti i dodatno ubrzava-ju metabolizam.Do danas je otkriveno više od 30 različitih polifenolskih tvari u cr-venom vinu. Jedna čaša crvenog

vina ima antioksidativnu vrijed-nost kao 12 čaša bijelog vina. Poli-fenoli blagotvorno djeluju na srce i krvni tlak, a pola kilograma grož-đa sadrži količinu resverartrola koliko i dvije čaše crvenog vina. Za zaštitu srca i krvnih žila žena-ma starijim od 55 godina prepo-ruča se jedna čaša crvenog vina dnevno, a muškarcima starijim od

45 godina dvije čaše dnevno.

Usporava starenjeOsim što čuva srce i poprav-lja raspoloženje, vino neutralizi-ra stres i usporava starenje. Za mediteranske narode, ovo piće je čudotvoran ljekovit napitak, a najbolji primjer su Francuzi, koji su od vina napravili kult. U ovoj

032 >rujan 2015.

ČAŠA VINA ČINI ČUDA

034 >rujan 2015.

ZANIMLJIVOSTI

zemlji ima najmanje oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, a znan-stvenici to pripisuju umjerenom konzumiranju vina. Vino je bogato vitaminima A, B i C, kalcijem, ma-gnezijem i željezom. Litra vina ima 700 kalorija koliko ima i litra mlije-ka, 385 grama mesa ili osam jaja. Važno je napomenuti da trudni-ce ipak trebaju izbjegavati vino jer može izazvati alergiju i migrensku glavobolju.

Sužava strukUmjetnost u konzumiranju vina se podrazumijeva, a pojedina istra-živanja su pokazala da osobe koje redovno popiju čašu dnevno imaju manje masnih naslaga na trbuhu. Alkohol iz vina potiče tijelo na brže sagorijevanje kalorija, ali samo se pridržavajte jedne čaše. Postoje tri vrste vina: crveno, bi-jelo i ružičasto, a budući da sva-ko od ovih vina ima svoje poseb-no svojstvo koje dopunjuju ukus pojedinih jela, vodite računa kako ih kombinirate sa hranom. Vino i hrana treba da se dopunjuju i ovo piće ne smije da nadvlada ukus hrane. Da li je kvalitetnije vino po-znatih vinara ili malih proizvođa-ča, teško je reći. Razlika je u tome što velike vinarije imaju bolje uvje-te za čuvanje vina i bolju ambala-žu, pa njihova vina i duže traju.

Odaberite pravo vinoDa biste bar malo uživali u piću bogova, kako mnogi nazivaju vino, potrebno je da poznajete određe-na pravila. Otkrit ćemo vam male tajne uživanja u vinu.

Prvo treba odabrati vino, što je ujedno i najveći posao za nekog tko se u njih ne razumije. Kada ulijevate vino u čašu, vodite računa da se grlić boce ne prislanja na rub. On treba da se nalazi neposred-no iznad čaše. Kako biste mogli da osjetite miris vina, čašu uvijek pu-nite do trećine, odnosno do onog dijela gdje čaša počinje da se širi. Čašu držite za nožicu ili posto-lje, nikako za tijelo. Ruke na čaši ostavljaju otiske prstiju i griju vino. I ne zaboravite, bijela suha vina skoro uvijek se piju prije crvenih.

Zavrtite vino u čaši, a zatim ga lagano pomirišite. Vrlo je važno da se skoncentrirate na miris i da otkrijete na što vas podsjeća. Crvena vina mogu da imaju miris borovnice, trešnje, višnje, šljive, ljubičice, a bijela miris jabuke, ananasa, kruške, cvijeća.

Probajte vino, ali ga ne gutajte odmah, već ga kratko zadržite u ustima. Ako se koncentrirate, vidjet ćete da će svaki dio jezika osjetiti različit ukus. Pritom se misli na osnovne ukuse: slano, slatko, kiselo i gorko. Što je vino kvalitetnije, njegov ukus će se duže zadržati u usti-ma. Ako želite da probate neko drugo vino, obavezno prvo po-pijte malo obične vode kako vam

se ukusi ne bi pomiješali.

Dobra vijestČaša crvenog vina dnevno može da snizi ukupni kolesterol za 30 posto i da poveća dobar HDL kole-sterol. Polifenolske tvari – reser-vatol, kvercetin i rutin – snažni su antioksidansi i sprečavaju zgruša-vanje krvi. Najviše ih ima u ovojnici i sjemenkama crnog grožđa

Loša vijestVino oštećuje zube, i to više bijelo nego crveno. Posljednja istraživa-nja s Sveučilišta U Mainzu poka-zala su da bijelo vino sorte rizling najviše oštećuju zubnu caklinu, a glavni razlog za to je pH vrijed-nost odnosno stupanj kiselosti ovog vina.

UMJETNOST U KONZUMIRANJU VINA SE PODRAZUMIJEVA, A POJEDINA ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA DA OSOBE KOJE REDOVNO POPIJU ČAŠU DNEVNO IMAJU MANJE MASNIH NASLAGA NA TRBUHU

Marka Orbit prikupila je ukupno 250 000 kuna za provođenje kampanje pod nazivom "Žvači jer to promjenu znači" odvajajući po 5 lipa od svakog prodanog paketića Orbit guma za žvakanje.

Marka Orbit, uz pomoć doktora dentalne medicine, članova Hrvatske komore dentalne medi-cine početkom listopada će početi provoditi preglede zdravlja zubi hrvatskih osnovnoškolaca, s posebnim naglaskom na preglede dvanaestogodišnjaka, dobne skupine čije je oralno zdra-vlje najugroženije. Posjetit će jedanaest osnovnih škola u Gradu Zagrebu, Slavoniji, Dalmaciji i Istri, a osim samih pregleda bit će održane i zanimljive, kreativne edukacije prilagođene osnovnoškolskom uzrastu kroz koje će se djeci nastojati ukazati na važnost pravilne dentalne higijene te ukloniti potencijalni strah od odlaska stomatologu.

"Jako smo zadovoljni prikupljenim sredstvima i odazivom potrošača koji su prepoznali važnost ovog projekta. Nadamo se da ćemo aktivnostima koje nam predstoje ukazati djeci i njihovim roditeljima koliko je, uz pravilnu higijenu, za zdravlje zubi važno redovito odlaziti doktoru dentalne medicine" - izjavio je Željko Strunje, izvršni direktor Hrvatske komoredentalne medicine.

Pratite tijek i predstojeće aktivnosti kampanje na Orbit.com.hr, a za sve dodatne informacije možete se obratiti:Wrigleymail: informacije@wrigley.com

U kampanji "Žvači jer to promjenu znači"prikupljeno 250 000 kuna

ZA ČISTE I ZDRAVE ZUBE

PROMJENUZNAČI

ŽVAČI JER TO

ZA ČISTE I ZDRAVE ZUBE

036 >rujan 2015.

Njemački proizvođač pred-stavio je pastu za zube s okusom koja smanju-

je želju za slatkišima. Proizvod obećava zdrave zube, a korisni-ci trebaju samo tri puta dnevno četkati zube u trajanju od najma-nje tri minute čime se potiču pre-hrambene promjene, što u ko-načnici može dovesti do gubitka tjelesne mase do 7 kg.

Prema navodima novoosno-vane tvrtke Dr. Weiler, prirodne arome u pasti za zube odgovor-ne su za učinak. Tijekom četka-nja razvijaju se okusi koji znatno smanjuju želju za slatkim, navo-de iz tvrtke.

"Prednost naših proizvoda je da ispunjavaju prazninu na trži-štu. Mi ne predstavljamo stotu običnu pastu za zube, nego pot-puno novi proizvod koji korisniku nudi neviđene dodatne predno-sti", rekao je dr. Matthias Wei-

ler, predsjednik Uprave tvrtke Dr. Weiler. Nasumično, slijepo istra-živanje s placebom provedeno na 48 ispitanika tijekom četi-ri tjedna i kontrolirana primjena paste tijekom tri mjeseca u kojoj je sudjelovalo 36 ljudi pokazali su da je 90 posto ispitanika ima-lo znatno smanjen apetit za slat-kim. Neki od njih izgubili su i do 6,8 kg tjelesne mase u roku od tri mjeseca jer im je odricanje od slatkiša postalo lakše kad su re-dovito koristili pastu za zube.

Prema navodima proizvođa-ča, najbolji mogući rezultati do-biveni su kada je korisnik četkao tri puta dnevno nakon svakog obroka. Osim toga, pasta se može koristiti kada se osjeti želja za slatkim. "Jedna tuba od 100 ml traje najmanje četiri ili pet tjedana, što znači da kupac tre-ba oko deset do 12 tuba godiš-nje", rekao je Cenk Özöztürk, di-

rektor tvrtke Dr. Weiler. Pasta je dostupna diljem Europe putem online trgovine po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 14 €. Pro-izvod je za početak dostupan s okusom jabuka-vanilija. Proizvo-đač najavljuje i druge proizvode koji će koristiti isti učinak okusa.

Tvrtku je u ožujku 2014. osno-vao dr. Weiler, stomatolog s više od 20 godina iskustva, a čiji je cilj promicanje zdravije i manje slat-ke prehrane kako bi se postiglo bolje oralno i cjelokupno zdravlje stanovništva.

"U posljednjih 50 godina u svi-jetu se potrošnja šećera utrostru-čila. Za mnoge ljude to je razlog dentalnih, kao i metaboličkih bo-lesti, kao što su pretilost i dija-betes", rekao je Weiler, koji je ra-zvio pastu za zube u suradnji sa svojom suprugom, koja je mnogo godina radila u kozmetičkoj in-dustriji.

NOVA PASTA ZA ZUBE S

OKUSOM SUZBIJA

APETIT ZA SLATKIM

NOVI PROIZVODI

PREMA NAVODIMA PROIZVOĐAČA, NAJBOLJI MOGUĆI REZULTATI DOBIVENI SU KADA JE KORISNIK ČETKAO TRI PUTA DNEVNO NAKON SVAKOG OBROKA.

038 >rujan 2015.

Guma za žvakanje može biti uzrokom MIGRENA

Električne zubne četkice su bolje

Nedavnim istraživanjem otkriveno je kako uzrokom migrena u djevojaka može biti guma za žvakanje.

Pretjerano korištenje temporomandi-bularnoga zgloba - mjesto povezivanja lubanje i čeljusti - smatra se mogućim uzrokom toga tipa glavobolje, utvrdio je dr. Nathan Watemberg u Meir Medical Center-u za dječju neurologiju i razvoj.

"Svaki liječnik zna kako pretjerano trošenje temporomandibularnoga zglo-ba prouzroči glavobolje. Vjerujemo kako je to slučaj u djece koja previše koriste žvakaće gume."

U tom istraživanju promatrane su djevojčice i djevojke od 6 do 19 godina koje su imale migrenu ili osjećale nape-tost prouzročenu glavoboljama. Glavo-bolje je imalo njih 30 koje su svakoga dana redovito koristile žvakaću gumu od jedan do šest sati na dan.

Nakon što su u razdoblju od jedno-ga mjeseca prestale koristiti žvakaću gumu, 19 od njih 30 izjavilo je kako su njihove glavobolje prestale, a u sedam ostalih pacijentica smanjio se intenzitet i učestalost glavobolja.

U nastavku istraživanja 26 pacijen-tica uključenih u istraživanje ponovno su počele koristiti žvakaću gumu u raz-doblju od dva tjedna. Glavobolje su se vratile.

Godinama se vode rasprave o tome je li potrebno koristiti elek-trične zubne četkice. Odgovor su dali istraživači radne skupine “ Cochrane Oral Health Group“ iz Manchestera u Ujedinjenom Kra-ljevstvu koji su izvjestili kako su električne zubne četkice učinko-vitije u uklanjanju dentalnog pla-ka od ručnih. Dodatno su naveli kako su četkice koje rade na prin-cipu oscilirajuće-rotirajuće teh-nologije najučinkovitije. DT

ISTRAŽIVANJA

Novac sjeda odmah!Kartične kuće novac isplaćuju tek nakon 30 ili više dana - s Erste Wallet sustavom naplate novac je na vašem računu odmah po naplati.

Pametni telefon je POSTerminal za naplatu je vaš pametni telefon ili tablet - što olakšava naplatu unutar cijelog prodajnog mjesta.

Niže naknadeNaknade za prihvat Erste Walleta niže su od naknada za debitne i kreditne kartice.

Detaljno izvještavanjeNa kraju svakog dana e-mailom vam stiže izvještaj o transakcijama.

Ugovorite prihvat Erste Walleta onlineUnesite svoje podatke u online obrazac, a mi ćemo vas kontaktirati kako bismo vam pomogli oko ugovaranja usluge.

Više infomacija o Erste Wallet usluzi i uštedama koje možete ostvariti pogledajte na www.wallet.hr

Važno je s kim bankarite.

Erste Wallet Omogućite svojim kupcima plaćanje mobitelom.

www.erstebank.hr Info telefon: 0800 7890

040 >rujan 2015.

ENDODONSKI ZAHVAT

Na Dumisi, osmogodišnjoj ženki dupina, kod koje je primjećena abrazija na svim

zubima, obavljen je endodontski zahvat koji je trajao nekoliko sati i na koji je ona dragovoljno pristala bez anestezije i dodatnih uvjeta.

Zahvat je obavio južnoafrički doktor dentalne medicine u Ocean Parku u Hong Kongu. Postupak je bio vrlo zahtjevan. Pripreme su trajale nekoliko mjeseci i za to

Istraživači s njemačkog Sveučilišta Duisburg- Essen i Instituta Max Planck u Düsseldorfu istražili su zube dviju različitih vrsta morskog psa; kratkoperajnog makoa i tigrastog morskog psa. Proučavali su njihovu strukturu, sastav i mehanička svojstva. Zubi oba morska psa imaju sličnu kristaliničnu strukturu. Prema istraživačima, unutrašnjost zuba morskog psa sadrži dentin dok se na površini nalazi jako mineralizirana caklina. „Zubi morskih pasa također

sadrže fluorapatit, koji je izrazito tvrd mineral, a što nas može dovesti do zaključka da su zubi morskog psa mnogo tvrđi od ljudskih koji sadrže hidroksiapatit – puno mekši mineral“, navodi dr. Matthias Epple, profesor anorganske kemije na Sveučilištu.

Analiza je otkrila da je moguće napraviti usporedbu između tvrdoće dentina i cakline ljudskih zubi i zubi morskih pasa. „Očite razlike su najviše zbog mikro i nano strukture

naših zubi u kojima su kristali jako uređeni i imaju posebnu strukturu i topografsku orijentaciju“, navodi Epple.

Znanstvenici nastavljaju sa svojim istraživanjima i na drugim vrstama morskih pasa, a čak se nadaju uspjeti u kopiranju njihove dentalne strukture kako bi proizvodili proteze u budućnosti. Studija je objavljena u lipanjskom broju časopisa Journal of Structural Biology.

vrijeme Dumisu su upoznavali s instrumentima za dentalnu medicinu. Najprije su popravili jedan bolesni zub, a njih 18 trenutačno su u raznim fazama tretmana. Doktor dentalne medicine Cedric Tutt jedini je europski doktor dentalne medicine koji je specijalist veterinarske stomatologije. U proteklih deset godina posvetio se liječenju dentalnih tegoba na divljim

životinjama od panda do morskih lavova. Njegovo mišljenje je kako bi jedino rješenje za Dumisine tegobe bilo da se izvade svi zubi; u današnje vrijeme specijalnim cementima može se regenerirati struktura kosti oko korijena.

“Sve to ne bi bilo izvedivo da Dumisa nije bila spremna surađivati,” rekao je Cedric Tutt. Tijekom liječenja mogla je slobodno plivati u svome bazenu.

ENDODONTSKI ZAHVAT NA ZUBIMA DUPINA

“SVE TO NE BI BILO IZVEDIVO DA DUMISA NIJE BILA SPREMNA SURAĐIVATI,” REKAO JE CEDRIC TUTT. TIJEKOM LIJEČENJA MOGLA JE SLOBODNO PLIVATI U SVOME BAZENU

Proteze budućnosti...... će nalikovati zubima morskog psa

*18-35 godina starosti. †Dinamična sekundarna spektrometrija mase iona. **Natrij lauril sulfat. Reference: 1. Lussi A. Erosive Tooth Wear – a Multifactorial Condition. In: Lussi A, editor. Dental Erosion – from Diagnosis to Therapy. Karger, Basel, 2006. 2. Lussi A. Eur J Oral Sci 1996; 104: 191-198. 3. Hara AT et al. Caries Res 2009; 43: 57-63. 4. Bartlett DW et al. J Dent 2013; 41(11): 1007-1013. 5. Zero DT. Int Dent J 2005; 5: 285-290. 6. Lussi A et al. Caries Res 2004; 38 (suppl 1): 34-44. 7. Edwards MI et al. Correlation of Enamel Surface Rehardening and Fluoride Uptake – DSIMS imaging. Presented at IADR, September 2006. 8. GSK Data on file, 134320. 9. Fowler C et al. J Clin Dent 2006; 17(4): 100-105. 10. Barlow AP et al. J Clin Dent 2009; 20(6):192-198. Ožujak 2015, CHAD/CHSENO/0028/15, Sensodyne, Pronamel i znak u krugu su zaštićene robne marke grupe tvrtki GSK.

Današnja moderna prehrana može biti bogata kiselinama. Gazirana pica, crna kava i svježe voce mogu uzrokovati demineralizaciju površine te oslabiti caklinu, ostavljajuci je osjetljivom na trošenje.

Kod 1 od 3 mlade osobe* vidljivi su znakovi trošenja zuba od kojih je trošenje zbog djelovanja kiselina glavni uzrok,4 stoga je važno djelovati rano.1,5

Osim pružanja savjeta o prehrani i ponašanju, pacijentima koji bi mogli patiti od trošenja zuba zbog djelovanja kiselina, preporučite specijaliziranu zubnu pastu s optimiziranom formulom, kao što je Pronamel®, koja potiče remineralizaciju četkanjem dvaput dnevno, te im pomozite u zaštiti od budućeg trošenja zuba zbog djelovanja kiselina.5,6

Pronamel® zubna pasta dokazano pomaže u remineralizaciji i ojacavanju cakline koja je oslabljena utjecajem kiselina.7-10

Vec samo 4 konzumacije kisele hrane i pica dnevno mogu biti dovoljne za povecanje rizika od trošenja zuba zbog djelovanja kiselina kod vaših pacijenata.1-3

Zubna pasta Pronamel® dovodi više dostupnog fluorida dublje u caklinu u odnosu na većinu ostalih zubnih pasta s fluoridom, kako bi pomogla ojačati demineraliziranu caklinu vaših pacijenata.7

In vitro DSIMS† slika prikazuje kako je tretman zubnom pastom Pronamel® rezultirao s više fluorida na caklini u usporedbi s konkurentskom zubnom pastom s fluoridom.7

Djelujte rano kako biste pomogli zaštititi svoje pacijente od trošenja zuba zbog djelovanja kiselina

niska abrazivnost bez SLS-a**neutralan pH

PREPORUCITE PRONAMEL®ZA SNAZNU, OTPORNU CAKLINU

Konkurentska zubna pasta za njegu cakline (1450ppm NaF)

Placebo (0ppm F)

Prikazuje nedostatak bilo kakvog unosa fluorida

Fluorid napovršini cakline

Povećana koncentracija fluorida na površini zuba

Pronamel® (1450ppm NaF)

Vaše orude za pomoc u zaštiti od trošenja

zuba zbog djelovanja kiselina

www.pronamel.hr

PITAJTE DOKTORA...

Na što moram paziti nakon vađenja zuba?

Nakon vađenja zuba dobit ćete od sto-

matologa upute kojih se morate pridr-

žavati. Potrebno je držati zagriženu gazu

koju vam stomatolog stavi 20 minuta do

pola sata. Taj dan ne ispirati ranu i izbje-

>> Na pitanja odgovara Luka Lubina, dr. med. dent. Glavni urednik portala mojstomatolog.hr

gavati vruću, izuzetno kiselu i ljepljivu

hranu. U slučaju otekline stavljati hladne

obloge svakih pola sata izvana na mjesto

zahvata. Minimalno krvarenje dva do tri

dana nakon zahvata je normalno. Uko-

liko krvarenje postane obilnije javite se

vašem stomatologu. Pojava boli je tako-

đer normalna i može se javiti i do 3 dana

nakon vađenja. Svakako je preporučlji-

vo kroz 48h izbjegavati pušenje, alkohol i

gazirane napitke. U principu je važno pa-

ziti da se rana ne otvori. Ukoliko dođe do

toga, potrebno je ponovno kiretirati ranu

kako bi se stvorio novi ugrušak.

Ima zakazan termin za vađenje zuba da li postoje neka pravila kojih se moram pridržavati prije zahvata?

Važno je da svome stomatologu kaže-

te koje sve lijekove pijete, a posebno uko-

liko imate bilo kakvih tegoba vezanih uz

krvarenje (bolesti kao hemofilija). Ukoliko

pijete tablete protiv zgrušavanja krvi ili

općenito imate problem sa zgrušavanjem

obavijestite o tome stomatologa kako bi

vam se rizik od produženog krvarenja iz

rane sveo na minimum. Ukoliko bolujete

od nekih srčanih ili imunih bolesti potreb-

no je uzeti antibiotsku profilaksu. Svaka-

ko izbjegavajte alkohol prije zahvata.

Stomatolog me uputio na vađenje osmice (umnjaka) kod oralnog kirurga, da li je to nešto komplicirano?

Umnjaci su zubi koji često stvaraju po-

teškoće jer ne eruptiraju (niču) u pravilan

položaj. Ovisno o tome koliko je zub „obu-

hvaćen“ sa kosti toliko će bili komplici-

rano vađenje. U većini slučajeva je riječ o

rutinskom zahvatu bez komplikacija. No,

kod izrazito loše položenih korjenova ovih

zubi zahvat i oporavak mogu biti nešto

duži. Normalno je očekivati umjerene bo-

love nakon zahvata kao i oteklinu na tom

području. Nakon vađenja umnjaka stav-

ljaju se šavovi te je iste potrebno odstra-

niti kroz 10-ak dana.

Koliko je živa iz amalgama štetna za organizam?

Količina žive koja se u ljudski orga-

nizam apsorbira iz amalgama zapravo

nije velika te se ona u istoj koncentraci-

ji susreće i u prirodi te hrani. No, ta živa

nije tu zbog industrijskog zagađenja već

se tu prirodno nalazi , u nekim vodenim

područjima koncentracija žive je vrlo vi-

soka i opasna za zdravlje čovjeka. Često

se može čuti da se štetni oblik žive nala-

zi u živim organizmima vodenih područ-

ja kao na primjer ribe. Regulativama EU

količina žive se kontrolira u prehrambe-

nim proizvodima kao što je i riba stoga je

ta koncentracija zanemariva. Štetnost

žive iz zubnog amalgama nije dokazana

no eventualnom štetnom učinku žive iz

amalgama su puno izloženiji stomatolozi

nego pacijenti.

042 >rujan 2015.

Usta, ogledalo zdravlja!

MJESEC ORALNOG ZDRAVLJA12.rujna – 12. listopada 2015. godine

Poštovani dentalni asistenti, dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, članovi HKDM-a

Čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas, sve zajedno, da se kao dentalni tim, aktivno uključite u obilježavanje Trećeg hrvatskog mjeseca oralnoga zdravlja, koji će krenuti u subotu 12. rujna 2015. i završiti će u ponedjeljak 12. listopada 2015. godine.Pozivamo Vas da nam se pridružite u akcijama promoviranja preventivnog djelovanja na oralno zdravl-je te osobnim primjerom sudjelujete u dizanju svijesti o važnosti oralne higijene za naše zdravlje.Hvala vam što će članovi Hrvatske komore dentalne medicine (doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i asistenti) radno podržati i nastaviti svjetlu tradiciju organiziranog pružanja skrbi za oralno zdravlje svojim korisnicima.

Vratimo osmijeh na naša lica!

Vaša Hrvatska komora dentalne medicine