TEHNIKA PREPORUKA ZA PRIKLJUKE OBJEKATA POTROAA NA NISKONAPONSKU MREU

Sadraj0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Sadraj Uvod Referentni dokumenti Termini i definicije Opta pravila pri projektovanju niskonaponskog prikljuaka Primjena standardizovanog sistema napajanja Zatita prikljuaka od preoptereenja i termikih naprezanja Principi primjene zatite elektrinog udara Zatita prikljuka od prenapona Zatita prikljuka od toplotnog djelovanja i poara Izvoenje kablovskog prikljuka Izvoenje nadzemnog prikljuka Tipizacija ormara mjernog mjesta i mjesta ugradnje Prikljuno mjerni ormari Mjerno razvodni ormari Smjernice za korienje tipova ormara kod izvoenja prikljuaka objekata PRILOZI 2 3 5 6 8 10 11 12 14 14 15 16 19 22 26 30

33-38

2

1.1.1.

UvodSaglasno Zakonu o energetici (Slubeni list RCG, br.39/03) i Privremenom distributivnom kodeksu (Sl.list RCG, br. 13/05), prikljuenje potroaa elektrine energije na distributivnu mreu Operatora distribucije (u daljem tekstu: OD) izvodi se u skladu sa energetskim uslovima i koncepcijom razvoja mree na odnosnoj lokaciji. Za prikljuenje novih potroaa ili za poveanje angaovane snage kod postojeih, nadlena distribucija OD na zahtjev Investitora objekta izdaje odgovarajuu tehniku dokumentaciju kojom se definiu uslovi prikljuka i eventualno ostali uslovi izmeu Elektroprivrede Crne Gore i Invesitora. Postupak, obim i nain izdavanja tehnike dokumentacije potroaima definisan je posebnom tehnikom preporukom. Preporuka se odnosi na osnovne tehnike uslove i mjere koje treba da se primijene pri projektovanju i izgradnji prikljuaka objekata potroaa koji se prikljuuju na niskonaponsku distributivnu mreu. Ona je dio regulative kojom se ureuje: tipizacija niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara tipizacija naina graenja niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara tipizacija izbora, ugradnje i prikljuivanja energetskih kablova nazivnog napona 1 kV tipizacija projektovanja i graenja elektrokablovske kanalizacije tipizacija opremanja mjernih mjesta. Ciljevi Preporuke su: da razgranii odgovornost za prikljuak sa potroaem, u skladu sa Zakonom o energetici da obezbijedi zavidan nivo tipizacije izvoenja prikljuaka i mjernih mjesta, uz korienje standardizovane i od OD odobrene opreme da obezbijedi potrebnu pogonsku pouzdanost, sigurnost i bezbjednost u domenu primjene da obezbijedi uvijek slobodan pristup osoblju OD mjernom mjestu radi oitavanja mjernih ureaja za obraunsko mjerenje (brojila el. energije), kontrole brojila i mjernog mjesta, i zamjene brojila da smanji trokove odravanja da smanji mogunosti zloupotreba korienja elektrine energije od strane potroaa da doprinese smanjenju netehnikih gubitaka u mrei OD. Preporuka se odnosi na prikljuke objekata potroaa: stambene objekte (individualne i kolektivne) stambeno-poslovne objekte poslovne objekte objekte male privrede objekate posebne vrste i namjene, kao to su kiosci, semafori, zgrade sa zapaljivim krovom, objekti na vodi, komore za ulinu prodaju sladoleda, i sl. privremene objekte (gradilita, pokretni cirkusi, vrteke (ringipili") i druge naprave za zabavu, pokretni kiosci sezonskog karaktera, mjealice za beton, pokretni cirkulari, reportana televizijska kola, kamp prikolice i slini objekti koji koriste elektrinu energiju najdue 18 mjeseci). Preporukom su obuhvaeni spoljanji i unutranji prikljuni vod, prikljuno-mjerni ormar i/ili mjerno razvodni ormar kao kuite, bez mjernih ureaja za obraunsko mjerenje (u daljem tekstu: prikljuno-mjerni ormar, PMO i mjerno-razvodni ormar, MRO). Opremanje PMO i MRO je predmet posebnih tehnikih preporuka za (a) tipizaciju mjernog mjesta, i (b) izbor opreme za mjerno mjesto. Preporuka se odnosi na projektovanje i izgradnju prikljuaka i ormara mjernog mjesta kod: novih potroaa koji se prvi put prikljuuju na nn mreu postojeih potroaa koji rekonstruiu objekte, i postojeih potroaa kod kojih se rekonstruiu prikljuci i mjerno mjesto. Posebno, reenja iz preporuke koja se odnose na ugradnju prikljuno mjernih ormara na granici vlasnitva primjenjuje se osim u gore navedenim sluajevima, i: kod potroaa iji postojei kuni prikljuci predstavljaju poarnu opasnost kod potroaa kod kojih je utvreno neovlaeno korienje elektrine energije, njeno nenamjensko korienje (na neodgovarajui nain tj. na nain koji nije ugovoren sa OD), namjerno oteenje mjernih ureaja, onesposobljavanje ispravnog obraunskog mjerenja ili neka druga zloupotreba korienja elektrine energije

1.2.

1.3.

1.4.

1.5.

1.6.

1.7.

3

kod potroaa koji neredovno izmiruju svoje finansijske obaveze po osnovu utroene elektrine energije, ukoliko spreavaju svoje iskljuenje sa nn mree ili vre ponovna, samovoljna prikljuenja na nju kod ostalih postojeih potroaa kod kojih OD pronae tehniki ili ekonomski interes za izmjetanje postojeih mjernih mjesta. 1.8. Preporuka je referentan dokumenat za izdavanje uslova za projektovanje i izvoenje prikljuaka na distributivnu mreu.. Na bazi ove Preporuke, OD e uraditi Uputstvo o nainu graevinske pripreme prostora za mjerno mjesto, sa neophodnom tehnikom dokumentacijom i specifikacijom potrebnog materijala za svaki tip mjernog mjesta. Tehnika reenja iz Uputstva bie sastavni dio uslova za izvoenje prikljuka na distributivnu mreu.

1.9.

4

2.

Referentni dokumenti

Pri izradi ove preporuke potovani su zahtjevi sledeih zakona, standarda, propisa i pravilnika: Zakon o energetici (Sl.list RCG, br. 39/03 Zakon o izgradnji objekata (Sl.list SRCG, br. 55/2000) Zakon o zatiti na radu (Sl.list RCG, br. 79/04) Zakon o zatiti od poara (Sl.list SRCG, br. 47/92) Pravila o snabdijevanju elektrinom energijom (Sl.list RCG, br. 13/05) Pravilnik o tarifama za elektrinu energiju (Sl. list RCG, br. 47/05, 50/05, 42/07) Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. list SFRJ, br. 53/88, 54/88 i 28/95) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica (Sl. list SFRJ, br. 13/78 sa izmjenama objavljenim u Sl. listu br. 37/95) Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova (Sl. list SFRJ, br. 6/92) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu objekta od atmosferskog pranjenja (Sl. list SRJ, br. 11/96) Pravilnik o jugoslovenskim standardima za gromobranske instalacije (Sl. list SRJ, br. 11/96) Pravilnik o tehnikim mjerama za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja (Sl.list SFRJ, br. 19/68) Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona (Sl.list SFRJ, br. 7/71 i 44/76)

Standardi JUS N.A5.070 JUS N.B2.702 JUS N.B2.730 JUS N.B2.741 JUS N.B2.743 JUS N.B2.743/1 JUS N.B2.752 JUS N.B2.754 JUS N.B2.754/1 JUS N.B2.761 JUS N.B2.762 JUS N.B2.763 JUS N.B2.771 JUS.N.E5.205, 206 - Stepeni zatite elektrine opreme ostvareni pomou zatitnih kuita - Elektrine instalacije u zgradama. Opsezi napona - Elektrine instalacije u zgradama. Opte karakteristike i klasifikacija - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od elektrinog udara. - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od prekomjernih struja. - Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od prekomjernih struja. Izmjene. - Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini razvod. Trajno dozvoljene struje. - Elektrine instalacije u zgradama. Uzemljenje i zatitni provodnici. - Elektrine instalacije u zgradama. Uzemljenje i zatitni provodnici. Izmjene. - Elektrine instalacije niskog napona. Metoda mjerenja el. otpora zidova i podova. - Elektrine instalacije niskog napona. Mjerenje otpora uzemljenja. - Elektrine instalacije niskog napona. Mjerenje impedanse petlje kvara. - Elektrine instalacije u zgradama. Prostorija sa kadom i tuem. Posebni tehniki uslovi. - Jugoslovenski standard - Niskonaponski osigurai

5

3.

Termini i definicije

Distributivna mrea: funkcionalna cjelina elektroenergetskih vodova, transformatorskih stanica i pratee opreme razliitih naponskih nivoa, meusobno povezanih u jedinstveni tehnoloki sistem za distribuciju elektrine energije. Operator distribucije (OD): svaki energetski subjekat, pravno ili funkcionalno razdvojen i odgovoran za korienje, pouzdanost, upravljanje, odravanje i razvoj distributivne mree, koji je imalac licence za distribuciju i operatora distributivne mree za odreenu oblast opsluivanja. Potroa elektrine energije: korisnik distributivne mree koji preuzima elektrinu energiju za sopstvene potrebe. Korisnik distributivne mree: fiziko ili pravno lice (proizvoa ili potroa) prikljueno na distributivnu mreu u skladu sa Ugovorom o prikljuenju na distributivnu mreu i sa kojim je Operator distribucije direktno ili preko Snabdjevaa zakljuio Ugovor o korienju distributivne mree. Individualni stambeni/poslovni objekat: porodini objekat sa potroaima iz kategorija potronje domainstava i/ili ostala potronja. Objekat kolektivne gradnje: objekat sa vie potroaa iz kategorije potronje domainstava ili ostale potronje. Granica vlasnitva: regulaciona linija - linija koja dijeli javnu povrinu od povrina namijenjenih za druge namjene, npr. od katastarske parcele (u privatnom posjedu ili parcele gradskog graevinskog zemljita). Elektroenergetski objekti korisnika: (i) unutranji prikljuak, razvodna tabla i pripadajua instalacija kada se objekat prikljuuje posredstvom mjernog mjesta na granici vlasnitva (prikljuno mjernog ormara, MRO), i (ii) ormar mjernog mjesta bez ureaja za obraunsko mjerenje, unutranji prikljuak, razvodna tabla i pripadajua instalacija kada se objekat prikljuuje posredstvom mjerno razvodnog ormara (MRO). Mjesto prikljuenja (taka napajanja): mjesto na kome je korisnik prikljuen na distributivnu mreu, i na kome se vri spajanje prikljuka u vlasnitvu potroaa sa spoljanjim kunim prikljukom u vlasnitvu OD. Mjesto prikljuenja je prikljuno mjerni ormar PMO i/ili MRO. Prikljuno-mjerni ormar (PMO): tipizirani ormar koji se, po pravilu, ugrauje na granici vlasnitva, sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, na koji se povezuju spoljanji i unutranji prikljuak objekta. Mjerno-razvodni ormar (MRO): tipizirani ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, koji se ugrauje na fasadu ili u objektu potroaa. Kablovska prikljuna kutija/ormar (KPK, KPO): element niskonaponske mree ili kablovskog prikljuka u kome se na jednostavan i siguran nain moe izvriti vidno razdvajanje jednog ili dva prikljuka objekta/zgrade od nn mree vaenjem niskonaponskih visokouinskih (NV) osiguraa, u beznaponskom stanju mree. Kablovski prikljuno razvodni ormar (KPRO): element niskonaponske mree koji objedinjuje funkcije KPK/KPO i kablovskog razvodnog ormara, u kome se na jednostavan i siguran nain moe da izvri vidno odvajanje vie od dva prikljuka od nn mree, a postie se vaenjem NV osiguraa u beznaponskom stanju mree. Kablovski razvodni ormar (KRO, KRO-N): razvodno vorite nn mree u koje se uvode vie od dva niskonaponska voda. Kada je dio kablovske mree tretira sa kao KRO, a kada je dio kablovske mree koja je prikljuena na nadzemni vod oznaava se kao KRO-N. Mjesto isporuke elektrine energije: mjesto na mrei na kojem se elektrina energija isporuuje, a korisnik je preuzima; definisano je ugovorom o prikljuenju. Mjesto mjerenja: mjesto u prikljuno-mjernom ormaru ili u mjerno razvodnom ormaru, na kojem se mjeri elektrina energija i snaga.

6

Mjerni ureaj: ureaj za mjerenje isporuene elektrine energije iju vrstu, tip, klasu tanosti, potreban broj i opseg mjerenja odreuje Operator distribucije u skladu sa uslovima iz Privremenog distributivnog kodeksa /Sl.list RCG,br. 13/05). Ugovorena snaga: snaga definisana ugovorom o prikljuenju, ugovorom o korienju mree, ugovorom o nabavci energije ili podeena na limitatoru. Limitator: ureaj kojim se ograniava snaga potroaa, a koji se nalazi neposredno uz brojilo na strani mree. Prikljuak: skup vodova, opreme i ureaja kojima se preko prikljuno mjernog ormara, ili mjerno razvodnog ormara, povezuju nn mrea i elektrine instalacije u objektu potroaa. Prikljuak na distributivnu mreu se sastoji od spoljanjeg i unutranjeg prikljuka. Spoljanji kablovski prikljuak: prikljuni vod izveden energetskim kablom na kablovsku nn mreu, nadzemnu nn mreu ili direktno na neko nn razvodno vorite (niskonaponski blok TS X/0,4 kV, kablovski razvodni ormar i sl.) do prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjerno-razvodnog ormara (MRO) objekta potroaa, ukljuujui i osigurae u voritu. Kablovski prikljuak na nadzemnu nn mreu izvodi se u vidu kablovskog silaza sa najblieg stuba mree. Spoljanji nadzemni prikljuak: prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno-mjernog ormara (PMO) postavljenog na granicu vlasnitva ili na javnu povrinu (npr. na stubu nn mree). Izuzetno, na seoskom podruju PMO se ugrauje ili na stubu najbliem objektu potroaa, ili na/u fasadu objekta/zgrade. Izvodi se sa stuba nn mree samonosivim kablovskim snopom (SKS), mehaniki zatienim u zoni dohvata rukom, ili samonosivim kablom. Unutranji kablovski prikljuak: prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjernorazvodnog ormara (MRO) do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se kao podzemni, energetskim kablom. Unutranji nadzemni prikljuak: prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) montiranog na stubu pored objekta do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se samonosivim kablovskim snopom ili samonosivim kablom. Rekonstrukcija elektroenergetskog objekta potroaa: radovi kojima se mijenjaju osnovne karakteristike elektroenergetskog objekta potroaa, kao: zamjena unutranjeg prikljuka, poveanje angaovane snage iznad vrijednosti odobrene elektroenergetskom saglasnou, zamjena dotrajale elektrine instalacije, zamjena sistema napajanja i/ili sistema zatite od indirektnog dodira, zamjena postojeeg brojila (mjernog ureaja za obraunsko mjerenje) novim, i sl. Glavna tabla (GT) potroaa: razvodna tabla ili razvodni ormar (RO) preko koje se vri napajanje objekta ili grupe troila u objektu u kome potroa (kupac) troi elektrinu energiju. Fazni vod (L): napojni vod koji povezuje potroae sa izlaznim krajevima namotaja transformatora distributivne mree preko rasklopnih i zatitnih ureaja elektroenergetskog prikljuka. Neutralni vod (N): povratni vod koji neprekinuto povezuje potroae sa neutralnom takom napojnog transformatorskog podruja - zvjezditem niskonaponske mree. Zatitni vod (PE): povratni vod koji neprekinuto spaja metalne provodne mase instalacije i potroaa koje mogu doi pod napon u sluaju proboja izolacije potroaa. Neutralni vod sa zatitnom funkcijom (PEN): vod koji udruuje funkcije neutralnog i zatitnog voda.

7

4

Opta pravila pri projektovanju niskonaponskih prikljuakaPrikljuak povezuje nn mreu OD i elektrinu instalaciju objekta, odnosno glavnu tablu (GT) potroaa, posredstvom mjernog mjesta u prikljuno mjernom (PMO) ili mjerno razvodnom ormaru (MRO). Prikljuak, po pravilu, slui za napajanje samo jednog objekta. Spoljanji prikljuak koji napaja vie od jednog objekta je dio niskonaponske mree. Izuzetno, u sluaju dvojnog vlasnitva stambenog objekta, OD moe elektroenergetskom saglasnou odobriti dva prikljuka. Ukoliko objekat zbog sigurnosti napajanja treba da ima dva prikljuka koji se napajaju iz iste ili razliitih TS 10/0,4 kV, mora se onemoguiti paralelan rad tih prikljuaka. Dimenzionisanje presjeka prikljuka vri se na osnovu oekivanog maksimalnog jednovremenog optereenja troila u objektu, dozvoljenog pada napona (Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona i JUS N.A2.001), uslova zatite od elektrinog udara (JUS N.B2.741), zatite provodnika od struje kratkog spoja (JUS NB2.743) i trajno dozvoljene struje (JUS NB2.752). Kod odreivanja maksimalnog jednovremenog optereenja na nivou prikljuka objekta treba uzeti u obzir broj stambenih jedinica i drugih sadraja (poslovnih prostorija) koji se napajaju preko njega, nain klimatizacije (zagrijavanja i rashlaivanja) prostora i pripremanja tople vode, instalisane snage elektrinih ureaja i sl. Do donoenja standarda OD, za praktine proraune treba koristiti reenja i iskustva distribucija koje imaju slina podneblja, navike, standard potroaa. Maksimalna jednovremena (angaovana) snaga objekta odreuje se posebnom analizom u svakom konkretnom sluaju. Do donoenja sopstvenih standarda OD, ukoliko nae za potrebno, uzima pravo korigovanja podataka koje je u smislu odreivanja jednovremene vrne snage predvidio projektant.

4.6.

Projektovanje i izvoenje spoljanjeg prikljuka i prikljuno mjernog ormara (PMO) je iskljuivo u nadlenosti i odgovornosti OD/nadlene distribucije. Vrsta prikljuka se definie elektrenergetskom saglasnou. Prikljuak se izvodi kao monofazni ili trofazni. Dozvoljeno je korienje trofaznog prikljuka i jednofaznih instalacija u objektu. U sluaju izvoenja monofaznih prikljuaka potrebno je voditi rauna o simetrinom faznom optereenju u cijelom transformatorskom podruju. Vrsta mjernog mjesta (sa direktnim ili poluindirektnim mjerenjem elektrine energije i snage), tip i broj ureaja za mjerenje odreuju se u zavisnosti od visine maksimalne aktivne snage (vrno optereenje, kW) koja je potroau odobrena u Saglasnosti za prikljuenje na distributivnu mreu. Prikljuni vodovi se po pravilu izvode kao podzemni, osim u sluajevima kada je to tehniki neizvodljivo. Za izvoenje prikljuaka koriste se: za nadzemne prikljuke: samonosivi kablovski snop/SKS, samonosivi kabal za podzemne prikljuke: energetski kablovi. Minimalni presjeci provodnika spoljanjeg prikljuka treba da iznose: 2 za bakarne provodnike: 25mm 2 za aluminijumske provodnike: 35mm . Minimalni presjek provodnika unutranjeg prikljuka je 10 mm . Nije dozvoljeno korienje aluminijumskih provodnika za izvoenje unutranjeg kunog prikljuka, osim u sluaju tkz. unutranjeg nadzemnog prikljuka (od PMO na stubu nn mree do konzole na objektu potroaa ili do glavne table potroaa).82

4.7.

4.8.

4.9.

4.10.

4.11.

4.12.

4.13.

Izuzetno, za objekte posebne vrste i namjene, privremene i sezonske objekte, presjeci provodnika spoljanjeg i unutranjeg prikljuka mogu biti manji od navedenih pod uslovom da se projektantski dokae da su zadovoljeni zahtjevi iz take 4.3.

55.1.

Primjena standardizovanog sistema napajanjaU elektrinim instalacijama niskog napona koje se napajaju iz distributivne mree dozvoljena je primjena: TN sistema, pri emu mogu da se koriste zatitni ureaji prekomjerne struje (osigurai, automatski instalacioni prekidai) i zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS) TT sistema, pod uslovom da se koriste ZUDS. U stambenim objektima kolektivne gradnje, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima uvijek se koristi TN-C-S sistem sa zatitnim ureajima prekomjerne struje (osigurai, automatski instalacioni prekidai). Ne preporuuje se primjena TT sistema ako se koriste pojedinani uzemljivai i zatitni ureaji prekomjerne struje (osigurai, automatski instalacioni prekidai), zbog tekoa da se postignu propisane niske vrijednosti otpornosti rasprostiranja uzemljivaa. Objekti individualne gradnje, vikendice, kiosci i sl. koji su prikljueni na nadzemnu nn mreu, obavezno se tite ZUDS u TT sistemu, ali se preporuuje primjena ZUDS i u TN sistemu. Nazivna diferencijalna struja bira se shodno referentnim standardima, zavisno od klasifikacije uticaja okoline, upotrebe i konstrukcije objekata (zgrada). Ako se ZUDS koristi u TN sistemu, glavni zatitni provodnik el. instalacije povezuje se sa neutralnim provodnikom ispred ZUDS, ali je i tada obavezno korienje temeljnog uzemljivaa ili izvoenje pojedinanog uzemljivaa ija otpornost rasprostiranja korespondira sa diferencijalnom strujom zatitnog ureaja. Svaki novi objekat u gradskim i prigradskim naseljima treba da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaenja potencijala, bez obzira na to kakav sistem napajanja se primjenjuje u objektu. Isto vai i za nove objekte u seoskim naseljima u kojima se koristi TN sistem. Primjena temeljnih uzemljivaa je preporuljiva, ali nije obavezna, u manjim objektima seoskih naselja u kojima se koristi TT sistem. Kod primjene TN-C-S sistema, uz zadovoljen uslov minimalnog presjeka zatitno-neutralnog provodnika spoljanjeg ili unutranjeg prikljuka, veza zatitnog i neutralnog provodnika instalacija objekta izvodi se u prikljunom prostoru mjerno razvodnog ormara i/ili glavne razvodne table. Neutralni provodnik se ne smije poslije razdvajanja vie uzemljiti.

5.2.

5.3.

5.4.

5.5.

9

6.6.1.

Zatita prikljuaka od preoptereenja i termikih naprezanjaPrikljuak objekta potroaa treba da se zatiti od preoptereenja i od termikih naprezanja usled kratkog spoja upotrebom zatitnih ureaja prekomjerne struje. Zatitnim ureajima tite se fazni provodnici, a ugradnja u neutralni provodnik nije dozvoljena. Radna karakteristika zatitnog ureaja u napojnoj transformatorskoj stanici, KRO, KRO-N, KPK/KPO, PMO i/ili MRO, koji titi elektrini vod od preoptereenja, mora biti takva da njegova nazivna struja bude vea od struje za koju je vod projektovan, a manja od trajno podnosive struje voda. Struja kod koje zatitni ureaj pouzdano djeluje mora biti manja od 1,45 Iz (Iz je trajno podnosiva struja voda). Struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj taki voda treba biti prekinuta unutar vremena koje dovodi provodnike do doputene granice temperature. Struja kratkog spoja kod krajnjeg prikljuka izvedenog sa neke TS, KRO, KRO-N ili KPK, odnosno sa PMO ili MRO, mora biti vea od minimalne struje prorade pripadajueg zatitnog ureaja. Zatitni ureaj mora osigurati prekidanje struje kratkog spoja koja protie kroz provodnike voda prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od termikih i mehanikih djelovanja na provodnicima i spojevima. Minimalna stuja prorade se odreuje iz krive zatitnog ureaja. Zatita spoljanjeg prikljuka od preoptereenja i termikih naprezanja usled kratkog spoja izvodi se: za kablovski prikljuak pomou NV osiguraa u KRO, KRO-N ili u KPK/KPO za nadzemni prikljuak pomou NV osiguraa u niskonaponskom rasklopnom bloku trafostanice 10/0,4 kV. Ako osigurai u TS kojim se titi nadzemni vod ne obuhvataju zatitu od kratkog spoja na prikljuku, tada na mjestu prikljuenja na stubu treba ugraditi namjenski prikljuni ormar sa NV osiguraima. Zatita unutranjeg kablovskog prikljuka od preoptereenja i termikih naprezanja usled kratkog spoja izvodi se pomou NV rastavljaa-osiguraa u PMO, odnosno osiguraa u KPK/KPO ili u MRO. Zatita unutranjeg nadzemnog prikljuka izvodi se NV osiguraima u PMO.

6.2.

6.3.

6.4.

6.5.

6.6.

10

77.1. 7.1.1.

Principi primjene zatite od elektrinog udaraZatita od direktnog dodira dijelova pod naponom Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se sljedeim mjerama: zatitnim izolovanjem, ija je uloga sprjeavanje svakog dodira s dijelovima pod naponom ugradnjom izolovanih kablova i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1kV u skladu sa JUS N.B2.702 ugradnjom mjernih i prikljunih ormara na kojima nema otvora kroz koje bi se sluajno moglo doi u dodir sa naponom, to podrazumijeva da svi otvori za oitanje stanja brojila moraju biti zatieni staklom ili providnim perpeksom. Zatita od direktnog dodira djelova pod naponom u ormarima izvodi se vratima, kuitem i poklopcima koji ne mogu da se uklone bez upotrebe kljua ili alata, odnosno pomou prepreka kojima se spreava sluajan dodir djelova pod naponom (na primjer: izolacioni poklopci na rednim stezaljkama). Prevlake metalnih kuita ormara i dijelova elektrine instalacije bojom, lakom, emajlom i sl. materijalima ne smatraju se dovoljnom izolacijom u smislu zatite od direktnog dodira. Principi primjene zatite od indirektnog napona dodira Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se: primjenom automatskog iskljuenja napajanja u ogovarajuem tipu razvodnog sistema upotrebom ureaja klase izolacije II ili odgovarajuom izolacijom postavljanjem u neprovodne prostorije primjenom lokalnog izjednaavanja potencijala bez spajanja sa zemljom, i primjenom zatite elektrinim odvajanjem. PMO se izrauje iskljuivo od sintetikih materijala, koji zadovoljavaju klasu izolacije II. Kuite ormara mora izdrati mehanika, elektrina i termika naprezanja prema standardu JUS N.A5.070. Kroz izolaciono kuite ne smiju prolaziti provodni djelovi koji bi mogli iznijeti neki potencijal. Kuite ne smije da ima vijke od izolacionog materijala ija bi zamjena metalnim vijcima oslabila izolaciona svojstva kuita. Kada kroz kuite moraju proi neki mehaniki djelovi (npr. upravljaki organi ugraenih aparata), oni se moraju tako postaviti da se ne smanji nivo zatite od elektrinog udara. Provodni djelovi koji su u izolacionom kuitu ne smiju biti spojeni sa zatitnim provodnikom. Moe se predvidjeti povezivanje zatitnih provodnika koji po potrebi prolaze kroz kuite da bi povezali drugu elektrinu opremu (npr. povezivanje zatitnog provodnika spoljanjeg i unutranjeg prikljuka). Takvi provodnici i njihove stezaljke moraju, u unutranjem dijelu kuita, biti izolovani kao djelovi pod naponom a stezaljke moraju biti oznaene. Kod KRO, KRO-N, KPK/KPO i MRO se kao zatitne mjere od indirektnog dodira primjenjuju: - zatita automatskim iskljuenjem napajanja u TN-C sistemu - upotreba kuita sa potpunom izolacijom (zatitno izolovanje). Kod ormara metalnog kuita nije dozvoljena priimjena zatitne mjere automatsog iskljuenja napanja u TT sistemu, zbog nemogunosti da se postignu propisane veoma niske vrijednosti otpornosti uzemljenja. Izvoenje glavnog izjednaenja potencijala i primjena zatitne mjere automatskim iskljuenjem napajanja u TN i TT sistemu u elektrinoj instalaciji objekta/zgrade vri se prema standardu JUS N.B2.741. S obzirom na mjesto montae KPK/KPO i KRO, postupa se na sledei nain: ako se metalna KPK/KPO nalazi izvan objekta (na fasadi ili uz fasadu), tada se njegovo kuite ne ukljuuje u sistem glavnog izjednaenja potencijala objekta ako se metalna KPK/KPO nalazi unutar objekta, tada se metalno kuite ukljuuje u sistem glavnog izjednaenja potencijala objekta. Za metalnu KPK/KPO se koristi zatita iskljuenjem napajanja pomou ureaja prekomjerne struje (NV osiguraa) u TN-C sistemu, ako je ispunjen osnovni uslov zatite u TN sistemu i ako je ispunjen bar jo jedan od sledeih uslova: da se u nn mrei (ukljuujui i el. instalacije u objektima/zgradama) koristi TN sistem da je vrijednost ukupne otpornosti uzemljenja neutralnog provodnika ne prelazi 0,2 ,11

7.1.2.

7.1.3.

7.2. 7.2.1.

7.2.2.

7.2.3.

7.2.4.

7.2.5.

mjereno u napojnoj TS 10/0,4 kV, nezavisno od sistema napajanja u NN mrei da objekat/zgrada ima temeljni uzemljiva ili zatitni uzemljiva u vidu prstena oko objekta /zgrade da se KPK(KRO) nalazi iznad asfaltiranog trotora ulice. Zatita u TN-C sistemu izvodi se tako to se metalno kuite ormara preko zatitne stezaljke vezuje sa sabirnicom neutralnog provodnika. 7.2.6. Primjena KPK/KPO od izolacionog materijala obavezna je: ako se KPK/KPO nalazi na povrinama sa uveanom opasnou od napona dodira, kao npr. kolska dvorita, djeija igralita, kampovi, kupalita i sl. ako je KPK/KPO vezana kablovskim prikljukom na nadzemnu mreu.

7.2.7. Prilikom podnoenja zahtjeva za prikljuenje na nn mreu, potroa je duan da dostavi dokaze da je (i) elektromontane radove izveo ovlaeni izvoa i (ii) dokaz o ispravnosti prikljuka i instalacija objekta, sa klauzulom o funkcionalnom ispitivanju i o efikasnosti primijenjenih mjera od opasnog dejstva elektrine struje, izdat od ovlaene organizacije.

12

88.1.

Zatita prikljuka od prenaponaPojedini prikljuci, koji se napajaju sa nadzemne nn mree, treba da se zatite od prenapona atmosferskog porijekla (JUS N.B2.745) korienjem odvodnika prenapona. Primjena odvodnika prenapona je obavezna na prikljucima usamljenih objekata na podrujima sa keraunikim nivoom iznad 40, kao i u sluaju kada je objekat/zgrada od lako zapaljivog materijala prikljuen na nadzemnu mreu. Preporuuje se primjena odvodnika prenapona na prikljucima koji se nalaze na krajevima duih dionica nadzemnih nn vodova. Odvodnici prenapona se ne ugrauju u prikljuno mjernim ormarima (PMO) a po potrebi ugrauju u mjerno razvodnim ormarima (MRO). Zatita elektrine instalacije objekta od atmosferskih prenapona vri se ugradnjom odvodnika prenapona klase B u glavnoj razvodnoj tabli potroaa. Kao uzemljiva odvodnika prenapona koristi se uzemljiva objekta/zgrade ili namjenski uzemljiva. Odvodnicima prenapona se tite fazni provodnici. Meutim, ako se u objektu primjenjuje TT sistem, preporuuje se da se odvodnikom prenapona zatiti i neutralni provodnik.

8.2.

8.3.

8.4.

8.5.

99.1.

Zatita prikljuka od toplotnog djelovanja i poaraZatita od toplotnog djelovanja i poara se ostvaruje: izradom kuita ormara i kuita brojila elektrine energije od negorivog i samogasivog materijala upotrebom instalacionih cijevi od samogasivog materijala pravilnim izborom osiguraa u KRO, KRO-N, KPK/KPO, PMO i MRO koji su predvieni za prekidanje struje preoptereenja koja protie provodnicima, prije nego to ona prouzrokuje povienje temperature iznad dozvoljene granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu.

13

1010.1.

Izvoenje kablovskog prikljukaSpoljanji kablovski prikljuak

10.1.1. Spoljanji kablovski prikljuak izvodi se energetskim kablom, bez prekidanja: na kablovsku nn mreu, preko razvodnog vorita (nn blok trafostanice, kablovski razvodni ormar, kablovska prikljuna kutija/ormar) na nadzemnu nn mreu, direktno ili preko nn razvodnog vorita (KRO-N). 10.1.2. Ako se TS 10/0,4 kV nalazi u objektu, spoljanji kablovski prikljuak se izvodi povezivanjem mjerno razvodnog ormara (MRO) preko kablovske prikljune kutije (KPK/KPO) na nn blok trafostanice. KPK/KPO moe biti sastavni dio MRO. 10.1.3. Spoljanji kablovski prikljuak na nadzemnu nn mreu, koji se ugrauje dijelom nadzemno a dijelom podzemno, izvodi se: direktno, ako je na mjestu ugradnje PMO ili MRO dokazana efikasnost zatite od kratkog spoja i indirektnog dodira ureajima prekomjerne struje (NV osiguraima) koji su ugraeni na nn izvodu u trafostanici preko nn razvodnog vorita (KRO-N) koje je kablovskim vodom prikljueno na vod nadzemne mree. Mjesto prikljuenja spoljanjeg kablovskog prikljuka je stub nadzemne nn mree. Prikljuak kablovskog voda na vod nadzemne mree izvodi se korienjem odgovarajue kablovske zavrnice, vodei racuna o spojnom mjestu (Al-Cu), i uz obezbjeenje adekvatne zatite od prenapona kada je to neophodno. ile energetskog kabla dolaze na provodnike nn voda odozgo, da bi se spreilo prodiranje padavina u kabal. Energetski kabal se uvruje za stub obujmicama i mora da bude zatien od mehanikih oteenja (cijev od tvrdog PVC) do visine najmanje 2,5 m iznad zemlje i do 0,3 m u zemlji. Preporuuje se da se kabal montira na stranu stuba suprotno od kolovoza, kolskog prolaza i sl. 10.1.4. Prikljuak se izvodi energetskim kablom tipa XP00-A, XP00, PP00-A ili PP00, odgovarajueg presjeka.

10.2.

Unutranji kablovski prikljuak

10.2.1. Unutranji kablovski prikljuak izvodi se od prikljuno mjernog ormara (PMO) ili mjerno razvodnog ormara (MRO) do glavne table (GT) u objektu potroaa. 10.2.2. Za izvoenje unutranjeg prikljuka koristi se etvoroilni (u TT i TN-C sistemu) ili petoilni (u TN-C/S i TN-S sistemu mree) energetski kabal odgovarajueg presjeka, tipa XP00-A, XP00, PP00-A i/ili PP00, (JUS N.C3.220). Zatita prikljuka od preoptereenja i kratkog spoja izvodi se u PMO ili KPK/KPO, saglasno vaeim tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i instalacije niskog napona. 10.2.3. Kabal unutranjeg prikljuka polae se direktno u zemlju ili u PVC cijevima do objekta i kroz zid (temelj) objekta potroaa. Unutranji prenik cijevi treba da je najmanje za 50% vei od spoljanjeg prenika kabla.

14

1111.1. 11.2.

Izvoenje nadzemnog prikljukaNadzemni prikljuak moe biti spoljanji prikljuak i unutranji ili dio unutranjeg prikljuka. Spoljanji nadzemni prikljuak

11.2.1. Spoljanji nadzemni prikljuak obuhvata prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno mjernog ormara (PMO), kada je on ugraen na fasadi objekta potroaa. Primjenjuje se iskljuivo na seoskom podruju, a izvodi samonosivim kablovskim snopom tipa X00/0-A, koristei zidne konzole ili krovne nosae na objektu kao prihvatne (uporine) elemente. 11.2.2. Raspon spoljanjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, tipa X00/=, min presjeka 35 2 mm , od zatezne stezaljke na prikljunom stubu do mjesta prihvatanja na objektu, moe da iznosi najvie 30 m. Za vee raspone obavezna je ugradnja pomonog stuba. 11.2.3. Na objektu se spoljanji nadzemni prikljuak ugrauje vanjskim dijelom krovne konstrukcije ili zida. Od mjesta prihvata na objektu do PMO, prikljuak se provlai kroz lako gibljivu plastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u spoljnem zidu objekta/zgrade, ispod maltera. Samonosivi kablovski snop se moe ugraditi i po fasadi objekta, u cijevi od samogasive plastike. 11.2.4. Strujne veze provodnika spoljanjeg nadzemnog prikljuka sa provodnicima nn mree izvode se pomou specijalnih stezaljki (spojnica), koje svojom konstrukcijom treba da obezbjede dobar elektrini spoj provodnika i da sprijee prodor vlage. Zabranjeno je skidanje izolacije provodnika radi izvoenja spojnih i kontaktnih mjesta na samonosivom kablovskom snopu. Prikljune izolovane otcjepne strujne stezaljke moraju da zadovolje uslove u pogledu predvienog strujnog optereenja i tehnologije spajanja aluminijuma, ili aluminijuma i bakra. Kontaktno mjesto mora obezbjediti spoj koji skida Al oksid na kontaktnim povrinama i osigurava konstantan specifini pritisak na vod. Nije dozvoljena izrada spojeva upredanjem provodnika. 112.5. Spoj neutralnog provodnika nn voda mree izvedenog Al/Fe uetom i neutralnog provodnika prikljuka izvedenog SKS-om, treba da se izvede sa dvije strujne stezaljke (spojnice). 11.3. Unutranji nadzemni kuni prikljuak

11.3.1. Unutranji nadzemni prikljuak je vod od PMO, ugraenog na stubu nn mree koji je najblii objektu potroaa, do glavne razvodne table (GT) instalacija objekta potroaa. 11.3.2. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao unutranji kuni prikljuak iskljuivo kod potroaa na seoskom podruju, kod novih potroaa i kod potroaa kod kojih se rekonstruiu prikljuci i mjerno mjesto, bez prekidanja na mjestu uvoenja u objekat, ve se neprekinut provlai do GT instalacije u objektu. 11.3.3. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao dio unutranjeg kunog prikljuka kod postojeih potroaa u situacijama iz take 1.7, kada OC to ocijeni kao tehniki i ekonomski opravdano reenje. U tom sluaju se nadzemni prikljuak ugrauje od izmjetenog PMO na stubu nn mree do postojeeg prihvatnog mjesta na objektu (konzola, kuka za prihvatanje), gdje se formira spoj sa postojeim kablovskim vodom unutranjeg prikljuka do GT. Presjek, tehniko stanje kablovskog voda i bezbjedonosni zahtjevi treba da su zadovoljeni. 11.3.4. Unutranji prikljuak se izvodi samonosivim kablom ili samonosivim kablovskim snopom, izolacije iskljuivo od umreenog polietilena, bez posebnog noseeg provodnika, tip X00-A. 11.3.5. Unutranji nadzemni prikljuak nije dozvoljeno polagati u tavanu objekta. Prikljuak treba izvesti vanjskim dijelom krovne konstrukcije ili zida. Samonosivi kablovski snop se moe montirati i po fasadi objekta, u samogasivim plastinim cijevima. 11.3.6. Raspon unutranjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, od zatezne stezaljke na stubu na kome se ugrauje PMO do mjesta prihvatanja na objektu, moe da iznosi najvie 30 m.15

11.3.7. Zatezanje unutranjeg nadzemnog prikljuka vri se zatezanjem cijelog snopa, tako da ugib u sredini raspona u odnosu na pravu koja prolazi kroz take prihvatanja SKS-a ne bude manji od 0,5 m. Zatezanje prikljuka izvodi elektromonter bez pomonih sredstava. Standardna zatezna stezaljka treba da izdri silu do 1500 N. Kod veih sila od navedene treba da doe do proklizavanja kabla u stezaljci. Maksimalno radno naprezanje za kune prikljuke izvedene samonosivim kablovskim snopom je: 2 2 za kabal XOO-A 2x16 mm - 16 N/mm 2 2 za kabal XOO-A 4x16 mm - 10 N/mm za raspone do 10 m 2 2 za kabal XOO-A 4x16 mm - 16 N/mm za raspone preko 10 m. 11.3.8. Uvoenje nadzemnog prikljuka moe biti preko krova ili fasade objekta. Preko krova objekta prikljuak se uvodi: direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke, ili preko krovnog nosaa. Korienjem uporita na fasadi objekta prikljuak se izvodi: preko nosaa na zidu, ili preko nosaa ankerisanog na zidu. 11.3.9. Prikljuak direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke zahtijeva da konstrukcija krova, krovni nosa i konstruktivni elementi privrenja izdre silu zatezanja prikljuka. 11.3.10.Krovni nosa se izrauje od eline cijevi prenika najmanje 65 mm, zatiene od korozije vruim pocinkovanjem (debljina sloja cinka najmanje 70 m) ili bojenjem sa dva antikorozivna sloja i dva sloja laka za metal. Cijev se uvruje najmanje na dva mjesta za sigurnosne oslonce. Uvod prikljuka u objekat kroz cijev krovnog nosaa, treba da bude izveden tako da se sprijei oteenje prikljuka. Otvori na krovu objekta, izvedeni radi montae prikljuka, treba da su uraeni tako da se sprijei prodiranje padavina u objekat. Krovni nosa i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budu galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeni nekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira. 11.3.11.Osnovni zahtjevi za izvoenje nadzemnog prikljuka preko nosaa na zidu objekta (fasadi) su sledei: zatezne nosae na zidu objekta treba izvesti standardnim zateznim stezaljkama koje se ukopavaju u zid minimalno 15 cm privrenje samonosivog kablovskog snopa na fasadu objekta treba izvesti originalnim zateznim stezaljkama i nosaima zid mora da bude dovoljno vrst da izdri silu zatezanja prikljuka nosa prikljuka i uvod provodnika u objekat treba da su izvedeni tako da je sprijeeno prodiranje padavina u objekat nosa prikljuka i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budu galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeni nekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira samonosivi kablovski snop, nakon prihvata na fasadi objekta, treba postaviti u negorive PVC cijevi po vanjskim nezapaljivim zidovima objekta pridravajui se sigurnosnih udaljenosti. 11.3.12.Vod unutranjeg prikljuka moe da se uvede u objekat potroaa i preko ankerisanog stuba na fasadi, uz sami krov objekta, ako zbog male visine objekta ili nekih drugih razloga nije prihvatljivo izvoenje prikljuka prema taki 11.2.11. Cijev stuba treba da je u zidu ankerisana na dva mjesta, i duine koja prelazi najvie 2m iznad krova objekta. Pri vrhu cijevi se ugrauje konzola za kuni prikljuak, na koji se montira zatezni pribor SKS-a. 11.3.13.Ako je krov objekta od elektrino provodnog materijala, prikljuak preko krova moe da se izvede iskljuivo pomou SKS-a, bez prekidanja. 11.3.14.Vod unutranjeg prikljuka se, od mjesta uvoenja u objekat potroaa do GT, provlai se kroz lako gibljivu plastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u zidu objekta (zgrade), ispod maltera.16

11.3.15.Pri izvoenju nadzemnog prikljuka moraju da budu ispotovani zahtjevi propisani za sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti. Sigurnosna visina nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om iznosi: za naseljena mjesta: 5 m iznad trotoara i 6 m iznad kolovoza iznad pristupanih djelova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i sl.): 2,5 m iznad ili ispod telekomunikacionog voda: 0,5 m. Sigurnosna udaljenost nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om iznosi: od pristupanih djelova zgrade (terasa, balkon, ravan krov i sl.): 1,25 m od gornje ivice prozora najvie: 0,3 m od donje ivice prozora najnie: 0,7 m.

17

1212.1.

Tipizacija ormara mjernog mjesta i mjesta ugradnjeOrmar mjernog mjesta - ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, u kojem se povezuje spoljanji prikljuak sa unutranjim prikljukom objekta. Opremanje mjernog mjesta vri se u zavisnosti od ugovorene jednovremene snage potroaa, prirode korienja energije, i dr., ureajima, instalacionim materijalima i oienjem koji omoguavaju sledee funkcije: 1. mjernu funkciju brojila elektrine energije ureaji za registraciju obraunskih veliina mjerni transformatori redne stezaljke mjerni i pomoni strujni krugovi 2. funkciju zatite vodova i opreme od preoptereenja i kratkog spoja glavni osigurai pomoni osigurai za mjernu i ostalu opremu ograniava snage limitator 3. upravljaku funkciju tarifama uklopni sat MKT i RTK prijemnik interni uklopni sat u brojilu 4. komunikacionu funkciju elektroenergetski vod PLC, DLC modem optiki kabal GSM mrea radio veza 5. funkciju prenaponske zatite ureaji prenaponske zatite mjernih ureaja ureaji prenaponske zatite TK voda 6. ostale funkcije pomoni releji transformatori za napajanje ili zatitu napojne jedinice indikatori.

12.2.

12.3.

U zavisnosti od namjene i veliine objekata potroaa i ugovorene snage sa OD, mjerna mjesta treba da obezbijede sledee tipove i funkcije mjerenja:1. Mjerna mjesta za ugovorenu snagu od 3 kW (1x16 A) do 53 kW (3x80 A) Varijanta 1 Direktno, 1 fazno, 1 tarifno mjerenje, A+ Varijanta 2 Direktno, 1 fazno, 2 tarifno mjerenje, A+, Pmax, LP, komunikacija Varijanta 3 Direktno, 3 fazno, 1 tarifno mjerenje, A+ Varijanta 4 Direktno, 3 fazno, 2 tarifno mjerenje, A+, R+, Pmax, LP, komunikacija 2. Mjerna mjesta za ugovorenu snagu od 53 kW do 630 kW Varijanta 5 Poluindirektno, 3 fazno, 3 sistemsko, 2(ili vie) tarifno mjerenje, A+, R+, Pmax, LP, komunikacija

LEGENDA oznaka u tabeli:A+ R+ Pmax LP Komunikacija - aktivna energija - reaktivna energija - maksimaln srednja 15-to minutna snaga u obraunskom periodu - Load Profile, profil 15-to minutnih optereenja u obraunskom periodu - modem za Radio, GSM, GPRS, DLC/PLC ili PSTN; namijenjen za dvostranu komunikaciju u sistemu daljinskog oitavanja brojila el.energije

12.4.

Tipizacija ormara mjernog mjesta izvrena je u zavisnosti od namjene i veliine objekata potroaa i tipova spoljanjeg i unutranjeg prikljuka, na:

18

prikljuno mjerni ormar sa direktnim mjerenjem (PMO) ili poluindirektnim mjerenjem (PMOp) - tipizirani ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, u kome se povezuje spoljanji sa unutranjim prikljukom za napajanje individualnih objekata, individualnih stambeno-poslovnih objekata, objekata male privrede, objekata posebne vrste i namjene i privremenih objekata, prema t. 1 Preporuke; mjerno razvodni ormar sa direktnim (MRO) ili poluindirektnim mjerenjem (MROp) ormar sa rasklopnim aparatima i ureajima za mjerenje, upravljanje i zatitu, u kome se povezuje spoljanji sa unutranjim prikljukom objekta; predvieni su za ugradnju u objektima kolektivne gradnje, stambeno-poslovnim i poslovnim objektima. 12.5. Klasifikacija objekataI Opis INDIVIDUALNI STAMBENI, STAMBENO-POSLOVNI I MANJI POSLOVNI OBJEKTI - porodicna kua - porodicna kua sa poslovnim prostorom - manji poslovni objekat - pomoni i dr. objekti INDIVIDUALNA ZAJEDNIKA (LAMELARNA) STAMBENA GRADNJA SA MANJIM POSLOVNIM PROSTORIMA - individualna lamelarna stambena gradnja sa manjim poslovnim prostorima STAMBENA GRADNJA ZA KOLEKTIVNO STANOVANJE SA MANJIM POSLOVNIM PROSTORIMA, STAMBENO-POSLOVNI OBJEKTI - objekti sa stambenim jedinicama i manjim poslovnim prostorima OSTALI OBJEKTI - objekti posebne vrste i namjene - privremeni objekti prema t. 1.4. INDUSTRIJSKI OBJEKTI - manji i srednji industrijski pogoni sa prikljukom na niskonaponskoj strani OSTALI OBJEKTI - industrijski i ostali objekti sa prikljukom na srednjenaponskoj strani; nije predmet ove preporuke.

II

III

IV

V

VI

12.6.

Uobiajene varijante izvoenja prikljuaka objekata potroaa na niskonaponsku mreu (mreu OD) navedeni su u tabeli 12.6.

19

Tabela 12.6.: Uobiajene varijante izvoenja prikljuaka objekata potroaa na niskonaponsku mreuTipski nain prikljuenja objekta na nn mreu VRSTA GRADNJE Tip mree spoljni prikljuak I. INDIVIDUALNI STAMBENI, STAMBENO-POSLOVNI I MANJI POSLOVNI OBJEKTI - porodicna kua - porodicna kua sa poslovnim prostorom - manji poslovni objekat - pomoni i dr. objekti kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 SKS prema proraunu, min 4(2) x 16 mm2 ormar mjerenja unutranji prikljuak Ostali korieni ormari spoljanji prikljuak unutranji prikljuak2 Presjeci prikljunih vodova (Cu, mm ) (za Al vodove prvi vei presjek)

Varijanta opremanja mjernog mjesta po t. 12.3.

Lokacija ormara mjerenja (mjesto ugradnje)

Opis konstrukcije ormara

nn, kablovska nn, nadzemna nn, nadzemna

kablovski kablovski kablovski nadzemni

PMO, PMOp PMO, PMOp PMO

kablovski kablovski nadzemni

nn blok TS, KRO KRO-N nema

1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4

na granici vlasnitva na granici vlasnitva na javnoj povrini /na stubu nn mree

poglavlje 13 poglavlje 13 poglavlje 13

II. INDIVIDUALNA ZAJEDNIKA (LAMELARNA) STAMBENA GRADNJA SA MANJIM POSLOVNIM PROSTORIMA - individualna lamelarna stambena gradnja sa kablovska kablovski PMO manjim poslovnim prostorima nn, nadzemna kablovski PMO - urbanizovana stambena izgradnja nn, kablovska kablovski MRO III. STAMBENA GRADNJA ZA KOLEKTIVNO STANOVANJE SA MANJIM POSLOVNIM PROSTORIMA - objekti sa stambenim jedinicama i manjim nn, kablovska kablovski MRO, MROp poslovnim prostorima nn, nadzemna kablovski MRO, MROp IV. OSTALI OBJEKTI - objekti posebne vrste i namjene - privremeni objekti prema t. 1.4.

kablovski kablovski kablovski

nn blok TS, KRO KRO-N nn blok TS, KRO, KPK/KPO

kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu

kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 kabal prema proraunu

1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4

na granici vlasnitva na granici vlasnitva u objektu

poglavlje 13 poglavlje 13 poglavlje 13

kablovski kablovski

nn blok TS, KRO, KPK/KPO KRO-N, KPK/KPO

kabal prema proraunu kabal prema proraunu

kabal prema proraunu kabal prema proraunu

1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4

u objektu u objektu

poglavlje 14 poglavlje 14

nn, kablovska nn, nadzemna nn, nadzemna

kablovski kablovski kablovski nadzemni

PMO, PMOp PMO, PMOp PMO, PMOp

kablovski kablovski kablovski

nn blok TS, KRO, KRO-N nn blok TS, KRO KRO-N

kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 25 mm2

kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2 kabal prema proraunu, min 4(5) x 10 mm2

1, 2, 3, 4 1, 2, 3, 4, 5 1, 2, 3, 4, 5

na granici vlasnitva na granici vlasnitva na javnoj povrini /na stubu nn mree

poglavlje 13 poglavlje 13 poglavlje 13 poglavlje 14

V. INDUSTRIJSKI OBJEKTI - manji i srednji industrijski pogoni sa prikljukom na nn mrei ili na nn strani trafostanice

nn

kablovski

PMOp, MROp PMO, PMOp MRO, MROp

kablovski

nn blok TS, KRO, KPK/KPO

kabal prema proraunu

kabal prema proraunu

3, 4, 5

nn

kablovski nadzemni

kablovski

nema

kabal prema proraunu

kabal prema proraunu

3, 4, 5

u TS, na granici vlasnitva na granici vlasnitva, na javnoj povrini /na stubu nn mree

poglavlje 13 poglavlje 14 poglavlje 13 poglavlje 14

20

1313.1.

Prikljuno mjerni ormariOpti zahtjevi za konstrukciju

13.1.1. Osnovni tip prikljuno mjernog ormara (PMO) po pravilu se sastoji od dva dijela: prikljunog i mjernog. Prikljuni dio predvien je za ugradnju prikljunih rednih stezaljki za minimalni presjek 2 spoljanjeg prikljuka od 35 mm i rastavljaa osiguraa kao limitatora snage. Mjerni dio je predvien za ugradnju brojila elektrine energije i ureaja za upravljanje tarifom (uklopni sat, RTK ureaj i sl.). Svi elementi opreme montiraju se u ormaru na predfabrikovanim montanim ploama. 13.1.2. Prikljuni dio i mjerni dio mogu biti u istom kuitu (jedan ispod drugog), ili odvojeni. 13.1.3. U sluaju jednodjelnog ormara (kada se oba dijela nalaze u istom kuitu) neophodno je obezbijediti razdvajanje prikljunog od mjernog dijela izolacionom pregradom radi spreavanja sluajnog dodira dijelova pod naponom. Prikljuni prostor mora da ima poseban poklopac (pleksiglas, pertinaks ili sl., debljine 5 mm), sa mogunou plombiranja u cilju zatite od neovlaenog pristupa. 13.1.4. Na vratima mjernog ormara, u visini brojanika ili LCD displeja brojila, treba da se nalazi otvor sa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavnje brojila bez otvaranja vrata ormara, tako da stepen IP zatite ormara ostane nepromijenjen. Primjena otvora za oitavanje brojila nije dozvoljena za ormare potroaa posebne vrste: objekti na vodi, semafori, i sl. 13.1.5. U sluaju veeg broja mjernih mjesta kod istog potroaa (u jednom objektu), koristi se varijanta ormara proirena potrebnim brojem osnovnih modula PMO. Tako se formiraju ormari za jedno, dva, tri, etiri i est mjernih mjesta. 13.1.6. Dodatni elementi u sluaju tipa slobodnostojeeg ormara su: temelj, postolje ormara i krov. 13.1.7. Dodatni elementi za sluaj tipa nadgradnog ormara za ugradnju na zid ili na stub nn mree su: ojaane take na kuitu ormara za privrivanje na zid uz uslov da se montaom ne narui osnovni stepen IP zatite, i montane ploe nosai PMO, sa obujmicama za fiksiranje na stablo stuba nn mree. 13.1.8. Ormar je poeljno pozicionirati na mjesto gdje je kolebanje spoljne temperatura minimalno (na sjenovitoj strani objekta, ispod nastrenica, streha i sl.). 13.1.9. Ormar mora biti opremljen emom veza u plastificiranom papiru ili na metalnoj naljepnici sa unutranje strane. 13.2. Posebni zahtjevi za konstrukciju

13.2.1. Ormar mora biti izraen od sledeih materijala: polikarbonata (PC), koji je vrst, ilav i otporan na starenje armiranog poliestera (SMC), koji je jako vrst, otporan na starenje. 13.2.2. Materijal od koga je izraen ormar mora ispunjavati uslove standarda klase II po IEC 364-40 41, odnosno zadovoljavati propisana mehanika svojstva (vrstou) pri temperaturi od -20 C. Materijal mora biti nesagoriv (samogasiv) i otporan na UV zraenje, kao i na starenje usled vremenskih uslova. 13.2.3. Konstrukcija kuita ormara mora biti takva da prilikom njegove ugradnje ne doe do deformacije kuita koje bi otealo ugradnju predviene opreme. Kuite ormara mora nakon ugradnje zadovoljavati stepen mehanike i zatite od prodora vlage po standardu IEC 529, minimalno IP 55. 0 Konstrukcija kuita mora obezbijediti unutranje ambijentalne uslove u opsegu od -20 C do 0 +60 C bez obzira na spoljanje klimatske uslove, mjesto i nain njegove ugradnje.

21

13.2.4. Vrata ormara treba da se zatvaraju u tri take, upotrebom brave sa okretnom ruicom i sa ugraenim cilindrinim tipskim ulokom. 13.2.5. arke vrata moraju biti od metala (toplo pocinane), vijcima privrene za osnovu i moraju biiti izvedbe koja onemoguava skidanje vrata. 13.2.6. Na vratima ormara mora biti vidno istaknuta oznaka upozorenja o prisustvu napona, oznaka sistema napajanja (npr. TN-C-S sistem) i oznaka klase izolacije II (dvostruka izolacija). 13.3. Nain oznaavanja PMO

13.3.1. PMO za direktno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-n), sa sledeim znaenjem: nain ugradnje tip ormara broj brojila XX - PMO -n gdje su: XX: U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradni PMO: prikljuno mjerni ormar n: 1 do 6, prema projektuPrimjer oznaavanja: SS-PMO 3, slobodnostojei prikljuno mjerni ormar sa tri brojila

13.3.2. PMO za poluindirektno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-p), sa sledeim znaenjem: nain ugradnje tip ormara namjena XX - PMO -p gdje su: XX: U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradni PMO: prikljuno mjerni ormar p: za poluindirektno mjerenjePrimjer oznaavanja: U-PMO p, ugradni prikljuno mjerni ormar za poluindirektno mjerenje

13.4.

Tipovi i dimenzije

13.4.1. PMO se u pogledu naina ugradnje dijele na tri osnovna tipa, i to: ugradne, nadgradne i slobodnostojee. 13.4.2. PMO je modularno koncipiran, u principu za brojilo sa integrisanim uklopnim satom. Ako se koristi uklopni sat kao zaseban ureaj, onda se koristi ormar sa modulom vie od broja brojila. Modul se moe upotrijebiti i za limitatore (ograniivae) snage. Tip OznakaPMO 1 PMO 2 PMO 3 PMO 4 PMO 6 PMOp

Br. crtea01 01 01 01 01 02

Min unutranje dimenzije (mm) prikljuni dio mjerni dio220x200x250 440x200x250 660x200x250 440x350x250 660x350x250 660x800x250 220x400x250 440x400x250 660x400x250 440x800x250 660x800x250 660x400x250

Napomena

13.5.

Mjesto ugradnje PMO

13.5.1. PMO mora biti smjeten (ugraen) na vidnom i osoblju OD stalno dostupnom mjestu. 13.5.2. Po pravilu, PMO se ugrauje: u urbanizovanim naseljima - na granici vlasnitva - po pravilu du granice katastarske parcele i javne povrine (trotoara, zelenog pojasa i sl.), u liniji ograde, kao slobodnostojei ili ugraen u zasebnu niu, zid ograde ili zid samog objekta, uz korienje kablovske kanalizacije - na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine: kao slobodnostojei ormari na montanom temelju, uz korienje kablovske kanalizacije - na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine ili na javnoj povrini: na stubu nn mree u ruralnim (neurbanizovanim) naseljima22

-

na objektima koji imaju ograena dvorita ili manja dvorita (npr. vikendice po prvoj i drugoj varijanti za urbanizovana naselja na objektima: u fasadi, na fasadi pod nastrenicom, uz korienje kablovske kanalizacije na prikljunom stubu nn mree.

13.5.3. Montaa na stablo stuba mogua je za ruralna podruja, slabo naseljena i vikend naselja. Po pravilu PMO se montira u donjoj zoni stuba, kako bi oitavanje bilo mogue sa nivoa tla i omoguen nesmetan rad na nn mrei. U urbanizovanim naseljima pristup PMO i otvaranje vrata mora biti omogueno sa javne povrine. 13.6. Posebni zahtjevi za ugradni ormar 13.6.1. Za uvoenje kablova u ormar koriste se PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm. 13.6.2. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog u fasadu objekta ili u ogradu, kod jednorednog rasporeda brojila, ne smije biti manja od 1000 mm. 13.6.3. Kod dvorednog rasporeda brojila u ormaru, visina od stajalita donje ivice ugraenog ormara ne smije biti manja od 700 mm. 13.7. Posebni zahtjevi za slobobodnostojei ormar 13.7.1. Postolje slobodnostojeeg ormara se iskljuivo izrauje od istog izolacionog materijala kao i ormar (PC, SMC), ili od materijala sa boljim mehanikim osobinama, i treba da ima mogunost skidanja prednje stranice. Ispred ormara treba obezbijediti kablovski aht sa kablovskom kanalizacijom za laku ugradnju spoljanjeg i unutranjeg prikljuka. 13.7.2. Slobodnostojei ormar treba da bude izraen u skladu sa standardom EN 60439-5 koji definie zahtjeve za niskonaponsku opremu koja se instalira na otvorenom i javnom prostoru: da ima strehu (krov) protiv kie da ima kanale za samoventilaciju da vrata imaju bravu sa tipskim kljuem da su obojena, RAL xxxx (po preporuci EPCG) da ima prozori napravljen od makralona ili polikarbonata - dimenzija min 130x78x15mm da ima zglobne arke vrata da ima bravu sa okretnom ruicom, sa ugraenim cilindrinim tipskim ulokom, koja omoguava zakljuavanje vrata u tri take da je opremljena montanom ploom od poliestera debeljine najmanje 3mm. 13.7.3. Nakon izrade u postolje ormara treba sipati granulat koji spreava stvaranje kondenzacije vode iz tla. Granulat treba da je negoriv, bioloki neutralan, ekoloki bezbjedan i lako odstranljiv. Granulat se nasipa do nivoa zemlje. 13.7.5. Visina donje ivice slobodnostojeeg ormara od stajalita ne smije biti manja od 700 mm.

13.8.

Posebni zahtjevi za nadgradni ormar

13.8.1. Ormar se na fasadu objekta ili na stub nn mree ugrauje korienjem prilagodne montane ploe i pribora. 13.8.2. Za uvoenje kablova u ormar koriste se tvrde PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm. 13.8.3. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog na fasadu objekta ili na stubu nn mree ne smije biti manja od 1300mm. 13.9. Posebni zahtjevi za ormane za poluindirektno mjerenje

13.9.1. Dodatni elementi koji se ugrauju u ormare za poluindirektno mjerenje su: u prikljunom dijelu - strujni transformatori23

- mjerna (redna) stezaljka za strujne i naponske mjerne krugove - glavni prekida - sabirnice, i - odvodnici prenapona za zatitu mjerne opreme u mjernom dijelu - komunikaciona veza - telefonska utinica, GSM modem i dr., - odvodnici prenapona za komunikacionu opremu (u sluaju GSM komunikacije nije potrebna ugradnja ovih odvodnika).

24

1414.1.

Mjerno razvodni ormariOpti zahtjevi za konstrukciju

14.1.1. Dimenzije mjerno razvodnog ormara zavise od broja potroaa koji se napajaju posredstvom istog (stambene jedinice, poslovni prostori), primijenjenog sistema napajanja (TN ili TT), zatite od indirektnog dodira, izvoenja elektrine instalacije s obzirom na sistem tarifiranja i upavljanja optereenjem, itd. 14.1.2. U cilju tipizacije, ormar se funkcionalno i prostorno dijeli na tri dijela: prikljuni (donji) prostor mjerni (srednji) prostor, i razvodni (gornji) prostor. 14.1.3. Dubina ormara treba da iznosi 200 mm, s tim to odstojanje od nosaa opreme (montane ploe) do unutranje strane vrata ormara mora da iznosi najmanje 160 mm. Ostale dimenzije zavise od sadraja opreme koja se ugrauje. Kao nosai opreme i ureaja koriste se ploe od izolacionog materijala, profilisani nosai (na primjer ina DIN 35 mm) i sl. 14.1.4. Mjerno razvodni ormar ima jedna vrata, ali je dozvoljeno da ormar sa tri reda brojila u objektima kolektivne gradnje ima dvoje vrata. Vrata ormara su sa arkama koje omoguavaju o otvaranje za 135 . Vrata se zatvaraju se i zakljuavaju tipskom bravom. 14.1.5. Ormar treba da bude zatien od mehanikih potresa, kao i od prodiranja praine i prskanja vodom, stepena zatite IP 55 - kada se ugrauje na fasadu objeka i IP 40 kada se ugrauje unutar objekta, (JUS N.A5.070). 14.1.6. Kuite ormara izrauje se od elinog lima debljine 1,5 mm, aluminijuma ili nekog sintetikog materijala koji ima potrebnu mehaniku vrstou. Zatlita od korozije elinih djelova ormara izvodi se sa dva antikorozivna spoja i dva sloja laka za metal, ili vruim pocinkovanjem debljine spoja cinka najmanje 70m. Na vratima ormara, u visini brojanika, odnosno LCD displeja brojila, treba da se nalaze otvori sa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavanje brojila bez otvaranja vrata ormara. 14.1.7. Na vratima ormara moraju da budu vidno postavljene sljedee oznake: sa spoljanje strane: izlomljena crvena strelica i, po potrebi, natpis "Panja, opasno po ivot" sa unutranje strane: sistem napajanja, na primjer "TN-C-S sistem" . Mogu da se postave i druge oznake obavetenja, opomena ili upozorenja, na primjer: u vezi signalizacije tarifa i sl. 14.1.8. Na montanoj ploi, pored svakog brojila, kao i na poklopcu prikljunog prostora pored svakog prekidaa, mora da stoji oznaka (metalna ili plastina ploica) broja stana kome pripadaju. Ako u jednom stambenom objektu ima vie mjerno razvodnih ormara, svaki ormar mora sa spoljanje strane na vratima da ima vidno postavljenu oznaku sa brojem koja jednoznano oznaava konkretni ormar. 14.1.9. Meusobne veze (oienje) u ormaru izvode se jednoilnim instalacionim provodnicima tipa P (JUS N.C3.200). Nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i izrada spojeva upredanjem. 14.1.10.Prikljuci faznih, neutralnih i zatitnih provodnika treba da su izvedeni tako da mogu pojedinano da se iskljue, a da to ne utie na rad drugih mjernih ili upravljakih ureaja. 14.1.11.Sabirnice (stezaljke) neutralnog provodnika u prikljunom i razvodnom prostoru se meusobno povezuju. Neutralni provodnik se dovodi jednoilno na svako brojilo. 14.1.12.Za napajanje GT (RO) elektrinih instalacija potroaa koristi se petoilni kablal sa zatitnim provodnikom (zeleno-utom bojom izolacije), tipa PP00 ili PP00/Y, odgovarajueg presjeka. Neutralni provodnik se dovodi direktno sa sabirnice (stezaljke) u razvodnom prostoru mjerno razvodnog ormana, a ne iz brojila.25

14.2.

Posebni zahtjevi za izradu ormara sa direktnim mjerenjem

14.2.1. Ormar za direktno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnih zahtjeva iz ove preporuke. Prikljuni prostor 14.2.1. Prikljuni (donji) prostor ormara slui za uvoenje prikljuka i povezivanje sa mjestom mjerenja (brojilima) preko rednih stezaljki, odnosno sabirnikog razvoda i eventualno glavnog prekidaa. 14.2.2. Aluminijumski ili bakarni provodnici voda unutranjeg prikljuka (energetski kabal) direktno se ukljuuju u redne stezaljke bez posebne pripreme krajeva provodnika (lemljenje, korienje specijanih zavrnica i sl.), dok se prikljuenje na sabirnice sabirnikog razvoda vri preko odgovarajuih papuica. 14.2.3. Redne stezaljke su za presjek provodnika najmanje 16 mm , sa dva zavrtnja po provodniku, i koriste se kada u ormaru imaju najvie 4 brojila. Sabirniki razvod se obavezno koristi kada u mjerno razvodnom ormaru ima vie od 4 brojila, ali moe da se koristi i sa manje brojila. 14.2.4. Prikljuni prostor mora da ima poseban poklopac (pertinaks debljine 5 mm, elini lim debljine 1,5 mm i sl.) sa mogunou plombiranja na dva dijagonalna zavrtnja. U poklopcu se nalazi samo otvor (prorez) za pristup ruici glavnog prekidaa ili ostaloj opremi koja se nalazi unutar prikljunog prostora (npr. odvodnicima prenapona). Poklopac moe da se sastoji i iz vie modula, ali svaki modul mora da bude sa mogunou plombiranja na dva dijagonalna zavrtnja. 14.2.5. Visina prikljunog prostora iznosi 200 mm ako se u mjerno razvodnom ormaru nalazi do 4 brojila, odnosno 350 mm ako se u mjerno razvodnom ormaru nalazi vie od 4 brojila. irina prikljunog prostora odreena je irinom mjernog prostora. 14.2.6. U prikljuni prostor se jo montiraju: glavni prikljuak (sabirnica) za uzemljenje objekta/zgrade galvanska veza (most) za povezivanje glavnog prikljuka za uzemljenje sa sabirnicom (stezaljkom) neutralnog provodnika ako se koristi TN sistem odvodnici prenapona, ako se predvia njihova primjena. 14.2.7. Osnovne preporuke za izvoenje sabirnikog razvoda u prikljunom prostoru: 2 sabirnice se izrauju od bakra presjeka 4x25 mm , a meusobno se postavljaju paralelno na rastojanju od 40 mm i pod uglom 45 spoj izmeu provodnika i sabirnice izvodi se zavrtnjem sa navrtkom M6, uz obaveznu primjenu elastinih podmeta; u cilju lake montae provodnika, glavu zavrtnja treba fiksirati (na primjer: tvrdim lemljenjem) na manje pristupanoj strani sabirnice razmak od ose do ose zavrtnjeva za prikljuak provodnika treba da iznosi najmanje 25 mm. Dozvoljeno je korienje i sabirnikog razvoda od predfabrikovanih elemenata. Mjerni prostor 14.2.8. Mjerni (srednji) prostor ormara se sastoji od modulnih tabli (ploa) - nosaa opreme, kojih ima koliko i brojila, jedne table za montau upravljakog ureaja ako se koristi dvotarifno (vietarifno) mjerenje i, po potrebi, jedne ili vie rezervnih tabli. Ako se u ormaru nalazi vie brojila, moduli tabli se slau po horizontalii (u redu) i vertikali (najvie tri reda), tako da se racionalno iskoristi prostor predvien za montau u ormaru. Dimenzije jednog modula table iznose 220 mm x 400 mm. 14.2.9. Nosai opreme/montane ploe u ormanu izrauju se od pertinaksa, tvrdog PVC-a, hartinaksa, izokarta i drugih negorivih materijala. Metalne table (elini lim, aluminijum i sl.) mogu da se koriste samo u TN sistemu ako je kuite ormana povezano sa sistemom uzemljenja objekta i ako je u objektu izvedeno glavno izjednaenje potencijala. 14.2.10.Nosai opreme treba da bude pouzdano privreni za kuite ormana sa etiri zavrtnja u uglovima i sigurnosnim ("petim") zavrtnjem ispod poklopca brojila, tako da tabla ne moe da262

se skine kada je poklopac brojila plombiran. Kod metalne table, ispod zavrtnjeva u uglovima table treba da se postave nazubljeni podmetai. 14.2.11.Privrenje opreme za montanu plou izvodi se tako da je skidanje i postavljanje brojila mogue bez njene demontae. Na ploii treba da postoje otvori za privrenje razlih tipova brojila, kao i otvori za uvoenje provodnika. Otvori za privrenje brojila treba da imaju zavrtnje kojim su osigurani od ispadanja i okretanja. 14.2.12.Otvori za uvoenje provodnika treba da budu izvedeni tako da se omogui poseban prolaz provodnika i da se ne otete provodnici. Otvori za uvoenje provodnika na metalnoj tabli treba da imaju zaobljene ivice, ili treba da se umetne posebna izolaciona ploica sa odgovarajuim brojem otvora za prolaz provodnika. Razvodni prostor 14.2.13.Razvodni (gornji) prostor ormara slui za povezivanje mjesta mjerenja (brojila) sa elektrinom instalacijom potroaa, preko zatitnih ureaja prekomjerne struje i/ili ograniivaa snage. 14.2.14.Visina razvodnog prostora iznosi 300 mm a irina je odreena irinom mjernog prostora. 14.2.15.U razvodni prostor se montiraju: glavna zatitna sabirnica (stezaljke) elektrine instalacije objekta/zgrade sabirnica (stezaljke) neutralnog provodnika automatski instalacioni prekida naznaene struje 6 A za signalizaciju tarife i sabirnica za signalizaciju tarife redne stezaljke za povezivanje izlaznih faznih provodnika iz brojila sa vodom za GT (RO) elektrine instalacije potroaa. U razvodni prostor mogu da se montiraju i zatitni ureaji prekomjerne struje (osigura, automatski instalacioni prekida) samo za elektrine instalacije zajednike potronje potroaa.

14.3.

Posebni zahtjevi za izradu ormara za poluindirektno mjerenje

14.3.1. Ormar za poluindirektno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnih zahtjeva iz ove preporuke. Dimenzije osnovnog modula ormara za poluindirektno mjerenje su: OznakaPMOp

Br. crtea02

Min unutranje dimenzije (mm) prikljuni dio mjerni dio razvodni dio660x800x250 660x400x250 po potrebi

Prikljuni prostor 14.3.2. U prikljuni prostor se montiraju: glavni prekida tri strujna transformatora tri automatska instalaciona prekidaa naznaene struje 6 A za naponska kola brojila redne stezljke za prikljuenje provodnika napojnog voda glavni prikljuak (sabirnica) za uzemljenje objekta galvanska veza (most) za povezivanje glavnog prikljuka za uzemljenje sa sabirnicom (stezaljkom) neutralnog provodnika ako se koristi TN sistem. 14.3.2. Strujni transformatori imaju prenosni odnos usklaen sa vrnim optereenjem potroaa, a montiraju se tako da je omoguen lak prilaz sekundarnim prikljucima i da je vidljiva tablica sa podacima. Na montanoj ploi, i u mjernom prostoru pored brojila, treba da stoji naznaeni prenosni odnos strujnih transformatora. U sekundarna strujna kola strujnih transformatora ne smije da bude prikljuen ni jedan instrument ili ureaj, osim brojila. 14.3.3. Prikljuni prostor se plombiranja prema opisu iz take 14.2.4.27

Mjerni prostor 14.3.4. U mjerni prostor se montira mikroprocesorsko viefunkcijsko brojilo ili odgovarajui mjerni slog (mjerna grupa). Razvodni prostor 14.3.5. Razvodni prostor se izvodi u zavisnosti od potreba potroaa, a moe da bude i izostavnjen ako se projektom elektrine instalacije objekta predvia razvod preko posebne razvodne table. 14.4. Mjesto ugradnje mjerno razvodnog oramara

14.4.1. Ormar se montira u lako pristupane i nenastanjene prostorije, kao: ulazni hol objekta, stepenini prostor i sl. Mjerno razvodni ormar se montira u zid, na zid ili kao slobodnostojei, na pristupanom i osvijetljenom mjestu. 14.4.2. Montaa ormara se ne preporuuje na drvene (zapaljive) djelove objekta. Ako se izuzetno, i uz saglasnost OD, ormar montira na drveni dio objekta, izmeu ormara i drvenog dijela treba da se postavi podloga od poarno-otpornog materijala (neoprenska guma i sl.), ije su dimenzije po irini i visini najmanje za 100 mm vee od dimenzija ormara. 14.4.3. Rastojanje od stajalita do donje ivice ormara treba da iznosi: 1200 mm za mjerno razvodni ormar sa jednim redom brojila 600 mm za mjerno razvodni ormar sa dva reda brojila 300 mm za mjerno razvodni ormar sa tri reda brojila. Ispred ormara mora da postoji manipulativni prostor od najmanje 1,2 m, sa mogunou 0 otvaranja vrata ormara do ugla od najmanje 135 . 14.4.4. Donja ivica ormara za poluindirektno mjerenje (MROp) treba da je na visini 1,2 m od stajalita, sa manipulativnim prostorom od najmanje 1,2 m i mogunou otvaranja vrata ormara do ugla 0 od najmanje 135 . 14.4.5. Montaa MRO nije dozvoljena: u podrumske prostorije na mjestima izloenim potresima ili mehanikim oteenjima (npr.: na zid iza vrata koja pri otvaranju mogu da udare u ormar) u nie sa gasnim ili vodovodnim instalacijama u prostorije izloene vlazi, isparenjima, praini, velikim promenama temperature i drugim iniocima koji mogu da utiu na ispravan rad mjernih ureaja.

28

1515.1.

Smjernice za korienje tipova ormara kod izvoenja prikljuaka objekataPrikljuivanje individualnih stambenih objekata i poslovnih prostora Za svaki objekat ugrauje se poseban prikljuno mjerni ormar (PMO) na pogodnom mjestu. Ako se u objektu nalazi vie potroaa (domainstava, poslovni prostori), ugrauje se ormar sa onoliko modula sa vietarifnim brojilom koliko se cjelina napaja. Na posebnu montanu plou se montira zajedniki upravljaki ureaj, ukoliko nije u sklopu brojila. Za sluaj prikljuenja vie potroaa sa jednog ormara, prikljuenje u prikljunom prostoru se obavlja preko rednih stezaljki (do 4 potroaa) ili preko sabirnica (preko 4 potroaa).

15.2.

Prikljuivanje viespratnih stambenih objekata U viespratnim stambenim i stambeno-poslovnim objektima mjerno razvodni ormar (MRO) se ugrauje u prizemlju. U sluaju viespratnih stambenih objekata sa vie ulaza, ormari se ugrauju u prizemlju, posebno za svaki ulaz.

15.3.

Prikljuivanje ureaja zajednike potronje Instalacije zajednikih elektrinih ureaja kod viespratnih stambenih objekata (lift, hidrofor, osvjetljenje stepenita i sl.) prikljuuju se preko posebnog brojila (brojilo zajednike potronje) u mjerno razvodnom ormaru (MRO), u polju koje je vidljivo odjeljeno od ostalih brojila korienjem pregrade ili posebnih vrata, ili se koristi poseban ormar. Na brojilo zajednike potronje prikljuuju se i upravljako-signalni kablovi upravljakih ureaja.

15.4.

Prikljuivanje objekata posebne vrste Prikljuenje objekata posebne vrste (kiosci, privremeni objekti (pokretni kiosci sezonskog karaktera, pokretni cirkusi, ringipili, mjealice za beton, pokretni cirkulari, reportana televizijska kola, kamp prikolice, sanduci za prodaju sladoleda...), zgrade sa lako zapaljivim krovom i sl.) vri se u zavisnosti od vrste i namjene objekta, ugradnjom nekog od preporuenih tipova prikljuno mjernih ormara (PMO), uz uslov bezbjednog lociranja i lake montae i demontae.

15.5.

Prikljuivanje gradilita Prikljuenje gradilita se vri preko prikljuno mjernog ormara (PMO), postavljenog u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, izvan objekta koji se gradi.

15.6.

Protivpoarni prikljuak U poslovnim i stambenim objektima kategorije ugroenosti od poara K5 (koji mogu da prime od 20 do 100 ljudi) i K4 (koji mogu da prime od 100 do 500 ljudi), kod kojih se zbog nedovoljnog pritiska u vodovodnoj mrei ugrauje ureaj za povienje pritiska u hidrantskoj mrei - hidrant pumpe, napajanje ovog ureaja se vri preko posebnog prikljuka ("protivpoarni prikljuak"), tako da postoji mogunost da se ostale elektrine instalacije u objektu iskljue, a da ureaji koji se napajaju sa "protivpoarnog prikljuka" ostanu prikljueni na mreu. Vod "protivpoarnog prikljuka" povezuje se na posebni KPO i poseban MRO. KPO se montira na spoljanju fasadu zgrade, sa desne strane pored KPO iz koga se napajaju ostale elektrine instalacije objekta. Prikljuno mjerni ormar (PMO) se montira na pristupanom mjestu na spoljanjem zidu prostorije u kojoj se nalazi hidrant pumpa. Na vratima KPO i PMO, sa spoljanje strane, treba da postoji vidna oznaka namjene KPO, odnosno PMO, na primjer: "hidrant pumpa" itd. Preporuuje se da se iz PMO "protivpoarnog prikljuka" napaja i jedan lift objekta, nuno osvjetljenje, kao i prikljuak sklonita.

15.7.

Prikljuivanje sklonita Brojilo za mjerenje elektrine energije sklonita, ukoliko posebnim zahtjevom nije traeno drugaije, montira se u mjerno razvodni ormar (MRO) najblieg stambenog objekta, a napaja29

se sa "protivpoarnog prikljuka", ukoliko postoji. Ako "protivpoarni prikljuak ne postoji, brojilo se montira u najblii MRO. Ako je sklonite dvonamjensko, napojni vod i brojila se dimenzioniu za obje namjene, odnosno prema veem optereenju. 15.8. Prikljuivanje postrojenja za rezervno napajanje Prikljuak postrojenja za rezervno napajanje naponom industrijske frekvencije (dizelelektrini agregat i sl.) mora da bude izveden tako da nije mogu paralelan rad agregata sa nn mreom OD, niti povratno napajanje nn mree iz agregata, nezavisno od naina prebacivanja sa mrenog na rezervno napajanje. Ovo se odnosi kako na fazne provodnike, tako i na neutralni provodnik. Elektrini ureaji koji imaju mogunost napajanja i iz nn mree i iz agregata, moraju da budu prikljueni na poseban razvodni ormar. U okviru projekta rezervnog napajanja treba da se predvidi veza razvodnog ormana rezervnog napajanja sa razvodnim ormanom koji se napaja samo iz nn mree, kao i ureaj za automatsko ukljuenje i iskljuenje rezervnog napajanja. Napajanje automatike za ukljuenje i iskljuenje rezervnog napajanja mora da bude sa strane mjerene energije (mree) Za mjerenje utroene elektrine energije elektrinih ureaja u postrojenju za rezervno napajanje, za vrijeme dok se napajaju iz nn mree, vae isti uslovi kao za ostale ureaje opte potronje. 15.9. Prikljuivanje semafora Brojilo za mjerenje potronje elektrine energije semafora montira se u ormar signalizacije odnosno ormar sa automatikom za semafor. Mjerni dio ormara sa brojilom se zatvara vratima sa tipskom bravom.

15.10. Prikljuak objekata na vodi Objekat na vodi se prikljuuje kablovski na nn mreu preko odgovarajueg tipa prikljuno mjernog ormara (PMO) na kopnu, tako da je izvan domaaja vode i pri najveem vodostaju. Veza ormara sa objektom na vodi izvodi se petoilnim kablom sa izolacijom od gume (rudarski kabal) tipa EpN53-A (GN53-A), ili kablom slinih karakteristika.

30

PRILOZI

31

32

33

34

35

36

Predlog Tehnike preporuke za prikljuke potroaa na niskonaponsku mreu pripremila je Komisija po reenju Izvrnog direktora EPCG AD Niki, br. 10 00 - 4873 od 09.3.2007. godine, u sastavu: Perunii Dragan, dipl.el.in. - FC Distribucija Vukovi Ranko, dipl.el.in. ED Podgorica Mandi Sinia, dipl.el.in. FC Distribucija Risti Milorad, dipl.el.in. ED Niki Ostoji Boris, dipl.el.in. OC Direkcija Podgorica, 29. juna 2007.

37