tehnologija azotnih jedinjenja

34
TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA Pripremio: Varga Ištvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA [email protected]

Upload: july

Post on 21-Jan-2016

353 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA. Pripremio : Varga I štvan HEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA ČOKA v arga.i @ neobee.net. Z na č aj azota. Azot je neophodan za život . Predstavlja bitan sastojak belančevina biljnog i životinjskog porekla. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

TEHNOLOGIJAAZOTNIH JEDINJENJA

Pripremio: Varga IštvanHEMIJSKO-PREHRAMBENA SREDNJA ŠKOLA

Č[email protected]

Page 2: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Značaj azota

Azot je neophodan za život .

• Predstavlja bitan sastojak belančevina biljnog i životinjskog porekla.

• Ljudi i životinje mogu da koriste samo azot koji se nalazi vezan u složenim organskim jedinjenjima biljaka.

• Biljke koriste neorganska jedinjenja azota i azot iz vazduha.

Azot u prirodi stalno kruži.

Page 3: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

SIROVINEU TEHNOLOGIJI AZOTNIH JEDINJENJA

• Atmosferski vazduh ;

• Voda ( vodena para ) ;

• Različite vrste goriva.

Page 4: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Dobijanje azota i kiseonika iz vazduha

Page 5: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Sastav atmosferskog vazduha

SastavSastav Maseni %Maseni % Zapreminski %Zapreminski %

AzotAzot 75,5275,52 78,0878,08

KiseonikKiseonik 23,0123,01 20,9520,95

ArgonArgon 1,291,29 0,930,93

Ugljen-dioksidUgljen-dioksid 0,040,04 0,0330,033

NeonNeon 0,00120,0012 0,00180,0018

KriptonKripton 0,00030,0003 0,000110,00011

XenonXenon 0,000040,00004 0,000090,00009

VodonikVodonik 0,000050,00005 0,0000720,000072

Page 6: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Likvefakcija vazduha(prevodjenje vazduha u tečno stanje)

Uglavnom se koristi Lindeov postupak.(Carl Linde 1895)

Za dobijanje 1 kg tečnog vazduha potrebno je oko 1 kWh energije.

Izvodi se kombinacijom niskih temperatura i visokih pritisaka.

Niska temperatura se postiže pri širenju sabijenog vazduha prigušivanjem kroz ventil bez ili uz vršenje spoljnjeg rada.

Page 7: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Šemapostrojenja za likvefakciju

Kompresor

Hladnjak

Suprotnostrujni razmenjivač toplote

Prigušnica

Separator tečnog vazduha

p=22 MPa

T=293 K

T=78,85 K

VazduhVazduh

Page 8: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Rektifikacija tečnog vazduha

Rektifikacija je više puta ponovljena destilacija.Na atmosferskom pritisku temperatura ključanja:• Azota je 77,35 K,• Kiseonika je 90,18 K.

Temperatura ključanja vazduha je: 78,85 K.

Page 9: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Tehničko izvođenje rektifikacije Pošto azot i kiseonik ključaju na različitim

temperaturama,rektifikacijom u rektifikacionoj koloni moguće ih je razdvojiti.

U rektifikacionoj koloni u suprotnostrujnom toku dolaze u dodir parna i tečna struja pri čemu se,tokom višestrukog isparavanja tečnosti i kondenzacije pare,tečnost obogaćuje komponentom koja ima višu temperaturu ključanja to jest KISEONIKOM,a para komponentom niže temperature ključanja to jest AZOTOM.

Page 10: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Uprošćena šema rektifikacikacije vazduha

p= 0,13 – 0,14 MPa

p= 0,5 – 0,6 MPa

KISEONIK

AZOT

Tečan vazduh

Page 11: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Proizvodnja amonijaka Proizvodnja amonijaka se danas isključivo vrši

postupkom Haber – Bosch,koji je izrađen 1913. godine u Nemačkoj.

Proizvodnja se zasniva na sintezi iz azota i vodonika uz prisustvo katalizatora.

Proizvodi se u dva kvaliteta:• Tehnički amonijak sa min.99,5 % NH3 i

• Sredstvo za hlađenje sa 99,98 % NH3 .

Svetska proizvodnja iznosi oko 50 miliona tona godišnje.

Page 12: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Osobine amonijaka• Na običnim uslovima amonijak je bezbojni gas

oštrog mirisa. Pri udisanju ima nadražujuće dejstvo već u koncentraciji od 0,5 % u vazduhu.

• Lakši je od vazduha.• U tečno stanje prelazi kada se ohladi na

temperaturu od – 33,3 oC ili pod pritiskom od 0,8 MPa na sobnoj temperaturi.

• Rastvorljivost u vodi na 0 oC je 1176 litara u 1 litru vode.

Page 13: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Struktura NH3 molekule

NH

HH

107o

101.5 pm

Page 14: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Značaj i upotreba amonijaka• Oko 90 % proizvedenog amonijaka troši se na

proizvodnju azotnih veštačkih đubriva.• Ostala količina od oko 10 % upotrebljava se za dobijanje : - Azotne kiseline, - Amonijačnih soli (karbonata,hlorida,fosfata) , - Eksploziva, - Boja, - Plastičnih masa, - Za pranje vune, - U farmaciji, - Medicini i td.

U prirodi nastaje razlaganjem organskih azotnih jedinjenja.

Page 15: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

PROIZVODNJA AMONIJAKA

Industrijski proces proizvodnje amonijaka obuhvata:

1. Pripremu sinteznog gasa ;2. Kompresiju (sabijanje na pritisak sinteze) i3. Sintezu.

Pod sinteznim gasom podrazumevamo čistu smešu azota i vodonika u odnosu 1 : 3.

Page 16: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

1. Priprema sinteznog gasa

Azot potreban za sintezu dobija se rektifikacijom tečnog vazduha.Čistoća ovog azota je 99,8 %.

Vodonik, druga komponenta sinteznog gasa, dobija se postupkom KONVERZIJE UGLJOVODONIKA VODENOM PAROM.

Osnovna reakcija konverzije je:

CnH (2n+2) + n H2O n CO + (2n+1) H2

Ako je ugljovodonik metan,reakcija je:CH4 + H2O CO + 3 H2

Page 17: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Reakcija konverzije je endotermna i praćena je povećanjem zapremine.

Izvodi se u reaktorima na pritisku od oko 40 bara i temperaturi od 1000 oC.

U dobijenom sirovom gasu ima oko 10 – 50 % CO,koji se uklanja pomoću vodene pare,tako što se prevodi u CO2 na temperaturi od

: 200 – 240 oC ili 320 – 380 oC.

CO + H2O CO2 + H2

Nakon toga vrši se prečišćavanje gasa od ostatakaCO, CO2 ,O2 , H2O ,koja predstavljaju katalitičke otrove pri sintezi.

Page 18: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

2. Kompresija sinteznog gasa

Kompresija sinteznog gasa na pritisak od 30 MPa izvodi se u :

• TURBOKOMPRESORIMA ili

• KLIPNIM KOMPRESORIMA u 3 – 6 stepena.

Moderna postrojenja kapaciteta 600 t/dan koriste centrifugalne kompresore.

Page 19: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

3. Sinteza

Proces sinteze odvija se po sledećoj povratnoj egzotermnoj reakciji:

0,5 N2(g) + 1,5 H2(g) NH3(g)

Po Le Šateljeovom principu povišenje pritiska i

sniženje temperature povećava prinos amonijaka . Kao katalizator koristi se smeša praha gvožđa,aluminijum oksida i kalijum

oksida. Katalizator je smešten na nosaču, ili se nalazi u cevima.

Page 20: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Uprošćena šema sinteze

Katalizator

p= 30 MPa

Sintezni gas (svež) Tečni NH3

H2 + N2

Kompresor

Visina 12 – 20 m

Prečnik 0,8- 1 m

Kontaktna peć

Page 21: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

TEHNOLOGIJAAZOTNE KISELINE

HNO3

Page 22: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Osobine,značaj i upotreba AZOTNE KISELINE

• U bezvodnom stanju bezbojna tečnost gustine 1,52 g/cm3 .

• Koncentrovana kiselina sadrži 96 – 98 % HNO3

• Azeotropska smeša kiseline i vode sadrži svega 69,2 % HNO3.

• Pod uticajem svetlosti već na sobnoj temperaturi se razlaže,prema reakciji:

4 HNO3 4 NO2 + 2 H2O + O2

Page 23: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

• Postojana je na veoma niskim temperaturama (-40

oC).

• Koncentrovana kiselina je jako oksidaciono sredstvo. Oksiduje metale i prevodi ih u nitrate.

• Razara kožu i boji je žuto (Ksantoproteinska reakcija).

• Fe, Al, Cr, Ni, legure ferosilicijuma u prisustvu azotne kiseline se “pasivizuju”.

Page 24: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Strukturna formula HNO3

NO

O

OH

130o

102o

120 pm

140 pm

Page 25: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Upotreba azotne kiselineZa proizvodnju:• Veštačkih đubriva;• Sumporne kiseline postupkim tornjeva;• Eksploziva;• Boja;• Plastičnih masa;• Veštačke svile; • Za nagrizanje i čišćenje metala;• Za odvajanje Ag od Au;• Za procese nitrovanja u organskim sintezama.

Page 26: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Načini dobijanja HNO3

1. Iz čilske šalitre ( NaNO3 );

2. Oksidacijom vazdušnog azota i3. Kontaktnom oksidacijom amonijaka.

Prva dva načina se danas zbog njihove neefikasnosti ne koristi.

Svetska proizvodnja iznosi oko 30 miliona tona

godišnje.

Page 27: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Kontaktna oksidacija NH3

Primenjuje se od početka XX. veka, kada je1908.godine Ostwald prvi put ostvario katalitičku

oksidaciju amonijaka u prisustvu Pt – katalizatora.

Proizvodnja se odvija u tri faze:

1. Oksidacija NH3 u NO ;2. Oksidacija NO u NO2 i3. Apsorpcija NO2 u vodi.

Page 28: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

1. Oksidacija NH3 u NO

Vrši se vazdušnim kiseonikom na temperaturi od 800- 950 oC.

Reakcija je POVRATNA i EGZOTERMNA4 NH3 + 5 O2 4 NO + 6 H2O

Izlazna smeša gasova sadrži 11 % NO. Kao katalizator koristi se legura Pt – Rh (90 % Pt + 10 % Rh) u obliku mreže izrađene od niti

legure debljine 0,05 mm.Prinos NO je oko 98 %,ako je dodir gasne smeše

i katalizatora kratak ( 0,0003 sekunda).

Page 29: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

2. Oksidacija NO u NO2

Na sobnoj temperaturi NO potpuno prelazi

u NO2 ,prema sledećoj egzotermnoj i povratnoj reakciji:

2 NO + O2 2 NO2

Povišenje pritiska pomera ravnotežu premastvaranju NO2 .

Proces oksidacije odvija se u donjem delu tornja za apsorpciju,uz uduvavanje dodatne količine vazduha.

Page 30: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

3. Apsorpcija NO2 u vodi

Apsorpciji pogoduje niska temperatura i

povećanje pritiska. Izvodi se u apsorpcionim tornjevima 6 do

8 tornjeva ispunjenih Rašigovim prstenovima na pritisku od 0,5 – 0,7 MPa

i temperaturi od 20 – 25 oC.

3 NO2 + H2O 2 HNO3 + NO

Koncentracija kiseline je od 56 – 60 %.

Page 31: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Uprošćena šema dobijanja razblažene HNO3Tečan NH3

Isparivač

Mešač

Vazduh

Filtar

700 oC

H2O

HNO3

56-60 %

NH33 + O22

Toranj

Predgrejač

Kont.peć

Dopunski vazduh

NO

NO22

Page 32: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Koncentrovanje HNO3

Razblažena kiselina, koncentracije 56 – 60 %uglavnom zadovoljava potrebe.Ako se želi dobiti koncentrovana kiselina,udeoHNO3 u razblaženoj kiselini treba povećati.

Običnom destilacijom može da se dobije svega 68,4 % -na kiselina .

98 % - na kiselina se dobija oduzimanjem vode pomoću koncentrovane sumporne kiseline.

Page 33: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Koncentrovanje НNО3 upotrebom96 % - ne sumporne kiseline

Postupak se zasniva na činjenici da smeša razblažene HNO3 i koncentrovane H2SO4

ključa na većoj temperaturi od 100 % - ne HNO3.

Zato će pri zagrevanju ove smeše isparavati isključivo azotna kiselina, dok voda ostaje vezana za sumpornu kiselinu.

Pare azotne kiseline se hlade i kondenzuju ukoncentrovanu kiselinu.

Page 34: TEHNOLOGIJA AZOTNIH JEDINJENJA

Uprošćena šema koncentrovanja HNO3

HH22OO

HNOHNO3 98 % 98 %

Pare HNOPare HNO33

HH22SOSO44 96 % 96 %Razblažena HNORazblažena HNO33

VodenaVodena

parapara

HH22SOSO44 70 % 70 %