TEAMBUILDING IZGRADNJA TIMARinus Michel

TEAMBUILDING IZGRADNJA TIMA

PREDGOVOR ANDY ROXBURGH UEFA TEHNIKOG DIREKTORA

Neki ljudi govore o dobroj igri neki ljudi vode dobru igru! Rinus Michels je jedan od rijetke vrste tehniara koji je proizveo rezultate na najviem nivou, i ko je, takoer, imao sposobnosti da artikulira svoju izuzetnu mudrost, kako profesionalcima tako i amaterima. On je stvarno guru trenerske profesije ko je dobijao najvie povjerenja od svojih oboavalaca u profesionalnoj igri i od svojih kolega iz UEFA-inih komiteta.

Tokom zadnjih godina, predmet izgradnje tima postao je vrua tema za prakticiranje trenera, osobito za one koji su ukljueni u edukaciju trenera. Proces izgradnje tima je izuzetno kompleksan i izazovan, ak i najiskusnijim trenerima. Rinus Michels-ova knjiga na tu temu, zasnovana na godinama praktinog iskustva, zbog toga je dobro doao dodatak trenerskoj biblioteci.

Sa istom pronicljivou koje je proizvelo Ajax tim 1970-ih i ampionatom koji je dobio Holandski nacionalni tim 1980-ih, Rinus je neumorno i estoko identificirao tihe elemente ukljuene u proizvodnju uspjenog tima. Ovo je prevedeno u efikasnu akciju i samo koristei Rinusove ideje u praksi, bie realizirana puna esencijalnost i razumijevanje njihovih poruka. ovjek koji je inspirirao fudbal u cjelosti moe inspirirati i vas, ovim stranama, podii va menaderski know-how (znati-kako), da vam pomogne da kreirate 'mi' mentalitet i kolektivno timsko jedinstvo.

itajui ovu knjigu, neete postati Rinus mIchels jedinstveni talenat ne moe biti repliciran. Ali, vrijedan savjet moe vas odvesti ka veim stvarima.

U ime UEFA-e, poaen sam to mogu preporuiti ovu izvanrednu knjigu IZGRADNJA TIMA: PUT KA USPJEHU (Teambuilding: The Road to Success), i doprinijeti Rinusu za njegov divan doprinos fudbalskim razvoju i vrhunskom nivou profesionalne igre.

TEAMBUILDING IZGRADNJA TIMA1PREDGOVOR ANDY ROXBURGH1PREDGOVOR5Poglavlje 16GENERALNI UVOD6TIPOVI IZGRADNJE TIMA8PSIHOLOKI PROCES IZGRADNJE TIMA8TIMSKO TAKTIKI PROCES IZGRADNJE TIMA9ORGANIZACIJSKA IZGRADNJA TIMA9STRATEKA IZGRADNJA TIMA9TAKTIKA IZGRADNJA TIMA9KOMPLEKSNOST10FAKTORI10KOMPLEKSNOST (SOCCER) FUDBALA JE ODREENA:12GRANICE IZGRADNJE TIMA12KVALITET IGRAA13RAVNOTEA13USPJEH13OPONENT13NEPREDVIDIVOST13NEKI FAKTORI KOJI ODLUUJU OGRANIENJA TIMSKO-TAKTIKE IZGRADNJE TIMA:14EKSTERNI FAKTORI SA OSVRTOM NA PSIHOLOKI PROCES IZGRADNJE TIMA14MO BORBE14IZJAVE15RAZVOJNI NIVOI15SVI NIVOI16NIVO SVJETSKE KLASE16KORACI U RAZVOJNOM PROCESU19NIVO IZVEDBE21Poglavlje 222EVOLUCIJA FUDBALSKE IGRE (SOCCER)22UVOD22VRHUNSKI TRENERI25MARIO ZAGALLO (STIL IGRE NAPADOM)25HELENIO HERRERA (DEFANZIVNI STIL IGRE)25SIR ALF RAMSEY (PRENOENJE KRILA NAPRIJED) na prednja krila26RHINUS MICHELS (TOTALNI i PRESING FUDBAL)26FRANZ BECKENBAUER (5:3:2)27JOHAN CRUIJFF (3:4:3)27LOUIS VAN GAAL (DALJNJI RAZVOJ 3:4:3)27Poglavlje 328OSNOVNA PRAVILA TIMSKOG TAKTIKOG PROCESA IZGRADNJE TIMA28UVOD28IZGRADNJA BLOKOVA PROCESA IZGRADNJE TIMA (MEHANIZAM)28ALAT29MLADI IGRAI29VRHUNSKI IGRAI30RAD NA STRUKTURALNOM OBLIKU30ORGANIZACIJSKE SMJERNICE31ORGANIZACIJSKE FORME31HISTORIJA FUDBALA32KLUPSKA TRADICIJA33VIZIJA TRENERA33PREDNOSTI I NEDOSTACI33ORGANIZACIJSKA FORMA 5:3:235ORGANIZACIJSKA FORMA 4:4:236ORGANIZACIJSKA FORMA 4:3:336OSNOVNI ZADACI U ORGANIZACIJSKOJ FORMI37RAVNOTEA40DEFANZIVNA TIMSKA FUNKCIJA KAO STARTNA TAKA ZA ORGANIZACIJSKE SMJERNICE44STRATEKE TIMSKE TAKTIKE SMJERNICE46SMJERNICE ZA STRATEGIJU STVARANJA IGRE (PLAYMAKING)48DEFANZIVNO48TRANZICIJA49NAPAD49SMJERNICE ZA STRATEGIJU KONTRA-NAPADA49DEFANZIVNO50TRANZICIJA50NAPAD50MOJ OSOBNI IZBOR51STRATEKE SMJERNICE ZA TIMSKU FUNKCIJU54DEFANZIVNE STRATEGIJE KAO BAZA ZA TIMSKE TAKTIKE SMJERNICE54ORGANIZACIJSKA FORMA54POZICIONA IGRA55MARKIRANJE56OFSAJD (OFF SIDE) ZAMKA KAO TIMSKO-TAKTIKI ASPEKT57POKRIVANJE ODBRANE58TRANZICIJSKE STRATEGIJE59PROTOK FUDBALA60UDARAC I TRK (KICK-AND-RUN)60OPORTUNIZAM60DETALJI61FORMACIJA62PRETPOSTAVKE63STRATEGIJE NAPADA64NAPADI PREKO BOKA64NAPADI PREKO CENTRA66SMJERNICE ZA NAPAD U I OKO ESNAESTERCA68INDIVIDUALNI KVALITET IGRAA70Poglavlje 472OSNOVNA PRAVILA PSIHOLOKOG PROCESA IZGRADNJE TIMA72HARMONIJA72MEDICINSKO OSOBLJE74KOLUMNE74KARAKTER75PRAVILA VOENJA NA TERENU I IZVAN NJEGA75KRITIKA76DOGOVORI76FINESE77TIMSKA HIJERARHIJA78CARSTVA80JASNI CILJEVI80ZAJEDNIKI NEPRIJATELJ81KULTURA KLUBA83STRATEGIJA KONFRONTACIJE83KREDIBILITET TRENERA84KONSULTIRANJE SITUACIJE85KOMUNIKACIJA85TRENING KAMPOVI86PRETSEZONSKI KAMPOVI86PRIJE MEEVA86PRIJE TURNIRA87TRADICIJA87ATMOSFERA88USPJEH88KORPORATIVNI SVIJET89SAN90STRUKTURALNI PROCES90KOMUNIKACIJA90DINAMIKA91KREDIBILITET91TIMSKI DUH92SMJERNICE 17392LIDERSTVO93Saetak93SMJERNICE ZA PSIHOLOKI PROCES IZGRADNJE TIMA93Poglavlje 594PROCES UENJA FUDBALA94UVOD94ALTERNATIVE ZA ULINI FUDBAL95FOKUS NA DIJETE97SMJERNICE ZA SVAKU STAROSNU KATEGORIJU98INDIVIDUALNA IGRA S LOPTOM98DALJNI RAZVOJ KVALITETA IGRE 4v4 i 7v799DALJI RAZVOJ KVALITETA IGRE 7v7100RAZVIJANJE KVALITETA IGRE 11v11101RAZVOJ SAVJESNIJEG PROCESA IZGRADNJE TIMA103RAZVOJ KOREKTNOG MENTALITETA MEA105RAZVOJ TAKMIARSKE ZRELOSTI106KORACI ZA USPJEH FUDBALA ODRASLIH107STRUKTURIRANE TRENING SESIJE110ORGANIZACIJA111TALENTIRANI I NETALENTIRANI112Poglavlje 6114PRENOS NA TEREN ZA TRENING114UVOD114GENERALNI PRIMJER115GENERALNI KRITERIJ116ORGANIZACIJA116UOBIAJENE GREKE NAPRAVLJENE TOKOM TIMSKO-TAKTIKIH TRENING AKTIVNOSTI117TRENING AKTIVNOSTI KOJE SE FOKUSIRAJU NA TIMSKO-TAKTIKE ZADATKE118TIMSKO-TAKTIKE TRENING VJEBE119DEFANZIVNA KOHEZIJA U DEFANZIVNOJ LINIJI POD PRESIJOM NAPADA119TRENING AKTIVNOST # 1119TRENING AKTIVNOST # 2121TRENING AKTIVNOST # 3123TRENING AKTIVNOST # 4124TRENING AKTIVNOST # 5124GENERALNI PODSJETNIK:125ZUPANICI TIMSKO-TAKTIKOG TRENING MEHANIZMA125TIMSKO-TAKTIKI TRENING127DESTRUKTIVNE TIMSKO TAKTIKE SPOSOBNOSTI KAO PRIMJER TAKTIKE TRENING AKTIVNOSTI U ODBRANI128TRENING AKTIVNOST # 1129TIMSKA FUNKCIJA TRANZICIJE131GENERALNE KARAKTERISTIKE133REZIME FUNKCIJE TRANZICIJE137TRENING AKTIVNOST # 1139TRENING AKTIVNOST # 2140ZAKLJUAK142Poglavlje 7143BUDUNOST143GENERALNI UZROCI143SPECIFINI UZROCI143RJEENJA144TEMELJI145PRODUENJE PROCESA UENJA146

PREDGOVOR

U ovoj knjizi, nastojao sam opisati svoja iskustva kao trener-coach omladinskih, amatarskih i profesionalnih timova na strukturalan nain. Na svim ovim nivoima, dakako u raliitim okruenjima, intenzitet i nain igre je iskustven od strane igraa, jedna centralna tema se moe uoiti: utjecaj nivoa izvedbe na pozitivan nain.

Kako bi se ovo postiglo, trener ima tri razliita elementa na raspolaganju: kvalitet igrakog kadra, mentalitet mea i mehanizam izgradnje tima. Poetna taka je, naravno, grupa igraa sa kojima radite. Svaki igra ima svoju osobnu individualnost i ivotno okruenje. Svaki od njih ima odreeni poloaj i tretman unutar tima. Intuitivno, svaki igra je proponent odreene timske taktike koja mu doputa da zablista. Oni svi vole igrati igru, ali svi se razlikuju po tome koliko daleko ele i mogu ii kako bi pobijedili.

Sva ova 'mala carstva' trebaju se uskladiti u jedan tim, sa eljom da skupe sve dostupne izvore kako bi pobijedili zajednikog 'neprijatelja'. Samo jedna osoba to moe postii: trener! On ima kompliciranu dvostruku ulogu. S jedne strane on mora da potuje svako malo 'carstvo', a s druge strane on treba da pobijedi preko svih igraa, tako da se oni rtvuju za zajedniki cilj: rezultat mea. Ova dvostruka uloga kontrolira njegov svakodnevni ivot.

Ovaj fenomen se zove IZGRADNJA TIMA. To je najvanije sredstvo u poboljanju i uvanju nivoa dostignua tima. Jedan trener koristi ovaj alat u intuitivnom maniru kao rezultat svog praktinog iskustva. Drugi trener nastoji da radi to je strukturalnije mogue. Osobno, nauio sam da gledam na izgradnju tima kao na korak-po-korak proces.

Naroito u toku proteklih deset godina, vrhunski nivo profesionalnog fudbala karakteriziran je razvojem kolektivne odbrane, koja postavlja velike zahtjeve na odbranu i timske kvalitete tokom tranzicije i napada. U svjetlu mojih velikih iskustava, nastojao sam da ovom knjigom unaprijedim alate kako bi kompleksan proces izgradnje tima oivio, s ciljem da podignem nivo izvedbe.

Poglavlje 1

GENERALNI UVOD Fudbalski treneri se esto porede sa dirigentima.Svaki muziar svira svoj instrument I svoj dio u orkestru.Zadatak dirigenta nije samo da svaki od njih da svoj doprinos, ve i da to zvui harmonino.To je najvaniji preduslov za dostizanje izuzetne izvedbe , koja je neto vie od zbira pojedinanih postignua svakog pojedinog muziara iz orkestra. Publika osjea kada muzika tee bez napora.Samo tada je mogue postii vrhunsku izvedbu. Ovo vrijedi i za lokalne orkestre ali i za vrhunske filharmonije svjetskog nivoa kojima diriguju vrhunski dirigenti. Vi vjerovatno moete da s njihovim zadatkom uporedite svoj zadatak kao trenera u fudbalu. Trener takoer mora od jedanaest pojedinaca stvoriti tim koji e nastupati na najviem moguem nivou.Ali poreenje sa dirigentima moe ii samo dotle, a ne I dalje jer ja bih se usudio rei da je posao fudbalskog trenera tei nego posao jednog dirigenta.Za vrijeme utakmice, ekipa je pod neprestanim pritiskom protivnika , koji e koristiti sve svoje mogunosti da omete igru ekipe protiv koje igra Takoer je prisutna I stalna promjena posjeda lopte u toku utakmice.Za razliku od muziara koji sjede I koncentriu se na muziku I dirigenta , fudbaleri su stalno suopeni sa kretanjima oko njega.Knjiga u kojoj je svaka igra opisana ne postoji.Za vrijeme 90 minuta utakmice, svaki igra mora neprestano da predvia situaacije koje se neprestano mijenjaju I u djeliu sekunde donose odluke o tome ta da urade.Opcije za djelovanje se stvaraju kretanjem saigraa I protivnika Pravi vrhunski fudbaleri imaju sposobnosti da cijelo vrijeme I brzo ostvaruju pregled svih raspoloivih opcija. Takoer posjeduju I tehnike sposobnosti da donesu ispravna rjeenja u veini situacija u igri. Trenr najvie voli efikasna rjeenja. Ova rjeenja direktno ili indirektno utiu na ostvarivanje cilja u igri da se pobijedi ili bar da se ne izgubi.Sloenost I nepredvidljivost situacija koje se stalno mijenjaju onemoguuju da se bilo kada odigra savrena utakmica. Ovo je pozitivna injenica, to je taj nepredvidljivi factor igre , zbog kojeg je fudbal najpopularniji sport u svijetu. Prirodno je da svaki trener u svijetu , posebno oni na najviem nivou fudbala, nastoje da njihova ekipa tei ka savrenstvu igre. Kvalitet njihovih igraa e odrediti limite u postignuima njihovog tima. Tenja za savrenstvom postaje sve tea sa vremenom. Za vrijeme zadnjih 15-ak godina, desile su se mnoge promjene. Pritisak komercijalnih interesa I medija postaju sve vee I vee. Vie vam nije doputeno da izgubite utakmicu zbog enormnih interesa. Na kraju , morate se suoiti I sa oekivanjima kluba sa kojim postpisujete ugovor. Najbolji evropski klubovi ele uee u Ligi prvaka a vrhunski amaterski klubovi ne ele da ispadnu. Komercijalni interesi su proporcionalno vee sa poveanjem nivoa fudbala. Ipak , pritisak raste kako kod vrhunskoh amaterskih klubova tako I kod vrhunskih profesionalnih ekipa. Sportski uspjeh vie nije izlovana injenica.Uspjeh je najvaniji, jer samo on donosi sponzore I novac. Vea podrka sponzora znai I vei budet I bolje uslove za rad. Zbog svega ovoga, utakmice izmeu dva kluba nose sa sobom mnogo vei pritisak nego prije. Vei budet opet poveava anse da se kupe bolji igrai, zaposle bolji treneri I ostalo osoblje, optimizira rad sa omldinskim kategorijama I dolazi do lanane reakcije. To je razlog zbog ega su u proteklim godinama klubovi nastojali da do perfekcije dovedu igru svojih timova. Vie od svega u ovoj sportski zahtjevnoj klimi, defanzivne sposobnosti ekipa su se znaajno razvijale. Kao rezultat toga, na napadae su se postavili sve vei zahtjevikako bi vrili uspjenu izgradnju napada I napadali , te popravili svoje individualne ali I timske sposobnosti. Individualni kvaliteti vrhunskih fudbalera se ne mogu puno razvijati , ali se moe puno unaprijediti njihovo funkcionisanje unutar tima. Struktuiran process uenja fudbala od 6-18 godine I od 18-21 je potrebniji nego ikad, kako bi se osigurao kompletan razvoj , kako individualnih tako I timskih kvaliteta igraa. Na vrhunskom nivou, vie nego ikad je potrebna timska kohezija. To je poseban prostor koji omoguava popravljanje I usavravanje timskog rada.Zbog toga je razumljivo zato treneri ele da proue sve faktore koji utiu na rezultat. Svijet fudbala treba niz pravila koja formiraju okvir za process izgradnje tima. Putem analiziranja brojnih utakmica moe se razumjeti kako djeluje mehanizam izgradnje tima, I kako se na njega moe djelovati I pozitivno I negativno.u proteklim godinama ja sam pomno studirao ovaj fenomen.Mnogo mi je vrijedilo to sam bio trener mnogih vrhunskih klubova u 27 godina. Ova knjiga je nain da podijelim to znanje sa svojim kolegama trenerima.

TIPOVI IZGRADNJE TIMA

Timski rad je star kao I sam fudbal. Treneri dananjice nisu izmislili nita novo. Ali zbog brzog razvoja igre, I poveanog interesa koji stavlja sve vei pritisak na igrae I trenere, logino je das u se na vrhunskom novou strukturalni faktori izvukli kako bi pomogli svakom igrau da igra na veem nivou , kako pojedinano tako I u okviru tima. Video zapisi utakmica iz prolosti pokazuju da ritam , brzina igre I pressing u odbrani ne mogu da se uporede sa dananjim. Tada su igrai imali mnogo vie vremena I prostora za igru.

PSIHOLOKI PROCES IZGRADNJE TIMA

U svijetu fudbala , oegledno je da mnogi treneri razmiljaju o izgradnji tima prvenstveno u mentalnom ili psiholokom smislu. Npr, mentalitet igraa I timski duh. On jesu naravno najvaniji. Samo sa njima kao osnovom, mogue je usavriti timsku taktiku. to je bolji mentalitet igraa, bolji je ambijent za trenera da radi na usavravanju I izgradnji timske taktike. Takoer je kljuna I volja igraa I njihova spremnost da na treninzima rade na timskoj taktici , koja im se mora predstaviti na nain koji je to sliniji stvarnoj utakmici ( u kombinaciji sa pobjednikim mentalitetom).Ova spremnost i volja igraa se ne moe uzeti zdravo za gotovo, jer to nije konstantan faktor. Ona je uvijek pod pritiskom kako unutranjih tako i vanjskih faktora. Taj pobjedniki mentalitet ima pozitivan uticaj na elju da se kolektivno radi na postizanju zajednikog cilja. Kada je u pitanju psiholoki process izgradnje tima , svaki trener mora biti svjestan jedne istine : ta djeluje danas , nije sigurno da e djelovati sutra.Ovdje nema garancija. Zbog toga trener stalno mora odravati budnost. Svaki dan se mogu pojaviti unutranji ili vanjski faktori koji mogu uticati na timski mentalitet. To izaziva stalno mijenjanje nivoa tenzije. Kada god ekipa izgubi ili pobijedi neoekivano, trener mora biti u toku da vidi kakav e to uticaj napraviti na tim I mentalno stanje igraa. Pri tome ne moete rei : prole sedmice sam tu stvar ovako rijeio , pa u isto uraditi I ove. Sa druge strane, potreban je stalni oprez kada su u pitanju vanjski faktori. Ako neko iz uprave kluba ili igra da neopreznu ili glupu izjavu za medije, trener mora biti na oprezu zbog eventualnih reakcija. Takoer se moe desiti da se igra suoava sa privatnim problemima. To moe imati ogromne posljedice po njegovo funkcionisanje u timu. Drugi veoma vaan vanjski factor moe biti klupska politika o transferima igraa. Trener Morten Olsen je mora razmiljati o dugoronim posljedicama kada su Ronald I Frank De Boer bili prisiljeni da ostanu u Ajax-u I pored ponude koju je za njih dala Barcelona u sezoni 98/99. Tenzije ili izostanak tenzija pred narednu utakmicu sigurno imaju uticaj na psiholoki process izgradnje tima. Isto sigurno vrijedi I kada je rije o pozitivnom ili negativnom razvoju situacije u utakmici. Svaki trener se mora suoiti sa unutranjim I vanjskim faktorima koji utiu na timski duh. Suoavanje sa ovim faktorima na adekvatan nain, nekad od trenera trai takt , nekad otrinu ali uvijek konzistentno , jasno I poteno ponaanje.

PROCES IZGRADNJE TIMA IZGRADNJOM TIMSKE TAKTIKE

Mnogi treneri vjeruju da je rad na mentalitetu igraa sinonim za izgradnju tima. Izgradnja tima je vana i zbog toga kako se igra fudbal , tj vani su taktiki aspekti. Mnogi treneri rade na poboljanju timske taktike I njenoj izgradnji, ali mnogi to ne identifikuju I ne prepoznaju kao strukturalni proces. Mnogo ee se gleda kao na taktiku u utakmici, koja je naravno vana,ali mora biti bazirana na odgovarajuem stilu igre. Ovo zahtijeva struktuirani rad na treninzima , gdje se koriste jasne vodilje za timsku taktiku. Jas am ih podijelio na sljedea tri tipa:

ORGANIZACIONI TEAM BUILDING

Odnosi se na vodilje koje igraju ulogu u organizaciji tima , strukturi tima i organizacionim formama. Ove vodilje definiu uloge I funkcije svakog igraa u timskoj organizaciji. Moete ih uporeditim sa pravilima u saobraaju , pri emu je individualno ponaanje na cesti upravljano putem vodilja ( pravila u saobraaju) u odnosu sa ostalim uesnicima u saobraaju , kako bi se sprijeio saobraajni haos. Ovo ponaanje kroz vrijeme I iskustvo postaje automatsko. Ne morate razmiljati o njemu. To vrijedi za mnoge stvari na terenu. Tu nema vremena za razmiljanje. Akcija mora biti brza i efikasna za ekipu.

STRATEGIJSKI TEAM BUILDING

Strategijski team building se sastoji od niza vodilja koje opisuju kako se unutar timske structure, cijeli tim, linija tima ili grupa igraa brani, izgrauje napad ili napada. Pri tome je vrlo vano neprestano pozicioniranje igraa u odnosu na saigrae , pri emu se u obzir uzima otpor protivnika I razvoj dogaaja na utakmici.

TAKTIKI TEAM BUILDING

Taktiki team building se odnosi na pitanja kao to su : kako u taktiki pripremiti svoju ekipu za sljedeu utakmicu? Trebam li se prilagoavati protivniku? Koliko poloaj na tabeli utie na znaaj utakmice ? Koje varijante da koristim , uzimajui u obzir razvoj situacije na utakmici ? Postoje brojne varijante slinih timskih taktika. One su zasnovane na specifinim uslovima utakmice. Podjela procesa izgradnje tima na tri odreena tipa je naravno ematiziran pristup. U praksi se ova tri tipa izgradnje tima preklapaju I meusobno prepliu. Ova klasifikacija se mora vie posmatrati kao okvir za bolje razumijevanje od strane trenera I kao bolje uporite. Zavisno od nastupa tima, neki treneri e uzeti mnogo ot toga a drugi opet puno manje. U sljedeim poglavljima, pokazau praktine primjere , kako bih to bolje prikazao procese izgradnje tima izvan I na fudbalskomm terenu.Dodatno, poglavlje 3 prua I duboku primjenu vodilja za taktiki team building.

KOMPLEKSNOST

Ovdje postoji jasan odnos izmeu kompleksnosti ( moemo je zvati I stepen potekoe) I zahtjeva za visokim kvalitetom koji se postavlja na igrae u savreno kohezivnom timu.

FAKTORI

Sloenost team buildinga u sportskim disciplinama zavisi , pored ostalih faktora, od veliine tima odnosno broja igraa koji ine tim. to je vie igraa u timu, team building je sloeniji process, kao to je igra 11v11 sloenija od igre 4v4.Drugi bitan faktor je uloga svakog pojedinog igraa unutar tima. U vrhunskim timovima se od igraa oekuje da pored svojih osnovnih funkcija u timu ( odbrana, vezni red, napad) treba da daje doprinos I u drugim segmentima igre. U drugim sportovima ne trai se takva svestranost. Za vrijeme utakmice u amerikom fudbalu, potpuno novi tim izae na teren kada se ekipa brani a drugi tim je na terenu kad ekipa napada. Mnogi sportovi imaju luksuz koritenja time-outa ( jednom ili vie puta), a u nekim sportovima igrai mogu vie puta ulaziti I izlaziti iz igre. Fudbal je za razliku od njih sport koji ima kontinuirani tok. Nekada u Engleskoj nisu bile dozvoljene ni izmjene, pa ak ni kada je bio golman u pitanju. Nema drugog timskog sporta u kojima su toliki zahtjevi na individualne kvalitete igraa kao u fudbalu.Visok nivo sloenosti, neprestano trajanje igre I kontinuiranost akcija, stalne promjene iz odbrane u napad I obrnuto, garantuju nepredvidljivost u stalnim izmjenama situacija u igri.To postavlja velike zahtjeve pred inteligenciju igraa I njegovo shvatanje I razumijevanje igre. U nekim drugim sportovima se odreene akcije iz igre mogu isprobavati neogranien broj puta, po tano odreenim ablonima. U ovim sportovima dominira predvidljivost za razliku od fudbala u kome dominira nepredvidljivost. U fudbalu su predvidljivi samo korneri ili slobodni udarci I zato se oni I nazivaju standardne situacije. Ove situacije se mogu uvjebavati I nadzirati od strane trenera. U fudbalu igra nije dirigovana od strane trenera , ve su igrai sami izvrioci radnji u terenu. Samo igrai mogu rjeavati situacije improvizujui. Zato je fudbal igra koja pripada igraima. Izuzetno je vano da svaki igra razvije pojedinane kvalitete, kako bi donosio rjeenja koja su najkorisnija za tim. Svaki igra mora da naui vidjeti taktike veze. to vie rjeenja vidi igra u toku igre koja se stalno mijenja , vee su anse da tim igra efikasnije. Pored adekvatne tehnike, specifinih mentalnih I fizikih kvaliteta, fudbaleri moraju posjedovati igraku inteligenciju i sposobnost razumijevanja igre u svakom trenutku. On mora biti u stanju da iz mnotva rjeenja u igri izabere ono koje e biti najbolje za ekipu. Zbog kompleksnosti koju fudbal ima, tehniki I taktiki aspekti u omladinskim kategorijama se moraju razvijati ruku pod ruku. Zbog toga , razvoj mladih igraa mora biti struktuiran u u skladu sa zahtjevima fudbala odraslih. U fudbalu se lopta odigrava nogama, to ovu igru ini jo kompleksnijom nego to su to igre koje se igraju rukama. Odigravanje lopte rukama ini igru mnogo preciznijom a igra nogama je jo nepredvidljivija i zbog nepreciznosti u manipulaciji loptom. Nepredvidljivost je faktor koji fudbal ini kompleksnim sportom , koji je teko igrati na efikasan nain. Sljedea stvar je to to je fudbal sport sa fizikim kontaktima. To ga ini jo kompleksnijim. Sljedei sastojak fudbala je duina trajanja igre . U teoriji, to je igra koja traje 2x45 minuta. Igrai moraju u toku igre uglavnom sami da donose rjeenja. Trener svojim uputama daje pravac u kome se treba ostvariti porast sposobnosti tima. Da bi se to postiglo treningom, timski duh je najvaniji elemenat.

KOMPLEKSNOST FUDBALA JE ODREENA:

veliinom tima (brojem igraa) individualnim kvalitetima kombinovanim sa svestranou neophodnou donoenja rjeenja koja su najefikasnija u igri odigravanjem lopte nogama (preciznost) fizikim kontaktom trajanjem igre mjerama terena na kome se igra igra taktiki pripada igraima a ne trenerima ime postaje nepredvidljiva konstantnou akcija u igri

Zakljuak: igra fudbala je timsko-taktiki izuzetno teak sport. Potreba: set timsko-taktikih smjernica, koje formiraju okvirni rad.

OGRANIENJA IZGRADNJE TIMA

Na svakom nivou, svaki trener treba da uloi napor da pobolja timske sposobnosti. On e pokuati da postigne taj cilj tako to e pomoi da kod svakog doe do razvoja dodatne dimenzije timske taktike , bazirane na individualnim kvalitetima svakog igraa. Svaki igra treba da izvrava svoju specifinu ulogu u timu na nain koji e biti najefikasniji za tim. Da bi tim bio efikasan on mora biti u stanju da : kreira to je mogue vie ansi za postizanje golova I da omogui protivniku to je mogue manje prilika za postizanje golova.. Ovo e dati osnovu za uspjeh.Postizanje golova u velikoj mjeri zavisi od individualnih kvaliteta svakog igraa. ansa za postizanje gola moe biti kreirana izuzetnim zajednikim radom. Ali samo postizanje gola je individualni I specifini kvalitet pojedinca. Dobra kombinatorika u igri implicira dobar timski rad, ali to nije garancija I dobrog rezultata.Da bi se I to ostvarilo, ekipa mora da ima igrae koji su u stanju da postiu golove, snane odbrambene igrae I kompetentnog golmana. Ovo je jedno od ogranienja sa kojim se suoava trener kada je rije o poboljanju sposobnosti svoga tima. Postoji jo ogranienja. Ova ogranienja su odreena nekim najvanijim faktorima sa bezbrojnim varijacijama. Nekoliko od njih u spomenuti :

KVALITET IGRAA

Najvaniji faktor je kvalitet igraa. Kakav je doprinos svakog od igraa : fiziki, mentalno, tehniki ali posebno taktiki.Razumijevanje kako rijeiti problem iz igre , odreuje koliko se mogu poboljavati ostali kvaliteti.

RAVNOTEA

Sljedei odreujui faktor je sposobnost trenera I igraa da pronau odgovarajui balans izmeu odbrane, izgradnje napada I napada . igrai moraju biti kompetentni u izvoenju svojih zadataka na svojim pozicijama , na svojim funkcijama kao odbrambeni, vezni ili napadai. Pronalaenje odgovarajueg balansa je najtei zadatak za trenera , jer on nije esto u prilici da na teren izvede najbolji sastav.

USPJEH

Uspjeh je veoma snano oruje u procesu izgradnje tima. On daje treneru trenutni kredibilitet u vezi sa njegovim trenerskim sposobnostima a igraima daje motivaciju I razvija timski duh.

PROTIVNIK

Takoer i protivnik utie na nivo sposobnosti vae ekipe. Moete igrati vrlo dobro ako vam protivnik to dozvoli ali i obrnuto. Taktike kontramjere mogu potkopati nivo vae igre. ta daje rezultate danas, moda nee davati rezultat idue sedmice.

NEPREDVIDIVOST

Sljedei faktor je nepredvieni tok utakmice koji moe imati pozitivan ali I negativan uticaj na nastup ekipe. Iznenada golman ili odbrambeni igra pogrijei. Igra koji se nije mogao kontrolisati dobije crveni karton.Ili igra ne moe da se izbori sa nadmonou protivnika. Na nekoj drugoj utakmici moe upitna odluka sudija, uticaj publike , ili srea da odlue o daljem toku utakmice.Svaka utakmica ima moment koji pozitivno utiu na jedan a negativno na drugi tim. Najee se deava u igri kada jedan ili vie igraa u djeliu sekunde djeluju na nain koji nije efikasan za tim I time potkopaju koheziju ekipe. Krotz istoriju evropskih I svjetskih prvenstava poznati su trenuci kada je jedan trenutak mentalne slabosti jednog igraa odluio dalji tok utakmice. Na vrhunskom nivou, protivnike ekipe to odmah kanjavaju I koriste. To je taj elemenat nepredvidljivosti koji publiku dri vezanom za svoja sjedita. Veinu vremena mogue je ljudsku greku udaljiti iz dobro podmazane fudbalske maine ali ne i uvijek. Hvala Bogu!

NEKI FAKTORI KOJI ODLUUJU OGRANIENJA TIMSKO-TAKTIKE IZGRADNJE TIMA:

Individualne kvalitete kompletne grupe igraa; Ravnotea u timu; Nivo uspjeha; Taktike kontra-mjere oponenta; Faktor nepredvidivosti tokom mea.

VANJSKI FAKTORI SA OSVRTOM NA PSIHOLOKI PROCES IZGRADNJE TIMA

Nivo igre ( nastupa ) nikada nije isti. On je uvijek podloan negativnim ili pozitivnim uticajima.Npr situacija u klubu ili mediji mogu uticati na timski duh I elju igraa za ostvarenjem cilja. Jedna truhla jabuka moe pokvariti sve ostale u vrei. Ovaj kontaminirajui faktor je esto zvijezda u timu, koji je takoer I miljenik medija. Nekada ovakvog igraa nazivamo ekserom u lijesu trenera. Mentalna spremnost da funkcionie kao timski igra u svim okolnostima , nije prirodno ljudsko ponaanje. Uvijek postoji tenzija izmeu vlastitog interesa i interesa tima. Ovo ne vrijedi sasmo za svijet fudbala.

BORBA ZA PREMO (PREVLAST)

U Feyenordu ( Rotterdam ) godinama nije bilo dobrih rezultata jer su se lanovi uprave kluba borili za prevlast . Klub moe postati uspjean samo ako struni dio kluba zadobije vei autoritet i zapone sa stvaranjem ispravnog timskog mentaliteta , a nakon toga i sa taktikim razvojem tima. Ako timski mentalitet nije na visini, nee biti mogue razviti timsku taktiku. Pogreno koritenje moi u savezima , klubovima , kao I koorporativnom svijetu uvijek se loe odrazi na kvalitet a samim tim i na rezultat. Za vrijeme borbe za prevlast, jo ako je vlast zloupotrebljena , u bilo kojoj formi, lini interesi prevladaju interese tima. Poto glavni likovi ovakvih pria ne vide ili ne ele da vide da je to tako, ovakav fenomen je i dan danas prisutan i to ne samo u svijetu sporta.

IZJAVE ZA JAVNOST

Izjave date od strane lanova uprave kluba, od strane trenera ili igraa, interpretirane ispravno ili pogreno mogu da kreiraju nesporazume ili neslaganje u ekipi. To je isti otrov za timski duh, kao I za kvalitet igre. Zbog toga trener uvijek mora biti na oprezu. On mora biti uvijek fokusiran na sloeni proces izgradnje tima. On nikada ne zavrava taj proces. Dobar trener je madioniar. Samo on posjeduje sastojke, I instrumented a izvodi arolije I izvue vrhunsku igru I nastup svoje ekipe iz eira. Tu nema nikoga ko bi mu mogao pomoi u tom zadatku. Samo trener poznaje trikove koji su mu potrebni kako bi postigao svoj cilj : da omogui svakom igrau da djeluje optimalno I da bude posveen svojim saigraima., bez gubljenja svoje osobnosti i identiteta, svoje vlastite interpretacije i shvatanja igre. Ovo je vrlo kompleksan zadatak, pokuati uvjeriti zvijezde tima da trebaju da igraju u interesu tima i da usluuju druge zvijezde tima , a sve kako bi tim postigao rezultat. To postavlja velike zahtjeve pred trenera I njegov kredibilitet, koji on stie zahvaljujui svojim kvalitetima, dobrim imenom I slavom kako igrakom tako i trenerskom, te svojom sposobnou da svoje shvatanje igre prenese na druge , tj igrae koje vodi.Posebno u vrhunskom fudbalu, jasna vizija fudbala je neophodna. Svaki trener mora biti potpuno uvjeren u ispravnopst svoje vizije, te mora imati samopouzdanje. U suprotnom e imati puno potekoa da druge ubijedi u ono to eli. Njegova vizija mora biti fudbalski realistina, ideje treba da budu posveene uspjehu i pobjeivanju. Postoji relativno malo strunjaka u vrhunskom fudbalu koji su u stanju da na pozitivan nain utiu na igru ekipe. Cjelovita slika nije toliko vana, vie se radi o taktikim detaljima. Ovi detalji moraju za bar malo unaprijediti kvalitete pojedinaca I njihovu igru unutar tima. Naravno , niti dobar trener ne moe zapoeti bilo ta bez kompetentnih administrativno, upravljaki i naravno fudbalski strunih saradnika. Posebno u fudbalskom tehnikom prostoru primjeujemo sve vie i vie strunjaka i specijalista. Direktori razvoja igraa, strunjaci za skauting, specijalisti treneri omladinaca, administartivci za omladinski fudbal, koordinatori za omladince,treneri golmana, tehniki direktori,specijalisti za kondicionu pripremu, strunjaci za ishranu, akademski savjetnici itd. Svi oni potpomau fudbalske arobnjake trenere.Samo oni su odgovorni za igru tima. Samo od njih se sve oekuje. Nema drugog naina. Oni uvijek moraju da imaju potpunu kontrolu nad svime to se deava u klubu i oko tima. Sve dok su oni na dunosti, svi moraju da ih u potpunosti i bezuslovno podravaju i potpomau, od dna do vrha. Moe postojati samo jedan cilj : uiniti ono to je najbolje za tim.Naalost, tu postoji nebrojeno mnogo zamki i stupicaali to je sastavni dio igre.U sportu esto emocije i osjeaji nadvladaju zdrav razum.

RAZVOJNI NIVOI

SVI NIVOI

Izazov je za trenere na svim nivoima da unaprijede igru svog tima. Na vrhunskom omladinskom i amaterskom nivou kao I na profesionalnom nivou postoji potreba i kod trenera i kod igraa da unaprijede svoju i igru svog tima. Razlike u kvalitetu su rezultat razlika u potencijalu koji posjeduju sve individue., ali poenta je u tome da va tim dostigne svoj puni potencijal.Izgradnja tima je stara koliko i sam fudbal.Treneri na svim nivoima su radili I rade na procesu izgradnje tima. Ali naglaavam ponovo , da u dananjim modernim vremenima se izgradnja tima mora posmatrati kao cjelovit process koji se mora vriti metodino. Ovo pred trenera postavlja zahtjeve da pored svog tehnikog znanja ( kao igra) , posjeduje I veliko teoretsko znanje kako o fudbalskoj igri tako I o procesu izgradnje tima. On takoer mora znati kako da svoje znanje prenese I na druge. Izgradnja tima zahtijeva , kao i individualni razvoj , od mladih dana jedan struktuiran pristup. Ovo sad nije situacija iz prolih vremena kada su djeca sate I sate igrali na ulici. Djeca su zatim oko 12-te godine dolazila u klubove, gdje se trener (obino bivi igra) brinuo da toj djeci daje ono preostalo od fudbala to su trebali nauiti. Nakon to je nestala ta tzv. ulina edukacija, strunjaci su pokuali da rijee veliki problem nedostatka vremena I prostora za igru. Osim ovih stvari , na fudbal su dalje uticali I drugi aspekti ivota , politiki, ekonomski i organizacioni. Mladi igrai treba prije svega da uivaju u fudbalu. to je fudbal profesionalniji, uitak je sve dalje od njega.Igra iz ljubavi I igra kao profesija treba da se spoje u jedno. Zbog nestanka ulinog fudbala, nekoliko sati koje se sedmino provedu u klubu moraju se isplanirati veoma precizno. Osnovno polazite treba da bude da se treniraju realistine situacije iz igre.VRHUNSKI SVJETSKI NIVO

Kako bih pokazao vezu izmeu izgradnje tima I nivoa igre, ui u malo dublje u pripremni period brazilske reprezentacije za Svjetsko prvenstvo 1994.godine u USA.Preko dvije godine je brazilski selektor Carlos Pereira stvarao dobar tim od prvoklasnih pojedinaca.Pri tome je koristio Mario Zagalla kao savjetnika. Nakon 1970 godine. Brazil nije nijednom bio svjetski prvak iako su nerjetko bili favorite zbog vrlo talentovanih igraa. Na SP 1970 godine, Brazil je bio prvak koristei revolucionarni system igre 1-4-2-4. Ovaj system nije naiao na veu primjenu u ostatku svijeta zbog svoje ranjivosti u odbrani ali I zbog izuzetnog kvaliteta igraa koje ste morali imati za ovakav sistem. Jedino je Ajax koristio ovaj vid organizacije tima ali kao varijantu sistema 1-4-3-3. Za vrijeme prve utakmice na SP u paniji 1982.godine, Brazil je promijenio organizaciju tima iz 1-4-3-3 u 1-4-4-2.Oni su sa tim sistemom zauvijek zavrili. Na vrhunskom svjetskom nivou postal je oigledno da su sistemi 1-4-2-4 , 1-4-3-3 I 1-3-4-3 ranjivi u defanzivi I osjetljivi na kvalitet. To je bolno pokazano I holananima na SP 1994. u USA , kao I na EP 1996. U Engleskoj.ak je I system 1-4-4-2 pod vostvom Guus Hidinka bio u odluujuim utakmicama defanzivno suvie ranjiv. Sve je stvar detalja. Holandski fudbal ne posjeduje jaku kulturu razvoja odlinih odbrambenih igraa za igru ovjek-ovjeka.U holandskoj edukaciji mladih igraa, naglasak je na odbrambenim igraima koji igraju zonsku odbranu I koji pomau u izgradnji napada. To je atraktivan izbor koji ih je doveo dotle dokle su doli.Na vrhunskom nivou, nedostatak vrhunskih odbrambenih igraa koji odlino igraju ovjek-ovjeka moe biti pogubno po rezultat.To je razlog zato mnoge ekipe na vrhunskom nivou igraju 1-3-5-2 ili 1-4-4-2 sa istinskim pokrivanjem ovjek-ovjeka.Da se vratimo na Brazil. Pereira je za vrijeme priprema za SP 1994. izabrao sistem 1-4-4-2 . Od samog poetka je za njega vezao nekoliko najvanijih taktikih timskih pravila. Zahtijevao je da cijeli tim uestvuje u odbrani. To je ukljuivalo I napadae, Romaria I Bebetta. To je posebno bio teak zadataka za Romaria. Kada je igrao za PSV , on nikada nije uestvovao u odbrani, a kada je pomagao nije znao kako.Zbog toga je bio opasniji po rezultat kada bi pomagao u odbrani nego kada bi ostajao naprijed. U to vrijeme njegove karijere, njegov uvid u timsku taktiku nije bio dobro razvijen, uzimajui u obzir I njegov stav I njegovu sposobnost postizanja golova. Druga vodilja Pereire je bila : vriti izgradnju napada sa to manje dodira sa loptom. Tu nije bilo mjesta za individualne akcije , koje su bile nekorisne za tim. To je u poetku bilo vrlo teko za plejmejkera u sredini. On je bio malo previe umjetniki nastrojen I drao je loptu predugo. Ovaj igra nije igrao dovoljno brzo , I jednostavno da bi to bilo korisno za tim. Specifini kvaliteti ovih igraa daju posebnu dimenziju igri.Ovi igrai su nezamjenljivi I za saigrae I za trenera ako svoj specifini kvalitet stave u slubu tima . Ako to nije sluaj, protivnik e iskoristiti njegove greke . Obje ove taktike odrednice zahtijevale su od tima izvrstan , besprijekoran timski duh.Napadai I plejmejker su bili oni koji su imali razloga za pritube na ovakav nain igre. Ovo nije samo sluaj kod brazilaca, ve kod svih igraa koji su kreativci.Pereira je trebao dvije godine priprema kako bi prevaziao ove slabe take. To pokazuje kako izgradnja tima moe biti teak proces. ak I najboljim igraima na svijetu je potrebno vrijeme kako bi igrali na nain koji je najkorisniji za tim. Lako moe doi do sukoba u ovom procesu sa stvarnim karakterom pojedinih igraa. Koji su jo vani aspekti procesa izgradnje tima bili u ove dvije godine ?Pereira je stalno podsjeao ekipu da brazilski narod sanja titulu svjetskog prvaka jo od 1970 .godine. On je naglaavao da samo ovaj tim moe da ispuni te snove. Samo oni mogu da daju polet naciji. U Brazilu, titular svjetskih prvaka znai da e mnogi siromani zaboraviti na jad svog svakodnevnog ivota I da e im to dati snage za dalje. Titula svjetskog prvaka neprestano daje samopouzdanje brazilskoj naciji. Pereira je svjesno koristio san svojih sunarodnika kako bi ujedino ekipu oko cilja. Nastojao je napraviti timski duh,. To nije bio cilj sam po sebi, ve je bio psiholoki temelj za razvoj timske taktike. Polet I jedinstvo tima Pereira je iskoristio kako bi uveo jo nekoliko bitnih pravila ponaanja na I izvan terena. Nije lako postii mirnou oko Brazilskog tima . Igraima nije bilo dozvoljeno davati izjave o premijama I novcu . Nema tog novca kojim se moe platiti da budete Svjetski prvaci za dobrobit brazilskog naroda, a vi ste jedini koji to moete postii.Za razliku od prolih vremena, nije bilo dozvoljeno novinarima, agentima, lanovima porodice da dolaze u objekte trening kampa. Pereira je bio jasan pred igraima da je to jedini nain da se poveu kao ekipa. Izvan hotela u kojem je ekipa odsjela, bila je formirana neka vrsta drutvene sobe gdje su se mogli sresti sa igraima. Povremeno , kada bi to bilo mogue po rasporedu aktivnosti ekipe, novinari su intervjuisali igrae a lanovi porodice I prijatelji sui h mogli vidjeti. Odvojena soba za sastanke dala je mogunost selektoru da kontrolie situaciju I ekipa se viala samo u objektima trening kampa. Na taj nain su morali komunicirati jedni sa drugima. Jedan biznis menader koji je imao mnogo iskustva u team building procesu, pridodat je strunom tabu. On je uspjeno pokazao ekipi kako u praksi djeluje proces stvaranja tima. Ova scena je bila od velike koristi za oivljavanje taktikih zamisli. Nije se brojao rezultat ve izvedba. Posebno u poetku kada je bilo niz loih rezultata I kada je bilo dosta kritika. Ovaj put kritike nisu uticale na tim. Brazilski system 1-4-4-2 se razlikuje od mnogih drugih sistema 1-4-4-2. U izgradnji napada veliku ulogu imaju bekovi. Centralni bekovi pokrivaju beka koji je ukljuen u napad. Centralni dio odbrane je pokriven od strane centralnog veznog igraa. Njegov zadatak je da bude neka vrsta istaa veznog reda i on ima kljunu ulogu u distribuciji kratkih I dugih pasova.On je prvi plejmejker. Vezni igrai koji su folkusirani na napad I igrai koji imaju vie zadataka iza napadaa karakteriu vezni red Brazila. Upute iz timske taktike koje je Pereira dao svojim napadaima kada ekipa ima loptu odnosile su se na puno kretanja bez lopte I odlazak to je mogue dublje . Posebno im je zabranio da budu blizu jedan drugog u sredini napada I morali su biti u stanju da prime loptu u proctor na bokovima. Za vrijeme procesa izgradnje tima , sve je u tome da se odreena grupa igraa koristi da se optimalno razviju tri funkcije tima. Za vrijeme tranzicija iz posjeda lopte u posjed lopte protivnika, oigledno je najtee pronai balans izmeu te tri funkcije tima.Ovo se moe razlikovati od utakmice do utakmice. Postoje razlike izmeu utakmica kui I na strani, utakmica u kojima je protivnik favorit za pobjedu, posebnih okolnosti ili vanjskih pritisaka na ekipu. Ovaj balans trai stalno fino podeavanje. Promjenama u prvih jedanaest, Brazilci su se navikli na taj fenomen kroz ovaj period od dvije godine. U 1994.godini. Pereira je uspio da ubijedi ekipu u neophodnost dobrog balansa izmeu tri timske funkcije. Pereira je primio dosta kritika na raun igre kod kue kada je pokuavao da svoje zvijezde iz tima naui kako da igraju za tim. S druge strane, on im je dao titulu svjetskog prvaka nakon duge 24 godine ekanja. Pereira je vodei tim Brazila dao tom timu neto posebno, neto vie, jer je od svakog igraa ekstra klase uspio izvui malo vei kvalitet nego to su ga oni imali. Pereira je shvatio da je mentalni aspekt izgradnje tima zahtijevao veoma suptilan pristup jer mu je tim bio ispunjen zvijezdama. Jedinstvo brazilskog tima bilo je oito I prije I poslije utakmice. Simbol njihovog jedinstva bio je hod po terenu spojenih ruku u lanac. Nakon zadnjeg sudijskog zviduka, svi igrai su ustajali na noge i slavili nekoliko minuta. Ovo se takoer desilo I nakon finalne utakmice na SP I to je bilo sve spontano. 1994.godine je jedan sofisticiran proces izgradnje tima da svoj rezultat. Za vrijeme finalnog mea 1998.godine , brazilski tim nije uspio postii optimalan nastup svog tima. Najvaniji razlog je bio : nedostatak pouzdanja u saigrae i samim tim i nedostatak pouzdanja u tim. Nije pomoglo ni to to je Ronaldo kolabirao I fiziki I psihiki. Ovaj put im je nedostajalo ono malo ekstra kvaliteta koji je potreban.

KORACI U RAZVOJNOM PROCESU

Prvo poglavlje je pokazalo da je u modernom fudbalu dolo do rapidnog razvoja timske taktike. Neophodnost da se pobijedi ili da se bar ne izgubi, dovela je do pojave ovog fenomena. Kada se lopta izgubi, niko ne moe da se krije I da ne uestvuje u odbrani. Nijedan napada se ne moe oslanjati samo na svoju specijalnost-napadanje. U modernom fudbalu se isti moto koristi godinama : jedanaest igraa uestvuje u odbrani, jedanaest igraa uestvuje u izgradnji napada I napadu. Ne samo imajui munjevito brze tranzicije iz jedne timske funkcije u drugu ,ve djelujui na najefikasniji nain za ekipu.Za vrijeme svog staa u Barceloni, Anderson se poalio kako ima previe zadataka u odbrani , te da je to razlog zato nije postigao vie golova . Pravei tu primjedbu, pokazao je kako on jo nije shvatio da je poela era modernog fudbala., te da nije dostigao standarde koji se trae od modernog vrhunskog igraa. Sjetimo se napadaa ekipe Juventus I nihovog optereenja na utakmicama kada je trener bio Lippi I kada su vladali evropskom fudbalskom scenom. Ovi napadai nisu bili samo opasni kada je njihov tim imao loptu, ve su imali I munjevitu tranziciju kada bi njihov tim gubio loptu. Zbog svoga uvida I shvatanja timske taktike, nikada nisu bespotrebno jurili po terenu. Da bi igrali vrlo efikasno, dobro trenirani vrhunski igrai moraju igrati u kohezivnom timu. Besciljno tranje vas samo istroi. To je bio problem Andersona u Barceloni. Fudbal koji se igra u zadnje vrijeme svoj razvoj duguje injenici da je najlaki dio igre, odbrana , dovedena skoro do perfekcije na svim pozicijama. Kroz primjenu presinga na svim dijelovima terena , tim koji ima loptu ima vrlo malo vremena I prostora za djelovanje. Zbog toga, mnoga poboljanja u igri se mogu napraviti usavravanjem I poboljavanjem igre u izgradnji napada I napadu. Svaki igra mora odmah do usavravanja linih kvaliteta , profitirati od djelovanja na nain koji je najkorisniji za tim. Ovo dodaje jo faktora koji oteavaju igru I daju igri dodatnu dimenziju. Pod moranje je da trener ovlada temom I stekne veliki kredibilitet pred timom. Dobro poduavanje I voenje igraa kako bi on popravio svoje individualne kvalitete podrazumijeva veliko znanje trenera. Jo je tee poboljati taktike kvalitete cijelog tima. Nije dovoljno da trener samo prenese svoja iskustva koja je stekao kao igra. Potrebno je mnogo vie. Poduavanje ekipe timskoj taktici zahtijeva od trenera da analizira utakmicu na komponente timske taktike. Drugim rijeima, kako fudbalski orkestar svira harmonino u odbrani, za vrijeme izgradnje napada I u napadu. Morate da itate igru. Gdje se moe poboljati zavrnica I postizanje golova , uzimajui u obzir kvalitete protivnika, individualne I timske?Ovo osim praktinog znanja trenera zahtijeva I puno teoretskog znanja. Dobar trener e provoditi sate I sate analizirajui aspekte timske taktike na utakmici , kako za vrijeme utakmice , tako I nakon nje koristei video zapis. Znanje koje on stekne kasnije e prenijeti na tim. Gdje smo napravili greke kao tim, kao linija tima ili kao funkcionalna grupa. Npr, da li je to saradnja igraa u sredini terena ili izmeu lijevog centralnog beka I lijevog veznog ..?Ovo je vrijeme kada se trebaju prihvatati zadaci. Pri tome svaki igra mora poveavati svoju vrijednost tako to e poveavati svoje razumijevanje timske taktike. Istupajui korak naprijed ili nazad, unutra ili vani, malo ranije predviajui stvari , primajui loptu malo bolje itd.Ali ni tada niste jo zavrili svoj posao kao trener. Najtei dio tek dolazi. Koje vjebe na treningu trebam koristiti kako bi kraticom doao do cilja ?Kako mogu usavriti upute za poboljanje timske taktike a samim tim I taktike varijante. Drugim rijeima : kako mogu napraviti svoj trening to je mogue smislenijim ? To zahtijeva puno razumijevanje treninga od strane trenera. On mora prepoznavati aspekte timske taktike , analizirati ih, uiniti ih moguim za treniranje i napraviti vjebe kojima e se oivjeti timska taktika.Mnogi treneri nikada ne dosegnu posljednji korak . Oni ne dospiju dalje od kreiranja uoptenih treninga koji jedva da imaju veze sa stvarnim problemima iz utakmica,. Uslovi sa utakmica se ne simuliraju treningom. Individualno razumijevanje taktike se postie u odreenoj mjeri ali igrai npr. ne mogu povezati pozicionu igru koju igraju na treningu sa stvarnom situacijom iz utakmice. Kada analiziramo moderni razvoj fudbala , doi ete do zakljuka da se u treninzima mora raditi na uvjebavanju timske taktike kroz pozicioni rad , kako bi se poboljala igra ekipe. Brzina akcija ekipe ne zavisi samo od kvaliteta pojedinaca ve I od efikasne pozicione igre saigraa. Kada grupa usvoji pozicionu igru, tada e ona postati I dobar alat za mentalni team building.Ove vrste timskih taktikih zadataka e postati esencijalne za timski duh.igrai obino pokazuju nedostatak profesionalizma kada rade na komponentama timske taktike. Uprkos tome, to je neophodno da se radi. Trener koji moe da postigne kod svojih igraa da to prevaziu, pokazuje klasu vie nego I u jednoj situaciji. On mora da postigne to da igrai prihvate kao svoje one taktike aspekte koje im je on pokazao. Da bi se to postiglo trener mora biti vrlo ubjedljiv.Decenijama su treneri prihvatali nedostatak takmiarskog mentaliteta igraa na treninzima. Mnogi treneri danas imaju drugaije miljenje. Sve vie I vie njih se fokusiraju na sadraj I intenzitet treninga. To takoer znai da igrai moraju za vrijeme tih pozicionih igara iskazivati mentalitet kakav iskazuju na utakmicama. Louis van Gal I Lippi su od svojih igraa zahtijevali da iskazuju takmiarski mentalitet I na treninzima kao I na utakmicama. Iako su oni radili sa najboljim svjetskim igraima, ipak ih nije bilo lako stopiti u jedan tim I da ponu da razmiljaju I igraju kao timski igrai. Pored toga ekipe su morale svaku utakmicu da igraju dobro I pokau svoju superiornost. To je bio veliki vanjski pritisak na ekipe. Uspjeh se jedino moe postii kada se ovlada procesima izgradnje tima do posljednjeg I najmanjeg detalja, bilo da se radi o psiholokoj ili taktikoj timskog izgradnji. Samo najbolji treneri mogu u ovome uspjevati godinama. Naravno , izgradnja tima I na drugim manjim nivoima je zahtjevan posao, ali je pritisak manji nego na najviem nivou.Marcello Lippi je jedan od trenera koji sistematski radi taktiku timsku izgradnju tima.ak je I on nakon nekoliko odlinih sezona izgubio kontrolu nad timom juventusa. Nova lica zahtijevaju novi nain rada I novu politiku.

NIVO IZVEDBE

Osnovni gradivni blokovi nivoa dostignutog kvaliteta igre su : Individualni kvaliteti igraa iz tima : to je mogue vie usaglaeni sa strukturom tima I stilom igre izbalansirani sa mentalitetom u igri izvrsni kvaliteti u treningu dobra izgradnja tima ( I mentalna I timska taktika)Najei negativni uticaju na ovo su : izostanak kljunih igraa nedostatak uspjeha negativno orjentisana publika previe promjena trenera nedostatak fleksibilnosti u odnosu na stvarni stil igre problem budeta u klubu Nedostatak pravog trenera na pravom mjestu; Dostizanje vrha, nedostatak izazova; Omladinska edukacija nije u centralnoj ulozi; Precjenjivanje i potcjenjivanje oponenta.

Atmosfera je vana za kreiranje osjeanja zajednitva (1967)

Poglavlje 2

EVOLUCIJA FUDBALSKE IGRE (SOCCER)

UVOD

Kompleksnost fudbalske igre sama po sebi u zadnje vrijeme je naglaena zbog evolucije igre. 1974.god. u kojoj je holandski 'Totalni fudbal' potiskivanje oponenta u njegovu polovinu terena sa namjerom da lopta povrati to je prije mogue bila je nepoznata strategija. Ova holandska strategija je dobila vie priznanja iz cijelog svijeta tokom Svjetskog ampionata. U meuvremenu, pritisak fudbala postao je mnogo primjenjivija timska taktika strategija. Dajete oponentu to je manje mogue vremena i prostora tokom tranzicije. Pritisak fudbala u moderna vremena zahtijeva timsku taktiku zrelost od svih igraa, bez izuzetaka!

Timska odbrana porla je kroz ogromne razvoje tokom proteklih 10 godina. Svaki igra ima svoj zadatak koji treba da primijeni, ukljuujui prednje igrae (napadae?). Pritisak fudbala nosi 11 igraa. Defanzivni blok od 10 igraa moe se promijeniti prema naprijed ili nazad, ovisno od izbora nainjenog od strane trenera.

Smisao presing igre na oponentovu polovinu terena je: da ometa i prekida tranziciju to je ranije mogue, forsira oponente da dostave nepravilnu dugu loptu nikome posebno, forsira ih da igraju etvrtastu loptu kako bi dobili vremena u kojem se linije mogu, ponovno, organizirati ili, ponovno, doi u posjed lopte na oponentovoj polovini terena, uz brzu tranziciju.

Stil 'potpunog' presinga u fudbalu, naroito je odbro razvijen u Engleskoj, stavlja igraa s loptom pod presing. On ima malo vremena i prostora da djeluje. Vie nego ikad, kombinirana igra, pa prema tome i visoko kvalitetno pozicionirana igra je moranje. Nadalje, i nemojmo to zaboraviti, individualne kvalitete moi e doi na ispravnu poziciju u pravo vrijeme, dati pas nekome u poziciji za zgoditak, kreirati ansu za gol. I,...Ne uvajte loptu bespotrebno dugo. Ovo, posljednje ponaanje je trajna greka kod tranzicije. Nainite jedan korak previe i efekat suigraa, koji je bio dostupan da primi loptu, nestaje. Preciznije, igrai koji su dobri sa loptom i uivaju da posjeduju loptu, prave ovu greku. Oni su uvjereni da rade dobro. Ovi igrai mogu biti naroito vani za tim kad je rije o najefikasnijoj timskoj soluciji na terenu.

Evolucija fudbalske igre je najvaniji razlog zato timskom taktikom razvoju igraa treba posvetiti toliko panje. To je zbog toga to su ak i vei zahtjevi postavljeni na individualne vjetine igraa. Timski taktiki aspekti i individualne vjetine moraju se nauiti to je ranije mogue tokom ranih godina fudbalske igre. Ovo trai visoko kvalitetne trenere i usavrenu strukturu u klubovima i omladinski edukativni sistem. U cijelom svijetu, mnogo toga treba da bi se poboljala ova oblast! Ali, to je teak proces, ne samo zbog faktora koji se odnose na fudbal, ve, kao to sam ranije pomenuo, i politikih, ekonomskih, komercijalnih i psiholokih faktora.

Igrati fudbal iz zabave je jednostavno. Osnovna organizacija sadri: dva gola (ovo moe biti napravljeno od jakni), loptu, dva tima, igralite i nekoliko pravila. To je sve to vam treba.

Malo je komplikovanije kad se igra me u ligi. Treneri trebaju izai sa idejama da poboljaju nivo izvedbe, individualno kao i timski. Kljuni faktor je napraviti to to je tee mogue za oponenta. Ne igra sama po sebi, ve rezultati igraju centralnu ulogu!

ak i vie klase i timskog rada trai se kad vam nije doputeno da izgubite me u ligi zbog komercijalnih interesa koji su ukljueni. Prije svega, svaki trener treba klasu da bi razvio svoj osobni stil igre, koji, zbog korektne ravnotee izmeu odbrane, tranzicije i napada vodi ka dobrim rezultatima. Nema veze koja timska struktura je odabrana (generalno proces izgradnje tima). Ovaj balans treba da bude fabrikovani stil igre za koritenje u takmiarskom meu. Izvodei stil igre, moda je potrebno napraviti taktike promjene da bi se prilagodilo stilu igre i nivou performance oponenta (specifini taktiki proces izgradnje tima). ak i tokom mea moda je potrebno malo 'utinuti' timsku taktiku. Dakako, ove promjene u timskoj taktici treba da su ve razvijene!

Ponekad trebate koristiti totalno drugaiji stil igre. Sve ovo povlai dosta rada na treningu i taktikih usmenih sesija pod vostvom iskusnog trenera koji je majstor po ovom pitanju, teoretski i praktino. Mnogo ekspertize se trai od trenera kad doe do treninga timskih taktikih 'fragmenata'.

I, jo uvijek, ovo nije garancija za konzistentan uspjeh. Kao trener, imate sigurnost da ste postigli sve to je mogue od svog tima. Premda, nema stvarnih ogranienja za maksimum nivoa izvedbe. Zbog toga, treneri su previe ovisni o drugim faktorima kao to je klasa kljunih igraa, radna i ivotna klima u klubu i Ga Srea. Dakako, zrelo timsko taktiko jedinstvo e osigurati vie mira, vie povjerenja i izdrljivosti!

Kablovski kanal Eurosport prenosi redovno legendarne fudbalske meeve iz prolosti. Razlika je nevjerovatna u poreenju sa meevima koji se igraju danas! Tako je vidljivo da su igrai imali mnogo vie vremena i prostora za duele, pa je, prema tome, potrebna brzina akcije mnogo manja. Danas, ak i igrai apsolutno svjetske klase, kao to je Joahn Crujff i Franz Beckenbauer bi trebao koristiti svoej ekstra kvalitete na rauliit nain kako bi bio u stanju igrati sa dovoljno timske efikasnosti. Tranzicija iz odbrane u napad i obrnuto radi se mnogo bre. Brzina potrebne akcije je mnogo bra, sa individualnim tehnikim i taktikim kvalitetama kao osnovom. Prema bolje razvijenoj koncentraciji, igrai mogu bolje anticipirati situacije igre. Brzina igre se prilino poveala. Kombinacije s jednim dodirom su dio ultimativne umjetnosti pozicione igre.

Nadalje, od vitalne je vanosti za tim da igra koji moe dati svoj peat brzini mea vodi tranziciju. Ovo moe biti sa jednim dodirom, ali i svjesnim usporavanjem brzine mea, da da suigraima vremena da se postave u korektnu poziciju. Igrai koji mogu postaviti ritam mea su dragulji tima. Naravno, oni si ne mogu priutiti da budu suviak kad je rije o defanzivnoj timskoj funkciji. Ovo je njihova ranjiva strana. Primjeri takvih dragulja su; Guardiola (FC Barcelona), Litmanen tokom njegovog ogranienja u Ajax-Amsterdamu, Hagi (Rumunija), van Gastel (Fezenoord-Rotterdam) i, naravno, zvijezda Svjetskog ampionata '98, Zidane (Juventus i francuski nacionalni tim). Skoro svaki vrhunski tim ima ovaj tip igraa na raspolaganju, iako ima razlika u nivou kvaliteta. Koliko je sposoban da funkcionira pod velikim defanzivnim pritiskom, odreuje razliku u kvaliteti. U stvari, moete nai ovaj tip igraa u svakom timu na svim nivoima, ak i u omladinskim i amaterskim timovima, ali, samo nekoliko odabranih je dovoljno dobro da bi se postigao vrh.

Postalo je mnogo tee krairatii anse protiv umnoenih bolje organiziranih odbrana. Ovo je razumljivo jer se lake braniti od timske taktike take gledita i prilagoditi sebe oponentu, nego praviti tranziciju i napad. Ovo je stoga to ima vie prostora za timske funkcije koje poboljavaju nivo performance.

Individualne kvalitete Vaih igraa kreiraju najvanije uvjete, ali ne garantiraju optimalnu timsku performancu. Da bi se ovo postiglo, imperativ je imati dobrog trenera, onog koji je pokuaoi testirao praktinu i teorijsku stranu kompetitivnog fudbala, i koristi modernii mehanizam izgradnje tima kao vaan instrument.

Procesu izgradnje tima moda nee nikad biti doputeno da oduzme specifine kvalitete igraa, njegovu kreativnost, njegove umjetnike kvalitete i stil igre. Uvijek je individualna klasa, individualni nani iskustva igre i individualni promaaj taj koji je presudan faktor u koritenju, implementaciji i interpretaciji timskih pravila.

Samo igra moe anticipirati nepredvidivost konstantno promjenjivih momenata igre. Njegova timska taktika edukacija je fokusirana na iznalaenje najefikasniej solucije u svakoj sitaciji koja se pojavi. To znai: postii sve, modaak i malo vie od igre!

Ne samo da svaki igra eli nadmudriti svog oponenta i pobijediti 'bitke', ve eli pobijediti i igru! On to ne moe uiniti sam. Moe uspjeti samo uz timski rad u toku odbrane, tranzicije i napada. Individualni izazov i timski duh su bezuvjetno povezani. Nije vano koliko godina su igrali, koliko novaca ve imaju, izazov i ljubav prema 'borbi' nikad nee prestati postojati ak ni kod vrhunskih igraa. Ovaj postojea injenica formira najvaniji izvor za trenera da pobolja nivo performance tima.

U okviru ovog okvirnog plana bie oigledno da 'prijateljskim' meevima (promaenim bitkama) sve vie i vie nedostaje izazova. Ovi meevi nalaze svoj smisao u probanju timskih taktikih elemenata, ali igraima nedostaje najvii stepen da pobijede i istrae nove horizonte.

VRHUNSKI TRENERI

Ve pomenutoj evoluciji fudbalske igre moe biti dodan, u proloj dekadi, utjecaj nekoliko vrhunskih trenera. Ovi treneri su razvili timske taktike inovacije, koje su poboljale nivo performance njihovih timova. Ovo nije bio prirodan proces. Prema uspjehu ovih trenera, ostali treneri su uronili u ove nove stilove igre.

MARIO ZAGALLO (NAPADAKI STIL IGRE)

Od kraja 1950', brazilski fudbal, po svom stilu igre, imao je jak utjecaj na europsku fudbalsku scenu. Tokom 1970 Svjetski ampionat u Meksiku, glavni fokus u iznenaujuem 4:2:4 sistemu bio je na funkcijama tranzicije i napada. Ovo je bilo u otrom kontrastu sa sistemom koritenim od strane oponenta u finalnoj igri Italije. Oni su odabrali catenaccio koncept Helenio Herrere.

Brazilski trener Zagallo defanzivno je odluio koristiti pokrivanje prostora i svaki igra trebao je participirati u odbrani. Ovo je imalo smisla, jer je drugaije nemogue uspjeti sa tako napadakim stilom igre, ukljuujui tip igraa koji su vezana za taj stil. U to doba gledao sam igrae apsolutne svjetske klase kao to je Pel; Tosao, Rivelinho i Jairzinho, kako padaju na svojoj polovini terena nakon izgubljene lopte!

Pored Holandije, nije mnogo zemalja imitiralo brazilski stil igre. Postoji nekoliko demonstrativnih razloga za to. Napadi su riziniji i zahtiejvaju vrhunske igrae na svakoj liniji.

To, takoer, zahtijeva i igrae, koji su naviknuti na to, i one koji su donijeli taj stil igre. Veini zemalja nedostaje ova vrsta fudbalske kulture. Takoer je istina da treneri nemaju dovoljno prostora da eksperimentiraju razliitim stilovima igre. Vrhunski stil igre mora biti realan i pobrati uspjeh. To nije proizvod idelizma!

HELENIO HERRERA (DEFANZIVNI STIL IGRE)

Suprotno od brazilskog stila igre, italijanski stil catenaccio rezultirao je tipinim stilom igre na kontranapad. Koristili su libera koji je igrao konstantno iza defanzivne linije od 4-igraa. Igrali su jedan-na-jedan markiranje na sredini terena i u defanzivno liniji i inili da izgleda kao fudbal-u-paru.

Ovim stilom igre i djelimino zahvaljujui istaknutim individualnim igraima iz Inter Milana, Helenio Herrera je postigao dosta uspjeha ezdesetih. Brazil je pobijedio na Svjetskom ampionatu, kontrastnim stilom igre igrati igre umjesto kockati se kontranapadom. Ovoo je dokaz da je uspjeh uvijk mogu ako si u stanju da povee individualne kvalitete u timu sa timskim taktikim smjernicama.

Ovo ne pojaava injenicu da brazilski stil igre izgleda spektakularnikji i riziniji nego kontra-stil fudbala. Jo uvijek je, nakon privlanog uspjeha brazilskog tima na Svjetskom ampionatu u Meksiku, samo nekoliko zemalja koje igraju napadaki stil fudbala! Napadaki stil je mnogo tee razviti. On postavlja velike zahtjeve na uvid u fudbal od strane igraa i njihovog timskog taktikog kapaciteta. Kontra stil fudbala koristi vie ekaj-i-vidi pristup i vie je reaktivan. Pokuava profitirati iz greki protivnika napravljenih u toku tranzicije. Ovaj stil je lake iznijeti u odnosu na individualne taktike i timske taktike aspekte; drugim rijeima laki ga je igrati. Manje je ranjiv, i zbog toga, uspjeniji. Napadaki stil igre zahtijeva igrae koji rastu uz ovaj stil igre, dok su jo omladinci. Ovo nije toliko neophodno kad je rije o kontra stilu fudbala.

SIR ALF RAMSEY (PRENOENJE KRILA NAPRIJED) na prednja krila

ezdesetih, Sir Alf Ramsey je dao peat engleskom stilu igre. Do tog momenta, treneri u Engleskoj su automatski birali stvarna prednja krila. U pripremi Svjetskog ampionata 1966, Sir Alf Ramsey zamijenio je klasine igrae krila sa igraima sredine terena koji su imali vie napadaki zadatak. Zahvaljujui njihovoj osvajanju svjetse titule 1966, njegov izbor postigao je ono to slijedi i voen je sistem 4:4:2.

RHINUS MICHELS (TOTALNI i PRESING FUDBAL)

Sedamdesetih, bio sam poznat po koritenju dvostrukih trenzicijsko/napadakih stretegija, koje su napravile svoj peat na evoluciju fudbalske igre: Tzv. 'Totalni fudbal' (Ajax-Amsterdam 1970) Napadaki presing-fudbal, 'lov' za loptom (Svjetski kup 1974)

4:3:3 je bila osnovna organzaciona forma, iz koje sam, esto, birao igru taktike varijacije 4:2:4. Posebni prednji igrai bi preuzeli mjesto napadaa sredine terena.

'Totalni fudbal' bio je posljedica mog istraivanja naina kako da otvorim pojaanu odbranu. Ovo zahtijeva akcije tokom tranzicije i napada koji bi iznenadio oponenta. Ovo je razlog to sam odabrao este promjene u pozicijama, unutar i izmeu tri linije. Svim igraima je bilo doputeno da uestvuju u razvijanju i napadu toliko dugo koliko oni osjeaju odgovornost za svoje defanzivne zadatke. Individualno i timsko taktiki, ovo postavlja visoki zahtjeve za igrae.

Osnovni cilj napdakog presing fudbala, 'lov', bio je: ponovo biti u posjedu, to je prije mogue, nakon to je bila izgubljena na oponentovoj polovini terena tokom napada. 'Upadanje u zamku' oponenta na njegovoj strani terena je jedino mogue kad sve linije 'guraju' i igraju blisko zajedno. Ovo automatski znai da daje dota prostora na svojoj polovini i ranjiv si za kontra-napad.

Ovaj stil presing fudbala bila je, u stvari, varijacija 'Totalnog fudbala'. Cilj je bio, nakon svega, takoer otvoriti nametnute odbrane kroz ponovno posjedovanje na njihovoj polovini terena, i, onda, odmah pormijeniti u napada prema pravilima 'totalnog fudbala'.

'Totalni fudbal' i njegovi presing napadi su veoma spektakularni. Oni postavljaju velike zahtjeve na individualno i timsko taktiko preimustvo. Takav razvoj trai godine odabira igraa...i strukturalnu izgradnju tima! 1974. i 1988. Holandija je imala na raspolaganju ove esencijalne izvanredne igrae. Nakon spektakularnog napretka na internacionalnoj fudbalskoj sceni, Holandija je propustiula da bude ampion Svjetskog kupa '74 u i protiv Njemake. 1988, pobijedili smo na Europskom apionatu, koji je, takoer, bio u Njemakoj.

U pripremama za taj ampionat, trenirali smo intenzivno strateki aspekt tranzicije, tj. Vremena dubokog pasa; timski taktiki trening u kojem se mi fokusiramo na jedan detalj timske funkcije. Apsolutni preduslov, da se ovlada takvim timskim taktikim aspektom, je da svi igrai posjeduju pozitivan mentalitet, ukljuujui zamjene. To je kolektivni zadatak. Kad trener moe uvjeriti igrae o potrebi ovog zadatka, onda timski taktiki zadatak, takoer, postaje izvanredno uvezivanje mehanizma po pitanju timskog duha.

Ova ista grupa igraa, sazrela tokom 2 godine, sramotno je izgubila Svjetski ampionat 1990, u Italiji. Mogao bih napisati knjigu piui o uzrocima njihovog promaaja...Podvueni razlog ima veze sa padom timskog duha.

FRANZ BECKENBAUER (5:3:2)

Zahvaljujui uspjesima Njemake pod vostvom Franza Beckenbauera 1990-ih, nova organizacijska forma otvorila je sebi vrata: 5:3:2 (defanzivna varijacija) ili 3:5:2 (stvaralaka varijacija).

Novi u ovom konceptu su bili dvojica jedan-na-jedan markera u centru sa igraem koji vri defanzivno ienje, iza sebe i ofanzivno, ispred sebe. Druga inovacija je bio odbrambeni igra s vanjske strane, koji je, takoer, imao zadau tranzicije. On je trebao pokriti cijeli prostor izvan zadnje linije do zadnje linije. Veina timova na vrhunskom nacionalnom nivou odabrala je da igra ovaj stil kreiran od strane Beckenbauera.Taktiki postoji nekoliko varijacija moguih za izvrenje strategija tranzicije i napada.

JOHAN CRUIJFF (3:4:3)

Nakon mog odlaska u Ajax-Amsterdam, Johan Cruijff je bio prvi trener koji je nastavio vrst utjecaj na daljni razvoj stila igre. On je reducirao defanzivnu liniju 4 ovjeka na 3 i igrao sve vie napadaki stil fudbala, prvo sa Ajax-Amsterdamom, a kasnije, takoer, sa Barcelonom. Glavna strateka inovacija je bila igrati sa extea igraem na sredini terena na utrb bek linije. Cilj je bio kontrolirati sredinu terena i ojaati funkciju tranzicije.

On je rizikovao sa ovom odlukom. Uspjeh sa ovim sistemom (3:4:3 formacija) ovisi o individualnoj nadmoi koja slui ovom spektakularnom, ali riskantnom stilu igre. To je izbor koji je napravilo samo nekoliko trenera. Ovaj stil postavlja puno zahtjeva na taktikoh koheziji igraa na centru terena. On zahtijeva da igrai na ovim pozicijama imaju visok nivo fudbalske inteligencije. Teko da ima sljedbenika ovog stila igre. Ovo je razlog zato na to gledam kao na varijaciju 4:3:3 sistema.

LOUIS VAN GAAL (DALJNJI RAZVOJ 3:4:3)

Louis van Gaal je jos vie razvio ovaj stil igre. to se tie timskih taktikih aspekata, on radi jo strukturalnije nego to je to inio Johan Cruijjf. Van Gaal pridaje mnogo vie panje procesu izgradnje tima, koristei perfektno strukturirani sistem edukacije mladih, kao temelj. Poredei sa 'Totalnim fudbalom', manje je mjesta u njegovom pristupu oportunizmu i promjenama u pozicijama. S druge strane, tranzicijska timska funkcija je usavrena do najsitnijih detalja. Poglavlje 3

OSNOVNA PRAVILA TIMSKOG TAKTIKOG PROCESA IZGRADNJE TIMA

UVOD

Vrhunski fudbal nalazi sebe u tranzicijskog fazi. Velika je stvar bilo postizanje timsko taktiki na defanzivnim aspektima, ali jo mnogo moe biti poboljano u funkcijama tranzicije i napada tima. Ovo je sigurno sluaj kad se suoe dva tima sa razliitim stilom igre; npr. kad tim Velike Britanije igra protiv tima sa europskog kontinenta. Gopdinama su britanski timovi, zbog svog oportunog stila igre sa velikom brzinom, limitirali tranzicijske strategije, pa je, prema tome, i prosjena poziciona igra, imala potekoe takmiui se sa drugim vrhunskim europskim klubovima. Ovo je bio razlog zato su britanski vrhunski klubovi, kao to je Manchester United, Arsenal,Chelsea, Glasgov Rangers i Celtic morali promijeniti i adaptirati svoj stil igre. Kako bi se ovo postiglo, bili su uposleni treneri iz inostranstva koji su imali iskustva i bili dobro educirani u timskom taktikom aspektu igre. Ovi treneri su, zatim, ojaali svoj tim pravei ugovore sa najprikladnijim tipom igraa (neki od njih su bili inozemni igrai). I sada se ovaj proces jo uvijek nastavlja na visokom nivou. Samo Manchester United je imao britanskog trenera (Alex Ferguson), koji je imao udjela u ovom razvojnom procesu.

Komplicirano je mijenjati stil igre. To trai mnogo od igraa koji su proli kroz produenu fudbalsku edukaciju otkad su poeli igrati, od najranijih godina. Holandski stil igre postavlja drugaije zahtjeve svojim igraima vie od bilo koje druge fudbalske zemlje na svijetu. Igradi samo sa tri igraa odbrane, trebate imati oboje: izvanredne jedan-na-jedan markere i igrae koji dominirasju pokrivanjem prostora i koji dopunjuju dobro jedan drugoga. Takoer, poduavanje specifinih prednjih krila iziskuje dugogodinje investiranje tokom ranijih godina mladosti.

Naravno, postoje vrhunski igrai koji mogu, zahvaljujui svojim istaknutim kvalitetama, funkcionirati u bilo kom sistemu. Ovo su izuzeci od pravila. Ovo me nee zaustaviti da naglasim vrijednost omldinskog edukativnog sistema koji dobro funkcionira da pomogne razvoj odreenog stila igre za prvi tim.

GRADIVNI BLOKOVI PROCESA IZGRADNJE TIMA (MEHANIZAM)

Nastavak pozitivnog mentalita kako bi se pruio i zadrao timski taktiki nivo performance po standardu. Trener koji dobiva potpunu podrku od klupskog menadmenta (administratora i osoblja za trening) dok posjedovanje kredibiliteta i vizije donosi timsko taktiki mehanizam, kao najvaniji 'instrument timskog rada' u ivot. Najoptimalniji individualni nivo performance, koji je pogodan za rjeavanje stalno promjenjivih situacija igre, individualno i timsko taktiki na pozitivan nain. Stil igre, konstruiran od taktiko organizacijskih, generalno taktikih i specifino taktikih smjernica sa ciljem dostizanja optimalnog nivoa performance. Trening aktivnosti, fokusirane na funkcionalno tehniki razvoj dok se uzimaju u obzir druge starosne grupe. Trening aktivnosti koje povezuju funkcionalno taktiki razvoj ka timskom taktikom razvoju. Taktiki globalni nivo performance mea je standard, u potpunoj kompoziciji ili piramidi performance. Izazov igre, elja da tim bude bolji, elja za pobjedom, kao zajedniki cilj omladinskog edukativnog sistema. Stalno rastui pritisak za uspjeh na vrhunskom nivou je neizbjean stimulus. Moderne, kolovane timske taktike trenerske kvalitete. Timska taktika zrelost voenja kljunog igraa.

ALAT

Proces izgradnje tima je alat koji trener koristi kako bi razvio fudbalski koncept, stil igre, to je optimalnije mogue sa ciljem da postigne uspjeh. Fudbalski koncept, takoer poznat kao koncept mea, vien je kao teoretska strana procesa izgradnje tima. Stil igre je implementacija koncepta na terenu. Kroz analizu fudbalskog koncepta, nekoliko vanih elemenata moe biti opisano:

Organizacija tima; Zadaci i funkcije u okviru ove timske organizacije; Strategije u okviru tri timske funkcije (defanzivne, tokom tranzicije i napada); Taktike varijacije za generalni stil igre, biti u stanju adaptirati tipine potekoe sa kojima se suoava u meu.

Nije jednostavan zadatak struktuirati taktiki proces izgradnje tima smjernicama koje imaju smisla, koje su korisne i dobro organizirane. Dakako, trener moe formulirati osnovna pravila na kojima moe bazirati svoj timski rad. Ja jako vjerujem da se trener treba drati svojih principa u okviru procesa izgradnje tima, ak i ako postoji ansa da rezultat mea, moda, nee biti u njegovu korist. Igrai imaju nos za trenere koji sumnjaju u sebe. Njegov kredibilitet, njegov najvaniji komoditet e biti povrijeen. On moe imati sumnje, ali ih ne smije pokazati. Moda bi bila dobra ideja imati diskusiju sa kljunim igraima, naroito da se uvjerite u svoja vjerovanja. Igrai vrhunskog nivoa ele rei neke stvari, pa je komunikacija s njima 'moranje'. Dakako, hijerarhija treba da ostane jasna!

Taktike varijacije daju treneru dovoljno irine. Meutim, krucijalno je da njegovi igrai posjeduju dovoljno kvaliteta da iznesu varijacije tokom mea.

MLADI IGRAI

Metode koritene od strane trenera dok rade sa mladim igraima, kad je rije o izgradnji tima, jasno su drugaiije za onoliko dugo koliko razvoj individualnih igraa ima prioritet nad rezultatima mea. Do oko 14 godina starosti, timski taktiki razvoj ide bez napora. Nakon toga to postaje sve svjesniji proces. Postoje izuzeci od pravila, ali ovo veinom poinje izmeu 17 i 18 godine starosti.

Nakon to omladinski fudbalski dani zavre, svaki igra postaje dio tima odraslih gdje treba da naui da je rezultat jedina stvar koja je bitna. Sa mentalne take gledita, to je teak proces uenja. Samo nekoliko odabranih zasluie poetnu poziciju. Veina igraa sazrijeva igrajui za rezervni tim, ili sjedei na klupi za rezervne igrae sa prvim timom. Igrai ove starosne grupe apsolutno trebaju svog posebnog jakog trenera. Veliki nedostatak za ovu starosnu grupu u Holandiji je da nema stvarne lige za njih gdje bi bili testirani svake sedmice. Liga za rezervne timove profesionalnih klubova ne ispunjava potrebe.

Svaki mladi igra do 18 god. starosti mora, koliko god je to mogue, dobiti mogunost da pokae svoju kreativnost, pa tako razviti optimalno svoje talente. Dakako, ova sloboda je ograniena setom smjernica. Timske taktike smjernice, takoer, pruaju omladinskim igraima neto na to se mogu osloniti, i biti u stanju da pobijede kao tim. Ovo me samo uspjeti tokom meeva ako igrai posjeduju esencijalni mentalitet igre.

VRHUNSKI IGRAI

Za vrhunske igrae, generalne smjernice nisu vie dovoljne. to je vii nivo igre, vanija postaje intepretacija timskih taktikih detalja. Naroito oni detalji koji se odnose na pozicionu i kombinacijsku igru. Samo jedan metar desno ili lijevo, ak i bolje poravnanje, bolje vrijeme, ak bolja komunikacija,itd. Ovo samo po sebi postavlja visoke zahtjeve za mentalitetom i volji da se poboljaju detalji. Da bi se poboljalo malo na vrhu to trai najvii stepen mentalnih aspekata; tanije, receptivnost procesa izgradnje tima.

Teak je zadatak napraviti timske taktike detalje jasnim igraima. Morate prevesti ono to se dogodilo tokom mea, u aktivnosti na treningu koje su u vezi sa ovim smjernicama. Ovo mora biti uraeno na takav nain da se moe izvesti ponovo na meevima. Ovu simulaciju ja zovem realitet mea tokom trening sesija. esto postoje trening aktivnosti koje dre igrae zaposlenim, ali kad se trening zavri, igrai ne mogu napraviti prevod reliteta mea. Ovo je gubljenje vremena i energije. Krucijalno je prepoznavanje tokom mea ta je bilo prakticirano na treningu! Vrhunski igrai trebaju biit u stanju da vode sami sebe tokom treninga i guve ako detalji trebaju biti poboljani.

RAD NA STRUKTURALNOM OBLIKU

Mnogi treneri nalaze tekim da rade na strukturalnom obliku sa svojim timom. Oni bi radije radili na osnovama svoje intuicije ili svog iskustva kao igraa. U prolosti je to bilo, uglavnom, dovoljno. U poglavljima 1 i 2, govorio sam o injenici da je vrhunski fudbal proao kroz veinu razvoja. Ova evolucija ima dalekosene posljedice za zahtjeve kojise postavljaju treneru i njegovom timu. Ako elite ostati na vrhu, onda trener mora raditi strukturalno kaiko bi poboljao timski taktiki aspekt. Kako bi to bio u stanju, trener mora posjedovati teoretsko znanje fudbalskog procesa izgradnje tima.

Ja sam preveo osnovna pravila timsko-taktikog procesa izgradnje tima u setu smejrnica. One su bile poduavane najnaprednijim kursevima voenja treninga u Holandiji. Nakon prolaska ovog kursa, treneri su licencirani da treniraju na profesionalnom nivou. Ove smjernice mogu biti podijeljene na slijedee oblasti:

Organizacijske smjernice (sa taktike take gledita); Strateke smjernice (generalno taktike); Taktike smjernice (specifino taktike).

Trener moe odluiti za sebe ta e mu biti od koristi. Treneri koji su veoma iskusni moda samo odaberu nekoliko novih finesa, jer su sebe ve izgradili u oblasti procesa izgradnje tima. Mladi i neiskusni treneri koj su jo ukljueni na trenerske kurseve e nai da im ovaj okvirni rad daje reference u njihovim dnevnim funkcijama.

ORGANIZACIJSKE SMJERNICE

Osnovno pitanje za ovu prvu smjernicu glasi: u kojoj organizacijskoj formi va tim igra, ili, da li elite da va tim igra, raunajui na dostupnu grupu igraa?

ORGANIZACIJSKE FORME

Tri glavne organizacijske forme mogu biti razliite: 5:3:2, 4:4:2, 4:3:3. Ja sam miljenja da svi drugi koncepti potiu od ova tri! Sa ove tri organzacijske forme mogue su neke varijacije, ali na poetnom udarcu utakmice moete uvijek prepoznati jednu od tri osnovne organizacijske forme. U izvrenju ovih formi, pojavljuje se mnotvo varijacija, koje se odnose na odbranu, tranziciju i napad.

Sistem 4:2:4 kao stil igre, skoro je nestao. Brazil ga je koristio 1970,i pobijedio Svjetski ampionat. Takoer je Ajax-Amsterdam igrao ovaj stil u tom periodu. On je tuno nestao zahvaljujui svojoj defanzivnoj ranjivosti. Na meunarodnom vrhunskom nivou, ak je i 3:4:3 sistem koji je hvaljen godinama od Holandskog nacionalnog tima trenera, pokazao se previe ranjivim.

Za sve ove organizacijske forme, sa njihovim specifinim strategijama tokom odbrane, tranzicije i napada, poziciona igra mora biti to je mogue fleksibilnija.

Nadalje, tokom mea, mora biti mogue implementirati taktike varijacije, u sluaju zaostajanja u rezultatu ili ispred, kd se igra u gostima ili kui, ili ovisno o kvalitetima oponenta. Radi se o specifinoj taktici koritenoj u tom meu. Ova taktika ostaje bazirana na generalnom konceptu igre i kad je izvrena zove se stil igre.

Tokom mea trener se moe poigrati sa ravnoteom izmeu odbrane i napada, sa svojim istrajnim stilom igre, i promijeniti naglasak na jednome ili drugome. Takoer, opis zadatka i funkcija jednog ili vie igraa, moe varirati od igre do igre. Nije vano koju organizacijsku formu odaberete, ali mora imati ravnoteu izmeu snaga napada, tranzicije i odbrane, ovisno o tipu mea.

Svaki sistem ima svoje 'za i protiv'. Radi se o minimiziranju 'kontra' i iskoritavanju 'za'. Sve se odluuje sa izvravanjem istema i zbog toga je ovisno o dostupnim igraima. Nain na koji svaki igra pozitivno ili negativno utjee na rezultate ovisi o tome kako izvodi svoje specifine zadatke u okviru taktikih timskih pravila. Zbog toga, trener mora imati pregled u zadatke svakog igaa; defanzivne zadatke, zadatke tokom tranzicije i napadake zadatke, u okviru organizacijske forme.

Trener bira organizacijsku formu. Jo je aktuelna diskusija o osnovnim pretpostavkama da 'kvalitet dostupnih igraa odreuje timsku strukturu i izvravanje, ali ne i obrnuto.' Praktino iskustvo pokazuje da postoji obrnuti put. Treneri biraju timsku strukturu za koju vjeruju da e omoguiti najvie uspjeha. Oni uklapaju igrae u ovu tismku strukturu. Ako je potrebno on e traiti novog igraa da ga stavi na poziciju koja teba biti zausata od strane boljeg igraa ili mijenja poziciju jednog ili dva igraa sve dok ne nae sklad za oboje: kvalitete igraa i sebe. Ovaj finalni scenario pojavljuje se ee.

Trener odluuje o timskoj strukturi i timskim strategijama. 'Idealna' performanca moe biti postignuta koristei dostupne igrae na najoptimalniji nain.

HISTORIJA FUDBALA

U veini zemalja, fudbalska kultura i historija su vani faktori kad se odreuje koja je organizacijska forma odabrana. Sistem igre nacionalnog tima se esto ponavlja na nain na koji veina klubova igra. Otkako je uspjeh Franza Beckenbauera u Njemakoj, kad je nacionalni tim igrao 5:3:2 ili 3:5:2 sistem. Po mom miljenju, ne moe priati o dvije razliite timske organizacije u okviru njihovog stila igre. Stvarno pitanje koje trebate pitati je ako, u odbrambenoj pet-igraa liniji, oba vanjska beka kad je rije o njihovim zadacima i funkcijama pa stoga i njihovim kvalitetama, trebaju biti uzeti u obzir igrai sredine terena ili vie kao vanjski bekovi kao to je vieno u Brazilskoj etiri-igraa liniji. Ovi vanjski bekovi uestvuju u trenziciji i napadu. Na bazi tipova igraa koji su koristili i aplicirali defanzivne i tranzicijke strategije, izgledalo je da je 5:3:2 sistem njihova osnovna struktura.

Visoko i na istini kako bi imao pregled timskih taktikih detalja (1968)

Oponent moe odrediti taktiku varijaciju stial igre (1969)

Drugi dobar primjer fudbalske zemlje gdje su nacionalni i klupski timovi odabrali istu organizacijsku formu iz Engleske. Oni su igrali 4:4:2 sa sa ravnom defanzivnom igrom linije sa etiri igraa, ba kao Brazilci, veani i Norveani. Brazilci koriste razliitu taktiku koherenciju izmeu sredine terena i odbrane kad je rije o tranziciji pri dobijanju lopte. Takoer, sistem 4:4:2 ima mnogo varijacija pri svom izvrenju zahvaljujui razlikama u raznolikim strategijama. Moemo govoriti o prepoznatljivoj timskoj strukturi za sve sljedbenike 4:4:2 sistema. Dakako, izvritelji sistema mogu, ovosno od fudbalske vizije trenera, sretno biti dovoljno fleksibilni. Jo jednom efikasnost koncepta igre moe propasti ili uspjeti kroz doprinos vaih igraa.

Drugi primjer je Italija. Veina timova igra 4:4:2 sistem. Treneri nakon toga biraju koje varijacije u okviru sistema oni ele. Postoje italijanski timovi koji igraju sa dva stvarna strajkera (stopera), dok drugi timovi igraju sa trajkerima dublje i podrkom strajkeru ili sa napadaem sredine terana iza njega. Takve varijacije mogu se, takoer, nai na mjestu igraa na sredini terena. Tokom perioda kad je Van Basten Gullit Rijkaard igrao u AC Milanu, imali su liniju etiri igraa u jednoj liniji. Svaki igra je imao svoj specifian zadatak: jedan igra vie kontrole/reguliranja, a drugi vie podrke/napada. Drugi italijanski treneri biraju da koriste dva centralna igraa sredine terena i dva 'slobodna' vanjska igraa sredine terena. Takav izbor je odreen vaim idejama i, takoer, dostupnim igraima. Naravno, uvijek e ostati 4:4:2 sistem, koji je oigledan tokom utakmice.

elim se vratiti na 3:4:3 sistem. Ja ne vidim ovo kao etvrtu organizacijsku formu, jer jedva da je koritena od bilo koga. U Barceli, Van Gaal je igrao ovim sistemom. Ovo je ibo izuzetak od pravila. Moete, takoer, gledati na ovo kao na variajciju napada dobro poznatog sistema 4:3:3.

KLUPSKA TRADICIJA

Pored stilova igre nacionalnog tima, tradicija u klubu moe, takoer, igrati ulogu po kom sistemu da se igra. Jedan od najjasnijih primjera je stil igran od Ajaxa-Amsterdam. Godinama i godinama oni su igrali stil fudbala sa dv aspecifina prednja krila. Treneri mogu modificirati stil igre samo malo; dakako to e biti nezamislivo za Ajaxov tim da igra kontra fudbal bez prednjih krila. ak i Ajaxov glavni trener Ivic zakljuio je to na teak nain. Imati uspjeh nije samo vano u tom momentu, jer fanovi mrze taktiki izbor. Njegov konzervativan nain igre baziran na 'kontra-fudbalu', a ne na 'igranje igre' nikad nije imalo anse kod Ajaxove kulture.

VIZIJA TRENERA

Kad bira odreeni stil igre, vizija trenera, takoer, igra esencijalnu ulogu. Da li je va cilj kao trenera da imate najbolje rezultate., ili je nivo zabave takoer bitan? U veini zemalja imperativ je da trener 'jednostavno' pobjeuje. Nije vano kako e on to uraditi. Holandska fudbalska kultura se razlikuje od drugih, pa i ljudi imaju drugaija miljenja. u U Holandiji nije dovoljno samo pobijediti. Ono to se rauna je kako se pobijedi. Holandski treneri trebaju shvatiti da kao ovjek sa obavezom moda trebate platiti ciijenu za ovu kombinaciju rezultata i vrijednosti zabave.

Primjer ovoga bio je Holandski klub preve divizije MVV-Maastricht. Tokom 1990-tih, oni su pokuali atraktivan stil fudbala i bili proglaeni 'Klubom godine'. Naravno, kad je klub poinjao gubiti igre tokom sezone '94-95', i istrajavanje na ovom riskantnom stilu igre, bili su neoekivano prognani sa katastrofalnim posljedicama. Gore oposani stil igre treba da bude rezultatima realan. Zbog toga, mislim za sve timove, rezultati trebaju biti fokusna taka. Teiti uspjehu je vaan element u procesu izgradnje tima. Stil igre moe biti igran sa naglaskom na odbrani ili napadu. Trener je ve ovo uzeo u obzir kad je uspostavio generalne ili specifine taktike smjernice. Mnogo ovisi o kvalitetima igraa njegovog tima, oekivanjima tima u takmienju i viziji trenera. Ne organizacione forme (sistemi), ali generealne taktike smjernice opisuju ako je naglasak na igri kontra-napada (defanzivno orjentiranim), ili vie na fudbalskom stilu pravljenja igre (ofanzivno orjentiranom). Realnost uspjenosti ima glavni prioritet za odbrambene, tranzicijske i napadake timske funkcije. Jedan 4:4:2, 5:3:2 ili 4:3:3 sistem nije bolji od drugoga.

PREDNOSTI I NEDOSTACI

Beskonane diskusije o tome koja je oragnizacijska forma nejbolja je, u stvari, nepotrebna. Trener dobija najbolje iz odabrane organizacijske forme ako je uradio sve to moe da utjee na prednosti pozitivno i pokua da minimizira nedostatke. 'Idealna' organizacijska forma ne postoji u smislu rezultata. Sa bilo kojim sistemom moete pobijediti ili izgubiti. Sve je u izvrenju i igrai koji trebaju da naprave organizacijsku formu i sprovedu je u djelo na terenu.

Naravno, imperativ je da treneri znaju prednosti i manjkavosti svake organizacijske forme i kako se nositi s njima. Jo jednom naglaavam da svaka organikzacijska forma ima svoje prednosti i manjkavosti kad se implementiraju. Trener je konstantno zauzet sa tim procesom. Pored toga, trener oponenta pokuava da iskoristi prednost negativnih strana vae organizacijske forme. Efiaksno izvrenje odabrane organizacijske forme e, takoer, biti odreena tzv. 'otporima koji se uklapaju':

Dobro nauene kontra mjere (taktike); Dvanaesti-ovjek (odbrana u masi igara kod kue ili u gostima); Trinaesti-ovjek (odluke doneene od sudija); Linija rezultata (kutija za rezultate); Faktor sree.

Iskustva fudbalskih igara nauila su nas da u periodu od jedne do dvije minute kompleksnost igre moe se drastino promijeniti zahvaljujui nepredvidivosti ovih otpora. Zbog toga je ovaj faktor nepredvidivosti vaan faktor otpora. On je, zbog toga, konstatno primamljiv adekvatnom mentalitetu mea igraa.

U oba tima, npr, igra 4:4:2 sistema, nakon toga postoji uvijek jedan tim koji je u prednosti da pobijeti zahvaljujui prednosti igre kod kue, njihovog ranga, ili historiji njegove konfrontacije. Zatim ete primijetiti da sa timom sa kojim je igra poeta kao promaaj, moe se dogoditi da, jedan ili vie igraa e dobiti zadatak da otklone odreene kvalitete oponenta tokom izvravanja stila igre. Veinom, ovo se tie kvaliteta tranzicije i napada. Biti u stanju napraviti ove adaptacije, kalkuliralo se kako igrai treba da, moda, promijene pozicije. U prednosti ili ne, uvijek se dogaa ista stvar. Naroito kad se pada natrag, igra;i imaju tndenciju da ne igraju vie svoju rolu sa timom. Oni pokuavaju da forsiraju igru. Zbog toga, organizacija u timu pada. Oni misle dobro, ali njihove akcije obino imaju suprotan efekat. Biti discipliniran pri izvoenju zadataka u timu je osnovni kvalitet. Ovaj fenomen takoer se pojavljuje kad je tim vodei. Oni ele biti primijeeni ili slabe u svojim nastojanjima. Mnoge igre su bile nepotrebno izgubljene zbog ovog fenomena. Vrataiti se u prola vremena tokom takve igre je, skoro uvijek, beskorisno. Solidna timska organizacija je bila naruena. Zbog toga, posjedovanje je izgubljeno ee i oponent postaje bolji kako se igra nastavlja.

Ovaj fenomen pripada sferi utjecaja otpora koji se odnose na me. U mojim igraim godinama, jednom smo izgubili igru zbog ovog fenomena, nakon to smo vodili 5:1 ipak smo uspjeli izgubiti utakmicu sa 5:6. Kao trener u Ajaxu, porazili smo slavnu Benficu u Portugalu 3:1 nakon to smo izgubili 3:1 kod kue...Nikad ne zna ta e se dogoditi. Ova nepredvidivost, magine sile u sportu: to je ono to ini fudbal tolliko atraktivnim.

Sad u objasniti prednosti i manjkavosti izvravanja tri osnovne organizacione forme, dublje. Ovo nije lagan zadatak, zbog injenice da izvrenje odabranog koncepta ovisi o individualnim kvalitetama igraa. U osnovi, radi se o tome kako su igrai pozicionirani na terenu i koliko igraa igra odbranu, koliko tranzciju i koliko napad. Ako je osnovna pretpostavka da imate 10 igraa na terenu, onda moete imati 3 igraa za svaku funkciju. Jedan igra ostaje, i on moe igrati jednu od 3 funkcije. Obino, on je etvrti odbrambeni igra. Neki treneri u Holandiji imaju preference stavljanja ovih igraa na sredinu terena (3:4:3). Tokom evolucije u vrhunskom fudbalu, treneri su stavljali akcent na defanzivne timske funkcije, na raun napadake timske funkcije. Tako zavri sa 5:3:2, 3:5:2 i 4:4:2. Kvalitet pozicione igre odluuje kako dobro se moe nositi sa tim izborom.

Kod 4:3:3 i 3:4:3 pozicioniranje igraa je lako prepoznaljivo, uzimajui u obzir veliinu terena i tri timske funkcije. Poziciona igra sa tri prednja igraa je mnogo tea u oba sluaja, i kad je lopta u posjedu vas i oponenta. Konano, ovo ne mora biti problem sve dok je dobra poziciona igra u skladu sa setom timskih taktikih smjernica. U stvari, ovo je istina za sve timske strukture i njihove varijacije. Ovo, ponovno, dokazuje vanost timskih taktikih aspekata, generalno i detaljno. Ovo je ono to je glavna tema ove cijele knjige; proces izgradnje tima.

ORGANIZACIJSKA FORMA 5:3:2

U organizacijskoj formi 5:3:2, jasno je da je naglasak na defanzivnu liniju sa 5 igraa. Prilino je dobra ansa da ete defanzivno biti u dobroj formi. Najvanija manjkavost e postati jasna kad va tim dobije loptu dok je oponent u napadu. 5 igraa e biti pozicionirano po irini terena, a to je previe da bi se napravila brza, dobro organizirana i efikasna tranzicija.

Kako biste minimizirali ovaj nedostatak, trebate imati izvanredan tim, ukljuujui prednje igrae koji su dobri u uvanju lopte i ekanju da podrka stigne. Ostalii igrai moraju biti sposobni u davanju lopte prednjim igraima. Ovo zahtijeva dobru pozicionu igru od prednjih igraa u odnosu jedan na drugoga, na igrae sredine terena i odbranu. tavie, vanjska odbrana mora posjedovati dosta fizikih i tranzicijskih kvaliteta kako bi anulirala ovu manjkavost tokom tranzicije kad je ponovno postignuto posjedovanje lopte. Nedostatak kvalitete takvih igraa godinama je bila manjkavost za stil igre Njemakih timova, koji odabiru sistem 5:3:2. Ovi vanjski bekovi imaju fizike kvalitete da se kreu naprijed, ali dolaze u problek kad dobiju loptu. Zbog toga Njemaki odbrambeni igrai esto gledaju da igraju loptom prema najkreativnijim igraima sredine terena ili igraju duge lopte prema prednjim. ansa za gubitak posjedovanja je uveana.

Ponovo naglaavam da sve moe biti dobijeno ili izgubljeno kroz izvrenje i individualne kvalitete igraa. Uporediu to sa Njemakim vanjskim odbramenim igraima sa njihovom kolegama iz Brazila. Kad je Brazil ponovno bio u posjedu lopte tokom napada na oponenta, godinama je tranzicija orkestrirana u skladu sa setom modela. Vanjski bek ukljuuje se u tranziciju, centralni igra odbrane pokriva njegovu poziciju a centralni igra sredine terana postaje centralna odbrana.

Ovaj vanjski odbrambeni igra moe se zbog toga potpuno koncentrirati na svoj zadatak tranzicije. Odbrana se, u poreenju sa Njemakim kolegom, sastoji u tome da Brazilski odbrambeni igra treba da izgradi kvalitete igraa sredine terena. Ovo je, naravno, bilo razvijeno tokom njegovih godina mladog igraa. Ovo je razlog to su brazilski odbrambeni igrai tako popularni u Njemakoj.

Naravno, Njemaki treneri, takoer, pokuavaju minimizirati manjkavosti njihove organizacijske form