1) - 1-o pitanje u skripti Definiraj pojmove i/ili termine: JAVNI PRIJEVOZ, JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ, JAVNI LINIJSKI PRIJEVOZ PUTNIKA, PUTNICKA LINIJA, PUTOVANJE. odgovor: PUTOVANJE - kretanje izmeu dva dislocirana mjesta od strane putnika bez obzira na koriteno prijevozno sredstvo PUTNIK - svaka osoba koja zauzima jedno putniko mjesto Fizika osoba koja na temelju (ne)plaenog ugovora o prijevozu stjee odreena prava i obveze u prijevozu s jednog mjesta na drugo (pravno stajalite) je osoba koja na temelju ugovora (vozne karte) ima pravo na prijevoz PUTNIKA LINIJA - relacija sastavljena izmeu dva terminala ili okretita od prijevoznih dionica

PRIJEVOZNIK - fizika ili pravna osoba koja, prijevoznim sredstvom kojeg je vlasnik, nosilac prava koritenja ili zakupac, obavlja prijevoz putnika ili tereta za tree osobe u vlastito ime, u pravilu kao trajnu gospodarsku djelatnost uz naplatu na temelju ugovora o prijevozu; je pravna ili fizika osoba koja obavlja djelatnost javnog prijevoza PUTNIKI TERMINAL - ishodino - ciljni (polazno - dolazni) punkt u mrei putnikih linija gdje putnici tijekom putovanja najee prelaze s jednog na drugi transportni podsustav OKRETITE - poetno - zavrni punkt transportne infrastrukture gdje poinju ili zavravaju putnike linije JAVNI PRIJEVOZ - je prijevoz pristupaan uz jednake uvjete svim korisnicima prijevoznih usluga, a obavlja se ili kao linijski ili kao slobodan prijevoz.

1

Prijevoz koji se obavlja na unaprijed odreenim relacijama, smjerovima i frekvencijama po voznom redu uz odreenu cijenu je gospodarska djelatnost koja se, stavljanjem prijevoznog sredstva na javnu uporabu svakoj osobi potencijalnom korisniku prijevozne usluge, obavlja trajno i uz odreenu cijenu JAVNI PRIJEVOZ GRADSKO-PRIGRADSKIH PUTNIKA Javni prigradski i gradski prijevozi odnose se na promet putnika i tereta u okolici veih gradova i na njihovom urbanom podruju s ciljem da se optimalno zadovolje elje i potrebe korisnika prijevoznih usluga u komuniciranju na relaciji grad - okolica i obratno Javni linijski prigradski i gradski prijevoz putnika jest svakodnevni prijevoz koji se stalno i intenzivno obavlja motornim i drugim vozilima na pojedinim linijama prigradskog i gradskog podruja VOZNI RED - je akt koji sadri: Naziv prijevoznika, Liniju prijevoza, Vrstu linije, Redoslijed kolodvora odnosno stajalita i njihovu udaljenost, Vrijeme polaska i dolaska vozila, Reim i razdoblje odravanja linije te rok vaenja voznog reda PUTNIKI KM (pkm) - uinak prijevoznog sredstva tijekom vonje jednog putnika na prijevoznom putu duljine 1 km PROMETNO TRITE u gradsko - prigradskom putnikom prijevozu mjesto na kojem se suoava prometna ponuda i potranja radi razmjene, odnosno radi zadovoljavanja potreba za prijevozom osoba ili stvari kao i prijenosom vijesti, uz formiranje jedinstvene cijene TRANSPORTNI RAD (prijevozni uinak) PRIJEVOZNOG SREDSTVA Proizvodnja u transportnoj djelatnosti ima za svoj rezultat prijevoznu uslugu koja se u putnikom prijevozu kvantificira umnokom broja2

prevezenih putnika i udaljenosti prijevoza tijekom nekog razdoblja Kvantifikacija transportnog rada putnikog vozila izraava se u ostvarenim putnikim kilometrima Koji je zadatak tehnologije prometa koja se bavi tehnolokim procesom? odgovor: TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA GRADSKO-PRIGRADSKIH PUTNIKA Pod tim nazivom istrauje se zakonitost promjena nastalih na predmetima rada tijekom drutvenoga proizvodnog procesa koga ine tri osnovna elementa: radna snaga, sredstva i predmet rada. Zadatak je pronai i utvrditi najsvrsishodniji nain meusobne povezanosti radne snage i transportnih sredstava s predmetom prijevoza. 2) 29-o. pitanje u skripti Navedi strukturu stupnja obuhvata teritorijalne (prostorne) i vremenske dimenzije potranje za prijevozom gradsko-prigradskih putnika? odgovor: Prostorna dimenzija potranje za prijevozom putnika, utemeljena na potrebama za prijevozom putnika, teritorijalno je strogo odreena. U istraivanju i analiziranju potranje esto je potrebno koristiti se njenim agregatnim prostornim jedinicama razliitog stupnja obuhvata, kao to su: 1. Potranja za putnikim prijevoznim uslugama na razini pojedinih teritorijalnih cjelina 2. Potranja za putnikim prijevoznim uslugama na razini pojedinih transportnih grana, odnosno podsustava 3. Potranja za putnikim prijevoznim uslugama na razini pojedinih prijevoznikih poduzea, odnosno prijevoznik Vremenska dimenzija potranje za prijevozom putnika u prvi plan istie injenicu prema kojoj se potrebe za prostornom dislokacijom ljudi javljaju iskljuivo unutar intervala vremena poznatih granica, ali s mogunou odreene tolerancije trajanja koja se moe javiti zbog, manje/vie nepredvienih, dogaaja tijekom prijevoznog procesa.

3

3) 40-o. pitanje u skripti Navedi osnovne prednosti lako tranog podsustava (LRT-a) u odnosu na klasini metro sustav te navedi podatke o osnovnim tehnikotehnolokim obiljejima vozila LRT a u Frankfurtu. Osnovne prednosti: 1. Izgradnja ovog podsustava kota osjetno manje od izgradnje metroa, a grad dobivaefikasniji i atraktivniji prijevozni podsustav u odnosu na postojei ulini (cestovni), tramvajski i autobusni prijevozni podsustav 2. Prometna mrea lako tranog podsustava nadograuje se postupno po fazama i redoslijedu hitnosti (prioritetu) pojedinih dionica ovisno o materijalnim mogunostima grada, ime se postie najfleksibilnija konfiguracija mree putnikih linija 3. Generalna prednost visoko kapacitetnog lako tranog podsustava je mala specifina potronja pogonske energije i velika ekoloka prihvatljivost Frankfurtski LRT Tehniki podaci vozila 1. Proizvoa: siemens-u4 2. Tip: dvosmjerno zglobno vozilo 3. Broj kola u vlaku: 3 (2 motorna, 1 vunena) 4. Broj osovina: 6 5. Broj vrata: dvoja dvokrilna vrata sa svake strane vagona 6. Prijevozni kapacitet: 237 putnikih mjesta (63 sjedita) 7. Pogonski motori: 4 trofazna elektrina motora pojedinane snage 130 kw 8. Max. Brzina: 80 km/h 9. Masa vozila: 37,4 t 10. Kolosijek: 1435 mm

4

4) 28 i 58-o pitanje u skripti Nacrtaj karakteristicni dijagram vrijeme-put ciklusa kretanja prijevoznog sredstva izmedju dva stajalista na putnickoj liniji (dijagram dole) te izracunaj prosjecno ubrzanje prijevoznog sredstva koje je kreui se brzinom 20 m/s postiglo brzinu 60 m/s za 16 sekundi. odgovor: a=v2-v1/t znai v1=20 v2=60 t=16 a=60-20/16=2,5 m/s2 Nacrtaj dijagram ekonomski najpovoljnijeg podrucja primjene autobusa, trolejbusa i tramvaja (dijagram dole)

5

6

5) 15-o pitanje u skripti Definiraj transportni rad (prijevozni uinak) i njegove jedinice mjere odgovor: Sustav pokazatelja transportnog rada u prometnoj djelatnosti predstavlja egzaktnu podlogu za analitiko praenje i prouavanje meuovisnosti elemenata prijevoza tijekom realizacije prijevozne usluge te za utvrivanje i kontrolu planiranog i realiziranog transportnog rada, odnosno dohotka prijevoznika (poduzea). Sustav pokazatelja slui za praenje tekuih dogaaja u transportnom procesu, a njihova je svrha u mjerenju, tj. stavljanju odreene veliine u odnos prema drugoj. Za mjerenje velike veine raspoloivih pokazatelja transportnog rada slue odgovarajui mjerni instrumenti od kojih se TAHOGRAF smatra najuinkovitijim mehanikim operatorom koji automatski, kontinuirano, precizno i trenutano u pisanom obliku biljei informacije o brzini kretanja, prijeenom putu te vremenima vonje u stajanja prijevoznog sredstva tijekom odreenog transportnog zadatka. Sam zapis rezultata rada tahografa naziva se TAHOGRAM. Oitavanjem raspoloivih podataka s uloka tahografa kontrolira se uinak prijevoznog sredstva, a poglavito u onim detaljima koji izravno utjeu na njegovu racionalnu i ekonomski opravdanu eksploataciju. 6) Nabroj fizika obiljeja trase putnike linije odgovor: Fizika obiljeja trase - uglavnom su determinirana svojim vertikalnim poloajem koji se moe sistematizirati u etiri osnovne skupine: 1. Uzdignuta trasa - na kojoj je linija gotovo uvijek denivelirana pomou nasipa, vijadukta i/ili mosta, 2. Trasa u razini okolnog terena - koja se odnosi na rad putnike linije na povrini koja moe imati djeljiv, poluzavisan i/ili nezavisan reim u odnosu na druge naine prijevoza 3. Uputena trasa - na kojoj je putnika linija postavljena ispod razine7

okolnog terena, ali s potpuno otvorenim iskopom 4. Tunelska trasa - koja predstavlja potpuno kontroliranu putniku liniju ispod povrine zemlje 7) Definiraj javni linijski prijevoz? odgovor: Javni linijski prigradski i gradski prijevoz putnika jest svakodnevni prijevoz koji se stalno i intenzivno obavlja motornim i drugim vozilima na pojedinim linijama prigradskog i gradskog podruja 8) Nabroj stajalita (kriterije) putnike prijevozne usluge odgovor: Ciljevi prijevoza sa stajalita: a) korisnika prijevozne usluge (putnika) mogunost masovnog koritenja (dostupnost) sigurnost u prijevozu smanjenje ukupnog vremena putovanja (brzina i frekvencija) postizanje redovitosti i kvalitete prijevoza (udobnost i informiranost) pojeftinjenje vozne karte b) prijevoznika, odnosno drutvene zajednice optimalna mrea putnikih linija sigurnost u prijevozu ekonominost prijevoza uteda pogonske energije smanjenje tetnog djelovanja prometa na ovjekov okoli 9) Novi sustav za nadzor i upravljanje prijevozom omoguiti e automatsko praenje prometnog procesa. Od koja dva meuovisna podsustava se sastoji taj sustav? odgovor: 1. INTERPLAN - raunalni program za izradu voznog reda 2. ATRON RBL - raunalno podrani sustav nadzora i upravljanja prijevozom

8

10) Definiraj prijevozno sredstvo trolejbus i autobus te ga klasificiraj po vrsti odgovor: Trolejbus je cestovno elektrino vozilo, u stalnoj elektrinoj sprezi sa dvoinim kontaktnim vodovima preko trolnih oduzimaa struje i sa ogranienom slobodom bonog kretanja od osi kontaktne mree (3,5 4,5m).Prema veliini i broju putnikih mjesta trolejbuse dijelimo u etiri osnovne

skupine: duljine 8-9m, neto mase 6-7t, sa jednim vunim motorom snage 5060kW i sa oko 60 putnikih mjesta; duljine 9-10m, mase praznog vozila 7,5-8,5t, motorom snage 70-90kW i sa ukupno 70-80 mjesta; duljine 10-12m, sa dvije ili tri osovine, mase 9-11t, sa jednim vunim motorom snage 95-120kW i sa ukupno 85-105 putnikih mjesta; duljine 16-21m, sa tri ili etiri osovine, dvodijelnom zglobnom karoserijom, mase praznog vozila 16-17,5t, sa jednim ili dva vuna motora trajne snage 135-160kW, za 130-180 putnika. Autobus ili bus (u argonu skraena verzija naziva) cestovno je javno putniko prijevozno sredstvo sa gumenom oblogom (pneumatikom) na naplatcima kotaa a koje se snagom vlastitog, u naelu dizel, motora kree po cestovnoj i/ili ulinoj transportnoj mrei uz mogunost prilagoavanja trenutno vladajuim eksploatacijskim uvjetima djelovanja unutar mjeovitog prometa.

razlikujemo: minibus, standardni (klasini) autobus, zglobni (harmonika) autobus (s jednim i/ili dva zgloba), autobus na kat (katni autobus) te ostale vrste autobusa (autobus na polukat, pullman, skyliner, rotel) za posebne namjene 11) Definiraj trana putnika sredstva tramvaj, laki-brzi tramvaj, (pred metro),metro te objasni osnovnu koncepcija izgradnje infrastrukture metro sustava odgovor: - S obzirom na svoja tehniko - eksploatacijska obiljeja dananji je tramvaj trano (2, 4, 6, 8 - osovinsko) prijevozno sredstvo namjenjeno za masovni prijevoz gradskih putnika bilo samo motornim vunim (standardnim, zglobnim, dvozglobnim) vozilom bilo tramvajskom9

kompozicijom sastavljenom od pridodanih (jedne ili dvije) prikolica ije se kretanje po, u kolovoz ugraenom (zatvorenom) i/ili otvorenom kolosijeku raznih irina (1000 ili 1435 mm) elinih specijalnih (Phonix) ili klasinih (Vignol) tranica (koje ujedno slue kao negativni vod - masa) ostvaruje pomou bilo jednog, dva ili etiri monofazna elektromotora pojedinane snage od 40 do 150 kW istosmjerne struje linijskog napona 600 - 800 V dobivene iz gradskih postrojenja putem jednoianog nadzemnog pozitivnog strujnog voda (sprovodnika) i samopodeavajueg oduzimaa struje (trola ili lira)25 te pantografa raznolikih konstrukcijskih (tehnikih) rjeenja. VRSTE TRAMVAJA:1. s obzirom na samostalnost pogona: a) motorni samohodni tramvaj b) vuena tramvajska prikolica (bez vlastitog pogona) 2. s obzirom na broj osovina pojedinanog vozila: a) dvoosovinski tramvaj b) etveroosovinski tramvaj c) estosovinski tramvaj d) osmoosovinski tramvaj 3. s obzirom na konstrukciju karoserije: a) standardni klasini tramvaj b) jedno, dvozglobni ili viezglobni tramvaj c) tramvaj na kat (katni tramvaj) 4. s obzirom na sastav kompozicije: a) samostalni (solo) tramvaj b) udvojeni tramvaj (par sastavljen od motornog vozila i prikolice) c) trodjelni tramvaj (trojka sastavljena od motornog vozila i dvije prikolice) d) multiplicirani tramvaj (kompozicija od dva ili tri motorna vozila) 5. s obzirom na podruje djelovanja: a) tramvaj na razini zemlje (povrinski) b) tramvaj djelomino u tunelima (podzemni), odnosno LTT (lako-trani tramvaj) c) tramvaj iznad razine zemlje (nadzemni)

- Tipini laki brzi tramvaj (pred-metro), je naelno, estosovinsko i/ili osamosovinsko zglobno vozilo, kao i tramvajska kompozicija multipliciranih jedinica koju sainjavaju najvie tri vozila koja pojedinano imaju od etiri do est osovina ili od dvoja osamosovinskih vozila.

10

- Metro (francuski metropolitan - koji pripada glavnom gradu) je opi naziv za elektrinu podzemnu eljeznicu koja slui javnom prijevozu putnika u velikim gradovima. Predstavlja optimalni oblik masovnog prijevoza putnika. Podzemna eljeznica je , u stvari, kompozicija eljeznikih vozila posebno prilagoenih profilom, oblikom i konstruktivnim komponentama visokofrekfentnom i brzom gradskom i prigradskom prijevozu putnika koji se veinom obavlja u podzemnim tunelima. Dva su temeljna tipa izgradnje infrastrukture metroa: plitki (dubina tjemena tunela do est metara) i duboki (do 40 metara). Prvi se izvode preteno iskopom odozgo, sa povrine, a drugi kopanjem tunela. Plitki metro slijedi ulinu mreu, pa ima manje polumjere zavoja i manju prosjenu brzinu. Stanice mogu biti na manjim udaljenostima, a putniku je prikladan i za kraa putovanja jer ne gubi mnogo vremena na silaske u duboko podzemlje. Dubinski se metro kree nezavisno od zgrada na povrini, ima velike polumjere zavoja, a time i veu prosjenu brzinu, stanice su na velikim udaljenostima pa je time namijenjen za dulja prigradska putovanja. 12) Nabrojite prioritete rjeavanja prometnih problema odgovor: Vrste prioriteta vozilima javnog masovnog prijevoza putnika mogu se sistematizirati u: 1. Fiziki prioriteti 2. Operacionalizirani prioriteti 3. Zakonodavni (legislativni) prioriteti Fiziki prioriteti obuhvaaju mjere koje se odnose na razliite oblike rezerviranja odreenih povrina na kolniku namijenjenih iskljuivo vozilima javnog prijevoza, a to su 1. posebno obiljeene vozne trake, tzv. ute linije - najee, uvjet za oznaavanje je minimalan frekvencija vozila u satu (15 za autobuse i 20 za tramvaje) te minimalna irina kolnika (3 prometne trake na jednosmjernim i 4 na dvosmjernim kolnicima) 2. posebni prilazi namijenjeni samo javnim vozilima 3. kolnici namijenjeni prvenstveno za kretanje javnih vozila 4. kolnici namijenjeni iskljuivo za kretanje javnih vozila11

Operacionalizirani prioriteti obuhvaaju mjere koje se odnose na uspostavljanje posebnog reima kretanja vozila javnog masovnog prijevoza putnika unutar odreenog prometnog toka, ukljuujui i izuzea od zabrane skretanja. Ukoliko na prilazima krianju postoji vozni trak rezerviran za kretanje vozila JGP, prioritet prolaza postie se koritenjem postojeih semaforskih grupa uz dodavanje jedne posebne namijenjene prioritetnim vozilima, ako to nije mogue prioritet se postie ugradnjom detektora u kolnik i vozila.

Zakonodavni (legislativni) prioriteti kao to i ime govori obuhvaaju pojedine lanke zakonskih akata i propisa vezanih za javni prijevoz putnika, npr. zabrana zaustavljanja i parkiranja na stajalitima, prednost prolaza vozila javnog prijevoza s stajalita, potivanje obveznog razmaka i prednosti prolaza tranikog vozila. 13) koji su osnovni zadaci glavnog prometnika u operativnom centru javnog gradskog prijevoza? odgovor: 1. Pratiti, putem dojave vozaa, realizaciju voznog reda 2. Pratiti funkcioniranje prometa i poduzimati odgovarajue mjere 3. Voditi prometni dnevnik o izvanrednim dogaajima u prometu 4. Organizirati otklanjanje kvarova na vozilima i njih samih 5. Rasporeivati rezervno prometno osoblje (prema potrebi) 6. Obavjeivati javnost o prometu

12

14) Definiraj taxi prijevoz i njegovu klasifikaciju po nainu rada te po obliku organiziranosti prijevoza i prijevozne organizacije. odgovor: Taxi prijevoz je javni individualni prijevoz putnika koji se obavlja na gradskom odnosno na gradsko - prigradskom podruju, dok je rjei na meugradskim relacijama. Stoga je ova vrsta prijevoza i svrstana u gradski prijevoz. Ovi prijevozi obavljaju se po unaprijed utvrenoj tarifi, a na relacijama koje odreuju korisnici (putnici). Nunost postojanja taksi prijevoza opravdava se potrebom dopunjavanja javnog gradskog prijevoza putnika, koji se odvija po utvrenoj mrei putnikih linija, to znai da je veliki dio gradskog podruja nepokriven linijama javnog prijevoza putnika. Taksi prijevoz moe se svrstati prema raznim kriterijima u nekoliko skupina: 1) Po nainu rada: a) stacionarni je onaj koji eka putnika ili njegov poziv,odnosno narudbu na utvrenom taksi stajalitu, b) pokretni je onaj koji kreui se utvrenim ili neutvrenim relacijama, skuplja usputne putnike (tzv. lutalice). 2) Po obliku organiziranosti prijevoza i prijevozne organizacije: a) individualni taksi vozai prevoze putnike svaki na svoj nain, u vrijeme i mjesto koje oni smatraju najpogodnijim za svoj posao. Ovakav nain rada javlja se u manjim naseljima gdje je mali broj taksista, b) udruge taksista se javljaju u veim gradovima, radi uspostave organiziranog rasporeda vozila i rada, te onemoguavanja meusobne nelojalne konkurencije, te c) kao samostalne tvrtke za davanje taksi usluga. 15) Definirajte paratranzit i njegove vrste? ili Objasnite kvazijavni prijevoz (paratranzit)? odgovor: Paratranzit obuhvaa specifine oblike javnog prijevoza ljudi u gradovima u spektru koji se kree od najindividualnijeg (putnikog auta) do najmanje personaliziranog naina (tradicionalnog javnog) prijevoza. Prema tome, paratransport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnika koje su javno dostupne, razliite od tradicionalnog javnog prijevoza i koje u potpunosti koriste postojeu ulinu mreu. 3 kategorije:13

a) usluge koje se korisnicima pruaju putem iznajmljivanja vozila: rent a car i kratkotrajno iznajmljivanje vozila, b) usluge koje korisnik realizira tel. pozivom ili zaustavljanjem vozila na ulici: dial-a-ride i marrutni taxi, c) usluge koje korisnik prethodno ugovori s drugim: auto-pul i pretplatni autobus. Most izmeu auta i javnog prijevoza 16) Novi sustav za izradu, nadzor i upravljanje prijevozom sastoji se od koja dva meuovisna podsustava? ili Novi sustav za izradu voznog reda, nadzor i upravljanje prijevozom te informiranje putnika omoguava praenje prometnog procesa u JPP u Zagrebu putem: Sustav se sastoji od koja 2 meuovisna podsustava? Navedite sto mora ispunjavati podatak kao nositelj svrsishodne informacije. odgovor: 1. INTERPLAN - raunalni program za izradu voznog reda 2. ATRON RBL - raunalno podrani sustav nadzora i upravljanja prijevozom Podatak kao nositelj svrsishodne informacije mora ispunjavati slijedee uvijete: javnost (dostupnost) relevantnost (vanost) reprezentativnost (tipinost) pravovremenost (aktualnost) potpunost (cjelovitost) preciznost (tonost - istinitost) razumljivost (jasnoa)

17) Nabrojite vrste prijevoznih sredstava gradsko-prigradskog prijevoza s obzirom na raznolikost diferentnih kriterija podjele. odgovor: 1. s obzirom na kategoriju odnosno tip trase po kojoj se prijevozna sredstva kreu 2. s obzirom na broj tranih voica (tranica) na trasi kolosijeka po kome14

se vozila kreu 3. s obzirom na tehniko rjeenje meusobne veze prijevoznog sredstva i tranih voica na trasi, odnosno s obzirom na vrstu pogonskih (nosivih) i vodeih kotaa na prijevoznom sredstvu 4. s obzirom na dominantnu (glavnu) vrstu pogonske energije 5. s obzirom na nain upravljanja (voenje i nadziranje) prijevoznim sredstvom 6. s obzirom na podruje opsluivanja i nain organiziranosti rada vozila na putnikoj liniji 7. s obzirom na raspoloivi prijevozni kapacitet (broj putnikih mjesta za sjedenje i stajanje) 18) Koje se varijable kvalitetne vrijednosti prijevozne usluge najee upotrebljavaju za utvrivanje normi? odgovor: Za utvrivanje normi kvalitete putnike prijevozne usluge najee se rabe sljedee kvalitetne osobine, odnosno varijable kvalitetne vrijednosti prijevozne usluge: 1. Pristupanost (prostorna i vremenska) mrei putnikih linija 2. Ekonominost prijevoza 3. Brzina prijevoza, odnosno trajanje prijevoza 4. Frekvencija i interval slijeda vozila na putnikoj liniji 5. Redovitost i tonost prijevoza 6. Prijevozna sposobnost 7. Trajanje putovanja 8. Udobnost prijevoza i ponaanje slubenog osoblja 9. Sigurnost putnika tijekom putovanja 10. Prilagoenost putnikih perona i prijevoznih sredstava glede jednostavnosti cirkuliranja putnikih tokova

15

19) Nabrojite osnovne vrste prioriteta vozilima javnog masovnog prijevoza putnika. odgovor: Vrste prioriteta vozilima javnog masovnog prijevoza putnika mogu se sistematizirati u: 1. Fiziki prioriteti 2. Operacionalizirani prioriteti 3. Zakonodavni (legislativni) prioriteti Fiziki prioriteti obuhvaaju mjere koje se odnose na razliite oblike rezerviranja odreenih povrina na kolniku namijenjenih iskljuivo vozilima javnog prijevoza, a to su 1. posebno obiljeene vozne trake, tzv. ute linije - najee, uvjet za oznaavanje je minimalan frekvencija vozila u satu (15 za autobuse i 20 za tramvaje) te minimalna irina kolnika (3 prometne trake na jednosmjernim i 4 na dvosmjernim kolnicima) 2. posebni prilazi namijenjeni samo javnim vozilima 3. kolnici namijenjeni prvenstveno za kretanje javnih vozila 4. kolnici namijenjeni iskljuivo za kretanje javnih vozila Operacionalizirani prioriteti obuhvaaju mjere koje se odnose na uspostavljanje posebnog reima kretanja vozila javnog masovnog prijevoza putnika unutar odreenog prometnog toka, ukljuujui i izuzea od zabrane skretanja. Ukoliko na prilazima krianju postoji vozni trak rezerviran za kretanje vozila JGP, prioritet prolaza postie se koritenjem postojeih semaforskih grupa uz dodavanje jedne posebne namijenjene prioritetnim vozilima, ako to nije mogue prioritet se postie ugradnjom detektora u kolnik i vozila.

Zakonodavni (legislativni) prioriteti kao to i ime govori obuhvaaju pojedine lanke zakonskih akata i propisa vezanih za javni prijevoz putnika, npr. zabrana zaustavljanja i parkiranja na stajalitima, prednost prolaza vozila javnog prijevoza s stajalita, potivanje obveznog razmaka i prednosti prolaza tranikog vozila.

16

20) Nabrojite ciljeve prijevoza sa stajalita korisnika prijevozne usluge? odgovor: ciljevi sa stajalita korisnika prijevozne usluge: mogunost masovnog koritenja (dostupnost) sigurnost u prijevozu smanjenje ukupnog vremena putovanja (brzina i frekvencija) postizanje redovitosti i kvalitete prijevoza (udobnost i informiranost) pojeftinjenje vozne karte

Nabrojite ciljeve prijevoza sa stajalita prijevoznika? odgovor: ciljevi sa stajalita prijevoznika: optimalna mrea putnikih linija sigurnost u prijevozu ekonominost prijevoza uteda pogonske energije smanjenje tetnog djelovanja prometa na ovjekov okoli

Nabrojite aspekte ocjene podobnosti transportnog podsustava? odgovor: Aspekti ocjene podobnosti transportnog podsustava: Poetni trokovi ulaganja i pogonski trokovi Ogranienost dostupnosti putnika (fleksibilnost) Intenzitet koritenja raspoloivih prijevoznih kapaciteta Prilagodljivost postojeoj transportnoj mrei Sigurnost u prijevozu Potronja pogonske energije po jedinici rada prijevoznog sredstva

17

21) Objasnite kvazijavni prijevoz (paratranzit). odgovor: Paratranzit obuhvaa specifine oblike javnog prijevoza ljudi u gradovima u spektru koji se kree od najindividualnijeg (putnikog auta) do najmanje personaliziranog naina (tradicionalnog javnog) prijevoza. Prema tome, paratransport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnika koje su javno dostupne, razliite od tradicionalnog javnog prijevoza i koje u potpunosti koriste postojeu ulinu mreu. 3 kategorije: a) usluge koje se korisnicima pruaju putem iznajmljivanja vozila: rent a car i kratkotrajno iznajmljivanje vozila, b) usluge koje korisnik realizira tel. pozivom ili zaustavljanjem vozila na ulici: dial-a-ride i marrutni taxi, c) usluge koje korisnik prethodno ugovori s drugim: auto-pul i pretplatni autobus. Most izmeu auta i javnog prijevoza 22) Navedite to mora ispunjavati podatak kao nositelj svrsishodne informacije? odgovor: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Javnost (dostupnost) Relevantnost (vaznost) Reprezentativnost (tipicnost) Pravovremenost (aktualnost) Potpunost (cjelovitost) Preciznost (tocnost-istinitost) Razumljivost (jasnoca)

18

23) klasifikacija informacija odgovor: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. proireno: 1. s obzirom na organizacijsku funkciju a) informacije za planiranje b) informacije za realizaciju c) informacije za kontroliranje 2. s obzirom na namjenu (prema korisniku) informacije a) informacije za putnike b) informacije za prijevoznike c) kombinirane informacije 3. s obzirom na stupanj obrade informacije a) primarne (izvorne) informacije b) sekundarne (izvedene) informacije 4. s obzirom na nain prezentacije ili oblik informiranja a) usmene (akustine) informacije b) pismene (tiskane) informacije c) slikovne (grafike) informacije d) kombinirane informacije 5. s obzirom na vremenski obuhvat valjanosti informacije a) jednokratne (vanredne) informacije b) periodino ponavljajue informacije c) aperiodino ponavljajue informacije 6. s obzirom na stupanj saetosti (gustou) informacije a) pojedinane (sporadine) informacije b) skupne (konventualne) informacije 7. s obzirom na upotpunjenost sadraja informacije a) potpune (kompletne) informacije b) nepotpune (fragmentalne) informacije 8. s obzirom na razumljivost sadraja informacije a) jasne (eksplicitne) informacije b) nejasne (apstruzne) informacije 9. s obzirom na znaaj informacije a) favorizirane(preferirane) informacije b) podreene (inferiorne) informacije s obzirom na organizacijsku funkciju s obzirom na namjenu (prema korisniku) informacije s obzirom na stupanj obrade informacije s obzirom na nain prezentacije ili oblik informiranja s obzirom na vremenski obuhvat valjanosti informacije s obzirom na stupanj saetosti (gustou) informacije s obzirom na upotpunjenost sadraja informacije s obzirom na razumljivost sadraja informacije s obzirom na znaaj informacije

19

24) to se generira i transformira u sustavu atries? odgovor: Nakon izrade voznog reda, podaci o linijama, trasama, stajalitima, polascima, tipovima vozila, slubama i pogonima se generiraju i transferiraju u sustav ATRIES. 25) to omoguuje novi informacijski sustav? odgovor: -Automatsko lociranje vozila na prometnici u realnom vremenu; -Suvremene komunikacije izmeuprometnog centra i vozila; -Audio-vizualno informiranje putnika u tramvajima i autobusima; -Dinamikog informiranja putnika o voznom redu na stajalitima; 26) Koje su prednosti izrade voznog reda u Atronu primjenom novog sustava informiranja? odgovor: jednostavnija, brza, kvalitetnija izrada nego u dosad u EXCELU 27) Koji su efekti koritenja Atron sustava? odgovor: Poveanje atraktivnosti javnog prijevoza zbog: maksimalne tonosti i redovitosti prijevoza; poboljanja sigurnosti veza kod presjedanja ; bolje informiranosti putnika na stajalitima i u vozilima smanjenja praznih neproduktivnih vonji; olakanja voenja prometa u sluaju potrebe preusmjeravanja. Pojednostavljenje radnih procesa, poveanje efikasnosti poslovanja i ekonominosti za korisnika sustava putem: optimizacije koritenja vozila i osoblja; optimizacije vremena prometovanja vozila; pravovremenog dijagnosticiranja nepravilnosti ismetnji; uteda na trokovima popravka vozila; poveanja radne i prometne discipline vozaa;20

uinkovitog rada prometnika u Centru; poveanja fleksibilnosti zbog mogunosti da se vozilo koristi prema potrebi smanjenja potrebnog broja otpremnika na terminalima. 28) Nedostaci koritenja sustava Atron? odgovor: Kod izvanrednih situacija: poremeaj kvar vozila, sudara, iskliznua, skraenja linija, preusmjeravanje vozila. Jedino programsko rjeenje koje je Atron ugradio u sustav za sluaj poremeaja prometa je da se putem GPS-a zakljuuje da je vozilo napustilo redovitu trasu te se kao rezultat toga obustavljaju zvune i tekstualne najave u vozilu. Tekui problemi su: sustav se esto bez ikakvog razloga srui ili smrzne; putna raunala u vozilima se esto kvare; prijenos podataka o voznom redu iz centralnog programa Atries u program koji koriste prometnici zahtijeva gaenje istog na dva tri sata; instalirani modul za statistiku kretanja vozila nije dostatan za ZET-u. 29) Navedi ciljeve ITS-a? odgovor: ekonomska uteda poveanje razine kvalitete usluga poveanje otvorenosti u javnom prijevozu novi naini prijevoza za male interesne skupine 30) to e poveati javni gradski i prigradski prijevoz? odgovor: Primjena novog dinamikog informacijskog sustava kroz bolje informiranje putnika na stajalitima i u vozilima u vizualnom i akustinom obliku e poveati atraktivnost javnog gradskog i prigradskog prijevoza.

21

31) DFI (dinamiko informiranje putnika) - objasni? odgovor: Omoguuje dinamike informacije o aktualnom voznom redu, dolascima, polascima, kanjenjima, zastojima i preusmjeravanjem. Provodi se kroz sustav ATRIES a putnici informacije dobivaju vizualnim i akustinim putem pomou displeja u vozilima i na stajalitima. 32) Primjena novog sustava informiranja DFI? odgovor: Pod DFI se ovdje podrazumijeva stacionarno informiranje putnika na odabranim stajalitima. Na odgovarajuim se prikazima (displejima) vizualno prikazuje aktualna situacija voznog reda kao i dopunske informacije. Ovisno o zahtjevima mogua je primjena prikaza s jednim ili s vie redova. Dodatno se akustino mogu objavljivati informacije uz pomo ozvuenja stajalita. 33) Poveanja atraktivnosti JGP-a odgovor: Poveanje atraktivnosti javnog prijevoza kao i prihvaanje istog od strane putnika na osnovu obiljeja kvalitete, kao to su pouzdanost i raspoloivost putem: postizanja maksimalne tonosti i redovitosti prijevoza; poboljanja sigurnosti veza kod presjedanja putnika; bolje informiranosti putnika na stajalitima i u vozilima putem stvarnih podataka, kao i davanje informacija u vizualnom i akustinom obliku; smanjenja praznih neproduktivnih vonji; smanjenja dnevnih praznih vonji te olakanja voenja prometnih tokova u sluaju potrebe njihovih preusmjeravanja.

22

33) Pojednostavljenje radnih procesa JGP-a odgovor: Pojednostavljenje radnih procesa, poveanje efikasnosti poslovanja, kao i poveanje ekonominosti za korisnika sustava putem: optimizacije koritenja vozila i osoblja; optimizacije vremena prometovanja vozila; pravovremenog dijagnosticiranja radnih i tehnikih nepravilnosti i smetnji; uteda na trokovima popravka vozila; poveanja radne i prometne discipline vozaa; uinkovitog rada prometnika u Centru; poveanja fleksibilnosti na temelju mogunosti da se vozilo koristi prema potrebi te smanjenja potrebnog broja otpremnika na terminalima.

23