tajna iza tajnih društava

7/22/2019 Tajna iza tajnih drutava

1/18

Tajna iza tajnih drutava

Mnogo toga je napisno o tjnim drutvim i postoje brojne pekulcije o tome koje sile ih kontroliu.Prirod tjnosti je takva d stvrn vlast iz ovih sila ostne uprvo to - tjn. U ovom predvnju,jsni dokzi su izneti d poku ko zist stoji iz prestola zemljske moi. Pro!esor "olter #ajt iznosidetaljno istraeno poreklo najmonijih tajnih drutava kao to su$ %ezuiti, &luminati, Masoni, 'obanja ikosti, "itezovi (olumba, Malteki "itezovi...

Potpuni mozaik ovih drutava povezan je u celinu uz pomo najbolje proro)ke knjige ikada napisane idate ljudskom rodu$ (njige *tkrivenja.

*na nam jedina daje jasan i logi)an odgovor ko sedi na tronu i upravlja ovim drutvima. *vo susaznanja koja ne smete propustiti. +oplo preporu)ujemo.

Predavanje je snimljeno godine u /lberti. Prof. dr Walter Veithje doktorirao zoologiju 0121.godine na Univerzitetu (ejptaun u %unoj /!rici. 3oktorirao je iz oblasti nutricionisti)ke !iziologije.Pro!. "eith predavao je studentima teoriju evolucije sedamnaest godina.

Posle iscrpnih istraivanja na Univerzitetu 4telenbo u razdoblju 0121-0152 uverio se da ova teorijane daje adekvatno objanjenje porekla ljudske vrste. 6odine 0155. pro!. "eith je gostovao na &nstitutuza istraivanje u oblasti geologije na Univerzitetu 'oma 'inda u 7jedinjenim /meri)kim 3ravama.8jegov istraiva)ki rad, ostvaren u saradnji sa vodeim svetskim nau)nicima iz pomenute oblasti,razmatrao je sutinu nau)nog problema - evolucija ili stvaranje.

Pro!. "eith sada predaje na Univerzitetu "estern (ejp u %unoj /!rici na katedri zoologije i jedan jeod pet nau)nika u %unoj /!rici kojima je 'ondonsko kraljevsko drutvo dodelilo po)asnu 3onaciju zarealizaciju programa razvoja za po)etak nau)no-istraiva)kog rada u %unoj /!rici u periodu posleaparthejda. /utorova saznanja o biblijskim proro)anstvima i savremenim religioznim tokovimarezultat su dugogodinjeg prou)avanja. *va zadivljujua serija predavanja bavi se velikim sukobimana religioznom polju koji i danas postoje u svetu, a koja biblijska proro)anstva temeljno i jasnotuma)e.


2/18

10, 2012

Fondacija Bila Gejtsa finansira nove projekte eugenike

Fondacija Bil i Melinda Gejts je finansirala novo istraivanje koje za cilj ima darazvije metod za unitavanje spermatozoida korienjem ultrazvuka.

Britanski BBC News izvetava da je Gejtsova fondacija odobrila bespovratni zajamistraivaima sa Univerziteta Severne Karoline Universit! of Nort" Carolina# da razvij$ ov$nov$ metod$ kontracepcije%

Smanjenje broja smertatozoida ultrazvukom

&straivaiki tim sa Univerziteta Severne Karoline je vrio eksperimente sa $ltrazv$kom nalaboratorijskim pacovima i doao je do otkri'a da s$ dva petnaestomin$tna tretmana$ltrazv$kom $ (znaajnoj merii smanjila nji"ov broj spermatozoida i )$stin$ sperme%

Nakon to s$ pacovi dva dana $zastopno bili podvr)n$ti jednom petnaestomin$tnomtretman$ dnevno* $ toploj slanoj vodi* $ltrazv$k je $zrokovao smanjenje broja spermatozoidana ispod deset miliona po k$bnom milimetr$* to je za pet miliona manje $ odnos$ na broj
http://www.youtube.com/watch?v=d697aKcbmZ8&list=PL2BFEBE51169B35AD&feature=plpp


3/18

spermatozoida koji je potreban da bi dolo do oplodnje% Nakon tretmana smanjeni brojspermatozoida* koji je nedovoljan za oplodnj$* se zadrao $ naredni" est meseci%

Nije istraena opasnost od steriliteta

U izvetaj$ se tvrdi da je te"nolo)ija razvijena isklj$ivo $ kontraceptivne svr"e i da ne

izaziva sterilnost% +e,$tim* doktor -ejms C$r$ta .ames /s$r$ta#* koji se nalazio na el$istraivako) tima* je rekao novinarima da je jo $vek nepoznato da li ova te"nolo)ija moeda $zrok$je d$)orone probleme kod or)ana za razmnoavanje* i da s$ neop"odna daljaistraivanja kako bi se $tvrdilo da li $estali $ltrazv$ni tretmani dovode do trajni" ote'enja$ ovim or)anima%

78 bespovratnih zajmova za zdravstvene programe

Gejtsova fondacija je odobrila 01 bespovratni" zajmova* od koji" svaki iznosi 233%333dolara* kao deo svo) pro)rama koji nosi naziv (4eliki izazovi sa kojima se s$oava svetskizdravstveni pro)ram5% 6d ovi" projekata $k$pno 23 je posve'eno razvoj$ kontraceptivni"te"nolo)ija* kako prenosi nedeljnik /ajm /ime#* $klj$$j$'i on$ za stvaranje pil$le kojaza$stavlja rast i sazrevanje spermatozoida* i dr$)$ za stvaranje "emijsko) jedinjenja koje

onemo)$'ava spermatozoide da do,$ do jajne 'elije%

Ultrazvuk budua popularna kontraepija

Istraiva!ki ti" sa #niverziteta $everne %aroline u svo" izvetaju navodi &$"atra"o da ovaj "etod

nakon sa"o jednog tret"ana "oe da poslui kao pouzdano' jeftino' nehor"onsko kontraceptivno

sredstvo !ije dejstvo traje est "eseci. (a dugoro!ni cilj je da upotre)i"o ultrazvuk kao jeftino'

dugotrajno' nekodljivo kontraceptivno sredstvo za "ukarce' koje je pBudu*nost hrane +The

future of food,

9evolucija u na)inu rada na !armama i poljima kao i revolucija na stolovima /merikanaca tema suovog dokumentarca.

3okumentarac istrauje uznemirujue )injenice :ispod stola:, tj. )injenice koje ne vidimo, a koje suklju)ne za kona)ne proizvode koje konzumiramo. Pokriveno je podru)je od (anade do Meksika i


4/18

istraene su sve relevantne )injenice vezane za hranu - od planiranja zaliha, uzgoja, prikupljanja, dopakiranja i plasmana, pa sve do kona)ne konzumacije.

#armeri govore svoja iskustva s novim tehnologijama koje su im poremetile dosadanji na)in rada.&mplikacije na zdravlje, vladini nameti i vladine naredbe kao i rastua globalizacija razlog su sve

glasnijih reakcija ljudi na 6M* ;6eneti)ki modi!ikovani organizmirazvijenim> zemljama.o)odno za $potreb$ $ zemljama $ razvoj$ i razvijenim zemljama%5

Bil Gejts je 7323% )odine $esnicima /8- konferencije obrazloio svoje ideje o smanjivanj$broja svetsko) stanovnitva* koje izme,$ ostali" metoda $klj$$j$ i vakcinacij$% Sada*nje)ova or)anizacija aktivno finansira istraivanja namenjena razvoj$ kontraceptivni"metoda koje mo)$ da $ine trajno neplodnom osob$ koja im se podvr)ne%


5/18

Wikileaks- a"eri!ka korporacija onsanto prijeti drava"a koje od)iju G/ hranu

0T1T2

(ako prenosi britanski list Guardian,?ikileaks je ovaj tjedan objavio podatke koji otkrivaju kako je

ameri)ka kompanija onsanto;najvei svjetski proizvo=a) genetski modi!iciranog sjemena< direktnoprijetila dravama koje bi odbile G/hranu. (ompanija Monsanto eksplicitno je traila od 7/3-ada ekonomski >kazni> drave koje bi odbile suradnju. 7pominju se termini poput proglaenja>ekonomskog rata>.+ako je primjerice zahtjevano da se izvri veliki pritisak na #rancusku koja je odlu)ila zabraniti nekeod varijacija Monsanto kukuruznog sjemena.

"e dugi niz godina spekuliralo se kako korporacija Monsanto iri svoj posao diljem svijeta uzdirektnu asistenciju ameri)ke vlade, ali tek sada ?ikileaks daje to)an uvid u dubinu same suradnje.Prema objavljenim dokumentima, velik broj ameri)kih diplomata direktno radi za samu kompanijuMonsanto.

+ako u dokumentima nalazimo i pisanu izjavu iz 2. tadanjeg ameri)kog ambasadora u#rancuskoj, @raig 7tapleton-a$

34ko krene"o u napad to *e jasno pokazati 5uropskoj #niji kako njihov trenuta!an put vodi

pre"a veliki" gu)ici"a i nije u njihovo" interesu. Takav potez oja!ao )i europske pro6

)iotehnoloke stavove.3

&z objavljenih dokumenata jasno je vidljivo da Monsanto svoje 6M* proizvode plasira na trite uzdirektnu prijetnju ekonomskim posljedicama ukoliko pojedina drava prui otpor.

Monsanto je moda i najvei krivac za teko stanje poljoprivrede u &ndiji, to moete videti u nastavkuteksta$

Talas samouistva u !ndiji " analiza uzroka
http://www.guardian.co.uk/world/2011/jan/03/wikileaks-us-eu-gm-cropshttp://www.guardian.co.uk/world/2011/jan/03/wikileaks-us-eu-gm-cropshttp://skajvok3r.blogspot.com/2011/03/svet-prema-monsanto-u.htmlhttp://skajvok3r.blogspot.com/search/label/GMOhttp://skajvok3r.blogspot.com/search/label/GMOhttp://1.bp.blogspot.com/-T8klecvwafU/TwrzXkEgQXI/AAAAAAAAAlQ/EavCRj_q-S0/s1600/1326117590.jpghttp://skajvok3r.blogspot.com/2011/03/svet-prema-monsanto-u.htmlhttp://skajvok3r.blogspot.com/search/label/GMOhttp://www.guardian.co.uk/world/2011/jan/03/wikileaks-us-eu-gm-crops


6/18

Indiju je poharala strana epide"ija koja je od 7889. do danas uzela preko :9;';;; ivota.

8e, ne radi se o nekom novom mutiranom virusu, ludim pticama, kravama ili pak poludjelom povru.*vaj >virus> je direktno stvorila drava i ekonomsko-politi)ki sistem koji njome vlada.U &ndiji je na snazi epidemija samoubojstava.

Tko se i zato "asovno u)ija u Indijinajveom demokracijom nasvijetu> i primjerom ekonomskog razvoja.

Indija u ralja"a kapitaliz"aDivimo u svijetu u kojem je kapitalizam dosegao svoj vrhunac. 7istem die i ivi na temelju jedne ijedine de!inicije$ bogate zemlje, na )elu s 7/3-om, egzistiraju na ra)un siromanih. Pri tome valjanapomenuti kako u >siromani blok> spada 5E ljudske vrste.

&ndijskom ekonomijom upravljaju MM# i 7vjetska Fanka

(apitalisti)ki na)in proizvodenje u svom djelovanju ne mari za &ndijce koji spas nalaze u om)i okovrata. (apitalizam nebi mario ni kada bi se umjesto )etvrt milijuna objesila cijela milijarda. 7ustav ukojem ivimo i koji dominira svaku poru naeg ivota nije stvaran da bi bio suosjeajan, moralan, aponajmanje human.%edini cilj je maksimiziranje pro!ita G sve ostalo je potpuno nevano i uvijek e ostati nevano.

&ndija i svi njezini ljudi samo su sredstvo putem kojega se pro!it u depovima najmonijih moe jododatno nagurati.
http://www.advance.hr/ad/im/aktnews/slike_an/val-samoubojstava-u-indiji-analiza-uzroka_8062_7063.jpg


7/18

%ako je dolo do ovogasamo> proizvesti pamuk. (orporacije koje su trebale otkupiti taj istipamuk zahtjevale su rigorozne uvjete. +rebalo je zadovoljiti i kvalitetu i kvantitetu.Pamuk kakav su multinacionalne kompanije eljele jednostavno ne raste u prirodi.

3a bi >pomogli> poljoprivrednicima . na trite dolazi najvei ameri)ki proizvo=a) genetsko

modi!iciranog sjemena G onsanto.7jeme pod nazivom >Follgard Ft> otporno je na mnoge vanjske !aktore i time je promovirano kaosigurna investicija koja e rezultirati veom zaradom.Prodajni predstavnici kompanije obili su doslovno svako selo u &ndiji i uvjerili poljoprivrednike kakomoraju investirati u njihov proizvod.3o 1. gotovo 5E svog pamuka proizvedeno u &ndiji bio je 3Bollgard Bt3pamuk.

$je"e zla

>Follgard Ft> sjeme pamuka je oko 0 puta skuplje od regularnog.U kona)nici oko E cjelokupnog troka proizvodnje poljoprivrednicima odlazi na kupovinu genetskimodi!iciranog sjemena.

3a stvar bude jo gora, poljoprivrednicima se zabranjuje ponovno koritenje sjemena. Moraju plaatiodre=eni iznos svake godine za koritenje sjemena, jer kompanija Monsanto ima >intelektualnovlasnitvo> nad sjemenom.

=rava po"ae sa"o veliki"a i povlateni"a

"eina proizvo=a)a pamuka su mala obiteljska gospodarstva, to)nije 5HE od ukupnog broja.3rava povoljne kredite izdaje samo velikim pro!itabilnim poduzeima.3a bi pokrili troak skupog sjemena, gnjojiva i ostalih potrebnih elemenata, mali poljoprivredniciprisiljeni su uzimati nepovoljne kredite u komercijalnim bankama, a jo vie kod lokalnih zelenaa.

E cjelokupnog troka proizvodnje poljoprivrednicima koji proizvode pamuk odlazi na kupovinu genetski modi!iciranogsjemena

Ca)arani krug se ponavlja svake godine i obitelji tonu sve vie u dug i depresiju. Milijuni obitelji.3a bi uope preivjeli moraju se zaduiti svi )lanovi obitelji.(ako bi mogli vraati skupe krediti s lopovskim kamatama zaduuju se sve dublje i tako sve do
http://www.advance.hr/ad/im/aktnews/slike_an/val-samoubojstava-u-indiji-analiza-uzroka_4822_4367.jpg


9/18

kona)nog sloma.

$je"e zla II

7jeme pamuka >Follgard Ft> tako=er je speci!i)no po tome to zahtjeva puno veu koli)inunavodnjavanja.

Preko IE sela u &ndiji uope nije ni spojeno na vodovod. 7toljeima svoja imanja navodnjavajuputem prirodnog ciklusa monsunskih kia.8adalje, samo A2E ruralnih domainstava u &ndiji ima struju.

7amo jedan izostanak monsunske kie zna)io bi potpuno propast za svakog poljoprivrednika.Cbog globalnog zatopljenja vrijeme je posljednjih godina postalo izuzetno nestabilno, kako u cijelomsvijetu, tako i u &ndiji.U posljednjih 0 godina monsunske kie nisu dole )ak A puta.9ezultat su velike sue koje zna)e potpunu propast za mnoge.

U isto vrijeme &ndija uvozi pamuk i to ne od bilo kuda, direktno iz 7/3-a.7/3 je za svoje poljoprivrednike osigurao velike potpore kako bi domai pamuk mogli izvoziti ucijeli svijet.

Indija ? velika "arketinka la

Jkonomski stru)njaci silno se trude prikazati nam &ndiju kao zemlju velikog ekonomskog rasta iprimjer za razvoj treeg svijeta.7talno sluamo o tzv. >novoj> ekonomiji, tj. o uspjehu in!ormati)ke industrije u &ndiji.Prava istina je da u in!ormati)koj industriji radi 0,A milijuna ljudi, a radna populacija &ndije je milijuna.

Poljoprivrednici su primorani proizvoditi sve samo za izvoz i novac. /grarna zemlja s preko milijardustanovnika sada uvozi hranu.'judi koji ive na zemlji hranu kupuju za novac u marketima.

7vako poskupljenje uvozne hrane direktno rezultira s gla=u.3anas u &ndiji oko A milijuna ljudi nema dovoljno novca da bi adekvatno prehranilo sebe i svojuobitelj.

oe li se Indija spasiti

tajna iza tajnih društava

Documents