TEHNOLOGIJA VODNOG PROMETA I

Predavanja: Prof. dr. sc. Natalija JolićAuditorne vježbe: Vlatka Stupalo, dipl. ing.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZAGREB, VUKELIĆEVA 4

LITERATURA

Dundović, Č.; Poletan-Jugović, T.: Jugović, A.; Hess, S.: Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Znanstvena monografija, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006.Dundović, Č.: Pomorski sustavi i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci, Glosa, Rijeka, 2003. Zelenika, R.: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.Mrnjavac, E.: Pomorski sustav, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998.J. A. H. Paffett: Ship and Water, Nautical Institut, London, 1990.Šimulčik, D.: Ekonomika vodnog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001. Radačić, Ž.: Ekonomika prometnog sustava, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1986.

PODSUSTAV VODNOG PROMETA

Analiza vodnog prometa kao podsustava prometnog sustava:

Vertikalno djelovanjeEkonomskoOrganizacijskoTehnološkoTehničko

Horizontalno djelovanjePrijevozna aktivnost – u prijevozu robe i putnikaInfrastruktura i signalizacija na plovnom putuLuke i pristaništa

izvori sredstava za financiranje izgradnje,

rekonstrukcije, osuvremenjivanje i

održavanje unutarnjih plovnih putova

institucionalizirani oblici gospodarenja (uprave,

udruženja…) infrastrukturom plovnih

putova

omogućivanje nesmetanog kretanja plovila na vodnim i

kanalskim tokovima, signalizacija i njeno

financiranje

kategorizacija riječnih i kanalskih plovnih putova (prema dubini gaza, i dr.)

stabilni ukrcajno-iskrcajni objekti, objekti za

komadnu i rasutu robu, prihvat i otprema putnika

primjena suvremene transportne tehnologije,

skladišni prostor (potrebne službe)

društvena poduzeća, mješovita poduzeća, ugovorna poduzeća i

drugi oblici organiziranja

vrijednost, cijene, investicijske aktivnosti,

dobitak, troškovi

vrijednost, cijene, investicijske aktivnosti,

dobitak, troškovi

društvena poduzeća, mješovita poduzeća, ugovorna poduzeća i

drugi oblici organiziranja

prijevoz robe, putnika, regulacija vodnog i kanalskog prometa

vrsta plovila za prijevoz putnika i robe, plovila za

individualni prijevoz, otprema i prihvat putnika,

razina mehanizacije pri ukrcajno-iskrcajnim

radnjama

Prijevozna aktivnost Infrastruktura Luke

Ekonomskoustrojstvo

Organizacijskoustrojstvo

Tehnološkoustrojstvo

Tehničkoustrojstvo

VODNI PROMET

Pojam…shipping (eng.), marine (franc.), marina/marineria (tal.), seekunde/seewesen (njem.)

POJAM I SADRŽAJ VODNOG PROMETAOznačava sve djelatnosti i vještine na moru i u vezi s morem

Sastoji se od:iskorištavanja mora kao plovnog puta (moreplovstvo i brodarstvo), eksploatacije morskih bogatstava (ribarstvo, ribolov, marikultura, eksploatacija nafte i plina)eksploatacije luka, brodogradnje, pomorske privrede, pomorskog športa i sl.)

(Pomorska enciklopedija)

POJAM I SADRŽAJ POMORSTVA

…podrazumijeva osobe i sredstva, njihove međusobne odnose, znanstvene discipline

…skup djelatnosti, vještina i društvenih sadržaja na moru ili u svezi s morem

…obuhvaća pomorsko gospodarstvo (privredu) i brojne neprivredne djelatnosti i organizacije

Gospodarski razvoj

Definiranje pomorske politike

Valorizacijatranzitnog položaja

Razvitaksuradnje zemalja Pomorstvo

POMORSKO GOSPODARSTVO

pojam pomorsko gospodarstvo obuhvaća sve gospodarstvene djelatnosti u svezi s morem

skup privrednih (gospodarskih) djelatnosti koje iskorištavaju more ili morsko brodarstvo, ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima

sve djelatnosti pomorskog gospodarstva mogu se svrstati u samo dvije skupine: proizvodne i prometne (uslužne) djelatnosti

POMORSKO GOSPODARSTVO

1. Proizvodne djelatnosti:

Morska brodogradnjaMorsko ribarstvoEksploatacija organskih i neorganskih morskih bogatstavaPomorsko rudarstvoPrateća industrija i ostale djelatnosti vezane uz eksploataciju morskih i pomorskih resursa

POMORSKO GOSPODARSTVO

2. Prometne (uslužne) djelatnosti:

Morsko brodarstvoMorske lukePomorska (lučka) špedicijaPomorske agencijeVanjska trgovina (vezana uz pomorsku privredu)Ugovorna kontrola kvantitete i kvalitete robeOpskrbljivanje brodovaOsiguranje plovila, robe i putnika u pomorskom prometuPomorski (nautički) turizamSpašavanje, vađenje, tegljenje, pilotiranje i privezivanje brodovaOstala uslužna djelatnost u sklopu pomorskog gospodarstva

POMORSKO GOSPODARSTVO

Tzv. negospodarstvene djelatnosti su:

1. Ratna mornarica2. Organi pomorske uprave3. Pomorski sudovi4. Pomorska učilišta (škole, visoke škole, fakulteti)5. Pomorski instituti6. Lučke kapetanije7. Zdravstvene ustanove za pomorce8. Pomorski muzeji9. Plivački, veslački, jedriličarski i drugi športski klubovi10. Znanstvena i druga društva i organizacije za unaprjeđenje i

propagiranje pomorstva i dr.

MORSKO BRODARSTVO

Morsko brodarstvo = pomorski prijevoz = pomorska plovidba

Prometna (uslužna) gospodarska djelatnost

Prijevoz putnika i roba morem

Linijska, slobodna ili tankerska plovidba

Multiplikantni efekt (luke = osnova cjelina pomorskog gospodarstva i pomorstva u cjelini)

MORSKE LUKE

Prometna (uslužna) gospodarska djelatnost:Prihvat brodovaPrekrcaj tereta, putnika i vozilaPruža usluge skladištenjaOstale usluge robi i putnicima

Specifična infrastruktura, suprastruktura, prekrcajna i prijevozna sredstva

Multiplikantni efekt (luke=osnova cjelina pomorskog gospodarstva i pomorstva u cjelini)

BRODOGRADNJA

Industrijska (proizvodna) gospodarska djelatnost

U okviru na:BrodogradilištaRemontna brodogradilištaMješovita poduzeća (gradnja i popravljanje brodova)

Multiplikantni efekt (veliki broj strojograđevnih i metaloprerađivačkih poduzeća – veće zapošljivanje, specijalizacija poslova)

EKSPLOATACIJA MORSKIH BOGATSTAVA

Poljoprivredna (proizvodna) gospodarska djelatnost

Obuhvaća:RibarstvoMarikultura i prerada ribeVađenje i iskorištavanje morskih algi, koralja, spužvi i dr.Desalinizacija morske vodeVađenje pijeskaVađenje i eksploatacija nafte, plina i ruda iz podmorja itd.

POMORSKI TURIZAM

Uključuje pomorski i nautički turizam

Pomorski turizam – uslužna djelatnost eksploatacije prirodno –zemljopisnih, društveno – povijesnih, gospodarskih i ostalih potencijala mora, obale i otoka radi odmora

Nautički turizam – sastavnica pomorskog turizma

POMORSKO – AGENCIJSKA DJELATNOST

Posredovanje u prijevozu tereta i putnika u pomorskom i kombiniranom prijevozu

Zaključivanje najma brodskog prostora

Zastupanje domaćih i inozemnih brodara

Posredovanje kod kupoprodaje brodova

Posredovanje kod ugovaranja brodova za kružna putovanja

Posredovanje kod zaključivanja ugovora o tegljenju itd.

Pomorski agent – nastupa u ime i za račun brodara

MJESTO I ULOGA ZNANOSTI U POMORSTVU

Djelatnosti gospodarskog značaja: tehničke znanosti, ekonomske znanostiBrodogradnja – znanstveno polje brodogradnje i strojarstvaDjelatnosti negospodarskog značaja: društvene znanosti, uz sudjelovanje pojedinih znanstvenih polja prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i humanističkih znanostiRibolov- znanstveno polje ribarstva, znanstveno područje biotehničkih znanostiMarikultura – biotehnologija, prehrambena tehnologijaEksploatacija rudnih bogatstava podmorja – znanstveno polje rudarstva, nafte i kemijskog inženjerstva

POTREBA I ZNAČENJE SUSTAVNOG PRISTUPA

Preduvjet uspješnog razvitka pomorskih djelatnosti

DEFINICIJA SUSTAVA

Sustav je organizirani i uređeni skup dijelova.

Sustav je skup elementa koji čine integralnu cjelinu u sklopu koje se zbivaju određene funkcije ili procesi i postoji neka vrsta kontrole.

Sustav je skup elemenata međusobno povezanih koji obavljaju određenu aktivnost u nekoj organizacijsko-informacijskoj procesnoj shemi, težeći zajedničkom cilju i postupajući s ljudskim stvaralaštvom i/ili s ljudskom zajednicom, i/ili energijom i/ili s materijom, u nekom vremenskom rasporedu da bi proizveli znanje i/ili ljudsko zajedništvo i/ili energiju i/ili uslugu.

TEHNOLOŠKI SUSTAVI

Uspješan razvitak gospodarstva u svim prirodnim i društvenim djelatnostima

Predstavljaju promjene u:pristupima u dogovaranju i odlučivanjustrukturi

Utječu na strukturiranje društva (socijalno, ekonomsko, političko) jer uključuju čovjeka

Pomak moći s kapitala na organizirano znanje

Tehnološka informacija = novi kriterij vrijednosti i moći

SUSTAVNI PRISTUP

1. Ima metodološki karakter

2. Nastoji spriječiti automatizam

3. Raširuje spektar metoda i sredstava u istraživanju

4. Istražuje granice primjenjivosti pojedinih metoda i tehnika istraživanja

5. Razotkriva stvarne polaznice istraživanja

SUSTAVNO MIŠLJENJE

Sustavno mišljenje je način promatranja složenih pojava kao sustava

Sagledava predmeta/pojave/organizacije kroz :funkcije i cilj postojanja

Informacijska tehnologija (prikupljanje i korištenje pouzdanih informacija)

OSNOVNE ZNAČAJKE SUSTAVNOG PRISTUPA ISTRAŽIVANJA

Sustav je dio veće cjeline

Izučavaju se i definiraju veze s okolnim sustavom

Definira se funkcija sustava u cjelini

Elementi sustava izučavaju se u njihovom interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini

Uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava u cjelini

Ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme

OSNOVNE SKUPINE ELEMENATA TEHNOLOŠKIH SUSTAVA

FIZIČKI ELEMENTI:

• Različita energijska vrela

• Sirovine

• Materijali

• Strojevi

• Prostor

• Ljudi (fizički potencijal)

SIMBOLIČKI ELEMENTI:• Različiti oblici ljudskog zajedništva• Etičke konvencije• Opće prihvaćene društvene vrijednosti• Društvene norme itd.

STVARALAČKI ELEMENTI:

• Ljudi (umni potencijal)

• Komunikacijske i informacijske strukture (veze s prostorom)

• Dokumentacija (veza u vremenu)

OSNOVNE SKUPINE ELEMENATA TEHNOLOŠKIH SUSTAVA

Svi ovi elementi u tehnološkom sustavu su međusobno povezani sa svrhom da tvore optimalni razvitak sustava s gledišta:

StruktureStanja Promjene stanja

ELEMENTI TEHNOLOŠKIH SUSTAVA

Dva su specifična obilježja tehnološkog sustava:

Interakcija između triju elemenata se može ostvariti samo u informacijskom polju

Sustavi se mogu razvijati samo istodobnim povećanjem statičkih i dinamičkih osobina svih triju skupina elemenata

METODE PRIKUPLJANA INFORMACIJAMetoda opservacije (opažanja)

Empirijska metoda

Analitička znanstvena metodaPojava se promatra kao skup nezavisnih elemenata koje treba “rastaviti” na dijelove kako bi pojava bila shvaćenaElementi pojave su u uzročno-posljedičnom odnosuPojava se opisuje definiranjem strukture i pravila ponašanja

ANALITIČKI PRISTUP

Temeljno analizira pojavuDefinira zakonitostiOptimizira pojavu ili njen dio neovisno o funkcioniranju ostalih pojava u sustavu

- Kod presloženih sustava potrebno je “rastaviti” podsustave na onoliko podsustava koliko je potrebno za istraživanje pojave sustavnim pristupom

METODE ISTRAŽIVANJA POJAVE SUSTAVNIM PRISTUPOM

IntuitivneBrainstormingDelphi metoda

Kvantitativne metode – mogućnost provjere postupka i rezultata

Matematičke Linearno i nelinearno programiranjeInput – output analizaMrežno planiranjeTeorija redova čekanja

StatističkeVjerojatnost događaja

METODE ISTRAŽIVANJE POJAVE SUSTAVNIM PRISTUPOM

Grafičke metode – kombiniraju se većinom s ostalim metodama

Blok dijagramiMrežni dijagramiStablo odlučivanja

Kombinirane metodeSkup međusobno povezanih metoda (intuitivne, kvantitativne, grafičke)

VRSTE SUSTAVA

Svaki se sustav sastoji se od manjih cjelina (podsustava, subsustava), te je sastavni dio veće cjeline (nadsustav, suprasustav)

Da bi se pojava mogla promatrati kao sustav, potrebno je utvrditi sljedeće sastavnice:

1. Elemente sustava2. Veze između elemenata3. Značajke elemenata i značajke međusobnih veza između

elemenata

VRSTE SUSTAVA

Elementi su dijelovi sustava koji predstavljaju funkcionalne cjeline, a njihov broj ovisi o složenosti sustava. O obilježjima elemenata ovisi vrsta sustava pa razlikujemo:

Apstraktni sustav sastavljen od pojmova i ideja

Prirodni, tehnički i tehnološki sustav

Društveni sustav

Razlike u sustavima proizlaze iz različitih obilježja. Za sve je sustave zajedničko da raspolažu ulazom i izlazom.

ELEMENTI SUSTAVA

Elementi su dijelovi sustava koji predstavljaju funkcionalne cjeline –njihov broj ovisi o složenosti sustavaO elementima ovisi vrsta sustavaO vezi između elemenata ovisi struktura sustava (ponekad struktura ovisi i o elementima i njihovoj vezi)Stalnost/promjenjivost elementa utječe na stalnost/promjenjivost struktureElementi su nepromjenjiv dio sustavaVeze između elemenata su promjenjiv dio sustava i mogu biti:

• Materijalne• Energetske • Informacijske

ELEMENTI SUSTAVA

S obzirom na broj veza između elemenata, sustavi mogu biti:

Nultog tipa (ne postoje veze između elemenata)

Nepotpunog tipa (ne postoji veza svakog elementa sa svakim, već samo između pojedinih elemenata)

Potpunog tipa (svi elementi su međusobno vezani)

Sve što se nalazi izvan sustava označava se pojmom okoline

PROIZVODNOTEHNOLOŠKI SUSTAVI

Javljaju se u svakoj proizvodnji a definiraju se kao skup materijalnih objekata i različitih promjena, projektiranih, međusobno povezanih s ciljem da omoguće izvođenje određenog materijalnog programa

Shema: Osnovna shema proizvodnotehnološkog sustava

Ulazni elementi Tehnološki proces Izlazni elementi

Povratna veza

PROIZVODNOTEHNOLOŠKI SUSTAVIUlazni elementi proizvodnotehnološkog sustava su brojni:

- Sredstva za rad- Predmeti rada- Energija- Informacije- Ljudski rad (prisutan kao tehnološko znanje)

Izlaz iz sustava ovisi o: svojstvima ulaznih elemenata, svojstvima elemenata sustava, međusobnim vezama elemenata i stanju sustava u trenutku ulaska

PRIPADNOST ELEMENTA SUSTAVU

Pozitivan odgovor na dva ključna pitanja pomažu utvrđivanju pripadnosti elemenata pojedinom sustavu:

1. Je li promatrani element bitan za funkcioniranje sustava?2. Je li promatrana pojava pod kontrolom sustava?

Da bi se sustav mogao izučavati, potrebno je njegovo ponašanje pratiti kroz određeno razdoblje, što će ukazati na to da li ej sustav determinističkog ili stohastičkog tipa.

DETERMINISTIČKI TIPDeterminirani = krut, određeniOdređeni ulaz = istim izlazomTočnost i predvidivost = lakše upravljanje (jednostavnije)Nije u stanju:

optimizirati svoje djelovanjeprilagoditi se drugačijim ulaznim veličinama

STOHASTIČNI TIP

Stohastički = elastični, vjerojatnijiOdređeni ulaz ≠ uvijek istom izlazuNepredvidivSposobnost prilagođavanjuSamopodešavanjeMogućnost optimizacije procesaIzlaz se predviđa s nekom vjerojatnošću

Ulaz:-Kadrovi-Financije-Energija-Tereti-Lučka infrastruktura-Lučka suprastruktura-Lučka mehanizacija

Organizacija:-Strukture-Transfer funkcije-Vremenske referencije-Prostorna koncepcija

•••

Izlaz:-Lučka usluga-Inovacije-Razvoj-Zapošljavanje-Efikasnost

••••

Informacije o ulaznim

veličinama

Informacije o organizaciji

Informacije o izlaznim

veličinama

Informacijski sustav

Upravljanje:-Planovi-Projekti-Programi-Lučka uprava

••

Informacije o upravljanju

Organizacija kao sustav (pomorski sustav)

OPĆA TEORIJA SUSTAVA

Opća teorija sustava je znanstvena disciplina koja se bavi izučavanjem sustava i zakonitostima koja u njemu djeluju. Polazišta opće teorije sustava su:

Uzajamna povezanost elemenata sustavaPromatranje elemenata sustava kroz procese funkcioniranja

cjelineSvaki element teži postizanju ciljaSvaki je element povezan s okolinomSustav iz okoline crpi energiju, informacije i emitira ih u okolinuOstvarenje ciljeva osigurava se pomoću procesa regulacijeSvaki sustav je dio većeg sustavaElementi sustava se specijaliziraju za obavljanje određene funkcijeKrajnje stanje sustava je ostvarivo na razne načine

MEĐUZAVISNOST KIBERNETIKE I OPĆE TEORIJE SUSTAVA

Kibernetika – znanstvena disciplina o općim zakonitostima procesa upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u sustavima.

Opća teorija sustava rabi metode kibernetike u onom dijelu gdje je s procesima potrebno upravljati na svrsishodan i ekonomičan način.

Međuzavisnost obiju disciplina dolazi do izražaja prilikom proučavanja sustava s povratnom vezom.

SUSTAV S POVRATNOM VEZOM

Sustav s povratnom vezom - sustav u kojem izlaz iz procesa povratno djeluje na ulaz u proces

Na sustav djeluju mnogi čimbenici od kojih neke nije moguće predvidjeti

Da bi se neutralizirali neželjeni utjecaji na ukupan proces djeluje se na ulazne veličine procesa kako bi dobile željene vrijednosti izlaznih veličina

Potrebna je neprekidna kontrola izlaznih veličina pri čemu se informacije šalju do ulaza radi eventualne korekcije

PROCESteretbrodovi

energijainformacije

kopnena prijevozna sredstvateretenergijainformacije

kontrola

Proces iskrcaja tereta s broda na kopneno vozilo

Proces iskrcaja tereta s kopnenog vozila i ukrcaj na brod

PROCESteretkopnena prijevozna sredstva

energijainformacije

brodoviteretenergijainformacije

kontrola

Shema: Sustav s povratnom vezom na primjeru morske luke

INFORMACIJSKI PRISTUP TEHNOLOŠKOM RAZVITKU POMORSKOG PROMETA

OSNOVNA OBILJEŽJA INFORMACIJSKOG PRISTUPA

1. Informacijski sustav složene cjeline sredstvo je za ostvarivanje interakcije između elemenata te cjeline sa svrhom uspješnog upravljanja tehnološkim sustavom (podsustavom)

2. Sustavni pristup prethodi izgradnji informacijskog sustava3. Računari i telekomunikacije su tehničke komponente

informacijskog sustava4. U izgradnji informacijskog sustava moraju sudjelovati sve

strukture odlučivanja5. Integriranje podsustava, ulaznih i izlaznih elemenata, regulacijskih

mehanizama i dr. je suština IS, dok su mehanizacija i automatizacija procesa, podsustav za obradu podataka nusproizvodi IS

ODNOS VRELA I KONCEPTUALNIH INFORMACIJSKIH RJEŠENJA U TEHNOLOŠKOM SUSTAVU

Vrela mogu biti:- Stvaralačka (ljudska, komunikacijska)- Fizička (energijska, sirovinska, prostorna, tehnička)- Simbolička – društvena (novčana, etička, društveno – simulacijska)

Konceptualno – informacijski dijelovi su:- Funkcije (istraživanje, planiranje, organizacijsko restrukturiranje, popunjavanje kadrovima, usmjeravanje, kontrola i sl.)- Strukturni oblici (radnih struktura, strukturna odlučivanja, struktura kontrole)- Sredstva (informacije, intuitivne spoznaje)- Metode (biheviorističke, kvantitativne, teorija odlučivanja i vođenja)

funkcije

strukturni oblici sredstva

metode

Organizacija i upravljanje

vrela

stvaralačkafizička

simbolička

istraživanjeplaniranje

organizacijsko restrukturiranje

•••

radne struktureodlučivanje

kontrola••

informacijeintuitivne spoznaje

edukativne spoznaje•• biheviorističke

kvantitativneteorije odlučivanja

•••

ljudska u vlastitom sustavukomunikacijska s drugim

sustavima•••

energijskasirovinskaprostorna

••

materijalnaetička

društveno – stimulacijska•••

Shema: Odnos stvarnih vrela i konceptualnih rješenja u tehnološkom sustavu

KLJUČNE INTERAKCIJE IZMEĐU OSNOVNIH INFORMACIJSKIH PODSUSTAVA TEHNOLOŠKOG SUSTAVA

Četiri osnovne funkcije tehnološkog sustava – istraživanje, planiranje, operacionalizacija plana i kontrola integriraju se pomoću osam važnijih podsustava:- Istraživanje i razvoj- Simulacija- Dugoročno i terminsko planiranje- Kadrovi i odnosi među ljudima- Tržište- Financije- Priprema- Operacionalizacija plana

Odnosi između informacijskih podsustava u IS tehnološkog sustava vrlo su složeni zbog isprepletenosti funkcionalnih i strukturnih podsustava

Baza podataka

istraživanje i razvoj

dugoročno planiranje

tržište

terminsko planiranje

financije

kadrovi

simulacija

Shema: Ključne interakcije između osnovnih informacijskih podsustava tehnološkog sustava

dugoročno planiranje

razvojno planiranje

operativno planiranje

P1 P2

prikupljanje i procesuiranje informacija o sustavima

istraživanje i razvoj sustava i infrastrukture

znanstveno – tehnološka suradnja

prikupljanje i procesuiranje informacija o razvojnim programima

Istraživanje i razvoj u području proizvodnih programa

izgradnja novih programa

razvoj operativnih funkcija

proizvodnja

financije

funk

cion

alno

gos

poda

renj

eop

erat

ivno

gos

poda

renj

est

rate

gijs

ko g

ospo

dare

nje

Planovi projektnih zadataka

Shema: Utjecaj osnovnih postupaka na funkciju planiranja u tehnološkom sustavu