tablica 2. opis predmeta *dokument je potrebno kopirati za ... · globalizacija i obrazovanje....

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

Tablica 2. Opis predmeta

*Dokument je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Mile Silov 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Cjeloživotno obrazovanje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr. Višnja Rajić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul odgojne znanosti) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta osvijestiti važnost cjeloživotnog obrazovanja, steći kompetencije važne za stručno usavršavanje u učiteljskom pozivu

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

nema

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za planiranje i realizaciju cjeloživotnog obrazovanja

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

moći konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za cjeloživotno obrazovanje

upoznati modele formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja

upoznati metode učenja i njihov utjecaj na cjeloživotno obrazovanje

upoznati osnovne kompetencije za cjeloživotno učenje



2

izraditi model osobnog cjeloživotnog obrazovanja

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Osnovni pojmovi: cjeloživotno obrazovanje - formalno, informalno, neformalno, obrazovanje, izobrazba, naobrazba, osposobljavanje

Globalizacija i obrazovanje.

Međunarodne organizacije i cjeloživotno učenje/obrazovanje (UNESCO, OECD i sl.)

Obrazovanje odraslih u RH i EU.

Nepismenost i ponovna nepismenost: Vrste pismenosti danas.

Osnovno obrazovanje doraslih.

Strukovno obrazovanje odraslih.

Neke posebnosti u području obrazovanja odraslih (motivacija, dobrovoljnost i sl....).

Obrazovanje u trećoj. životnoj dobi – Sveučilište za treću dob. Mogu li starije osobe učiti?

Ključne kompetencije kao rezultat cjeloživotnog obrazovanja

Nezaposlenost i prekvalifikacija

Škola kao mjesto pripremanja za cjeloživotno učenje.

Internet i cjeloživotno obrazovanje.

Učitelji/ce i odgojitelji/ce u sustavu cjeloživotnog učenja. Institucionalizacija cjeloživotnog učenja učiteljica i odgojiteljica. Državni ispit. Aktivi učitelja i odgojitelja.

Kompetencije učitelja kao rezultat cjeloživotnog obrazovanja učitelja



3

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Tijekom semestra organiziraju se posjeti ustanovama obrazovanja odraslih

2.8. Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima

Izrada i izlaganje seminara

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Redovan dolazak 50%

Seminarski rad 25%

Pismeni ispit 25%

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Pastuović, N.(1999) Edukologija, Zagreb, Znamen - odabrana poglavlja 5

Matijević, M, Rajić V (2009) .Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih 1// Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih / Ivana Puljiz, Mile Živčić (ur.), Zagreb : Agencija za obrazovanje odraslih - odabrana poglavalja

on line/pdf



4

Vizek Vidović, V. ur (2009) Kompetencije i kompetencijski profili u učiteljskoj i nastavničkoj profesiji u Izrada kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika; Priručnik za visokoškolske nastavnike

on line/pdf

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Knoblauch, J. (2001): Učenje ne mora biti mučenje, STEPRESS, Zagreb

Müller, W. i Wiegmann, S. (2001), Netradicionalne metode u obrazovanju odraslih. Zagreb. Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta.

Liessmann, K. P. (2009) Teorija neobrazovanosti; Zablude društva znanja, Zagreb, Jesenjski i Turk

Matijević, M, Rajić, V (2010) .Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih 2// Međunarodne organizacije o obrazovanju odraslih / Ivana Puljiz, Mile Živčić (ur.), Zagreb : Agencija za obrazovanje odraslih

Rajić, V; Lapat, G (2010) Stavovi budućih učitelja primarnog obrazovanja o cjeloživotnom učenju i obrazovanju. // Andragoški Glasnik ; Glasilo Hrvatskog Andragoškog Društva. 14, 1; 57-65

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



1




1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Kristina Horvat-Blažinović; doc. Davor Žilić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Crtanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul likovna kultura) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta umijeće oblikovanja crteža kao odraza osobnoga umjetničkog senzibiliteta s razrađenom konceptualnom primjenom


nema


razumijevanje specifičnosti umjetničkoga stvaralaštva i važnosti kada je u pitanju osobni izričaj

poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini, te svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme


razumijevanje vrednovanja i analize crteža

razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u crtežu



2

poznavanje tehnika i metoda specifičnih za crtački postupak

odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih crtaćkih materijala za određene likovne izraze

prepoznavanje kvalitete crteža kroz povijest


Crtež kao sredstvo vizualne komunikacije

Likovni sadržaj crteža

Tipovi crteža

Linearni crtež

Slikarski crtež

Vrste crtačkih modelacija

Linearna perspektiva

Crtačke tehnike




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 45 sati

Praktični rad 15 sati

Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 30 sati



3


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1


Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)




Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 33,33%

Praktični rad 33,33%

Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 33,33%




medija

Žabčić, D. (1993), Dodir slikarske crte i mrlje, Zagreb, ŠPUD, str. 1 - 20

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb, Educa.

Lhote, A. (1993), O pejsažu, Zagreb, Mladost, str. 31 – 61


Bačić, M., Mirenić-Bačić, J. (1998), Uvod i likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka



4

kompetencija Studentske referade.




1




1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Crtanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+30+0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta umijeće oblikovanja crteža kao odraza osobnoga umjetničkog senzibiliteta s razrađenom konceptualnom primjenom


Položen kolegij "Crtanje 1"



poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini, te svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme


razumijevanje vrednovanja i analize crteža

razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u crtežu



2

poznavanje tehnika i metoda specifičnih za crtački postupak

odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih crtaćkih materijala za određene likovne izraze

prepoznavanje kvalitete crteža kroz povijest


Primjena crtačkih tehnika

Kompozicijski rasteri

Kompozicije složenih crtačkih formi

Iluzionistički sadržaj crtačke forme

Simbolički sadržaj crtačke forme

Autonomni sadržaj crtačke forme

Motiv, tema, imaginacija kao poticaj crtačkog procesa




2.7. Komentari:



Praktični rad 21 sat


2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,70



3

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):




Pismeni ispit 0,30 Projekt (Ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 30%

Praktični rad 55%

Samostalno učenje za ispit i pismeni ispit 15%




medija

Žabčić, D. (1993), Dodir slikarske crte i mrlje, Zagreb, ŠPUD, str. 1 - 20

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb, Educa.

Lhote, A. (1993), O pejsažu, Zagreb, Mladost, str. 31 – 61


Bačić, M., Mirenić-Bačić, J. (1998), Uvod i likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga.





4

Studentske referade.




1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Čakavsko i štokavsko narječje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik - Čakovec) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 21


1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o štokavskom i čakavskom narječju

omogućiti razumijevanje književnih tekstova na štokavskom i čakavskom narječju

osposobiti studente za uočavanje odnosa među hrvatskim narječjima, dijalektima i govorima


poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti


osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim štokavskim ili čakavskim narječjem

bolje poznavanje hrvatskog jezika

jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan štokavski dijalekt nije identičan s njim



2

dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnost uspoređivanja standardnog jezika i narječja kojim konkretno dijete govori

motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika


upoznavanje sa štokavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)

upoznavanje s čakavskim narječjem (rasprostiranje, podjela i temeljne osobine svakog pojedinog dijela)

razumijevanje tekstova pisanih na štokavskom narječju

razumijevanje tekstova pisanih na čakavskom narječju

sposobnost za uočavanje razlika između dijalekta koji je poslužio za osnovicu hrvatskom standardnom jeziku i samoga hrvatskog standardnog jezika

osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku


PREDAVANJA:

Rasprostiranje i osnovne značajke čakavskog narječja

Kriteriji podjele čakavskog narječja

Buzetski i Jugozapadni istarski dijalekt

Sjevernočakavski i srednjočakavski dijalekt

Južnočakavski dijalekt i lastovska oaza

Leksikologija i frazeologija čakavskog narječja

Leksikografija čakavskog narječja

Rasprostiranje i osnovne značajke štokavskog narječja



3

Kriteriji podjele štokavskog narječja.

Slavonski i zapadni dijalekt.

Istočnohercegovački i istočnobosanski dijalekt.

Šumadijskovojvođanski, zetsko-južnosandžački; kosovsko-resavski dijalekt i torlačko narječje.

Leksikologija i frazeologija štokavskog narječja.

Leksikografija štokavskog narječja.

Završni ispit.

SEMINARI:

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 čakavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.

Analiza 3 čakavskih rječnika.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju.

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju.



4

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 štokavska teksta s osobitim osvrtom na leksik.

Analiza studije P. Budmanija o dubrovačkom govoru.

Analiza Brozovićeve studije o istočnobosanskom dijalektu.

Jezična analiza filma „Sokol ga nije volio“ redatelja Branka Schmidta kao primjera za slavonski dijalekt.

Jezična analiza filma „Ivkova Slava“ Zdravka Šotre) kao primjera za torlačko narječje.




2.7. Komentari: 1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje

Seminarski rad iz zadane literature

Prezentacija zadane teme u seminaru

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka

Samostalno učenje i priprema za ispit


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad


Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)



5

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave 25%

Seminarski rad 25%

Kolokvij 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 2: čakavsko narječje, Zagreb 2009. 2

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja., Zagreb 2003. 2


Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti - razvoj i stanje, Hrvatski dijalektološki zbornik. Knj. 14(2008). str. 3-12.

Josip Hamm, Mate Hraste, Petar Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.

Mate Hraste, Petar Šimunović, Reinhold Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.

Radoslav Katičić: O početku novoštokavskog hrvatskog jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskog književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija. [Knj.] 8(1978) : časopis Razreda za filologiju Jugoslavenske akademije



6

znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - str. 165-180.

Milan Moguš: Čakavsko narječje, Zagreb 1977.


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1





1.2. Naziv predmeta Dijalektologija hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Jelena Vignjević, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 22


1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o trima hrvatskim narječjima.


omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu




osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim hrvatskim narječjem





2




Studenti će nakon odslušanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:

pravilno definiranje suodnosa termina jezika, narječja i dijalekta te bitnih pojmova dijalektologije kao znanosti i predmeta njezina bavljenja.

pravilno određivanje i primjenjivanje klasifikacijske terminologije (mjesni govor i skupine govora kao konkretne jedinice, poddijalekti, dijalekti i narječja kao apstraktne jedinice)

pravilno primjenjivanje generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava.

prepoznavanje i primjenjivanje razlikovnih kriterija u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke.

utvrđivanje pripadnosti pojedinih govora pojedinomu dijalektu unutar pojedinoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama.


PREDAVANJA:

Uvod u dijalektologiju

Dijalektologija kao znanost

Hrvatska dijalektologija u 19. stoljeću

Hrvatska dijalektologija u prvoj polovici 20. stoljeća

Hrvatska dijalektologija u drugoj polovici 20. stoljeća

Čakavski, kajkavski i štokavski vokalizam

Čakavski, kajkavski i štokavski konsonantizam

Čakavska, kajkavska i štokavska prozodija



3

Čakavska morfologija

Kajkavska morfologija

Štokavska morfologija

Dijalekatna sintaksa i frazeologija

Dijalekatna leksikografjja

Hrvatski govori torlačkog narječja

Završna provjera znanja

SEMINARI:

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 teksta (čakavski, kajkavski, štokavski): upozoravanje na sličnosti i razlike

Analiza triju tekstova hrvatske dijalektalne književnosti

Analiza studije P. Budmanija o dubrovačkom govoru

Analiza Ivšićeva rada "Jezik Hrvata kajkavaca"

Analiza Brozovićeve studije o istočnobosanskom dijalektu

Analiza 3 teksta / snimke (č, k, š) – vokalizam

Analiza 3 teksta / snimke (č. k. š) – konsonantizam

Analiza triju tekstova s naglaskom na prozodiji

Analiza tekstova / snimki s naglaskom na čakavskoj morfologiji



4

Analiza tekstova / snimki s naglaskom na kajkavskoj morfologiji

Analiza tekstova / snimki s naglaskom na štokavskoj morfologiji

Analiza triju tekstova s naglaskom na sintaksi i frazeologiji

Analiza triju dijalekatnih rječnika

Analiza hrvatskih tekstova torlačkog narječja

Završna provjera znanja




2.7. Komentari: 1. razina: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju













5




Pohađanje nastave (25 %)

Seminarski rad (25 %)

Kolokvij (25 %)

Usmeni ispit (25 %)




medija

Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 2

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja., Zagreb 2003.

2



Stjepan Belović - Đuro Blažeka: Rječnik Svetog Đurđa (Rječnik ludbreške Podravine), Zagreb 2009.

Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Čakovec 2008.

Đuro Blažeka: Model za istraživanje međimurskog dijalekta, U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić, Biblioteka časopisa Fluminensia, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2007., str. 77-92.



6

Đuro Blažeka: Utjecaj štokavskih doseljenika na istočni dio međimurskoga dijalekta; Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 15., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2009., str. 155.-166.

Đuro Blažeka – István Nyomárkay – Erika Rácz: Mura menti horvát tájszótár - Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta Könyvikadó, Budapest 2009.

Dalibor Brozović: Hrvatski štokavski dijalekti - razvoj i stanje, Hrvatski dijalektološki zbornik. Knj. 14(2008). str. 3-12.

Josip Hamm, Mate Hraste, Petar Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.

Mate Hraste, Petar Šimunović, Reinhold Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.

Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešiću

Radoslav Katičić: O početku novoštokavskog hrvatskog jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskog književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, Filologija. [Knj.] 8(1978) : časopis Razreda za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - str. 165-180.

Milan Moguš: Čakavsko narječje, Zagreb 1977.

Ivan Večenaj - Mijo Lončarić: Rječnik Gole: srednjopodravska kajkavština, Zagreb 1997.






1





1.2. Naziv predmeta Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje) 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


ponuditi studentima osnovna znanja o dijalektologiji općenito i o hrvatskoj dijalektologiji posebno, naročito o trima hrvatskim narječjima.


omogućiti razumijevanje književnih tekstova na dijalektu




osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim hrvatskim narječjem




2





upoznavanje s karakterističnim fonoškim, morfološkim i sintaktičkim obilježjima kajkavskog narječja

upoznavanje s temeljnim činjenicama o rasprostiranju i podjeli kajkavskog narječja i temeljnim osobinama svakog njegova dijela

razumijevanje tekstova pisanih na kajkavskom narječju

razumijevanje tekstova na kajkavskom književnom jeziku

usvajanje grafije kojom se pišu fonemi u kajkavskom narječju

osposobljenost za dijakronijski pristup opisivanju jezičnih činjenica u hrvatskim narječjima, tj. za objašnavanje temeljnih činjenica konsonantizma i vokalizma štokavskog i čakavskog narječja s paralelama u praslavenskom jeziku


PREDAVANJA::

Rasprostranjenost kajkavskog narječja

Rasprave o pripadnosti kajkavskog narječja

Kriteriji za podjelu kajkavskog narječja

Pojam otvorenosti / zatvorenosti samoglasnika; diftong

Kajkavski vokalizam

Kajkavski konsonantizam

Kajkavska morfologija



3

Kajkavska sintaksa

Kajkavska leksikografija

Međimurski, varaždinskoludbreški i podravski dijalekt

Plješivičkoprigorski, samoborski i prigorski dijalekt

Bednjansko-zagorski, sjevernomoslavački, glogovničko-bilogorski i gornjolonjski dijalekt

Donjolonjski, turopoljski, vukomeričko-pokupski, donjosutlanski i goranski dijalekt

Kajkavski književni jezik

SEMINARSKE TEME:

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na vokalizam

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na konsonantizam

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na prozodiju

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na morfologiju

Preslušavanje 3 snimke ili čitanje 3 kajkavska teksta s osobitim osvrtom na leksik

Analiza 3 kajkavskih rječnika

Djelo Vinka Žganca

Analiza tekstova na kajkavskom književnom jeziku

Dijalektološka grafija (uočavanje i razumijevanje različitih pristupa)



4

Pseudoanalagonomija između kajkavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika

Germanizmi i hungarizmi u kajkavskom narječju

Analiza studije Đure Blažeka o međimurskom dijalektu

Analiza studije Stjepana Ivšića o kajkavskom narječju

Jezična analiza jedne epizode serije „Gruntovčani"

Jezična analiza poezije Božice Jelušić

















5





Seminarski rad 25%

Kolokvij 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. 3

Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Čakovec 2008.

5

Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008. 2 Dostupno je i na

internetu.


Đuro Blažeka: Gornji međimurski poddijalekt, u zborniku Diahronija in sinhronija v dialektoloških raziskavah / [uredili Mihaela Koletnik, Vera Smole; angleški prevodi Heather Pirjevec]. – Maribor 2006.: Slavistično društvo (Zbirka Zora; 41); str. 108-116.




6


Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešiću

Jakov Jedvaj: Bednjanski govor. HDZ I., Zagreb 1956., str. 279-330.

Zvonimir Junković: Dioba kajkavskih govora: porodice, tipovi i savezi. HDZ VI, Zagreb 1982, str. 191-217.

Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.

Mijo Lončarić, Kaj - jučer i danas, Čakovec 1990.


Antun Šojat i ostali: Zagrebački kaj – govor grada i prigradskih naselja. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 1998.

Vesna Zečević: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Zavod za hrvatski jezik, Zagreb 1993.






1




1.1. Nositelj predmeta

prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman

1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Sanja Lovrić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

razvoj hrvatske dječje književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti

osposobliti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o dječjoj kniževnosti


Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti.

2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu



2

kojima predmet pridonosi u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela dječje književnosti

razlikovanje književnih vrsta i njihovih sppecifičnosti

sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela dječje književnosti

sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika određene dobi

snalaženje u stručnoj i znanstvenoj literaturi


Pojam i značenje dječje književnosti

Vrste dječje književnosti

Slikovnica

Dječji časopisi

Razvojni put, struktura i vrste dječje poeziije

Usmena dječja poezija

Početci dječje poezije u Hrvatskoj

Odlike tradicionalne dječje poezije i najznačajniji predstavnici

Odlike moderne dječje poezije i najznačajniji predstavnici

Suvremena hrvatska dječja poezija i najznačajniji predstavnici

Basna - najznačajniji svjetski autori

Basna - najznačajniji hrvatski autori



3

Strip: najznačajniji svjetski autori

Strip. najznačajniji hrvatski autori

Igrokaz




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na predavanja i seminare

Aktivno sudjelovati u radu seminara

Izvršiti dobivene zadatke

Pročitati zadanu literaturu

Položiti kolokvij ili pismeni ispit

Na kraju položiti usmeni ispit.





Kolokviji 0,5 ili Usmeni ispit 0,3 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,5 (ispit polažu

Projekt (Ostalo upisati)



4

oni koji nisu prošli kolokvij)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij 1 + 3/9 kolokvij 2

ILI

2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit




medija

Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga 3

Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič 6

Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave,. Zagreb: Mozaik knjiga 1

Antologija dječje poezije po izboru 3


Batinić, Š., Majhut, B. (2001), Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79

Zalar, D. (2002), Slikovnica i dijete, Zagreb: Golden marketing

Težak, D. (2001), Basne: Antologija, Zagreb: Divič, str. 5 – 17

Crnković, M. (1978) Hrvatska dječja književnost do kraja XIX. stoljeća. Zagreb: Školska knjiga



5

Tenšek, S. (1985) Recepcija dječje poezije. Zagreb: Školske novine


Kolokviji, ankete




1







1.2. Naziv predmeta Dječja književnost 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici Sanja Lovrić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

upoznati studente s povijesnim razvojem dječje književnosti


osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela dječje književnosti

osposobiti studente za kvalitetan izbor djela dječje književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika




2


Položen ispit iz kolegija Dječja književnost 1


Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela dječje književnosti






Razvojni put i struktura dječje priče

Vrste kratkih proznih oblika za djecu

Narodna bajka

Usmena bajka

Umjetnička bajka

Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u svijetu

Fantastična priča

Najznačajniji predstavnici fantastične priče u svijetu

Humoristična priča i najznačajniji predstavnici u svijetu

Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici u svijetu

Najznačajniji predstavnici umjetničke bajke u Hrvatskoj



3

Najznačajniji predstavnici fantastične priče u Hrvatskoj

Najznačajniji predstavnici humorističke priče u Hrvatskoj

Najznačajniji predstavnici realističke pripovijetke u Hrvatskoj

Interaktivna priča

Struktura dječjeg romana

Početci dječjeg romana u svijetu

Klasični dječji roman u svijetu

Pokušaji moderniziranja dječjeg romana

Najznačajniji svjetski autori dječjih romana

Začetci dječjeg romana u Hrvatskoj

Klasični dječji roman u Hrvatskoj

Suvremeni hrvatski dječji roman

Najznačajniji stariji autori dječjeg romana

Najznačajniji suvremeni autori dječjeg romana

Veza trivijalne književnosti i dječjeg romana

Pustolovni roman i najznačajniji predstavnici

Znanstvenofantastični roman i najznačajniji predstavnici

Povijesni roman i najznačajniji predstavnici



4

Putopisi i biografije i najznačajniji predstavnici




2.7. Komentari:










Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)

Esej 0,5 Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

1 (ispit polažu oni koji nisu prošli




5

kolokvij)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij 1 + 3/9 kolokvij 2

ILI





medija

Izbor priča i romana prema dogovoru 5+

Crnković, M., Težak D. (2002) Dječja književnost. Zagreb: Znanje 10

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga 2

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič 6

Crnković, M. (1987) Sto lica priče, Zagreb: Školska knjiga 0

Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press 9


Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima, Zagreb, Tipex

Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Kolokviji, ankete



6

kompetencija 2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)



1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Dramski odgoj 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici mr.sc. Zdenka Đerđ; mr.sc. Ines Škuflić Horvat 1.8. Način izvođenja nastave (broj

sati P+V+S+e-učenje) 15+15+0


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul hrvatski jezik) 1.9. Očekivani broj studenata na

predmetu 25


1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih znanja o dramskom radu s djecom.

Razvoj znanja i vještina potrebnih za postavljanje predstave s djecom.

Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu drame kao odgojnog medija.


Osnove poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.


Iskazivanje sposobnosti za umjetničko izražavanje i djelovanje u mediju kazališne umjetnosti.

Razumijevanje kreativnosti kao jedne od mogućnosti nastavnog rada.



2

Proširivanje metodičkih obzora.


Razumijevanje procesa u dramskom odgoju.

Sposobnost postavljanja i vođenja različitih oblika aktivnosti u dramskom odgoju.

Sposobnost analize efekta dramskog rada.

Poznavanje i razumijevanje različitih povijesnih i suvremenih teorijskih koncepata dramskog odgoja.

Sposobnost kreativnog i osmišljenog uključivanja u dramsko stvaralaštvo, kako na osobnoj razini tako i na razini vođenja dramske grupe u školi.


Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama dramskog odgoja, pravcima i uputama za praktičan rad.

Teme:

Britanska škola dramske pedagogije (Slade, Way, Heathcote, Bolton).

Američka škola dramske pedagogije (Spolin, Ward).

Razvoj domaće dramske pedagogije (Ladika, Pokrivka).

Boalovo forum kazalište.

Na vježbama se studenti aktivno uključuju u dramski rad, kroz vođene aktivnosti.

Teme:

Sladeova 'child drama'.

Wayeve dramske vježbe.

Heathcote i princip 'udaljavanja kroz okvire promatranja'.



3

Heathcote i koncept 'pet nivoa značenja'. Drama kao nastavna metoda. Procesna drama kao medij za prorađivanje problema.

Boalovo 'forum kazalište'.

Dramski odgoj kao stvaralaštvo: dramske igre, vježbe i improvizacija: Ward, Spolin, Ladika.

Rad na predstavi s djecom.

Pored toga studenti, uz proučavanje prikladne literature, osmišljavaju više primjera dramskih aktivnosti zamišljenih za rad u razredu, a neke od njih i provode na vježbama.




2.7. Komentari:


Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Proučavanje obavezne literature.

Priprema niza planova praktičnog rada - osmišljenih satova dramske aktivnosti s djecom, prema raznim modelima zastupljenima u teoriji.

Provedba jednog od tih planova na vježbama.

Komentar provedbe praktičnog rada u formi seminara.

Sudjelovanje u stvaranju kraćeg igrokaza za djecu.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave 0,90 Istraživanje Praktični rad 0,17



4

(upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat

Priprema planova praktičnog rada u pisanom obliku, uz proučavanje potrebne literature (Ostalo upisati)

0,50

Esej Seminarski rad 0,17 Priprema igrokaza (Ostalo upisati) 0,16




Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, planovi dramskih aktivnosti koje je napisao i praktični rad koji je prezentirao.

Na ispitu se vrednuje sposobnost analize dramskih postupaka primijenjenih u radu i vladanje teorijskim konceptima dramskog odgoja.


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet - Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing 20

Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga 1

Morgan, N. i Saxton, J. Učitelj u ulozi (Poglavlje iz knjige Teaching Drama) www.hcdo.hr/knjiznica/knjiz_morg.htm

Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Barem jedna od sljedećih knjiga:

Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum kazališta, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o

Nacionalna i sveučilišna knjižnica



5

Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Lekić, K. i drugi (2007) Igram se, a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.

Scher, A. i Verrall, C. (2008) Novih 100+ ideja za dramu, Zagreb: HCDO i Pili poslovi d.o.o.


Courtney, R. (1982) Re-play. Studies of Human Drama in Education.

Haseman, B. - O’Toole, J. (1987) Dramawise. An Introduction to the Elements of Drama. Portsmouth: Heinemann.

Heathcote, D. - Bolton, G. (1995) Drama for Learning. Doroty Heathcote’s Mantle of the Expert Approach to Education. Portsmouth: Heinemann.

Ladika, Z. - Čečuk, S. - Dević, Đ. (1983) Dramske igre. Zagreb: Savez društava Naša djeca.

Neelands, J. (1990) Structuring Drama Work. Cambridge University Press.

O’Neill, C. - Lambert, A. (1982) Drama Structures. Portsmouth:Heinemann.

Rosandić, D. (1986) Metodika književnog odgoja i obrazovanja. Poglavlje: 'Metodički pristup dramskoj i scenskoj umjetnosti'. Zagreb: Školska knjiga.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz čitanje pismenih radova i analizu praktičnih radova na vježbama.




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Renata Šamo; mr.sc. Vladimir Legac; Alenka Mikulec 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 50


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s nekim od temeljnih zakonitosti usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku kao preduvjeta kontinuiranog samostalnog usavršavanja jezika struke na engleskom kao stranom jeziku.



Studenti će:

biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku,

steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom,

proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku,



2

biti sposobni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),

biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje,

znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Studenti će:

moći upotrijebiti stečena znanja i vještine u svrhu uspostavljanja usmene i pismene komunikacije na engleskom jeziku u akademskom kontekstu, uz pomoć usvojenih vještina, strategija i tehnika čitanja,

snalaziti se u stručnom tekstu na engleskom jeziku i pronalaziti bitne informacije,

koristiti znanja o strukturama karakterističnim za akademski tekst, koja će bitno olakšati interpretaciju jezičnog sadržaja,

steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika,


biti svjesni kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluju,

biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad.


Uvod: engleski jezik kao sredstvo globalne komunikacije; opći jezik (EGP) / jezik strukeu jezik struke;

Razlikovanje i pravilna uporaba različitih vrsta rječnika: jednojezični, dvojezični, specijalizirani;

Tehnike učenja vokabulara, leksik sveučilišnog obrazovanja, kolokacije i idiomi u jeziku struke;

Riječi i skupine riječi 1: tvorba riječi, funkcijske riječi, punoznačne riječi (imenska, pridjevska i priložna skupina);

Riječi i skupine riječi 2: glagoli i glagolski oblici (glavni glagoli, pomoćni glagoli, glagolska skupina);

Struktura rečenice 1: osnovni elementi rečenice, fraza, klauza, dopune;



3

Struktura rečenice 2: podjela rečenica po funkciji i strukturi, red riječi u rečenici;

Jednostavne, nezavisno i zavisno-složene rečenice;

Tekst/diskurs: akademski/znastveni diskurs, organizacija i struktura akademskog teksta, glavni dijelovi teksta; označitelji diskursa

Glavna obilježja akademskog/znastvenog stila izražavanja;

Vrste akademskih tekstova i njihove osnovne karakteristike; znastveno-istraživački i stručni radovi, izvještaji, sažeci, prezentacije, eseji, projekti;

Važnije izvorne znanstvene i stručne publikacije na engleskom jeziku iz područja primarnog obrazovanja;

Uspostava kohezike na razini diskursa (rečenica, odlomak, cjeloviti tekst);

Osnovne vrste kohezivnih sredstava i njihova funkcija (leksička kohezija, referiranje, elipsa, veznici);

Ponavljanje i diskusija



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Nastava se izvodi na engleskom jeziku


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (30 sati);

Redovita priprema za nastavu (15 sati)

Seminarski rad i portfolio (15 sati);

Samostalno učenje i priprema za ispit (15 sati)



4



Eksperimentalni rad Referat Portfolio (Ostalo upisati) 0,3





Pismeni ispit 60%,

Seminarski rad 30%,

Portfolio 5%,

Pohađanje nastave i aktivnost 5%




medija

Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.

Akademski tekst po izboru

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Advanced Learner's Dictionary (po izboru).



5

programa) Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman.

Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman.

Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP.

Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (3rd edition). Cambridge: CUP.

Swan, M. (2009). Practical English Usage (3rd edition). Oxford: OUP.




Očekuje se razina predznanja engleskog jezika B1 (samostalni korisnik), prema ZEROJ-u.



1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Renata Šamo; mr.sc. Vladimir Legac; Alenka Mikulec, Ivana Carević 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Engleski jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+30




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno služenje stručnom literaturom na engleskom jeziku, uspostavljanje usmene i pismene komunikacije u funkciji struke te razvijanje potreba i navika samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i uporabe stranog jezika.


Odslušan kolegij Engleski jezik učiteljske struke 1.


Studenti će:

biti sposobni za usmenu i pismenu komunikacija na stranom jeziku za potrebe izgradnje osobnog i profesionalnog identiteta odgojitelja s naglaskom na jezične strukture i funkcije te na receptivne jezične vještine koje omogućuju upućeno praćenje stručne literature važne za odgojiteljsku struku,

steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja novih sadržaja u vezi sa strukom,

proširiti znanja iz područja struke čitanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku,



2


biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad, biti svjestan kulturnoga i lingvističkoga okruženja u kojemu profesionalno djeluje,

znati vlastite ciljeve, vjerovanja, interese, motivaciju, iskustvo, talente i inteligenciju staviti u funkciju unaprjeđivanja vlastitoga rada i napretka učenika.


Studenti će:

moći uspostaviti usmenu i pismenu komunikaciju na engleskom jeziku u akademskom kontekstu,

prepoznati i pravilno interpretirati strukturu jezičnoga izričaja i njegove morfološke, sintaktičke i semantičke aspekte u stručnom i znanstvenom tekstu,

uz pomoć stečenih vještina, strategija i tehnika samostalno se služiti stručnom literaturom na engleskom jeziku,

steći navike cjeloživotnog samoobrazovanja i samostalnog usvajanja i korištenja engleskog jezika,

usvojiti znanja i strategije uz pomoć kojih će kontinuirano i sustavno unaprijeđivati jezične kompetencije,

biti osposobljeni za profesionalno djelovanje u interkulturalnom i inkluzivnom okruženju (uvažavanje različitosti),

biti sposobni za suradnju s drugima i timski rad.


Struktura akademskog teksta;

Struktura odlomka: tipovi odloma;

Jezične funkcije: opisivanje (fizički opis, opisivanje procesa)

Jezične funkcije: definiranje (jednostavne, akademske i proširene definicije);

Jezične funkcije: davanje primjera;

Jezične funkcije: dodavanje informacija;



3

Jezične funkcije: klasifikacija;

Jezične funkcije: izražavanje sličnosti i razlika;

Jezične funkcije: izražavanje uzroka, razloga, posljedica i svrhe;

Jezične funkcije: uopćavanje;

Jezične funkcije: tumačenje podataka;

Jezične funkcije: citiranje i parafraziranje, sažimanje;

Diskutiranje i argumetiranje;

Ponavljanje



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad konzultacije (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Nastava se izvodi na engleskom jeziku


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 45 sati

Redovita priprema za nastavu 15 sati

Seminarski rad i portfolio 15 sati

Samostalno učenje i priprema za ispit 15 sati

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS





4

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):





Pismeni ispit 60%

Seminarski rad 30%

Portfolio 5%

Pohađanje nastave i aktivnost 5%




medija

Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course (Third edition). London: Longman.

Gačić, M. (2009). Gramatika engleskog jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet i Školska knjiga.

Akademski tekst po izboru


Advanced Learner's Dictionary (po izboru).

Alexander, L.G. (1995) Right word, wrong word. Longman.



5

Cox, K.i Hill, D. (2004). EAP Now! English for Academic Purposes. Harlow: Pearson and Longman.

Jordan,R.R. (1997). English for Academic Purposes. Cambridge: CUP.

Murphy, R. (2004). English Grammar in Use (3rd edition). Cambridge: CUP.

Swan, M. (2009). Practical English Usage (3rd edition). Oxford: OUP.






1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katica Knezović; dr.sc. Draženko Tomić; mr.sc. Nikola Tadić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+15




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.


Uspješno položena 1. godina studija.


kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.


Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:

logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,

filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog



2

posredovanja, jeziku,

filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,

filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,

etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno

filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.


Predavanja

Uvod u filozofiju odgoja: pojam i povijesno porijeklo filozofije

Uvod u filozofiju odgoja: razlozi i poticaji na filozofiranje

Uvod u filozofiju odgoja: uvjeti za filozofiranje i razvitak filozofije

Uvod u filozofiju odgoja: osnovna filozofska pitanja i pojmovi

Mjesto filozofije odgoja u filozofiji; odnos prema drugim filozofskim disciplinama

Odnos filozofije i religije

Odnos filozofije i znanosti

Odnos filozofije i umjetnosti

Logika i logički formalizirano mišljenje

Povijesno najvažniji pokušaji da se odgovori na osnovna filozofska pitanja (3 sata):

problem bitka

problem istine



3

problem dobra i zla

Odnos svijeta i mišljenja: pojam – (pri)povijest - predmet

Odnos svijeta i mišljenja: spoznaja i oblikovanje stvarnosti

Odnos svijeta i mišljenja: povijesno i mehaničko vrijeme




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (0,8 ECTS),

seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (0,8 ECTS),

čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (1,4 ECTS).



Eksperimentalni rad Referat 0,3 (Ostalo upisati)


Kolokviji Usmeni ispit 0,7 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 5%,

Referat 5%,



4

Seminarski rad 15%,

Usmeni ispit 25%,

Pismeni ispit 50%.




medija

Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d. 20 20


Izborna literatura

Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.

A skupina

Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed

Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed



5

Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske

Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska

Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta

Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed

B skupina

Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.

Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed

Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga

Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed

Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed

Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk

Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa

Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša

Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga

C skupina



6

Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod

Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine

Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga

Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen - Institut za pedagogijska istraživanja

Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine

Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija

D skupina

Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,

Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,

Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga

Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa

Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa

Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa

Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ

Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo:



7

Estetika






1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katica Knezović; dr.sc. Draženko Tomić; mr.sc. Nikola Tadić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Filozofija odgoja 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta omogućiti uvid u problematiku odgoja na način koji će ih potaknuti da kao budući učitelji promišljaju, domišljaju i premišljaju stečena znanja i njihovu primjenu, te vlastito iskustvo i djelovanje.


Uspješno položena 1. godina studija.


kritički valjano i odgojno produktivno, povezivanje pedagogijskih, psihologijskih, sociologijskih i drugih znanja u odgojnom činu nije naime moguće bez odgovarajućeg filozofijskog obrazovanja i izvjesnog filozofskog umijeća promišljanja problematike odgoja.


Kao budući odgajatelji studenti bi trebali steći bar minimalne kompetencije u području:

logike kako bi bili sposobni valjano oblikovati pojmove, te prepoznati i donositi valjane zaključke,

filozofije jezika kako bi znali prepoznati ideološke jezične strukture i razvili kritički odnos prema osnovnom sredstvu odgojnog



2

posredovanja, jeziku,

filozofije znanosti kako bi se znali kritički odnositi prema znanstvenom znanju koje će posredovati učenicima,

filozofske antropologije kako bi znali kritički promišljati sam pojam odgoja u čijem će ostvarenju sudjelovati,

etike kako bi se znali kritički odrediti prema vrijednostima i moralu koje će posredovati učenicima, i konačno

filozofije odgoja kako bi se upoznali s povijesno-filozofskom problematikom odgoja i načinom rješavanja određenih odgojnih problema, te osposobili za kritičko promišljanje određenih odgojnih problema i odgojnih teorija.


Predavanja

Uloga filozofije u određenju pojma odgoja i odgojne prakse

Ovisnost odgojnih koncepcija o razrješenju bitnih ili bar bitno filozofijskih pitanja

Što je u odgoju bitno filozofijsko, a što u filozofiji bitno odgojno

Odnos odgoja i obrazovanja

Komunikacija i posebno odgojna komunikacija

Ideologija

Manipulacija i odgoj

Indoktrinacija i obrazovanje

Kritički povijesno-problemski prikaz izabranih odgojnih teorija od antike do danas (5 sati)

Sokrat, Platon

Aristotel, Morus, Campanella

Rousseau, Owen, Fourier



3

Klasični njemački idealizam

Dewey, Vuk-Pavlović

Filozofija odgoja kao filozofska disciplina u svijetu i u nas

Filozofija odgoja i znanosti o odgoju




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (0,5 ECTS),

seminarski rad iz izborne literature, samostalna prezentacija zadane teme u seminaru (0,5 ECTS),

čitanje propisane literature, samostalno učenje i priprema za ispit (1 ECTS).








Pohađanje nastave 5%,

Referat 5%,



4

Seminarski rad 15%,

Usmeni ispit 25%,

Pismeni ispit 50%.




medija

Polić, Milan (1997.), Čovjek - odgoj - svijet, Zagreb: Kruzak, ili (2001.), Čovjek - odgoj – svijet, Zagreb: Radionica Polić k. d. 20 20


Izborna literatura

Studenti su obvezni pročitati po jedno djelo iz svake skupine (A, B, C, D) ili, u prethodnom dogovoru s voditeljem kolegija, neko drugo odgovarajuće tematike.

A skupina

Aristotel (1996.), Nagovor na filozofiju, Zagreb: Naprijed

Bošnjak, Branko (1989.), Filozofija: uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb: Naprijed



5

Despot, Branko (1988.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske

Fink, Eugen (1998.): Uvod u filozofiju, Zagreb: Matica hrvatska

Jaspers, Karl (1973.), Uvod u filozofiju, Beograd: Prosveta

Platon (1975.), Protagora * Sofist, Zagreb: Naprijed

B skupina

Fromm, Erich (2000.), Umijeće ljubavi, Zagreb: V. B. Z.

Hegel, Georg W. F. (1966.), Filozofija povijesti, Zagreb: Naprijed

Ivas, Ivan (1988.): Ideologija u govoru, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Kalin, Boris (1982.), Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb: Školska knjiga

Kant, Immanuel (1990.), Kritika praktičkog uma, Zagreb: Naprijed

Marcuse, Herbert (1985.), Eros i civilizacija; Zagreb: Naprijed

Kuhn, Thomas S.(1999.), Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb: Jesenski i Turk

Savater, Fernando(1998.), Etika za Amadora, Zagreb: Educa

Scheler, Max (1987.), Položaj čovjek u kozmosu, Sarajevo: Veselin Masleša

Škiljan, Dubravko (1985.), U pozadini znaka, Zagreb: Školska knjiga

C skupina



6

Dewey, John (1970.), Vaspitanje i demokratija, Cetinje: Obod

Marinković, Josip (1987.), Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb: Školske novine

Marinković, Josip (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb: Školska knjiga

Polić, Milan (1990.), E(ro)tika i sloboda, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Polić, Milan (1993.), K filozofiji odgoja, Zagreb: Znamen - Institut za pedagogijska istraživanja

Polić, Milan (1993.), Odgoj i svije(s)t, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

Suchodolski, Bogdan (1988.), Permanentno obrazovanje i stvaralaštvo, Zagreb: Školske novine

Vuk-Pavlović, Pavao (1996.), Filozofija odgoja, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Vuk-Pavlović, Pavao (1932.), Ličnost i odgoj, Zagreb: Tipografija

D skupina

Carlgren, Frans (1991.), Odgoj ka slobodi, Zagreb: Društvo za waldorfsku pedagogiju,

Glasser, William (1994.): Kvalitetna škola, Educa, Zagreb,

Illich, Ivan (1972.), Dole škole, Beograd: Duga

Legrand, Louis (1995.), Moralna izobrazba danas, Zagreb: Educa

Madelin, Alain (1991.), Osloboditi školu, Zagreb: Educa

Mougniotte; Alain (1995.), Odgajati za demokraciju, Zagreb: Educa

Neill, Alexandar (1999.), Škola Summerhill, Zagreb: Sara 93, alternativno Slobodna djeca Summerhilla (1979.) Beograd: BIGZ

Rousseau, Jean-Jacques (1887-89), Emil, ob uzgoju, Zagreb, alternativno Emil ili o vaspitanju (1989.), Beograd – Valjevo:



7

Estetika






1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ivo Nejašmić; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Geografija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; Ante Šiljeg 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za; geografsko znanstveno mišljenja, korištenje geografske znanstvene metodologije, prikupljanje i obradu geografski relevantnih podataka (promatranje, anketiranje, analiza sadržaja) i sl. radi potpunijeg općeg (razumijevanje suvremene prostorne stvarnosti u globalnim, nacionalnim i regionalnim razmjerima) i stručnog obrazovanja (bolje razumijevanje i obrada geografskih sadržaja zastupljenih u programu nastave „Priroda i društvo“ kao jednom od ključnih nastavnih predmeta (područja) od 1. do 4. razreda osnovne škole, a kojem geografski sadržaji čine oko 50% nastavne građe.


S obzirom da se radi o kolegiju 1. godine studija uvjeti su utvrđeni pretpostavkama za upis na učiteljski studij


Produbljivanje i proširivanje geografskih znanja stečenih u srednjim školama radi potpunijeg općeg i stručnog obrazovanja budućih učitelja razredne nastave.

Osposobljavanje studenata za uspješno pripremanje i izvođenje nastave prirode i društva u osnovnoj školi.

Upoznavanje studenata s geografskim elementima i faktorima te njihovom uzajamnom povezanošću i zavisnosti, kao i



2

utjecajem na razvoj uže regije, nacionalnog prostora i globalne zajednice.

Osposobljavanje studenata za orijentaciju u prostoru i služenje geografskim kartama različitog mjerila i namjene.

Razvijati sposobnost i navike studenata da se služe statističkim i drugim izvorima podataka.

Razvijanje kulture putovanja i sposobnosti organiziranja terenskog rada i putovanja učenika ili drugih osoba te sposobnosti ukazivanja na specifične geografske osobine prostora, odnosno na značajne pojave i procese u prostoru.

Razvijanje interesa za ostalim stručnim i metodičko-pedagoškim usavršavanjem.

Temeljitijom obradom specifičnih geografskih sadržaja osposobiti studente za veći doprinos kvalitetnijom nastavnom radu škole kao cjeline te prosperitetu mjesta i zajednice u kojoj škola djeluje.


Pravilno i vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata. Definirati osnovna gibanja Zemlje i objasniti uzroke i posljedice gibanja za život na Zemlji. Objasniti geološku prošlost Zemlje; definirati endogene i egzogene sile i procese. Definirati i prepoznati različite oblike reljefa na Zemlji. Poznavati svojstva i gibanja mora te osnovna obilježja voda na kopnu. Poznavati klimatske elemente i modifikatore. Klasificirati tla i njihovu povezanost s biljnim zajednicama na Zemlji. Spoznati razmještaj, dinamiku i strukture stanovništva te osnovna obilježja naseljenosti i naselja. Sposobnost interpretacije temetskih karata i grafičkih priloga.


Definicija geografije i njezina mjesta u sustavu znanosti - Uloga geografije u općem i stručnom (nastavničkom) obrazovanj

Posebnosti geografskog metodološkog sustava Individualnost krajolika (zavičajni krajolik)

Transformacija krajolika (prirodni i izmijenjeni krajolici)-

Održivi razvoj i zaštita krajolika

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Temeljni sadržaj geografije kao znanosti i nastavnog predmeta

Određivanje geografskog položaja uz pomoć stupanjske mreže (geografske dužine i širine, mjesno i pojasno vrijeme)



3

Određivanje geografskog položaja i snalaženje u prostoru uz pomoć kompasa, GPS, nebeskih tijela

GEOGRAFSKE KARTE OSNOVNA PRETPOSTAVKA SNALAŽENJA U PROSTORU

O geografskim kartama općenito, kartografskim projekcijama, mjerilima - linearnim, brojčanim, krupnim, sitnim i sl.,

Vrste geografskih karata - fizičke, tematske, zidne, topografske, pomorske, katastarske, planovi grada i naselja i sl..

RELJEFNA I GEOLOŠKA OBILJEŽJA

Opće značajke Zemljina reljefa i građe zemlje

Značajnije teorije nastanka globalnih reljefnih obilježja planeta Zemlje

Reljefni oblici nastali djelovanjem tekućica

Krški procesi i reljefni oblici – prepoznatljivo obilježje nacionalnog prostora

Reljefni oblici kao čimbenici gospodarskog razvoja i kvalitete okoliša

KLIMA I NJEZINO GEOGRAFSKO ZNAČENJE

Klima i vrijeme - opći pokazatelji

Klimatski elementi i modifikatori

VODE I NJIHOVO GEOGRAFSKO ZNAČENJE

Hidrološki ciklus – "čudo" prirode

Svjetsko more i njegova obilježja

Vode na kopnu i njihova obilježja

PEDOSFERA I BIOSFERA



4

Opći pokazatelji o nastanku, vrstama i rasporedu tala

Degradacija tala (erozija, kemizacija, urbanizacija, ratne aktivnosti i sl.

Raspored biljnog svijeta s obzirom na geografske širine i nadmorske visine

Degradacija biosfere sve naglašeniji suvremeni problem

STANOVNIŠTVO I NASELJENOST

Razvoj naseljenosti i prostorna pokretljivost stanovništva

Prostorni razmještaj stanovništva u globalnim i nacionalnim razmjerima u suvremenom i povijesnom razdoblju

Opće kretanje stanovništva, rezultat prirodnog kretanja i prostorne pokretljivosti

Strukture stanovništva

Stanovništvo kao čimbenik kvalitete okoliša

Glavna obilježja naseljenosti i naselja – opći pokazatelji

NEKA OBILJEŽJA SUVREMENOG SVIJETA

Globalizacija, litoralizacija, polarizacija gospodarskog razvoja




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi



5

Seminarski rad

Terenska nastava i istraživanje

Polaganje pismenog ispita


Pohađanje nastave 0,3 Istraživanje 0,6 Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat terenska nastava (Ostalo upisati) 0,3

Esej Seminarski rad 0,75 aktivo sudjelovanje u nastavi (Ostalo upisati) 0,3





Aktivno sudjelovanje u nastavi 10%

Seminarski rad 25%

Terenska nastava 10%

Istraživanje 20%

Pismeni ispit 25%




medija

Filipčić, A,: Klimatologija u nastavi geografije, HZ. Zagreb, 1996.



6

Friganović, M. Demografija - stanovništvo svijeta. Školska knjiga, Zagreb, 1976.

Friganović, Sić – Matas, Geografija II. Školska knjiga, Zagreb 2004.

Herak, M,: Geologija – struktura, dinamika i razvoj Zemlje, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Kozina- Marković Matas, Geografija I Školska knjiga, Zagreb 2004.

Matas, M., Geografski pristup okolišu; Visoka učiteljska škola, Petrinja 2001.

Matas, M., Krš Hrvatske – geografski pregled i značenje Geografsko društvo Split, 2010.

Nejašmić, I., Osnove opće geografije, Educa, Zagreb, 1997.

Nejašmić, I. Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 2005.


Geografska periodika


praćenje ispunjavanja studentskih obveza, uključivanja u razgovor i diskusiju, praćenje literature, način izrade i prezentacije seminarskog rada, kao i interesa za stanje i procese u prostorima na kojima se izvodi terenska nastava




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ivo Nejašmić; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Geografija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; Ante Šiljeg 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA


U programima nastave "Prirode i društva", kao jednom od temeljnih nastavnih predmeta od 1. do 4. razreda osnovne škole, geografski sadržaji čine oko 50% nastavne građe. Zbog toga, ali i nužne potrebe obogaćivanja znanja o prostornoj stvarnosti i odnosu prirode i čovjeka, budući učitelji razredne nastave moraju temeljito ovladati geografskim pojmovima, pojavama i procesima pa i načelima same znanosti. Opći je cilj osposobiti studente da kao budući učitelji pridonesu upoznavanju učenika s temeljim značajkama određenog prostora (sukladno načelu zavičajnosti), a u sklopu procesa cjelovitog obrazovanja učenika i njihovog što ranijeg uključivanja u građenje skladnog odnosa čovjeka (društva ) i okoliša.

Da bi studenti -budući učitelji uspješno poučavali učenike promatranju svijeta oko sebe, razumijevanju onoga što vide, ali i spoznavanju nevidljivog dijela promjenjive stvarnosti, nužno je da prodube i prošire svoja geografska znanja stečena u srednjoj školi. Posebnu pozornost valja dati glavnim prirodnim i društvenim sustavima, njihovoj povezanosti i međudjelovanju te značenju u razvoju uže regije, nacionalnog prostora pa i globalne zajednice. Jednako je važno ovladati orijentacijom u prostoru i vještinom korištenja zemljovida kao pretpostavke upoznavanja konkretnog prostora ("okoliš je geografski laboratorij").

U programu obrazovanja učitelja nalazi se i dio geografskih sadržaja koji nemaju izravnu primjenu u nastavi. Međutim i njih



2

treba obraditi kako bi budući učitelji doprinjeli boljem radu škole i napretku mjesta u kojem škola djeluje. Naime, učitelji moraju biti poticatelji i nositelji novoga i naprednoga; posebice u zajednicama s manjim brojem visokoobrazovanih stručnjaka.

Razumije se, postoje i pojedinačni (parcijalni) ciljevi predmeta, npr.: razvijati sposobnost integracije geografskih sadržaja sa nastavnim sadržajima drugih predmeta; osposobljavanje za prikupljanje i obradu geografski relevantnih podataka, itd.


Odslušan kolegij Geografija 1


Razvijenost geografskog mišljenja i samostalnog zaključivanja radi razumijevanja kompleksne stzarnosti geoprostora.

Osposobljavanje studenata za uspješno pripremanje i izvođenje nastave prirode i društva.

Osposobljavanje za vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata.

Razvijati sposobnost studenata da se služe statističkim i i drugim izvorima podataka te stručnom literaturom.

Razvijati sposobnosti organiziranja terenskog rada i učenja u prirodi


Pravilno i vješto orijentiranje u prostoru i "čitanje" geografskih karata.

Definirati osnovna gibanja Zemlje i objasniti uzroke i posljedice gibanja za život na Zemlji.

Objasniti geološku prošlost Zemlje; definirati endogene i egzogene sile i procese.

Definirati i prepoznati različite oblike reljefa na Zemlji.

Poznavati svojstva i gibanja mora te osnovna obilježja voda na kopnu.

Poznavati klimatske elemente i modifikatore.

Klasificirati tla i njihovu povezanost s biljnim zajednicama na Zemlji.

Spoznati razmještaj, dinamiku i strukture stanovništva te osnovna obilježja naseljenosti i naselja

Sposobnost interpretacije temetskih karata i grafičkih priloga.



3


1. Vrijeme i klima, njihovo geografsko značenje, klimatski elementi i čimbenici (modifikatori)

2. Temperatura i tlak zraka,

3. Vjetar i zračne mase

4.Vlaga u zraku i padaline; zračna strujanja

5. Klasifikacija klima; promjene klime (značajke i posljedice)

6. Tlo - razvoj, vrste i raspored tala, društveno-gospodarsko značenje tla

7. Tipovi biljnog pokrova, klimatsko-biljne zajednice, društveno-gospodarsko značenje, problemi degradacije biosfere

8. Razmještaj stanovništva na Zemlji; gustoća naseljenosti

9. Razvoj svjetskog stanovništva (naseljenosti)

10. Kretanje stanovništva (prirodno kretanje, migracija i cirkulacija) i populacijska politika

11. Sastav stanovništva (biološki, društveno-gospodarski, kulturno-antropološki sastav)

12. Stanovništvo, okoliš i razvoj (stanovništvo i prirodna osnova; stanovništvo, razvoj i okoliš; zaštita okoliša)

13. Seoska naselja (tipovi i oblici seoskih naselja i krajolika, preobrazba sela)

14. Gradska naselja (postanak i razvoj gradova, urbanizacija)

15. Neka obilježja suvremenog svijeta (globalizacija, polarizacija razvoja)

U navedenim temama koristit će se primjeri iz nacionalnog i zavičajnog prostora!

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:



4

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama.

Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature i vođenje bilježaka.


Pohađanje nastave 0,1 Istraživanje - Praktični rad

Eksperimentalni rad - Referat - Aktivnosti u nastavu (Ostalo upisati) 0,2

Esej - Seminarski rad 0,3 (Ostalo upisati)




Aktivno sudjelovanje u nastavi 15%

Seminarski rad 15%

Pismeni i usmeni ispit 70%




medija

Nejašmić, I . (1998) Osnove opće geografije, Educa, Zagreb



5


Vresk M. (1997) Uvod u geografiju: razvoj, struktura, metodologija, Školska knjiga, Zagreb

Vujnović, V. (2005) Astronomija 1 – osnove astronomije i planetski sustav, Školska knjiga, Zagreb

Roglić, J. (2005) Uvod u geografsko poznavanje karata, Sabrana djela, knjiga III, Školska knjiga i Geografsko društvo Split, Zagreb

Herak, M. (1990) Geologija, Školska knjiga, Zagreb

Matas, M. (2009) Krš Hrvatske – geografski pregled i značenje, Geografsko društvo Split, Zagreb

Nejašmić, I. (2005) Demogeografija, Školska knjiga, Zagreb, 2005






1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katarina Koprek; Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović, Miroslav Novak; Jelena Blašković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+15+0




1.razina; 5%

2. OPIS PREDMETA


Odrediti elemente koji čine glazbenu kulturu kao nastavni predmet

Definirati parametre glazbe u fizikalnom smislu

Analizirati elemente glazbenog pisma

Raščlaniti glazbeni primjer na elemente glazbenog pisma

Ostvariti zvučnu percepciju note kao pisanog znaka - sinteza


Upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju


Studenti će:



2

Ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene pismenosti / zapisivanje, čitanje i sviranje glazbenih primjera.

Ostvariti osnovnu artikulacijsku razinu psihomotoričkog područja glazbene pismenosti/ sviranje ritma i doba uz pjevanje i pokret


Studenti će biti sposobni:

Prepoznati parametre tona i objasniti ih u fizikalnom smislu

Imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti elemente glazbenog pisma

Čitati i izvoditi notama zapisane primjere

Povezati, identificirati i organizirati elemente glazbenog pisma u cjelinu


Parametri i osobine tona

Glazbena abeceda i solmizacija / relativna i apsolutna notacija

G- ključ, f- ključ, informativno c- ključ / diktat

Tonski sustav / imena oktava, načini pisanja nota i imenovanja tonova unutar svake

Notne vrijednosti

Ritam, metar( dobe), ligatura, nota s točkom, sinkopa / diktat, sviranje

Mjera /vrste, relativna vrijednost note, pretvaranje iz jedne mjere u drugu

Ljestvica, odnosi tonova unutar ljestvice / stupanj, stepen, polustepen / slušno prepoznavanje

Dur i mol ljestvice s povisilicama i snizilicama / sve dur i mol ljestvice kvintnog i kvartnog kruga

Transponiranje iz tonaliteta u tonalitet

Intervali po vrsti i veličini / prepoznavanje, zadavanje



3

Akord, vrste kvintakorda i njegovi obrati / prepoznavanje, sviranje

Čitanje zadanih primjera ritamskim slogovima uz taktiranje metra

Čitanje zadanih primjera solmizacijom uz taktiranje metra

Čitanje zadanih primjera glazbenom abecedom uz taktiranje metra




2.7. Komentari:




Pohađanje koncerata

Samostalno učenje i priprema za ispit,

Redovito pisanje zadaća



Eksperimentalni rad Referat Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 0,5


Kolokviji 1,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)




4


Pohađanje nastave 33,4 %

Redovito pisanje zadaća 16,6 %

Kolokviji 50 %




medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-13.str.


Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing Tehnička knjiga, 265 str.

Lhotka-Kalinski, I. (1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107 str.






5



1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Katarina Koprek; Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović, Miroslav Novak; Jelena Blašković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1

2. OPIS PREDMETA


Identificirati glazbu kao element estetskog odgoja

Ukazati na estetski vrijednu glazbu i elemente koji je čine takvom

Usvojiti određeni broj estetski vrijednih skladbi iz glazbene literature

Analizirati i sintetizirati glazbene sastavnice skladbi

Povezati obilježja različitih glazbenih razdoblja kroz glazbu, predstavnike i glazbene oblike

Usporediti glazbene stilove

Oblikovati osobni glazbeni ukus



2

Revidirati osobnu opću glazbenu kulturu


Upisana 2.god. studija sukladna Pravilniku o studiranju

Izlazak na kolokvij na kraju 3. semestra


Studenti će:

ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture (čitati, svirati i pjevati određene notne zapise)

ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture (slušati, prepoznavati i analizirati umjetničke skladbe)



prepoznati glazbene oblike odslušanih skladbi

imenovati, objasniti, upoznati i usvojiti dio glazbene terminologije

analizirati odslušanu skladbu i razlučiti njezine glazbene sastavnice

prepoznati određena djela iz glazbene literature

stvoriti slušnu percepciju različitih glazbenih pojmova i skladbi

povezati, indentificirati i organizirati značajke glazbenih stilova

razvijati artikulaciju u području izvođenja glazbe i čitanja nota


Analiza glazbenih oblika na skladbama za slušanje iz pip-a

Kratki i jednostavni ritamski i melodijski diktati / prepoznavanje, zapisivanje

Provođenje i osmišljavanje diktata od strane studenata



3

Vokalna glazba / glas, vrste glasova,

Njega glas, osnove vokalne tehnike (informativno),

Na primjerima iz glazbene literature

Instrumentalna glazba / upoznavanje osnovnih značajki instrumenata simfonijskog orkestra na primjerima iz glazbene literature

Informativni pregled glazbenih razdoblja i stilova na konkretnim skladbama iz glazbene literature

Glazbena analiza /izvodilački sastav, karakteristike stila, oblik, tema, slog




2.7. Komentari:













4



Pohađanje nastave 37,5%

Usmeni ispit 62,5 %




medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 1.-13.str.


Michels, U. (2004), Atlas glazbe I. i II., Zagreb, Golden marketing Tehnička knjiga, 265 str.






5



1





doc.dr.sc. Katarina Koprek; mr. Heda Gospodnetić; Igor Peteh; Ivanka Novosel; Dubravko Fiolić, Tomislav Vrandečić


1.2. Naziv predmeta Glazbeni praktikum 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici Miroslav Novak 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Glazbeno opismenjavanje i upoznavanje s instrumentom. Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (sint., gitara, klavir) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.


Osnovne predispozicije za razvoj glazbenih sposobnosti. Najvažnija ulazna kompetencija je samostalna kontrola glazbenog sluha koji se tijekom nastave daljnje razvija. Upoznavanje notnog pisma se paralelno savladava kroz kolegij glazbene kulture. Prethodno poznavanje sviranja (glazbena škola) nije uvjet.


Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranju desnom rukom uz "intonativno brojanje". Vježbanje 30 pjesama prvog razreda osnovne škole propisanih programom.. Praktična primjena glazbala u nastavi



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma

3.Samostalna analiza notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)

4.Intonativno snalaženje (pravilno i točno intoniranje zadane melodije)

5. Intonativno brojanje ritma

6. Čitanje i razumijevanje jednostavnih glazbenih sadržaja,

7. Vladanje jednostavnim motoričkim vještinama


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijaturi), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 (trideset) pjesama prvog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad povremeni individualni rad (ostalo

upisati)

2.7. Komentari: Za napredovanje unutar kolegija potrebno je permanentno vježbanje (sviranja) kod kuće.



Redovito izvršavanje obaveza (sviranje naučenih primjera)

Uspješno položen ispit na kraju semestra

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,25 Istraživanje Praktični rad



3


Eksperimentalni rad Referat Redovito i samostalno vježbanje (sviranje) kod kuće (Ostalo upisati)

0,25





Pohađanje nastave: 25%

Redovito i samostalno sviranje (vježbanje) kod kuće: 25%

Ispit: 50%




medija

Piljek-Atanasov, D.(2010), Moja glazba 1, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)

Piljek-Atanasov, D., Fiolić, D. (2010.): Sviranka, Zagreb, Učiteljski fakultet (sintetizator zvuka)

Nikolajev, početnica za učenje klavira (klavir) 10

Nikša Njirić: Pjevanka (Školska knjiga) (klavir, gitara)

Igor Peteh, vlastita recenzirana skripta za početno učenje klavira i synthesizera

T. Šegula: Mladi kitarist (DZS); (gitara) 2


Truda Reich: Muzička čitanka; Odabrane jednostavne skladbe raznih autora (klavir)

Sagregas, J.- Lezioni di chitarra 1, (Berben) (gitara)



4




Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibiliziranje glazbenog mišljenja u skladu s početnim pojmovima obrađenih u nastavi.



1









0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na zadanom glazbenom instrumentu (klavijatura, gitara) uz pravilan prstomet i tehniku sviranja desnom i lijevom rukom. Sviranje akordičke pratnje lijevom rukom određenom prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu.Savladavanje višeglasja i praktično razumijevanje odnosa tempa, ritma i metra; dinamičke oznake, koordinacija u čitanju violinskog i bas ključa istodobno.


Glavni je uvjet uspješno položen Glazbeni praktikum 1, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala u nastavi. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te sviranja desnom i lijevom rukom uz intonativno točno pjevanje teksta pjesme. Vježbanje s obje ruke 30 pjesama prvog razreda i 15 pjesama drugog razreda osnovne škole propisanih programom.



2


1.Čitanje nota

2.Čitanje ritma

3.Samostalna analiza skladbe (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet)

4.Sviranje s obje ruke


6.Intonativno brojanje ritma

7.Pravilno pjevanje točnog teksta uz sviranje s obje ruke

8. Upotreba dvoglasja,

9. Napredovanje u savladavanju motoričkih vještina.

10. Osnove višeglasja .

11. Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova u instrumentalnoj praksi.


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (gitara, klavijatura), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranjana instrumentu preko glazbenih primjera s desnom i lijevom rukom. Kroz ovaj semestar studenti se susreću s 30 pjesama prvog razreda i 15 pjesama drugog razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje





3

terenska nastava upisati)








0,25







Ispit: 50%




medija

Piljek-Atanasov, D.(2010), Moja glazba 1, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)

Piljek-Atanasov, D.(2010.) Moja glazba 2, Zagreb:Alfa (sintetizator zvuka)




4

Nikolajev, početnica za učenje klavira

Nikša Njirić: Pjevanka (Školska knjiga) 10




Truda Reich: Muzička čitanka; Odabrane jednostavne vježbe po izboru nastavnika


Odabrane jednostavne vježbe po izboru nastavnika.




Poticanje razvoja sluha i ritma, senzibilizranje na kritičko glazbeno promišljanje.



1









0+15+0




---

2. OPIS PREDMETA


Praktično primjenjivanje usvojenog znanja notnog pisma na glazbenom instrumentu (klavijatura, gitara) prema određenom prstometu desne i lijeve ruke. Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 2, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz



2

intonativno točno pjevanje. Vježbanje 15 pjesama drugog i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.


1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe.


3.Višeglasno sviranje


5.Intonativno brojanje ritma

6.Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju


Kolegij se izvodi na način postepenog učenja savladavanja sviranja od osnovnih postavki ruku na instrumentu (klavijatura, gitara), utvrđivanja teoretskih spoznaja iz glazbene teorije, preko permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju 15 pjesama drugog razreda i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz marljivi rad tijekom tri semestra.




upisati)







3


Povremeno pohađanje koncerata.

Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija (Internet, radio, TV).




0,25







Ispit: 50%




medija







4

H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) (gitara) 2

N. Njirić: Pjevanka. (Šk) 10

Nikolajev, škola za klavira; Rudolf Matz - Ladislav Šaban, "Osnovna škola za klavir" - 3. dio; obrade narodnih pjesama (klavir)


Jednostavne skladbe različitih autora po izboru nastavnika


Truda Reich: Muzička čitanka


Razne kraće skladbe po izboru nastavnika




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.



1









0+15+0




1.razina

2. OPIS PREDMETA


Sviranje akordičke pratnje prema karakteru i tempu određene skladbe. Samostalna analiza skladbe zadane nastavnim programom (tonalitet, mjera, oblik, opseg tonova unutar melodije). Razvijanje vještine samostalnog čitanja i sviranja (a vista). Permanento razvijanje točne intonacije i proširivanje opsega glasa u visinu, rad na vokalnoj tehnici (pravilno disanje, dikcija, fraziranje).Savladavanje višeglasja. Samostalnost u pratnji, intonativna čistoća, promjene akorada u tempu unutar tonaliteta do 4 predznaka.


Glavni je uvjet položen Glazbeni praktikum 3, s obzirom da se gradivo logično nastavlja i nadograđuje na prethodno usvojeno. Samostalna kontrola glazbenog sluha je i dalje bitan čimbenik, kao i permanentan rad na njenom razvijanju.


Praktična primjena glazbala s posebnim naglaskom na akordičku pratnju. Studenti se tijekom ovog semestra osposobe za samostalno čitanje nota i ritma, analizu notnog teksta (tonalitet, mjera, opseg tonova, prstomet), te višeglasno sviranje uz intonativno točno pjevanje. Vježbanje 15 pjesama drugog i 30 pjesama trećeg razreda osnovne škole propisanih programom.



2


1. Razumjevanje glazbe na razini samostalnog zaključivanja pojmova tonaliteta apsolutne i programne glazbe.


3.Višeglasno sviranje


5.Vladanje ritmičnim figurama

6.Pravilno pjevanje točnog teksta uz akordičku pratnju


Kolegij se izvodi na način utvrđivanja teorijskih spoznaja putem permanentnog vježbanja kod kuće i savladavanja sve zahtjevnijeg programa, pa do samostalnog muziciranja na instrumentu preko glazbenih primjera. Kroz ovaj semestar studenti obrađuju preostale pjesame trećeg razreda osnovne škole koje na satu prvo analiziraju (tonalitet, mjera, raspon tonova, prstomet), a zatim ih kod kuće uvježbavaju i na narednom satu odsviraju zadane naučene primjere. Na kraju semestra studenti se susreću sa sviranjem "prima vista" gdje se upoznavaju s notnim primjerom kojeg do tada nisu vježbali i nakon kraće analize odmah ga sviraju, što je pokazatelj uspješnosti savladavanja umijeća sviranja kroz rad tijekom četiri semestra.




upisati)






Povremeno pohađanje koncerata.



3

Praćenje glazbenih sadržaja putem elektroničkih medija (Internet, radio, TV).




0,25







Ispit: 50%




medija





H. Teuchert: Die neue Gitarrenschule ( Ricordi) (gitara) 2

N. Njirić: Pjevanka. (Šk) 10



4

Nikolajev, škola za klavira; Rudolf Matz - Ladislav Šaban, "Osnovna škola za klavir" - 3. dio; obrade narodnih pjesama (klavir)


Jednostavne skladbe različitih autora po izboru nastavnika


Truda Reich: Muzička čitanka


Razne kraće skladbe po izboru nastavnika




Poticanje razvoja sluha i ritma. Senzibiliziranje na kritičko glazbeno promišljanje. Daljni rad na izgrađivanju glazbenih sposobnosti i potencijela studenta.



1





prof.dr.sc. Đuro Blažeka;

doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Govorništvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Ružica Gregurić, dipl. uč. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+15+15




2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s poviješću govorništva i poznatim govornicima. Upoznati ih s jezikom kao najvažnijim komunikacijskim sustavom i njegovim mogućnostima na svim jezičnim razinama. Upoznati ih s mogućnostima hrvatskoga jezika i njegovim realizacijama (idiolektom, sociolektom, mjesnim govorom, dijalektom, narječjem, hrvatskim standardnim jezikom. Upoznati ih s vrednotama govorenoga jezika, elementima neverbalne komunikacije, retoričkim figurama, modalnim izrazima i poštapalicama te kako ih funkcionalno u govoru upotrebljavati. Naučiti kako samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstova te kako ih primjereno izvesti vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa. Upoznati se s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom. Osposobiti studente za samostalno uočavanje jezičnih odstupanja u vlastitim i tuđim govorima. Usmjeriti studente na stjecanje potpunije kompetencije u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji njegujući na taj način u njih kulturu verbalnoga komuniciranja.


upisan 9. semestar integriranog učiteljskog studija



2


Usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja. Usvojiti načela znanstvenog promišljanja i rješavanja problema. Razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada. Razviti sposobnost promicanja djetetova sveobuhvatnog individualnog razvoja, odgoja i obrazovanja u različitim područjima odgoja i obrazovanja. Naučiti planirati, primijeniti i vrednovati školski odgoj i obrazovanje. Naučiti razvijati posao učitelja i rad u zajednici te djelovati kao stručnjak u različitim poljima odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Razumjeti cjelokupnu povezanost između profesionalnog razvoja i osobnog rasta i etičke odgovornosti kao stručnjaka za školski odgoj i obrazovanje.


Definirati osnovne jezikoslovne pojmove i discipline, jezik kao najvažniji sustav znakova za sporazumijevanje, njegove temeljne osobine te ulogu standardnoga jezika u javnoj komunikaciji. Znati opisati povijest govorništva, navesti poznate govornike, smjestiti ih u vrijeme i opisati njihovu važnost za razvoj govorništva. Razumjeti mogućnosti hrvatskoga jezika i njegovih realizacije (idiolekata, sociolekata, mjesnih govora, dijalekata, narječja, hrvatskoga standardnog jezika…). Razumjeti vrednote govorenoga jezika, elemente neverbalne komunikacije, retoričke figure, modalne izraze i poštapalice te ih funkcionalno u govoru upotrebljavati. Samostalno stvarati različite vrste govorenih tekstova te ih primjereno izvoditi vodeći računa o svim elementima komunikacijskoga procesa. Biti upoznat s retoričkom procjenom govora; retoričkom kritikom ili kritičkom retorikom. Samostalno uočavati jezična odstupanja u vlastitim i tuđim govorima. Razviti potpuniju kompetenciju u upotrebi hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji te svjesnost o važnosti kulture verbalnoga komuniciranja.


Određenje retorike (definicije, retorički govor, retorički rodovi, ciljevi i strategije, jezične funkcije)

Povijest retorike

Govorništvo u Hrvata

Sličnosti i razlike između govorenoga i pisanoga jezika

Vrednote govorenoga jezika

Uloga odsječnih i nadodsječnih obilježja

Neverbalna komunikacija

Jezične djelatnosti

Retoričke figure, modalni izrazi i poštapalice



3

Kako pripremiti govor

Retorička procjena govora; retorička kritika ili kritička retorika

Glasoviti govori

Kultura verbalnoga komuniciranja

Najčešće pogreške u govoru i kako ih izbjeći

Govorene vještine u struci (govor u nastavi)




2.7. Komentari: Pod samostalnim zadatkom podrazumijeva se priprema desetminutnog govora na određenu temu Studenti sastavljaju različite vrste govora koji se redovito vrednuju i dorađuju s dobivenim uputama nastavnika.


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.

Seminarski rad iz zadane literature.

Prezentacija zadane teme u seminaru.

Izrada i izvođenje govora prema zadanim uputama.

Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja.

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka.



4

Samostalno učenje i priprema za ispit.



Eksperimentalni rad Referat Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija (Ostalo upisati)

0,5

Esej Seminarski rad Terenska nastava (Ostalo upisati) 0,25

Kolokviji Usmeni ispit Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja (Ostalo upisati)

0,25




Pismeni i usmeni ispit 30%

Izrada seminara, pisanih i govorenih tekstova i njihova prezentacija 25%

Terenska nastava 10%

Pohađanje kazališnih predstava i društvenih događaja 10%




medija

Šego, J. (2005). Kako postati uspješan govornik. Priručnik i vježbenica retorike za učenike i studente. Zagreb: Profil.

Škarić, I. (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: Školska knjiga.

Duden, S., Huth, A. i F. Hatje (2002). Govori za sve prilike (i ukratko o govorništvu);



5

priručnik za učinkovite i moderne govore. Poliglot d.o.o. (prev.). Zagreb: Poslovni zbornik.

Pease, A. (2002). Govor tijela; kako misli drugih ljudi pročitati iz njihovih kretnji. Zagreb: AGM.

Zadro, B.(2001). Glasoviti govori. Zagreb: Naklada Zadro.


Aristotel (1989). Retorika. M. Višić (prev.). Zagreb: Naprijed.

Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb: ArTresor naklada.

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Antibarbarus.

Guberina, P. (1967). Zvuk i jezik u pokretu. Zagreb: Zavod za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Pavličević-Franić, D. (2008). Jezik i nejezične sastavnice govora. Jezik. 55 (2). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 41-53.

Horga, D. (1997). Fonetske razlike govornog i čitanog diskursa. U: M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić (ur.). Tekst i diskurs. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 189-195.

Gazdić-Alerić, T. (2007). Tečnost govora zastupnika Hrvatskoga sabora. Jezik i identiteti. Zagreb – Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 175-184.

Visković, N. (1997). Argumentacija i pravo. Split: Pravni fakultet Sveučilište u Splitu

Katnić-Bakaršić, M. (2007). Stilistika; drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga.

Sloane, T. O (2001). Encyclopedia of Rhetoric. New York: Oxford University Press.





6




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Građa računala 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Vesna Markovac; mr.sc. Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15


Integrirani učiteljski studij - program 903, (Modul informatika) 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20


1. razina, 5% on-line

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa osnovnim pojmovima građe računala i principima rada elemenata i cjelih računalnih sustava.


Nema posebnih uvjeta za upis


Produbljenje znanja i poznavanja rada računalnih sustava i njihovih elemenata.


Poznavanje povijesnog razvoja i uvjetovanosti razvoja računalnih sustava i njihovih preteča.

Poznavanje koncepcije rada većine današnjih računalnih sustava.

Razlikovanje vrsta računala i njihovih značajki koje ih međusobno diferenciraju.

Znanje o dijelovima - elementima računalnog sustava, njihovoj ulozi, izgledu i smještaju unutar računalnog sustava.



2

Poznavanje suvremenih trendova razvoja sklopovlja

Poznavanje izvora informacija o razvoju hardverskih komponenata računalnih sustava.


PREDAVANJA:

1. Povijesni razvoj osobnih računala i njihovih komponenti (2 sata)

2. Von Neumannov model računala (1 sat)

3. Klasifikacija računalnih sustava: osobno računalo, radna stanica, veliko računalo, hibridno računalo (1 sat)

4. Osnovni elementi PC-a: procesor, matične ploče, sabirnice, komunikacijski sklopovi (1 sat)

5. BIOS – značajke i njegova uloga u radu (1 sat)

6. Načini adresiranja, povezivanja rada memorije i procesora (1 sat)

7. Memorijski modul i memorijske jedinice: ROM i RAM (1 sat)

8. Vanjska spremišta podataka (2 sata)

9. Grafičke, mrežne, zvučne i dr. kartice (1 sat)

10. Ulazne i izlazne jedinice (1 sat)

11. (Mikro)procesor, temeljne funkcije i dijelovi (1 sat)

12. CISC i RISC arhitektura procesora (1 sat)

13. Trendovi i daljnje perspektive razvoja hardvera (1 sat)

SEMINARI (15 sati):

Teme seminara okvirno prate teme predavanja. Studenti ih sami predlažu, a nastavnik odobrava, u skladu s novim trendovima razvoja sklopovlja te uvjetovano dostupnošću izvora, prvenstveno stručnim časopisima u tiskanom i elektroničkom izdanju te



3

specijaliziranim web sjedištima.




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave,

Izrada i prezentacija seminara,

Usmeni ispit.

Izvršenje seminarskih obaveza je preuvjet za izlazak na usmeni dio ispita.


Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad



Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Redovitost pohađanja nastave, aktivnost u njenoj realizaciji, trud u pronalaženju teme seminara, kvaliteta obrade i izlaganja seminarske teme te usmeni dio ispita komponente su ocjenjivanja i vrednovanja rada i znanja studenata.




medija



4

Šimović, V., Dumančić, M.: Građa računala (sinopsis predavanja), Zagreb, UA Sveučilišta u Zagrebu, 2005. 10

Grundler, D., Kako radi računalo, PRO-MIL, Varaždin, 2004. 10 on-line, CARNet


Ribarić, S., Arhitektura računala, Zagreb: Školska knjiga, 2004

Stallings, W.: Computer Organization and Architecture, Prentice Hall, 2000.

Tannenbaum, A. S.; Goodman, J.: Structured Computer Organisation, Prentice Hall, 1999.

Grundler, D.: Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.


Evidencija dolazaka na nastavu, poticanje rasprave tijekom nastave i seminara, poboljšavanje kvalitete seminara kroz nekoliko literacija putem klasične konzultativne nastave te on-line (Moodle i elektronička pošta), znanje iskazano na usmenom dijelu ispita.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ljubica Bakić-Tomić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Građa računala 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Vesna Markovac; mr.sc. Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15+5




2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje filozofije slobodnog softvera otvorenog kôda, izbor i upoznavanje s raspoloživim operacijskim sustavima i aplikacijama u kategoriji slobodnog softvera otvorenog kôda primjenjivim u nastavi, stjecanje znanja, vještina i praktičnih iskustava u korištenju slobodnog softvera otvorenog kôda za potrebe pripreme i izvođenja nastave


Kolegij je namijenjen studenticama i studentima smjera Informatika i matematika. Preduvjet su položeni kolegiji Osnove informatike i Građa računala 1.


Proširivanje znanja iz područja informatike sadržajima vezanim uz slobodan softver otvorenog kôda, praktično poznavanje nove opcije i alternativog pristupa korištenju softvera u osnovnom obrazovanju, poznavanje prednosti i nedostataka komercijalnog vlasničkog softvera i slobodnog softvera otvorenog kôda


Upoznavanje filozofije slobodnog softvera, kritički pristup procjeni kvalitete slobodnog softvera, izbor slobodnog softvera za pripremu i izvođenje nastave, upoznavanje prednosti i nedostataka slobodnog softvera, znanja i vještine instaliranja i korištenja



2

operacijskih sustava i aplikacija iz svijeta slobodnog softvera.


Predavanja:

Definicija. Prednosti i nedostaci slobnodnog softvera otvorenog kôda (Free Open Source Software - FOSS). (2 sata)

Razvoj operacijskih sustava UNIX i GNU/Linux. Nastanak i razvoj FOSS aplikacija (2 sata).

Softverske licence i patenti. (1 sat)

Sustavni i aplikativni FOSS (2 sata).

Sigurnost FOSS-a. (1 sat)

Područja primjene i primjeri FOSS-a. (3 sata)

Usporedba i povezivost s komercijalnim/vlasničkim sustavima. (2 sata)

Prednosti primjene FOSS-a u osnovnom obrazovanju. (2 sata)

Seminari i zadaci:

Obrade pojedinih područja primjene FOSS-a (10 sati)

Projekt pripreme nastave uz pomoć FOSS-a (5 sati).




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito dolaziti na nastavu, pripremiti seminarski rad na zadanu temu, pripremiti praktičan projekt pripreme nastave isključivo



3

uz pomoć FOSS-a.






Pismeni ispit Projekt 0,67 (Ostalo upisati)


Redovan dolazak na nastavu 33%; apsolviran seminarski rad 33%; pozitivno ocijenjen projekt 34%.

Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna te ostvari dobre ocjene iz seminara i projekta, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.

Izlazak na ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. U svim slučajevima plagijata ispitivač će poništiti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta, gdje se ocjenjuje seminarski rad i projekt.




medija

Grupa autora: Perspectives on Free and Open Source Software, The MIT Press, 2007., http://books.google.com 1 online



4


Stefan Koch: Free/Open Source Software Development, Idea Group Publishing, 2004., (http://books.google.com)

Steven Weber: The Success of Open Source, University Press, 2005., (http://books.google.com)


Vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom,

Vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom, a prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima


Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju.



1




1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Grafika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Luka Petrač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0



1.5. Status predmeta Obvezan 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

-

2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj predmeta upoznati studente s općim pojmom grafike te proširiti i produbiti kompetencije studenata u području grafikog oblikovanja i umnožavanja otisaka s ciljem unapređivanja nastave likovne kulture u primarnom odgoju i obrazovanju.

Specifični ciljevi:

upoznati studente s izvornim tehnikama klasične, standardne grafike te s alternativnim postupcima pomoćnih grafičkih tehnika prilagođenih mogućnostima i potrebama učenika u primarnom odgoju i obrazovanju,

upoznati studente s likovnim i tehnološkim specifičnostima grafičkih medija

osposobiti studente za samostalno kreativno stvaranje i izražavanje u mediju grafike

osposobljavati studente za samostalnu interpretaciju i grafičko oblikovanje u području pomoćnih grafičkih tehnika i tehnika plošnog tiska,



2

osposobiti studente za analizu grafičkih struktura i sintezu grafičke forme

razviti u studenata kritički stav i mjerila vrjednovanja samostalnih praktičnih vježbi,

razviti mjerila vrjednovanja grafičkih procesa i estetskog izražavanja grafičkim strukturama


Položeni ispiti iz kolegija Uvod u povijest umjetnosti 1 i 2


Studenti će:

znati prepoznati pojavne specifičnosti grafičkih struktura u vizualnoj stvarnosti ili u srodnim likovnim umjetnostima

biti u mogućnosti primjenjivati spoznaje o grafičkim vrijednostima i interdisciplinarno ih povezivati u multidisciplinarnim projektima, primjerice ilustracijama knjiga za djecu, oblikovanjem plakata i drugih oblika medija vizualnih komunikacija -


Studenti će:

znati služiti se različitim znanjima i vještinama koje pridonose stvaranju grafičkog djela

prepoznavati grafičke elemente,integrirati ih u grafičke strukture, te koncipirati projekte i rješavati grafičke probleme

samostalno kreativno stvarati i izražavati se u mediju grafike

znati koristiti grafičku tehnologiju

biti će osposobljen za analizu i kritčko vrjednovanje svog kreativnog stvaralaštva i vrjednovati grafička djela drugih

povezivati stečena znanja grafičkog stvaralaštva na polju primijenjenih umjetnosti, vizualnih komunikacija i dizajna


PREDAVANJA:

Postanak grafike

Povijest grafike u europskoj umjetnosti

Hrvatska grafička tradicija



3

Pomoćne, međugrafičke tehnike u primarnom obrazovanju

Grafičke tehnike: grataž

Grafičke tehnike:tehnika ispiranja tuša

Grafičke tehnike: monotipija s ploče navaljane tiskarskom bojom, monotipija crno- bijela

Grafičke tehnike: monotipija u boji

Grafički elementi, crta, ploha

Grafički kontrasti, crno bijeli

Grafički kontrasti boja

Grafičke strukture

Grafičke teksture

Istraživanje,eksperimentiranje i variranje grafičkim elementima

Kriteriji vrjednovanja samostalnih praktičnih vježbi




2.7. Komentari:


Redovito i aktivno pohađanje predavanja i praktičnih vježbi

Sudjelovanje u individualnim istraživanjima grafičkih struktura i u skupnim projektima



4

Posjeti izložbi i muzejskih zbirki s temom grafike

Samostalno kreativno grafičko oblikovanje

Na kraju semestra položiti ispit


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1

Eksperimentalni rad 0,5 Referat (Ostalo upisati)






Istraživanje 16,66 %

Praktičan rad 33,33 %

Eksperimentalan rad 16,66 %

Usmeni ispit 16,66 %




medija

Arbanas N. (1999), Grafičke tehnike, Laser plus, Zagreb 6

Grčko S, (1970), Grafički postupci u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb 1

Paro F. (1991), Grafika – marginalije o crno – bijelom, Mladost, Zagreb 2



5


Hozo Dž. (1988), Umjetnost multioriginala – kultura grafičkog lista, Prva književna komuna Mostar, Mostar






1





1.2. Naziv predmeta Grafika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Luka Petrač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj upoznati studente s posebnostima medija grafike u sustavu likovnih umjetnosti.

Cilj je razviti osnovne kompetencije učiteljica i učitelja za razvijanje sposobnosti dostatnih za organiziranje nastave s integracijom grafike u odgojno obrazovnu strukturu nastavog predmeta likovne kulture djece u doba primarnog obrazovanja.


razvijati u studenata osjetljivost za grafičke strukture i povećati svijest o sveprisutnosti grafičkih medija u suvremenim medijima vizualnih komunikacija

razvijati istančaniju osjetljivost za posebnosti grafičkog izražavanja

razvijati fantaziju i omogućiti eksperimentiranje s grafičkim elementima



2

osposobljavati studente za samostalno izvođenje grafičkih postupaka

razvijati smisao za specifično grafičko oblikovanje i vrjednovanje grafičkih otisaka


Riješene obveze kolegija Grafika 1


Osnovne kompetencije učiteljica i učitelja su razvijanje sposobnosti grafičkog oblikovanja i integracije grafike u odgojno obrazovnu strukturu nastave likovne kulture djece u doba primarnog obrazovanja.

Studenti će razumjeti korelaciju vlastitog grafičkog rada i drugih poznatih aspekata likovnih umjetnosti.

Studenti će povezivati stečena znanja iz grafičkog stvaralaštva na polju primijenjenih umjetnost. vizualnih komunikacija i dizajna


Studenti će:

usvojiti niz standardnih i specijalističkih jednakovrijednih grafičkih postupaka i tehnika umnožavanja grafičkih listova

znati demonstrirati grafičke vještine i grafičke tehnike na primarnoj razini,

kompetentno povezivatii grafičke postupke s vizualnim komunikacijama,

biti sposobni samoevaluirati vlastiti rad i evaluirati razinu grafičkih postignuća drugih,

preuzimati profesionalnu odgovornost za kontinuiranu integraciju grafičkog umijeća u nastavu likovne kulture


PREDAVANJA:

Podjela grafičkih tehnika prema načinu obrade matrice

Grafičke tehnike plošnog tiska

Grafičke tehnike visokog tiska

Grafičke tehnike dubokog tiska

Medijske posebnosti grafike



3

Tehnološke posebnosti grafike:

Grafički materijali, pribori i alati

Umnožavanje i obilježavanje grafičkih listova

Grafičke tehnike visokog tiska: kartonski tisak, tiskanje različitim materijalima

Grafičke tehnike visokog tiska: linorez, drvorez i knjigotisak s povišenim elementima sloga i klišeja, crno bijelih kontrasta boja.

Grafičke tehnike: linorez u boji ostvaren separacijom matrica boja, linorez ostvaren metodom izrezivanja izgubljene matrice

Grafičke tehnike dubokog tiska: bakrorez, bakropis, suha igla

Grafičke tehnike dubokog tiska: kolografija

Kombinirane grafičke tehnike

Istraživanja strukturalnih interdisciplinarnih veza grafike, ilustracije, primijenjenih umjetnosti, vizualnih komunikacija i dizajna




2.7. Komentari:


Tijekom studijske godine studenti redovito pohađaju predavanja i aktivno sudjeluju u praktičnom likovnom radu u nastavi i izvan nastave. U praktičnom dijelu nastave prati se proces grafičkog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvojenost likovno jezičnih elemenata i tehničkih postupaka u području izrade matrica i otiskivanja grafičkih listova. Mjerila za vrjednovanje grafike studenti proširuju i produbljuju promatranjem uzornih primjera grafičke umjetnosti u Kabinetu grafike HAZU te posjetom drugih muzeja i izložbi grafičkog stvaralaštva. Samostalan praktičan rad pretpostavlja prethodno upoznavanje izražajnih, strukturalnih, i tehnoloških posebnosti grafičkog oblikovanja i umnožavanja grafičkih otisaka.Vrjednuje se stupanj do kojeg studenti stečena znanja u nastavi uspješno primjenjuju u interdisciplinarni projektima s temom grafičkog oblikovanja, pridonoseći tako svijesti o



4

kreativnom zajedništvu likovnog stvaralaštva u primarnom odgoju i obrazovanju.


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1

Eksperimentalni rad 0,5 Referat (Ostalo upisati)







Eksperimentalni rad 16,66 %






medija

Arbanas N. (1999), Grafičke tehnike, Laser plus, Zagreb 6

Paro F. (1991), Grafika – marginalije o crno – bijelom, Mladost, Zagreb 2



5


Hozo Dž. (1988), Umjetnost multioriginala – kultura grafičkog lista, Prva književna komuna Mostar, Mosta

Jakubin M.(1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zagreb, Educa






1







1.2. Naziv predmeta Hrvatska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Marina Gabelica; Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusimai


osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti




2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje dječje literature i njezinu uporabu



2

kojima predmet pridonosi u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti






Početci književnosti za djecu u Hrvatskoj

Dječji časopisi

Vrste, razvojni put i struktura dječje poezije

Odlike tradicionalne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici

Odlike moderne dječje pjesme i najznačajniji predstavnici

Narodna (usmena) bajka

Umjetnička bajka i najznačajniji predstavnici

Fantastična priča i najznačajniji predstavnici

Humoristička priča i najznačajniji predstavnici

Realistička pripovijetka i najznačajniji predstavnici

Hrvatski basnopisci

Igrokaz



3

Početci dječjeg romana u Hrvatskoj

Zrelo razdoblje dječjeg romana i najznačajniji predstavnici

Suvremeni dječji roman i najznačajniji predstavnici




2.7. Komentari:












Kolokviji 1 ili Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 1 (polažu koji nisu




4

položili kolokvije)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2

ili





medija

Izbor priča i romana prema dogovoru

Crnković, M., Težak D. (2002) Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje 10

Hranjec, S. (2006) Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Školska knjiga

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o hrvatskim autorima)

Zalar, D. (2002) Poezija u zrcalu nastave,. Zagreb: Mozaik knjiga

Antologija dječje poezije po izboru


Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press

Zalar, I. (1991) Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb: Školska knjiga

Težak, D. (1991) Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb: Školska knjiga

Hranjec, S. (1998) Hrvatski dječji roman. Zagreb: Znanje

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič



5

Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb: Alfa

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb:Tipex

Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež


Kolokviji, ankete




1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Hrvatska gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Ines Virč, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta ovladati fonološkom, morfološkom i sintaktičkom normom hrvatskoga standardnoga jezika


Uspješno završeno srednjoškolsko obrazovanje kao i prijelaz upisnoga praga.


Zajedno s kolegijem Hrvatski pravopis čini cjelinu koja pruža temeljna znanja iz svih područja koja su potrebna za kvalitetno ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom, što je od velikog značaja u učiteljskom pozivu.


usvojiti temeljna znanja iz fonologije hrvatskog standardnog jezika

usvojiti temeljna znanja iz morfologije hrvatskog standardnog jezika

usvojiti temeljna znanja iz sintakse hrvatskog standardnog jezika

usvojiti temeljna znanja iz naglasne norme hrvatskog standardnog jezika



2

opisivati vrste riječi i njihove kategorije unutar granica diskursa, odnosno teksta

promatrati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu, a sintaktičke pojave proučavati unutar granica diskursa, odnosno teksta


PREDAVANJA

Pojam fonologije i fonetike; fonem, alofon

Glasovne promjene

Morf, morfem, alomorf

Vrste riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

Imenice (leksičke osobine; gramatičke osobine; oblici)

Zamjenice (značenje; oblici)

Pridjevi (leksičke osobine; gramatičke osobine; oblici; promjena poimeničenih pridjeva; stupnjevanje)

Brojevi (značenje; sastav; oblici)

Glagoli (značenje; kategorije; oblici)

Prilozi (značenje; stupnjevanje; porijeklo); PRIJEDLOZI (služba; sastav; značenje; oblici)

Veznici; Uzvici; Čestice

Sintaksa padeža

Analiza vrsta riječi i njihovih kategorija u tekstu

Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika

Gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo rečenice; Red riječi



3

Predikat i subjekt

Objekt

Priložna oznaka, atribut i apozicija

Predikatni proširak

Nezavisno složene rečenice

Zavisno složene rečenice

Sintaktička analiza teksta

Sintaksa glagolskih oblika

SEMINARSKE TEME:

Problem refleksa jata u hrvatskoj pravopisnoj problematici

Upotreba aorista i imperfekta u suvremenom standardnom jeziku

Upotreba naveska u zamjeničko-pridjevskoj deklinaciji

Morfologija u djelima hrvatski pisaca 19. st.

Morfostilistika

Metode učenja padeža

Odstupanja od naglasne norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima

Odstupanja od morfološke norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima



4

Odstupanja od sintaktičke norme na hrvatskim radijskim postajama i televizijskim programima

Sintaktostilistika

Upotreba predikatnih proširaka u suvremenoj hrvatskoj književnosti

Izbor samostalno odabranih članaka iz časopisa Jezik, a u kojima se problematiziraju fonološke, morfološke i sintaktičke teme u hrvatskom standardnom jeziku


















5



Pohađanje nastave (25 %)

Seminarski rad (25 %)

Kolokvij (25 %)

Usmeni ispit (25 %)




medija

Eugenija Barić i ostali: Hrvatska gramatika, Zagreb, Školska knjiga, 2005. 4

Ivo Pranjković: Sintaksa hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1995. 1

Josip Silić: Morfologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1997. 1

Zrinka Babić: Fonetika i fonologija hrvatskog jezika. Zagreb, 1995. 2


Josip Silić, 1984). Od rečenice do teksta. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.

Josip Silić (2006): Funkcionalna stilistika hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Stjepko Težak, Stjepan Babić (2000). Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

Stjepan Babić (1990). Hrvatska jezikoslovna čitanka. Zagreb: Globus.

Stjepko Težak,(1991). Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školska knjiga.



6

Ivo Pranjković, Josip Silić: Gramatika hrvatskog jezika, Zagreb, Školska knjiga, 2005.

Zrinka Glovacki-Bernardi i dr.: Uvod u lingvistiku, Školska knjiga , Zagreb 2001.

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada






1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Hrvatska kajkavska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+0+30




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim tijekom hrvatske kajkavske književnosti

kajkavsku dječju književnost situirati u kontekst ukupne kajkavske književnosti

osposobiti studente za analizu i interpretaciju djela dječje kajkavske književnosti

osposobiti studente za izbor djela te književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika


Dječja književnost I. i II.


poznavanje temeljnih tekstova dječje kajkavske književnosti kao prepostavke za valjanu interpretaciju tih djela u osnovnoškolskoj nastavi


poznavanje reprezentativnih djela kajkavske dječje književnosti



2

razlikovanje književnih vrsta u dijalektnoj književnosti

sposobnost prosudbe književne vrijednosti djela kajkavske književnosti

sposobnost odabira djela prema recepcijskim dosezima učenika


Uvodno o dijelaktnoj književnosti

Odnos dijalektne dječje i dječje književnosti

Dječja kajkavska i usmena književnost-suodnosi

Oblici usmene književnosti (pregled)

Pisano dječje stvaralaštvo

Dijakronijski pregled kajkavske dječje književnosti

Kajkavsko dječje pjesništvo: Galović, Domjanić, Pavić, Goran Kovačić, Jakševac, Kanižaj, Dolenec, Jembrih

Kajkavska dječja proza: Matoš, Krleža, Kolar, Horvat, Hitrec, Milčec

Kajkavski dječji igrokazi




2.7. Komentari:


Dolaziti redovito na nastavu

Aktivno sudjelovati na seminarima



3


Položiti kolokvij i usmeni ispit





Kolokviji 1 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)




Seminarski rad 12,5%

Kolokvij 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Joža Skok: Kajkavski kontekst hrvatske književnosti, Zrinski, Čakovec, 1985.

Joža Skok: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, Zrinski, Čakovec, 1985.

Stjepan Hranjec: Hrvatska kajkavska dječja književnost, Zrinski, Čakovec, 1995.

Zvonimir Bartolić: Za vuglom provincija, Zrinski, Čakovec, 1979.

Stjepko Težak: Stilska funkcija kajkavizama u pripovijetkama Slavka Kolara, Dani kajkavske riječi, Zlatar, 1974.



4


Vladimir Anić: Jezik Ante Kovačića, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

Antologija hrvatskog dječjeg kajkavskog pjesništva, "Kaj", 3-5/1976.

Ivo Zalar: Pajo Kanižaj, "Umjetnost i dijete", 1, 1987.


Kolokvij, ankete, seminarske prezentacije tema, usmeni ispit




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Andrea Feldman 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Hrvatska povijest 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Alan Labus; Antun Abramović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje i produbljivanje znanja o temeljnim zbivanjima i procesima u hrvatskoj povijesti.


Uvjeta za upis predmeta nema. Ulazne kompetencije potrebne za predmet obuhvaćaju predznanje iz srednje škole.


Poznavanje glavnih tema opće i nacionalne povijesti, razumijevanje osnovnih koncepata povijesnog razvoja i termina, uvidi u globalni povijesni razvoj ključnih procesa;

Postavljanje cilja poučavanja i ishoda učenja u skladu s razumijevanjem osnovnih značajki kronologije, snalaženja u povijesnim terminima, kao i u postulatima opće, nacionalne i lokalne povijesti, prepoznavanje razlike između primarnih i sekundarnih izvora;

Sposobnost razvijanja mišljenja, razumijevanja različitosti povijesnih razdoblja, razvoja društva, kao i elementarnog zaključivanja, izvođenja argumentacije iz izvora i literature i konstruiranje jednostavnih eseja koji upotrebljavaju povijesne dokaze; Poučavanje povijesti razvija sposobnost identifikacije kulturoloških i povijesnih teorija i vrednota koje su uvijek u osnovi ljudske



2

egzistencije, kao i mogućnost samostalne interpretacije povijesnih fenomena, te razumijevanje raznolikosti povijesnih perspektiva;

Razvijanje sposobnosti naracije, analitičnosti, širenje vokabulara, logičnog slijeda misli i zaključivanja. Razvijanje vještina čitanja i pisanja. Vježbanje sposobnosti komunikacije, analize i prezentacije određenih problema u javnosti.


Stjecanje potrebnih znanja, ovladavanje umijećem povezivanja činjenica i procesa, razvijanje sposobnosti praktične primjene postignutih spoznaja u nastavi, izgrađivanje kulture povijesnog mišljenja


1. Uvodno predavanje

2.Osnovni pojmovi o povijesti

3. Od prapovijesti do dolaska Hrvata

4. Od Sklavinija do hrvatske države

5. Kršćanstvo i kultura Hrvata u srednjem vijeku

6. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u doba Arpadovića

7. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo u doba Anžuvinaca i drugih dinastija

8. Kolokvij

9.Otomanska osvajanja

10. Venecija i dolazak Habsburga

11. Renesansa, reformacija i barok (Dubrovnik, mletačka Dalmacija, sjeverozapad)

12. Apsolutizam, revolucija i protonacionalne ideologije

13. Od Ilirskih pokrajina do Ilirskog pokreta

14. Glavne teme Hrvatskog narodnog preporoda



3

15. Kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja, izrada pisanih seminarskih radova i prezentacije








Tijekom nastave ocjenjuju se i vrjednuju stupanj praćenja predavanja i uspješnost održavanja seminarskih prezentacija, a na završnom ispitu kvaliteta napisanog seminarskog rada i uspjeh na pismenom ispitu




medija

Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007. (str. 17-256) 10

Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003. (str. 13-171)

Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb,1995. (str.13-91)



4







1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Andrea Feldman 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Hrvatska povijest 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Alan Labus; Antun Abramović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje i produbljivanje znanja o temeljnim zbivanjima i procesima u hrvatskoj povijesti.


Uvjeta za upis predmeta nema. Ulazne kompetencije potrebne za predmet obuhvaćaju predznanje iz srednje škole.


Poznavanje glavnih tema opće i nacionalne povijesti, razumijevanje osnovnih koncepata povijesnog razvoja i termina, uvidi u globalni povijesni razvoj ključnih procesa;

Postavljanje cilja poučavanja i ishoda učenja u skladu s razumijevanjem osnovnih značajki kronologije, snalaženja u povijesnim terminima, kao i u postulatima opće, nacionalne i lokalne povijesti, prepoznavanje razlike između primarnih i sekundarnih izvora;

Sposobnost razvijanja mišljenja, razumijevanja različitosti povijesnih razdoblja, razvoja društva, kao i elementarnog zaključivanja, izvođenja argumentacije iz izvora i literature i konstruiranje jednostavnih eseja koji upotrebljavaju povijesne dokaze; Poučavanje povijesti razvija sposobnost identifikacije kulturoloških i povijesnih teorija i vrednota koje su uvijek u osnovi ljudske egzistencije, kao i mogućnost samostalne interpretacije povijesnih fenomena, te razumijevanje raznolikosti povijesnih



2

perspektiva;

Razvijanje sposobnosti naracije, analitičnosti, širenje vokabulara, logičnog slijeda misli i zaključivanja. Razvijanje vještina čitanja i pisanja. Vježbanje sposobnosti komunikacije, analize i prezentacije određenih problema u javnosti.


Stjecanje potrebnih znanja, ovladavanje umijećem povezivanja činjenica i procesa, razvijanje sposobnosti praktične primjene postignutih spoznaja u nastavi, izgrađivanje kulture povijesnog mišljenja


1. Uvodno predavanje

2,3 Proljeće narodâ - godina 1848./49.

4,5.Neoapsolutizam. Obnova parlamentarizma. Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.

6,7. Rakovička buna. Revizija Nagodbe. Mažuranićeve reforme. Sjedinjenje Krajine

8. Kolokvij

9. Narodnjaštvo i pravaštvo. Khuenovo razdoblje. Narodni pokret 1903.

10. Novi kurs, omladinski pokreti

11,12. Radić i HPSS. Hrvatsko-srpska koalicija.

13,14. Rat i prevrat

15. Kolokvij




2.7. Komentari:



3

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja, izrada pisanih seminarskih radova i prezentacije





Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Tijekom nastave ocjenjuju se i vrjednuju stupanj praćenja predavanja i uspješnost održavanja seminarskih prezentacija, a na završnom ispitu kvaliteta napisanog seminarskog rada i uspjeh na pismenom ispitu




medija

Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske, Zagreb, 2007. (str. 17-256) 10

Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003. (str. 13-171)

Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb,1995. (str.13-91)






4





1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Hrvatski jezik 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić; mr. Katarina Aladrović Slovaček; Vendi Franc 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.

Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.

Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.

Spoznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije, dijalektologije i funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.


Položen ispit iz Hrvatske gramatike.


Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja

Temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.



2


Poznavanje funkcionalnih stilova hrvatskog jezika

Poznavanje temeljnih semantičkih pojmova

Poznavanje temeljnih pojmova iz leksikologije hrvatskog jezika

Poznavanje temeljnih pojmova iz funkcionalne stilistike hrvatskog jezika.

Poznavanje temeljnih pojmova iz standardizacije jezika.

Osposobljenost za razmišljanje o hrvatskom jeziku kao komunikacijskom sustavu, kao polifunkcionalnom organizmu te kao čimbeniku nacionalne kulture i identiteta.


Jezikoslovlje i jezično izražavanje

Jezične uloge

Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika

Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi

Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)

Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja

Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)

Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe

Stilsko-kompozicijske vježbe

Dijaloške vježbe

Monološke vježbe

Leksičke vježbe



3

Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)

Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji

Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)

Leksička jedinica.

Vremenska raslojenost leksika.

Prostorna raslojenost leksika.

Funkcionalna raslojenost leksika.

Leksičko posuđivanje.

Tri modela (Saussurev, Ogden – Richardsov i Bühlerov) za opis strukture jezičnog i (komunikacijskog) znaka.

Homonimija.

Sinonimija.

Antonimija.

Razgraničenje polisemije i homonimije.

Jezični purizam.

Frazeologija hrvatskog jezika.

Vrste rječnika.

Struktura rječničkog članka.

Povijest hrvatske leksikografije.



4

Onomastika.

O postupcima standardizacije. Značajke standardnog jezika (autonomnost, svjesna normiranost, polifunkcionalnost, stabilnost u prostoru, elastična stabilnost u vremenu)

Temeljne činjenice o štokavskom narječju

Temeljne činjenice o kajkavskom narječju

Temeljne činjenice o čakavskom narječju.





2.8. Obveze studenata Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadržaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni pismeni i usmeni ispit.











5

Seminarski rad 25%

Kolokvij 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Barić i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: ŠK.

Novaković, N. (1980). Govorna interpretacija umjetničkoga teksta. Zagreb: Školska knjiga.

Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.

Marko Samardžija: Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1995.

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.

Stjepko Težak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1 i 2 (I. izdanje), Školska knjiga, Zagreb 1998.


Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991.

Anđela Frančić - Lana Hudeček - Milica Mihaljević: Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku , Zagreb 2005.

Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005.

Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999.

Marko Kovačević i Lada Badurina: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.



6

Jasna Melvinger: Leksikologija (skripta), Osijek 1984., II/1990.

Ivo Pranjković: Temeljna načela jezične pravilnosti, Kolo, br. 4/ 1996, str. 5-12.

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International

Petar Šimunović: Hrvatska prezimena.Golden marketing, Zagreb 1995.

Branka Tafra: Od riječi do riječnika, Školska knjiga, Zagreb 2005.

Ladislaw Zgusta: Priručnik leksikografije, «Svjetlost», Sarajevo 1991.






1





prof. dr. sc. Đuro Blažeka

doc. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić

doc. dr. sc. Lidija Cvikić


1.2. Naziv predmeta Hrvatski pravopis 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je produbiti znanja o pravopisu hrvatskog jezika.


Položen ispit iz Hrvatske gramatike.


Suvereno vladanje pravopisnom normom temelj je jezične kulture, a posebice je to važno u učiteljskom pozivu.

Zajedno s kolegijem Hrvatska gramatika čini cjelinu koja pruža temeljna znanja iz svih područja koja su potrebna za kvalitetno ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom.


dublje razumijevanje pravopisne norme



2

osposobljenost za uklanjanje pravopisnih nesigurnosti kod studenata koje nisu otklonjene u dosadašnjem tijeku obrazovanja

kritičko upoznavanje sa suvremenim pravopisnim dvojbama

sposobnost lektorskog i korektorskog zahvata u tekst

osposobljenost za služenje računalnim pravopiom

osposobljenost za izradu testova provjere poznavanja pravopisne norme


PREDAVANJA:

Pismo, odnos grafema i fonema, odnos pravopisa prema drugim razinama jezika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Afrikate č i ć

Afrikate dž /đ

Alternacija ije/je/e/

Transkripcija i transliteracija stranih vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih) i njihove izvedenice

Veliko i malo početno slovo

Upravni i neupravni govor

Glas h, glas j

Jednačenja glasova

Razgodci (točka, upitnik, uskličnik, upitnik i uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, spojnica)

Razgodci (navodnici, navodnici, polunavodnici, zagrade, kosa crtica, tipovi slova kao razgodci, nadrečenični znakovi, pisanje bez razgodaka)



3

Pravopisni znakovi (točka, dvotočje, crtica, spojnica, zagrade, zvjezdica, izostavnik, znak jednakosti, znakovi < i >, naglasci, genitivni znak, križić, luk)

Pravopisni znakovi (zarez)

Kratice

Način služenja pravopisnim rječnicima

Korektorski znakovi

Pregled najčešćih pravopisnih grešaka i nedoumica

Služenje računalnim pravopisom

Povijesni pregled hrvatskih pravopisa

SEMINARSKE TEME:

KAKAV PRAVOPIS (IZMEĐU FONETIKE I FONOLOGIJE)?

(Ivo Škarić: Hrvatski govorili!; Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 231-259)

ŠTO S HRVATSKIM STANDARDNIM REFLEKSOM DUGOGA STAROGA JATA?


EPPUR SI MUOVE! (OSVRT NA BROZOVIĆEV OSVRT); IJE JE JE


Č I Đ




4

SLOVO, GLASNIK I FONEM J; KAKO SE SKLANJAJU IMENA MIA I PIO


JEZIK U PRAVOPISU


PRAVOPISNE SMJERNICE (JEDNOSTAVNA PRAVILA ZA PISANJE ZAREZA; VELIKO SLOVO U NOVINARSKOJ PRAKSI; NAVODNICI U NAZIVIMA NOGOMETNIH KLUBOVA)

(Stjepan Babić: Hrvatska jezikoslovna čitanka; Zagreb, 1990. (str. 15-23)

PRAVOPISNE NEDOUMICE (TOČNO PO PRAVOPISU; PISANJE OSOBNIH IMENA; NAZIVI SVEDENI NA JEDNU RIJEČ; NAZIVI ŠPILJA; POSTROJENJA, MEDALJE, CIGARETE I NAGRADE; SLOŽENICE SA SPOJNIKOM -O-; ŠESTO ILI ŠESTSTO)

(dr. Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991. (str. 40-49)

PRAVOPISNE NEDOUMICE (GLASOVNE INAČICE, TVRDO/MEKO Č/Ć ILI O ČARU I ĆARU DVIJU AFRIKATA; JATO PROBLEMA OD STAROGA JATA; IKAVIZMI I EKAVIZMI U IJEKAVICI; OBAVIJESNE PREDNOSTI IJEKAVICE; NESPORAZUM S/SA PRIJEDLOGOM)


PRAVOPISNE NEDOUMICE (TAKOZVANA SIBILARIZACIJA; SALOPEKI ILI SALOPECI; O PODRAVKI ILI PODRAVCI; TAKOZVANI PRIJEGLAS; TAKOZVANI PRIJEVO; PRISEŽEM ILI PRISIŽEM; ZAPLIĆEM ILI ZAPLEĆEM; DONAŠATI ILI DONOSITI; NEPOSTOJANO I; KATOLIKINJA - KATOLKINJA; DEBLJE KUVERTE ILI KOVERTE; STRUKTURIRAJUĆI DESTRUIRAMO STRUKTURU)


Jezik na križu / Križ na jeziku; Svezak 1. Rasprava o pravopisnim pravilima; BIBLIOTEKA VIJENAC; izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2005. (izbor pravopisnih tema)

Nives Opačić: Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2006. (izbor



5

pravopisnih tema)

Nives Opačić: Hrvatski jezični putokazi; Hrvatska sveučilišna naklada; Zagreb 2007. (izbor pravopisnih tema)

Nives Opačić: Reci mi to kratko i jasno; Novi liber, Zagreb 2009. (izbor pravopisnih tema)

Nives Opačić: Riječi s nahtkasna i kantunala; Profis; Zagreb 2009. (izbor pravopisnih tema)



















6



Seminarski rad 25%

Kolokvij 25%

Pismeni ispit 25%




medija

Hrvatski pravopis (2013.) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. http://pravopis.hr/.

Težak, Stjepko; Babić, Stjepan (71992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb: Školska knjiga.

Alerić, Marko; Gazdić-Alerić, Tamara (2013.) Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.


Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2005.) Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Rosandić, Dragutin (1990.) Pismene vježbe. Zagreb: Školska knjiga.

Škarić, Ivo (2006.) Hrvatski govorili!. Zagreb: Školska knjiga.

Težak, Stjepko (1991.) Hrvatski naš svagda(š)nji. Zagreb: Školske novine. (izbor pravopisnih tema)

Jezik na križu / Križ na jeziku (2005.). Svezak 1. Rasprava o pravopisnim pravilima. Biblioteka Vijenac. Zagreb: Matica



7

hrvatska.

Opačić, Nives (2006.) Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)

Opačić, Nives (2007.) Hrvatski jezični putokazi. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (izbor pravopisnih tema)

Opačić, Nives (2009.) Reci mi to kratko i jasno. Zagreb: Novi liber. (izbor pravopisnih tema)

Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan (41996 i 7 2003) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Babić, Stjepan; Ham, Sanda; Moguš, Milan (2005.) Hrvatski školski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Badurina, Lada; Marković, Ivan; Mićanović, Krešimir (2007.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.






1





Prof.dr.sc. Dunja Pavličević-Franić; prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić


1.2. Naziv predmeta Hrvatski standardni jezik 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5


30+0+30




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja fonetike, fonologije i morfologije.

Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.


Apsolvirani sadržaji jezičnih kolegija s prethodnih godina studija (Jezično izražavanje i Komunikacijska gramatika).


Poznavanje starijih i suvremenih lingvističkih teorija.

Usvojenost jezikoslovnih sadržaja predviđenih programom.

Poznavanje tijeka ranoga jezičnoga razvoja.



2

Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje hrvatskoga jezika i dječjega diskursa.


Poznavanje i razumijevanje normi, zakonitosti i pravila funkcioniranja hrvatskoga standardnoga jezika kao sustava.

Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.

Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.

Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu sa hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.

Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije.

Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranoga jezičnoga razvoja.


Jezik kao sustav i kao standardni jezik

Jezične razine i norme

Govorno priopćavanje

Fonetika i fonologija

Stvaranje glasova (akustičko-artikulacijska svojstva)

Funkcija glasova u jeziku (razlikova uloga fonema)

Opis i dioba glasova

Glasovne promjene



3

Alternacije ije/je/e/i

Prozodijski sustav hrvatskoga jezika (razlikovanje naglaska, dužine i intonacije)

Toničke (naglašene) i atoničke (nenaglašene) riječi u jeziku

Pismo (vrste pisma, pravopis, vrste pravopisa)

Oortografija i ortoepija

Hrvatski pravopis

Fonostilistika i grafostilistika

Ustrojstvo pisanoga teksta

Temeljni pojmovi morfologije

Fonem - morfem - riječ - rečenica

Vrste morfema

Morfemska analiza

Oblici riječi i načini njihove promjene (deklinacija, konjugacija, komparacija)

Riječi po vrstama: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli

Riječi po vrstama: prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, čestice

Leksičke osobine riječi

Gramatičke osobine riječi

Rod, broj, padež imenskih riječi



4

Konjugacija glagola (glagolska vremena)

Komparacija pridjeva

Tvorba riječi

Tvorbeni načini

Tvorbena analiza




2.7. Komentari:




Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka 20 sati

Seminarski rad 20 sati

Samostalan praktični rad 10 sati

Samostalno učenje za ispit i ispit 30 sati.


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad Referat Literatura (Ostalo upisati) 0,5




5




Pismeni ispit 25%

Usmeni ispit 25%

Seminarski rad 15%

Praktičan rad 15%

Literatura 10%

Redovito pohađanje nastave 10%




medija

Barić i dr. (1996). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. 24

Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis, IV. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. 61

Silić, J. i Pranjković, I (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. 2

Anić, V. (1994). Rječnik hrvatskoga jezika, II. dopunjeno izdanje.Zagreb: Novi Liber. 3

Vince, Z. (1990). Putovima hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: NZ Matice hrvatske. 5


Težak, S. i Babić, S. (1996). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Brodnjak, V. (1991). Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Zagreb: Školske novine.



6

Babić, S. i dr. (1991). Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus

Babić, S. i dr. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU-Globus.

Kovačević, M. i Badurina, L. (2001). Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada, završni pismeni i usmeni ispit.




1





Prof.dr.sc. Dunja Pavličević-Franić; prof.dr.sc. Đuro Blažeka; doc.dr.sc. Lidija Cvikić


1.2. Naziv predmeta Hrvatski standarni jezik 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici Doc.dr.sc. Tamara Gazdić-Alerić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+30




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti norme hrvatskoga standardnoga jezika iz područja sintakse i leksikologije.

Uspješno rabiti hrvatski standardni jezik u svim oblicima govorene i pisane komunikacije.


Apsolvirani sadržaji jezičnih kolegija s prethodnih godina studija (Jezično izražavanje, Komunikacijska gramatika, Hrvatski standardni jezik 1).


Poznavanje povijesnih i suvremenih lingvističkih teorija.

Poznavanje tijeka urednoga dječjega jezičnoga razvoja.

Osposobljenost za kritičko promišljanje i znanstveno istraživanje dječjega jezika.



2


Poznavanje i razumijevanje normi i zakonitosti hrvatskoga standardnoga jezika.

Poznavanje sociolingvističkih osobitosti hrvatskoga jezičnoga prostora.

Sposobnost definiranja temeljnih lingvističkih pojmova, tekstne lingvistike i pragmalingvistike.

Osposobljenost za samostalno stvaranje usmenih i pisanih tekstova u skladu sa hrvatskom standardnojezičnom normom i određenim funkcionalnim stilom.

Poznavanje zakonitosti usvajanja materinskoga jezika u višeidiomatskoj sredini te metoda za poticanje i razvijanje uspješne jezične komunikacije

Sposobnost stvaranja poticajnog ozračja za usvajanje hrvatskoga jezika i razvijanje pozitivnih stavova prema materinskome i drugim jezicima.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja pisanih informacija iz stručne literature u području ranoga jezičnoga razvoja.


Temeljni pojmovi sintakse

Tema i rema

Paradigmatski i sintagmatski odnosi u rečenici

Sintaksa padeža

Sintaksa glagolskih oblika

Spojevi riječi ili sintagme

Upravljanje i sročnost kao vrsta gramatičke veze

Rečenica i iskaz

Gramatičko ustrojstvo rečenice



3

Neovisni i ovisni rečenični dijelovi

Rečenice po priopćajnoj svrsi

Rečenica po sastavu i sadržaj

Nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice

Red riječi u rečenici

Ustrojstvo teksta

Leksikologija - definicija i predmet leksikologije

Leksem (jednoznačnost i višeznačnost; denotativno i konotativno značenje; prenošenje značenja: metonimija i metafora)

Hiperonimija i hiponimija. Sinonimija. Antonimija. Homonimija.

Vremenska raslojenost leksika (aktivni i pasivni leksik, leksik na prijelazu)

Područna raslojenost leksika (dijalektizmi, regionalizmi, lokalizmi)

Funkcionalna raslojenost leksika (funkcionalni stilovi)

Jezično posuđivanje (posuđenice, prevedenice, tuđice, internacionalizmi...)

Jezični purizam

Onomastika (antroponimi, matronimi i patronimi, etnonimi, pučka etimologija, toponimija i toponomastika)

Etnici i ktetici

Frazeologija (frazem, tipologija frazema, značenjski odnosi među frazemima)

Leksikografija (definicija i zadaće leksikografije, rječnici, tipologija jezičnih rječnika



4

Hrvatski jednojezični rječnici, hrvatski dvojezični i višejezični rječnici




2.7. Komentari:




Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka 15 sati

Seminarski rad 20 sati

Samostalan praktični rad 5 sati

Samostalno učenje za ispit i ispit 25 sati








Pismeni ispit 25%

Usmeni ispit 25%



5

Seminarski rad 15%

Praktičan rad 10%

Literatura 10%





medija

Barić, E. i sur. (1997). Hrvatska gramatika. Zagreb:ŠK. 24

Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis, IV. izdanje. Zagreb:ŠK. 61

Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb:ŠK. 2

Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb:Leksikografski zavod, ŠK. 6

Samardžija, M i Selak, A. (2001): leksikon hrvatskogajezika i književnosti. Zagreb:Pergamena. 10

Frančić, A.; Hudeček, L.; Mihaljević, M. (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska svučilišna naklada. 0


Barić, E. i sur. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Pergamena.

Samardžija, M. (2002). Nekoć i nedavno : odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika. Rijeka.

Katičić, R. (1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus

Raguž, D. (1997). Praktična hrvatska gramatika. Zagreb: Medicinska naklada.



6

Znika, M. (2002): Hrvatski jezik 3. Zagreb: Zagreb: Profil.

Hudeček, L.; Mihaljević, M.; Silić, J. (2001): Hrvatski jezik IV. Zagreb: Profil

Badurina, L. i Kovačević, M. (2002). Akademski diskurs (zbornik).Rijeka:Riječki filološki dani.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada, završni pismeni i usmeni ispit.




1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; doc.dr.sc. Vatroslav Zovko 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Informacijski sustavi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5


30+0+45




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


osvijestiti važnost informacijskih sustava (IS) u odgoju i obrazovanju

steći kompetencije u domeni IS važne za specijalističko usavršavanje u učiteljskom pozivu (upoznavanje s temeljima, tehnološkim okvirima i s naprednim konceptima IS u osnovnoj školi i dr.)


informacijska pismenost


pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informatike za projektiranje i realizaciju IS u odgoju i obrazovanju


konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za primjenu IS u odgoju i obrazovanju

upoznati modele razvoja i primjene IS u odgoju i obrazovanju



2

upoznati metode i faze projektiranja i izgradnje IS te njihov utjecaj na suvremeni odgoj i obrazovanje

upoznati osnovne kompetencije za projektiranje i realizaciju IS u odgoju i obrazovanju

izraditi i primijeniti projektni model IS u odgoju i obrazovanju


Informacijski sustavi - osnove

definicija, elementi, vrste,

inteligentni, komunikacije, perspektive

Projektiranje i izgradnja IS

programsko-informacijsko inženjerstvo,

strategija i planiranje IS, faze, metode i tehnike projektiranja IS:

analiza,

oblikovanje/dizajn,

izrada/provedba/izvedba,

primjena i održavanje IS, pojedine dijagramske metode i tehnike analize i oblikovanja IS,

suvremeni jezici i alati/pomagala za projektiranje IS).

Upotreba CASE alata i projektni menadžment i rad sa projektnim alatima

softverski produkti i modeli za softverski proces; analiza i specifikacija: analiza zahtjeva i modeliranje sustava, definicija i specifikacija zahtjeva, upotreba prototipova, formalna specifikacija; oblikovanje-design: općenito i oblikovanje arhitekture sustava,

funkcionalni pristup, objektni pristup, oblikovanje korisničkog sučelja; implementacija: pouzdano programiranje,ponovna upotreba softvera, verifikacija i validacija, testiranje u svrhu otkrivanja defekata, statička verifikacija, evolucija- održavanje:



3

općenito, upravljanje konfiguracijom i softversko re-inženjerstvo).

Organizacija i upravljanje projektom IS

organizacija sa kratkim uvidom u upravljačke postupke o izgradnji

i nabavci komponenti IS).

Dokumentacija.

Napredni IS i perspektive (intranet i internet, višeslojni i multimedijalni IS, mreže, uredski IS, kriptografija, IS za tržišno elektroničko poslovanje - elektroničke transakcije).




2.7. Komentari: Tijekom semestra organiziraju se posjeti ustanovama sa primjerima uspješne primjene IS u odgoju i obrazovanju.

2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i seminarima u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, izrada i izlaganje seminara te polaganje pismenog i usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.







2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na

Redovan dolazak 25%



4

završnom ispitu Seminarski rad 12,5%

Pismeni ispit 12,5%

Usmeni ispit 25%.

Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.

Izlazak na pisani zaključni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Za vrijeme pisanja pisanog ispita nije dozvoljeno: prepisivanje, razgovaranje ili okretanje, imati uključen mobitel, nepravovremeno predavanje testa ili pismenog rada nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje završilo, te ne odlaganje testa na znak nastavnika, nepravovaljano predavanje testa ili pismenog rada, zaokruživanje odgovora nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje isteklo, te predaja testa ili pismenog rada na način da nije okrenut na stranu na kojoj je vidljivo ime i prezime i matični broj studenta. U svim navedenim slučajevima nastavnik ispit neće ni razmatrati, a student će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta. Nakon isteka vremena za pisanje pisanog ispita studentu više nije dopušteno bilo kakvo upisivanje u test ili pismeni rad. Izlazak na usmeni zaključni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.






5

medija

Šimović Vladimir, Uvod u informacijske sustave, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

100

Jessup LM, Valacich JS: Information systems today, 3 ed., Prentice Hall, Upper Saddle River, 2008 3 on line/pdf


Kenfall KE, Kendall JE: Systems analysis and design, Pearson Education, Upper Saddle River, 2006

Fong, J., Huang, S., Information systems reengineering, Springer-Verlag Singapore Pte. Ltd., Singapore, 1997.

Šimović Vladimir, Temelji informacijskih sustava – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)


Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima


Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dejana Bouillet 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Inkluzivna pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Jasna Kudek Mirošević; Dinka Žulić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1,razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za odgoj i obrazovanje učenika s posebnim potrebama i stvaranje inkluzivnog odgojno-obrazovnog okruženja


Položeni ispiti iz pedagoško-psiholoških kolegija s prve i druge godine studija, osobito: Opća pedagogija, Školska pedagogija, Razvojna psihologija 1, Razvojna psihologija 2, Psihologija učenja i poučavanja, Motivacija i socijalni odnosi u razredu, Teorije nastave i obrazovanja, Nastavni kurikulum


sposobnost integracije osoba s posebnim potrebama u sustav odgoja i obrazovanja


Po uspješnom obavljanju obveza iz ovog kolegija studenti će biti osposobljeni da:

definiraju odgojno-obrazovnu inkluziju, njezine elemente, pretpostavke i širi društveni značaj

razumiju ulogu učitelja u kreiranju i razvijanju inkluzivnih odgojno-obrazovnih okruženja (u razrednim odjelima i šire), temeljem



2

suvremenih pedagoških teorija

razumiju djelokrug rada pojedinih pomažućih profesija u ostvarivanju edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

razvijaju inkluzivnu i suradničku klimu u razrednim odjelima i školama

razumiju etiološku osnovu i fenomenologiju socijalizacijskih teškoća učenika s posebnim potrebama

uoče, prepoznaju i zadovolje odgojno-obrazovne potrebe učenika s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju i drugim posebnim potrebama

planiraju i ostvaruju inkluzivni i individualizirani odgojno-obrazovni plan i program, sukladno potrebama, sposobnostima i interesima pojedinih učenika

sudjeluju u timskom radu u sklopu edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija

kritički analiziraju socijalne okolnosti u kontekstu ostvarivanja prava djece s posebnim potrebama na najbolje moguće obrazovanje


Konceptualni okvir inkluzivnog odgoja i obrazovanja (povijesni razvoj: od medicinskog do socijalnog modela, koncept ljudskih prava, termini, definicije).

Posebne potrebe učenika kao odgojno-obrazovni „hednikep“ (teorijski koncepti, pretpostavke inkluzije: koncept različitosti, razvoj nediskriminirajućeg i tolerantnog odgojno-obrazovnog okruženja).

Didaktičko-metodički aspekti inkluzivnog odgoja i obrazovanja (razine prilagodbe, teškoće u razvoju u školskom okruženju, individualizirani odgojno-obrazovni program).

Pedagoški temelji inkluzije (koncept ponašanja, prihvaćajuća komunikacija).

Pedagoški temelji inkluzije (discipliniranje i restitucija).

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: roditelji.

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: vršnjaci.



3

Sudionici inkluzivnog odgoja i obrazovanja: stručni suradnici i stručne službe.

Identifikacija teškoća u razvoju i specifičnosti planiranja odgojno-obrazovnih aktivnosti s obzirom na razvojne specifičnosti djece:

usporeni kognitivni razvoj

poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije

teškoće čitanja i pisanja

teškoće u senzoričkoj aktivnosti

ostalo (ADHD, autizam, motorički poremećaji, kronične bolesti, darovitost).

Poremećaji u ponašanju: fenomenološki kompleks teškoća socijalne integracije.

Zakonski aspekti odgojno-obrazovne inkuzije.




2.7. Komentari: e-učenje je u kolegiju prisutno kroz dostupnost literature i radnog materijala na portalu Cjeloživotno obrazovanje


redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje

samostalni referat temeljem zadane teme u seminaru

čitanje propisane literature

samostalno učenje i priprema za ispit (moguće realizirati putem dva kolokvija)



4

zadaće









Pisani ispit: 35%

Seminarski rad: 30%




medija

Bouillet, D. (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Galić-Jušić, I. (2004). Djeca s teškoćama u učenju – rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijalna i motivaciji. Lekeknik: Ostvarenje.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Bird, R. (2009). Diskalkulija, praktični priručnik. Lekeknik: Ostvarenje.



5

programa) Agencija za odgoj i obrazovanje (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb, www.aoo.hr

Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete. Osijek: Grafika.

Ferek, M. (2006). Hiperaktivni sanjari. Zagreb: „Buđenje“ Udruga za razumijevanje ADHD-a

Young, K. (2006). Kad se male glave slože: didaktički komplet za pomoć djeci s teškoćama u učenju. Lekeknik: Ostvarenje.

Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G., Vučković, D. (2004). Hiperkativno dijete – uznemireni roditelji i odgajatelji. Jatrebrasko: Naklada Slap.

Kiš-Glavaš, L., Fulogosi-Masnjak, R. (2002). Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama – priručnik za učitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama – IDEM.

Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije. Zagreb: Alinea.

Poshokova, I. (2000). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekeknik: Ostvarenje.






1




1.1. Nositelj predmeta Krešimir Mikić, prof. visoke škole 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Interdisciplinarni pristup medijima 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Marko Gregurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+15+0+15




2

2. OPIS PREDMETA


Podučiti buduće odgojitelje uporabi klasičnih i naprednih medijskih tehnologija u vrtiću i predškolskoj dobi.

Razviti novu medijsku pismenost i osvijestiti vrijednost i dosege medija.

Upoznati studente sa mogućom uporabom novih medija i multimedije.

Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja.


Sukladno Pavilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Studenti će steći teorijska i praktična znanja i vještine, potrebna za učinkovitu uporabu medija i multimedije u odgojnoobrazovnom radu sa djecom predškolske i školske dobi.


Definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja



2

Razumjeti načine utjecaja medija na djecu i odgojno-obrazovni proces

Primjenjivati medije u obradi obrazovnih sadržaja s djecom predškolske dobi

Analizirati sadržaje dostupne putem medija

Moći povezati različite nove medije u smislenu cjelinu, uporabom pravilnih alata, u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa

Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu


Novi mediji u ranom odgoju i obrazovanju

Trebaju li djeca imati pristup novim tehnologijama?

Film i predškolsko dijete

Digitalna fotografija i stvaralaštvo u predšolskoj dobi

Digitalni video, odgojitelj i dijete

Televizija u procesu dječje spoznaje

Internet i dijete

Čitači e-knjiga - interaktivna slikovnica

Računalne igre - igra kao način učenja i stjecanja novih spozaja

Mobilne platforme - redefiniranje dostupnosti informacije

Multimedijski prezentacijski alati - prezentacija vještine ili vještina prezentacije




3




Sukladno pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta

Pretraživanje materijala u knjižnici ili on-line

Pregledavanje literature

Sažimanje pročitanog s opisom glavnih trendova

Postavljanje novih problema kao i rješavanje zadanih problema

Davanje konstruktivne kritike na tuđi rad

Postavljanje pitanja i odgovaranje kroz različite medije

Komentiranje i kritika vlastitog rada


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,2 Praktični rad 0,2






Studentska mapa s radovima i zadaćama koje je student morao odraditi tijekom semestra i obrazloženje koncepta.


Naslov Broj primjeraka Dostupnost putem ostalih



4

u knjižnici medija

Bilješke s predavanja i vježbi 0 1


Bežen, Ante (2008.): Metodika : znanost o poučavanju nastavnog predmeta : epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju - s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil international; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bežen, Ante (2003.): Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Zagreb: Profil International

Mikić, Krešimir (2001.): Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa

Mikić, Krešimir (2004.): Film i drugi mediji. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mikić, Krešimir (2005.): Medijska kultura. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bognar, Ladislav; Matijević, Milan (2005.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Frau-Meigs, Divina (2006.): Media Education. UNESCO

Prensky, Marc (2001.): Digital Natives, Digital Imigrants.

Jenkins, Henry (2006.): Convergence Culture. Where New and Old Media Collide. New York: New York University Press

Odabrani tekstovi iz stručnih tiskanih i elektroničkh medija koji se bave problematikom medija i djece



5






1




1.1. Nositelj predmeta Doc. Miroslav Huzjak 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Ida Loher 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0+ e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.


studenti će biti sposobni razumjeti i primijeniti metode istraživanja likovnog stvaralaštva kroz predmet likovna kulture.


Studenti će:

biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama.



2

steći znanje o biheviorističkim, psihološkim, razvojnim i umjetničkim svojstvima istraživanja.

steći znanja o metodama prikupljanja i analize podataka.

razvijat će sposobnost prepoznavanja osobina dječjeg crteža prema razvojnim fazama različitih teorija.

steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.

razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti.

steći znanja o mogućnostima upotrebe grafičke analize u svrhu kvalitativnog kompariranja različitih sustava.


Uvod

Načini gledanja i istraživanja dječjih radova: psihološki, bihevioristički, razvojni i umjetnički pristup

Metode prikupljanja i analize podataka, vrste istraživanja

Nacrt istraživanja i prezentacija

Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 1

Istraživanja razvoja prikaza ljudskog lika u dječjem crtežu 2

Darovitost u psihologiji i praksi

Okružje: bihevioristička istraživanja stvaranja

Psihodinamski pristup dječjem crtežu u terapiji

Art-terapija i psihoterapija, vođene fantazije

Bajke i mitovi kao arhetipski motivi u crtežu

Umjetnički (pojmovni) pristup dječjem crtežu



3

Grafičke analize u usporednim sustavima

Rad sa slabovidnima i metode motiviranja

Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)

Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda





Kolokviji Usmeni ispit Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1




4


Obvezno prisustvovanje nastavi: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Obvezno prisustvovanje vježbama: 1 ECTS bod = 33,3%

Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Seminarski rad: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.

Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.

De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.

Winner, E. (2005): Darovita djeca, Ostvarenje, Lekenik, 248. str.


Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.

Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.

Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.

Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.





5





1




1.1. Nositelj predmeta Doc. Miroslav Huzjak 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Istraživanje dječjeg likovnog stvaralaštva 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Ida Loher 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0+ e-učenje




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave te provođenje istraživanja o dječjem likovnom stvaralaštvu na nastavi likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Metodika likovne kulture 3. Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.


studenti će biti sposobni razumjeti i primijeniti metode istraživanja likovnog stvaralaštva kroz predmet likovna kulture.


Studenti će:

biti sposobni načiniti nacrt istraživanja dječjeg likovnog stvaralaštva te prezentirati rezultate u skladu sa znanstvenim konvencijama.



2

steći vještinu upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u izvedbi prezentacija istraživanja.

steći znanja o vizualnim osobinama digitalne prezentacije koje treba uključiti ili koje treba izbjegavati prilikom izrade.

razvijat sposobnost traženja, obrađivanja i analize informacija iz različitih izvora.

razvijat sposobnost motiviranja djece za što kvalitetniji likovni rad.

steći znanje i razumijevanje o važnosti likovnog stvaralaštva za psihofizički dječji razvoj.

razvijat sposobnost poznavanja i razvijanja vizualnog jezika, te sposobnost osmišljavanja likovnih aktivnosti.

razvijat vještinu divergentnog i kreativnog mišljenja


Uvod

Vizualne upute za izradu Power Point prezentacije

Studentske prezentacije istraživanja








Primjeri pristupa istraživanju djece



3




Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje predavanjima (opterećenje 15 sati = 0,5 ECTS boda).

Redovito prisustvovanje vježbama (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Seminarski rad od pet kartica, predati ga u pismenom i digitalnom obliku; Power Point prezentacija ostalim studentima unutar 15 min (opterećenje 30 sati = 1 ECTS bod).

Javni i individualni sat, konzultacije, provođenje istraživanja s nacrtom istraživanja, vođenje bilježaka vježbi (15 sati - 0,5 ECTS)

Ukupno: 90 sati – 3 ECTS boda



Eksperimentalni rad Referat Pohađanje vježbi (Ostalo upisati) 1





4



Obvezno prisustvovanje nastavi: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Obvezno prisustvovanje vježbama: 1 ECTS bod = 33,3%

Javni i individualni sat, istraživanje: 0,5 ECTS bod = 16,7%

Seminarski rad i PPT prezentacija: 1 ECTS bod = 33,3%




medija

Belamarić, D. (1986): Dijete i oblik, Školska knjiga, 250 str.

Bognar, L., Matijević, M. (2002): Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 71-100= 29 str.

De Zan, D. (1997): Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 69 str.



Ayalon, O. (1995): Spasimo djecu, Školska knjiga, Zagreb, 159 str.

Cox, M. (1997): Drawings of People by the Under-5s, Falmer Press, London, 106 str.

Oaklander, V. (1996): Put do dječjeg srca : geštaltistički psihoterapijski pristup djeci, Školska knjiga, Zagreb, 343 str.

Luquet, G.-H. (2001): Children's Drawings, Free Association Books, London, 160 str.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se



5

osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1





prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić

prof. dr. sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Jezično izražavanje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+0+15




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Razvijati i na višem stupnju usvojiti zakonitosti govorene i pisane komunikacije na hrvatskome jeziku.

Funkcionalna uporaba hrvatskoga standardnoga jezika u svakodnevnome sporazumijevanju i školskome okruženju.

Poticanje i razvijanje jezičnih djelatnosti aktivnoga slušanja, govorenja, čitanja i pisanja na hrvatskome jeziku.


Osnove usmenoga i pismenoga jezičnoga izražavanja

Temeljna razina komunikacijske i lingvističke kompetencije na materinskome jeziku.


Viša razina usvojenosti jezičnih kompetencija (komunikacijske i lingvističke) u usmenome i pisanome izričaju.



2


Sposobnost kreiranja vlastitih govorenih i pisanih tekstova u skladu s gramatičko-pravopisnom normom hrvatskoga jezika.

Sposobnost kreativnoga izražavanja prema estetskim kriterijima.

Poznavanje funkcionalnih stilova u usmenoj i pisanoj komunikaciji na hrvatskome jeziku.

Poznavanje suvremenih pristupa i načela učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i izražavanja u ranome diskursu.

Poznavanje zakonitosti ranojezičnoga razvoja u djece malađe školske dobi.

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i obrađivanja informacija iz stručne literature.


Jezikoslovlje i jezično izražavanje

Jezične uloge

Polifinkcionalnost hrvatskoga jezika

Svrha i zadaća nastave hrvatskoga jezika i izražavanja u osnovnoj školi

Sporazumijevanje govorom (usmena komunikacija) i pismom (pisana komunikacija)

Stilovi usmenoga i pisanoga izražavanja

Sustav govornih vježbi (kategorije, načini strukturiranja, kompozicijsko oblikovanje i praktično provođenje vježbe)

Gramatičko-pravogovorne i gramatičko-pravopisne vježbe

Stilsko-kompozicijske vježbe

Dijaloške vježbe

Monološke vježbe

Leksičke vježbe



3

Vrednote govorenoga jezika (rad na tekstovima)

Recitiranje - stvaralački pristup govorno-umjetničkoj interpretaciji

Interpretativno čitanje (rad na tekstovima)




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave 30 sati

Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega 10-15 stranica 20 sati

Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima 15 sati

Priprema za nastavu 15 sati

Čitanje obvezne literature i usvojanje stručne terminologije 20 sati

Samostalno učenje za ispit i polaganje pismenoga i usmenoga ispita 20 sati


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 0,5







4


Pismeni ispit 30%

Usmeni ispit 25%

Seminarski rad 10%

Praktičan rad 10%

Literatura 10%





medija

Barić i dr. (2000). Hrvatska gramatika. Zagreb: ŠK. 24

Babić-Finka-Moguš (1994). Hrvatski pravopis. IV. izdanje. Zagreb: Školska knjiga. 61

Novaković, N. (1980). Govorna interpretacija umjetničkoga teksta. Zagreb: Školska knjiga. 3

Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. 10

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. 0


Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1-2. Zagreb: Školska knjiga.

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil International

Anić, V. (1994). Rječnik hrvatskoga jezika. II. dopunjeno izdanje. Zagreb: Novi Liber.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju,



5

osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni pismeni i usmeni ispit.




1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Kajkavski usmenoknjiževni oblici 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Emilija Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s fenomenom usmene književnosti, s osobitim uvidom u usmenoknjiževne oblike kajkavskog govornog područja

usmenu kajkavsku književnost povijestno kontekstualizirati u nacionalnim okvirima

osposobiti studente za interpretaciju djela usmene kajkavske književnosti

osposobiti studente za primjeren izbor usmenoknjiževnoga teksta s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika


Položen kolegij Uvod u znanost o književnost (1. godina)


poznavanje usmenoknjiževnih kajkavskih oblika kao pretpostavke za njihovu inetrpretaciju u nastavi Hrvatskoga jezika


poznavanje oblika (žanrova) usmene književnosti, osobito kajkavske



2

sposobnost prosudbe estetske, etnografske i historiografske vrijednosti usmene književnosti

sposobnost odabira djela s obzirom na recepcijske mogućnosti učenika i načelo zavičajnosti

snalaženje u stručnoj literaturi i zapisima kajkavske usmene književnosti


Pojam usmenosti i usmenog žanra (oblika)

Poetičke odlike usmene književnosti

Povijestni pregled usmene hrvatske književnosti, osobito kajkavske

Kajkavska usmena lirika - tematski svijet i izražajna obilježja

Kajkavska usmena epska pjesma

Usmene kajkavske pripovijetke

Bajka na kajkavskom području

Predaje i legende

Kajkavski usmeni retorički oblici

Usmenokajkavske mikrostrukture (brojilica, pitalica, rugalica)

Basna u kajkavskoj usmenoj književnosti

Usmene kajkavske dramske igre

Usmena kajkavska književnost u suvremenoj školi




3




Redovito pohađanje nastave

Aktivno sudjelovanje na seminarima

Obaviti terensko istraživanje i prezentirati ga u seminarskom obliku

Položiti kolokvij i usmeni ispit










Kolokvij 12,5%

Usmeni ispit 25%




medija



4

Maja Bošković-Stulli: Usmena književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj.1, Liber-Mladost, Zagreb, 1978.

Narodne drame, poslovice i zagonetke (prir.N.Bonifačić Rožin), PSHK, knj.25, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1962.

Ivo Zvonar-Stjepan Hranjec: Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.1, Zrinski, Čakovec, 1980.

Ivo Zvonar-Stjepan Hranjec-Andrija Strbad: Usmena narodna književnost na tlu Međimurja, knj.2, Zrinski, Čakovec, 1987.

Vinko Žganec: Hrvatske narodne pjesme. Kajkavske, Matica hrvatska, Zagreb, 1950.


Nikola Bonifačić Rožin. Gajuša, Yugodidacta, Zagreb, 1973.

Olinko Delorko: Narodne lirske pjesme, PSHK, knj.23, Zora-Matica hrvatska, Zagreb, 1963.

Miroslav Dolenec: Narodne pripovijetke, pošalice i predaje, Narodna umjetnost, 9, INU, Zagreb, 1972.

Folklorno kazalište (prir.Ivo Lozica), Matica hrvatska, Zagreb, 1996.


Kolokvij, ankete, seminarske prezentacije tema, usmeni ispit




1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ivan Prskalo 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Kineziologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Ivana Nikolić, Marko Badrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





-

2. OPIS PREDMETA


poučavati opće zakonitosti upravljanja procesom vježbanja kao i posljedice djelovanja tih procesa na ljudski organizam s posebnim osvrtom na populaciju školske djece.

upoznati studente s osnovama metodologije istraživanja u području kineziologije, načinima rješavanja problematike vezane uz upravljanje procesom vježbanja te s mogućim promjenama antropoloških obilježja, motoričkih znanja i stanja zdravlja pod utjecajem odgovarajućeg programa vježbanja.


Osim administrativnih uvjeta odnosno upisanog 4. semestra studija ne postoje dodatni uvjeti niti dodatne ulazne kompetencije.


stjecanje teoretskih i metodoloških znanja u području osnovnih kineziologijskih disciplina, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćnih kineziologijskih disciplina.

teorijska i praktična priprema za integriranu primjenu ovih spoznaja u radu s djecom u primarnoj edukaciji.



2


upoznati strukturu kineziologije, osnovne, primijenjenu i pomoćne kineziologijske discipline te njen odnos prema drugim znanostima.

upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziologije.

upoznavanje sa znanstvenim utemeljenjem kineziologije, principima pristupa kineziologijskim problemima te temeljima znanstvenog istraživanja u Kineziologiji.

upoznavanje zakonitosti upravljanog procesa vježbanja kao kibernetskog sustava te planiranjem i programiranjem ovog procesa.

upoznavanje s pojmom i djelovanjem kinezioloških podražaja na transformaciju antropološkog statusa djeteta.

upoznavanje sa zdravstvenim, higijenskim i ekološkim aspektima tjelesnog vježbanja.


Pojam i definicija kineziologije

Razvoj kineziologije

Struktura kineziologije, osnovne kineziologijske discipline, primijenjene kineziologijske discipline - kineziološke metodike, pomoćne kineziologijske discipline

Interdisciplinarnost kineziologije

Metodološke osnove kineziologije

Predmet istraživanja kineziologije

Metode istraživanja

Principi pristupa kineziologijskim problemima

Osnovne metode istraživanja

Struktura i faze istraživanja



3

Koncipiranje znanstvenih i stručnih radova

Primjena kineziologijskih zakonitosti u edukaciji

Osnovni principi upravljanja procesom vježbanja

Temelji kibernetskog pristupa u kineziologiji

Pojam upravljanog procesa

Planiranje i programiranje upravljanog procesa vježbanja

Pojam i definicija kinezioloških podražaja

Utjecaj kinezioloških podražaja na antropološka obilježja

Utjecaj kinezioloških podražaja na kvantitativne i kvalitativne osobitosti antropoloških obilježja

Utjecaj kinezioloških podražaja na antropometrijske osobitosti

Utjecaj kinezioloških podražaja na funkcionalno-motoričke sposobnosti

Utjecaj kinezioloških podražaja na kognitivne sposobnosti, konativne osobine i socijalni status

Utjecaj kinezioloških podražaja na motoričke informacije

Kineziološki podražaji u funkciji odgoja

Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje

Pojam i definicija zdravlja

Zdravlje i tjelesna aktivnost

Utjecaj tjelesne aktivnosti na strukturu tijela



4

Okolina i zdravlje

Utjecaj prirodnih faktora na zdravlje

Tjelesno vježbanje i ekologija

Higijena i tjelesno vježbanje




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje;

seminarski rad iz zadane literature;

referat ili prezentacija zadane teme u seminaru,

čitanje propisane literature;

samostalno učenje i priprema









5


Pohađanje nastave 20%;

Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 30%,

Usmeni ispit 30%.




medija

Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.). 10

Findak, V., Prskalo, i. (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Petrinja: Visoka učiteljska škola (102 str.). 15


Mraković, M. (1997). Uvod u sistematsku kineziologiju. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. (133 str.)






6



1




1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Kineziološka kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1

1.3. Suradnici Mr. sc. Marija Lorger, Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





0

2. OPIS PREDMETA


Podmirenje biopsihosocialnih motiva za kretanjem kao izrazom zadovoljenja određenih potreba čovjeka kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

Stjecanje teoretskih i praktičkih stručno-motoričkih znanja o provedbi svakodnevnih i povremenih oblika vježbanja, u svrhu očuvanja zdravlja kao baze i preduvjeta za bolji razvoj motričkih, funkcionalnih i intelektualnih sposobnosti.




Usvajanje određenog fonda motoričkih informacija nužnih za efikasno rješavanje potreba očuvanja i razvoja zdravlja, sadržajnijeg korištenje slobodnog vremena, rješavanju svakodnevnih motoričkih zadataka i razvijanju specifičnih radnih sposobnosti.



2


Stjecanje novih i objedinjavanje stečenih motoričkih znanja i vještina.

Zainteresiranost i motorička informiranost studenata o naprednim i specifičnim strukturama gibanja.

Sprečavanje procesa preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje.

Razvoj visokog stupnja svjesnosti o važnosti kinezioloških aktivnosti.


Zadaci i ciljevi nastave kineziološke kulture

Osnove atletike – hodanja i trčanja

Sportske igre – rukomet

Badminton i stolni tenis

Standardni plesovi

Aerobika – osnovno

Fitness programi 1

Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike – lopta i vijača

Osnove borilačkih sportova

Elementarne igre 1



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:



3

terenska nastava (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje









Praktični rad 50%




medija

Findak,V.,Mironović,R.,Schmidt,I.,Šnajder,V.(1987).: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture,Školska knjiga,Zagreb

5

Findak,V.(1979).: Tjelesni odgoj u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave,Školska knjiga,Zagreb 10



4







1




1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Srna Jenko Miholić 1.6. Godina studija 1


1.3. Suradnici Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+30+0




0

2. OPIS PREDMETA












2







Osnove atletike – skokovi i bacanja

Sportske igre – odbojka


Latinoamerički plesovi

Aerobika, stretching

Fitness programi 2

Osnovni elementi ritmičko-sportske gimnastike - obruč


Elementarne igre 2




2.7. Komentari:



3










Praktični rad 50%i




medija


5




4







1




1.1. Nositelj predmeta mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor 1.6. Godina studija 2


1.3. Suradnici dr.sc. Marija Lorger, Katarina Runjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+30+0




0

2. OPIS PREDMETA












2







Atletika – hodanja i trčanja

Sportske igre – košarka


Narodni plesovi I

Aerobika, kružni oblici treninga

Fitness programi 3

Osnovni elementi sportske gimnastike – parter, kozlić


Štafetne i elementarne igre




2.7. Komentari:



3










Praktični rad 50%i




medija


5




4







1





prof.dr.sc. Ivan Prskalo; mr.sc. Snježana Mraković; mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor



1.3. Suradnici Katarina Runjić, Jasmina Lizačić Martinović; Igor Rožić

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

0+30+0




0

2. OPIS PREDMETA










2









Atletika – skokovi i bacanja

Sportske igre – mali nogomet


Narodni plesovi II

Aerobika - napredno

Fitness programi 4

Osnovni elementi sportske gimnastike – dvov. ruče, greda


Štafetne i elementarne igre




2.7. Komentari:



3











Praktični rad 50%




medija


5




4







1





1.2. Naziv predmeta Kineziološka metodika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici

mr.sc. Ivan Šerbetar; Igor Bokor, Srna Jenko Miholić; Ivana Nikolić; Marko Badrić


15+15+0




0

2. OPIS PREDMETA


osposobiti studente da usvoje bitna znanja i zakonitosti na kojima se zasniva podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem i igrom.

stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja

osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.




stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-



2

obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


upoznavanje s općim i posebnim ciljevima i zadaćama kineziološke kulture i tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

upoznavanje s osnovnim pojmovima kineziološke metodike.

upoznavanje s pojmom, ciljevima i zadaćama Kineziološke metodike kao znanstvene i nastavne discipline.

upoznavanje s općim značajkama biopsihosocijalnog razvoja učenika s težištem na mlađoj školskoj dobi.

teorijska osposobljenost za izvođenje svih organizacijskih oblika rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

osposobljenost za neposredno pripremanje za sat kineziološke kulture (teorijsko, metodičko i organizacijsko).


Pojam i definicija i predmet kineziološke metodike.

Cilj i zadaci kineziološke metodike.

Teorijski aspekti kineziološke metodike. Kineziološka metodika u suvremenoj klasifikaciji znanosti. Interdisciplinarnost kineziološke metodike. Struktura kineziološke metodike. Odnos kineziološke metodike i posebnih metodika. Metodološke osnove istraživanja u kineziološkoj metodici.

Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje (cilj i zadaci, mjesto i uloga, povezanost tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja s drugim odgojno-obrazovnim područjima).

Ustavna i zakonska regulativa tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

Organizacijski oblici rada u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području.

Nastavni izvannastavni i izvanškolski organizacijski oblici rada.

Sat tjelesne i zdravstvene kulture, struktura sata kineziološke kulture uvodni dio, pripremni dio sata, zadaci i sadržaj uvodnog i pripremnog dijela sata.



3

Glavni dio sata i završni dio sata zadaci i sadržaj glavnog i završnog dijela sata. Podjela glavnog dijela sata.

Opterećenje na satu kineziološke kulture.

Natjecanja u razredu, priredbe, izleti.

Obuka neplivača, mikropauze, zimovanja i ljetovanja, makropauze.

Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje,

čitanje propisane literature i vođenje bilježaka,

samostalno učenje i priprema za ispit,

izrada praktičnoga rada









4



Praktičan rad 20%,

Pismeni ispit 30%,

Usmeni ispit 30%.




medija

Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga (288 str.). 10



Prskalo, I. (2004). Osnove kineziologije. Petrinja: Visoka učiteljska škola u Petrinji (159 str.).






5



1






1.3. Suradnici

mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Katarina Runjić, Igor Bokor, Ivana Nikolić, Marko Badrić


15+30+0




-

2. OPIS PREDMETA



stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi.




stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja



2

osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


osposobljavanje za samostalno pripremanje učitelja za sat i druge organizacijske oblike rada.

upoznavanje sa vježbom kao sredstvom kineziološke kulture.

upoznavanje s metodama rada i metodičkim organizacijskim oblicima rada.

upoznavanje s odgovarajućim specifičnim metodičkim postupcima.

usvajanje i dosljedna primjena metodičkih principa i načela.

upoznavanje s vođenjem dokumentacije u kineziološkoj kulturi.

upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji.

upoznavanje s prostorima, opremom i sredstvima u kineziološkoj kulturi.

upoznavanje sa zdravstvenima aspektima vježbanja i vježbanjem s učenicima oštećena zdravlja.


Pripremanje učitelja za rad – za sat kineziološke kulture.Sredstva kineziološke kulture – motoričko obrazovanje. Pojam i struktura tjelesne vježbe.

Metodički organizacijski oblici rada. Teorijski pristup metodičkim organizacijskim oblicima rada. Fronrtalni rad.

Grupni oblici rada: rad u parovima, trojkama i četvorkama. Paralelno odjeljenski oblik rada. Paralelno izmjenični oblik rada.

Oblici rada s dopunskim vježbama, individualni rad i individualizirani rad.

Metode rada u kineziološkoj kulturi. Nastavne metode.

Metode rada u kineziološkoj kulturi. Metode vježbanja i metode učenja..

Metodički postupci u kineziološkoj kulturi i metodički principi u kineziološkoj kulturi.



3

Dokumentacija u kineziološkoj kulturi.

Odgojno-obrazovni proces opće značajke, teorijski i metodički pristup, organizacija i provođenje odgojno-obrazovnog procesa.

Nastavni proces, osnove, organizacija i tijek.

Mjere motivacije, stimulacije i mobilizacije u tijeku nastavnog procesa.

Mjere osiguranja nastavnog procesa. Zdravstveno higijenske mjere, preventivne mjere.

Prostori i oprema u kineziološkoj kulturi.

Sredstva i tehnička sredstva i pomagala.




2.7. Komentari: Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra



čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;

samostalno učenje i priprema za ispit;








4





Praktičan rad 50%




medija



Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji. Zagreb: Hrvatski savez za športsku rekreaciju -"MENTOREX" d.o.o (131 str.).

10







5




1






1.3. Suradnici

mr.sc. Ivan Šerbetar; mr.sc. Snježana Mraković; Katarina Runjić, Igor Bokor, Ivana Nikolić, Marko Badrić


15+30+0




-

2. OPIS PREDMETA



stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja o organiziranju svakodnevnih i povremenih oblika rada, u kojima će uspješno planirati, programirati te primjenjivati sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja.

primjena metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa i organizacijskih oblika rada u kineziološkoj kulturi uključujući praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje i evidentiranje.




stjecanje teoretskih i stručno-metodičkih znanja te u konačnici osposobljenost za samostalno izvođenje svih programa, metoda i metodičkih organizacijskih oblika rada doprinijet će osposobljenosti budućeg učitelja za integraciju odgojno-obrazovnih



2

područja i uspješno djelovanje u okviru učiteljske struke.


upoznavanje sa planiranjem i programiranjem u kineziološkoj kulturi te osposobljavanje za samostalnu izradu globalnog, operativnog i izvedbenog programa.

osposobljenost za samostalnu provedbu praćenja provjeravanja i ocjenjivanja.

osposobljenost za samostalno vođenje dokumentacije u kineziološkoj kulturi.

upoznavanje sa strukturom i zakonitostima odgojno-obrazovnog i nastavnog procesa u primarnoj edukaciji te osposobljenost za realizaciju tijeka nastavnog procesa.

upoznavanje s planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture.

osposobljenost za programiranje vježbanja učenika oštećena zdravlja.

osposobljenost za teorijsko bavljenje metodikom te za stvaralački, kritički i samokritički odnos prema teoriji i praksi.


Planiranje i programiranje.

Pojam i definicija, etape programiranja.

Model globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa kineziološke kulture.

Kineziološka kultura po posebnom programu.

Učenik-učitelj. Lik učitelja.

Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Sadržaj praćenja, provjeravanja, ocjenjivannja.

Vrste praćenja provjeravanja i ocjenjivanja.

Načela ocjenjivanja.



3

Tehnika i način ocjenjivanja.

Metode provjeravanja.

Ocjenjivanje učenika oštećena zdravlja.

Informacijski sustavi za praćenje i vrednovanje rada u kineziološkoj kulturi

Uloga učenika u praćenju i vrednovanju rada.

Evidencija i dokumentacija u kineziološkoj kulturi.




2.7. Komentari: Usmeni ispit se polaže nakon odslušanog 8. semestra



čitanje propisane literature i vođenje bilježaka;

samostalno učenje i priprema za ispit;









4




Praktičan rad 20%;

Pismeni ispit 30%;

Usmeni ispit 30%




medija



Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine (81 str.). 20







5




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr. sc. Berislav Majhut; prof.dr. sc. Krešimir Mikić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Klasični mediji u nastavi hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


proširenje temeljnih pojmova koji su usvojeni na kolegiju Medijska kulturas posebnim osvrtom na odnos književnosti i filma

upoznavanje stožernih filmova hrvatske i svjetske kinematografije

sažeti pregled najuspješnijih filmskih adaptacija, posebice literature za djecu i mladež

razlikovanje književnosti, filma i televizije obzirom na narativnu strukturu

spoznavanje odnosa zbilje i fikcije u filmskim i televizijskim uradcima

osposobljavanje studenata za osmišljenu raščlambu filmova i televizijskih emisija

upoznavanje s filmskim kritikom i kriterijima vrednovanja medijskih sadržaja



2


pohađanje nastave i položen ispit iz kolegija Medijska kultura


Generičke kompetencije: otvorenost za različite načine kreativnog izražavanja

Specifične kompetencije: sposobnost sagledavanja specifičnosti i sličnosti izričaja u različitim medijima

Sposobnost provedbe znanstvenih istraživanja u medijskom radu s djecom


poznavanje relevantnih djela svjetskog i hrvatskog filma, posebice adaptacija

razlikovanje rodnih i žanrovskih specifićnosti u medijima

sposobnost kritičkog sagledavanja i prosudbe medijskih uradaka


Vrste umjetnosti.

Umjetnost i dijete

Naratologija (određenje Todorova) - pripovijedanje kao zajednički nazivnik velikog dijela medija koji se obraćaju djeci.

Diskurs i priča.

Pripovjedno vrijeme: trajanje, poredak, učestalost, udaljenost od trenutka izricanja; odnos prema iluziji stvarnosti: film i televizija..

Rodovi i žanrovi u medijima

Dijete-čitatelj i dijete-gledatelj.

Prostorne i vremenske umjetnosti

Sažeti pregled razvoja svjetske kinematografije I

Sažeti pregled razvoja svjetske kinematografije II

Stožerni filmovi u hrvatskoj kinematografiji



3

Film, televizija i književnost

Adaptacija književnih djela za medije

Pristup medijskim uratcima

Filmska kritika




2.7. Komentari:


Sudjelovati aktivno na predavanjima

Seminari i radionice

Tterenska nastava






Pismeni ispit

0,5 (ukoliko student ne riješi pozitivno




4

kolokvije)


2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 3/9 kolokvij1 + 3/9 kolokvij 2 = 1 ocjena

ili

2/9 pohađanje nastave + 1/9 seminarski rad + 6/9 pismeni i usmeni ispit = 1 ocjena




medija

Chatman, S. (1978.). Story and Discourse, Ithaca and London, Cornell University Press

Turković, H. (2005.). Što je filmski žanr . U H. Turković, Film: zabava, žanr, stil (str. 51-125). Zagreb: Hrvatski filmski save

Škrabalo,I. (2008).Hrvatska filmska povijest ukratko. Zagreb: VBZ

Turković, H. (1996.). Rad televizije i Televizija prema filmu . U H. Turković, Umijeće filma (str. 115-153). Zagreb: Hrvatski filmski savez

Taylor, L., Willis, A. (1999.) Media studies. Oxford, Malden, Blackwell


Lacey, N. (2000). Narrative and Genre. Houndmills and New York: Palgrave.


Anketiranje studenata , razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima, samoevaluacija.




5



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; prof.dr.sc. Berislav Majhut 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Književnost za mladež 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


30+0+15




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s književnim djelima koja čitaju tinejdžeri, s teorijskim i povijesnim razvojem tog segmenta književnosti koji se razvio iz dječje književnosti

razvoj hrvatske tinejdžerske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela tinejdžerske književnosti

osposobliti studente za kvalitetan izbor djela tinejdžerske književnosti u skladu s recepcijskim mogućnostima učenika

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature


Poznavanje književnoteorijskih osnova, osnova književne povijesti i specifičnosti dječje književnosti.

2.3. Ishodi učenja na razini programa poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje literature za mlade odrasle i



2

kojima predmet pridonosi njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih svjetskih i hrvatskih djella književnosti za mlade odrasle (tinejdžere, adolescente)

razlikovanje književnih vrsta i njihovih specifičnosti

sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela književnosti za mlade odrasle

sposobnost odabira djela prema recepcijskim mogućnostima učenika



Nefikcijska Književnost za mladež: uvod, definicija

Određenje književnosti za mladež u odnosu na dječju i ne-dječju književnost, specifičnosti područja

Vrste književnosti za mladež (tematska razvrstavanja i/ili strukturna određenja)

Povijesne konture: svjetska književnost (Molnar, Sienkiewicz, Burnett, Verne i dr.)

Povijesne konture: hrvatski specifikum (problem pučke i književnosti za mladež)

Povijesni razvoj hrvatske književnosti za mladež (Josip Horvat, Ivo Ladika, Ivica Ivanac, Predrag Raos i dr.)

Suvremena književnost za mladež: svjetska književnost; tabu-teme i aktualizacija

Suvremeni autori književnosti za mladež: svjetska književnost/problem dostupnosti i posredovanosti (Sue Townsend, Christine Noestlinger, Roald Dahl, Michael Ende, Michael Coleman i dr.)

Suvremena književnost za mladež: hrvatska književnost

Suvremeni hrvatski autori književnosti za mladež

Angažirana književnost za mladež

Fantastična književnost za mladež



3

Fantastična hrvatska književnost za mladež

Žanrovska književnost za mladež

Diskurzivni žanrovi književnosti




2.7. Komentari:












Kolokviji 0,1 ili Usmeni ispit 0,2 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,1 (polažu




4

koji nisu položili kolokvije)


Pohađanje nastave 1/9 + seminarski rad 2/9 + kolokviji ili pismeni ispit 2/9 + pročitana književna djela 2/9 + usmeni ispit 2/9




medija

Javor, R. (ur.) (1998.), Odrastanje u zrcalu suvremene književnosti za djecu i mladež, Zagreb: KGZ, Hrvatski centar za dječju knjigu, IBBY, 100 str. 11

Grupa autora (2004) Književnost i odgoj. Zagreb: KGZ, str. 7-18, 26-6 1

Grupa autora (2008) Pogled na književnost za mlade odrasle, Kolo 3-4, str. 179-342 0

Grupa autora. (1997), Dječja knjiga u hrvatskoj danas. Zagreb: KGZ, str. 7-15, 37-39, 42-49, 52-59 8

Grupa autora. (2002) Tabu teme u književnosti za djecu i mladež. Zagreb: KGZ, str. 7-38, 66-8 6

Izbor romana i pripovjedaka za tinejdžere (prema dogovoru)


Časopisi: Umjetnost i dijete, Otrok in knjiga, Detinjstvo


Kolokviji, ankete




5



1





prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić;

prof. dr. sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Komunikacijska gramatika hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr. Katarina Aladrović Slovaček; Ružica Gregurić, dipl. uč. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Razvijati i na višem stupnju usvojiti funkcionalnu komunikaciju gramatiku hrvatskoga standardnoga jezika.

Poticati usvajanje jezičnih djelatnosti (vještina i sposobnosti) koje omogućuju stjecanje komunikacijske i linvističke kompetencije.

Izobrazba stručne i ososobljene osobe, visoke razine jezičnoga znanja i pouzdanja.


Viša razina usmenoga i pismenoga izražavanja na materinskome hrvatskome jeziku (apsolviran sadržaj predmeta Jezično izražavanje s niže godine studija), te osnovna razina osam ključnih kompetencija na materinskome jeziku.



2


Ovladavanje jezičnim kompetencijama (komunikacijska i lingvistička) na načelima funkcionalne linvistike i humanističke edukacije.


Ovladavanje komunikacijskom gramatikom u skadu s standardno jezičnim normama, a u skladu s individualnim komunikacijskim potrebama i neurokognitivnim sposobnostima.

Stjecanje vještina i razvijanje sposobnosti vezanih uz usvajanje jezičnih kodova temeljem imanentne (školske) gramatike.

Poznavanje komunikacijsko-funkcionalnog, integracijskog i stvaralačkog pristupa u procesu ranoga usvajanja hrvatskoga jezika.

Sposobnost poticanja dječje uporabe odgovarajućih jezičnih struktura u raznim komunikacijskim situacijama radi postizanja što bolje komunikacijske kompetencije.

Osposobljenost za istraživanje komunikacijske kompetencije na načelima funkcionalne lingvistike.


Jezik, govor, mišljenje

Priopćajni proces (usvajanje i učenje jezika)

Razvojne faze u komunikaciji

Jezične razine

Jezične norme i varijeteti

Usvajanje jezičnoga znaka u ranojezičnoj komunikaciji

Višejezičnost u ranojezičnome diskursu

Razvoj linvističkih i metalinvističkih sposobnosti

Ranojezične novotvorbe

Komunikacijska i lingvistička kompetencija



3

Pragmatična polifunkcionalnost i gramatička normativnost

Jezična pogreška i jezična inovacija

Jezične djelatnosti i usvajanje jezika

Komunističko-funkcionalan pristup edukaciji

Humanističko-integracijski pristup edukaciji

Denotacija, konotacija jezična kreacija




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave 60 sati

Pisanje i izlaganje seminarskoga rada opsega do 10 stranica 10 sati

Aktivno sudjelovanje u raspravama i drugim komunikacijskim aktivnostima 10 sati

Priprema za nastavu 10 sati

Čitanje obvezne literature i usvojanje stručne terminologije 10 sati

Samostalno učenje za ispit i polaganje usmenoga ispita 20 sati






4






Usmeni ispit 40%

Seminarski rad 20%

Praktičan rad 20%

Literatura 10%





medija

Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa. 10

Kovačević, M. i Pavličević-Franić, (2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini, II. Sveučilište u Zagrebu. 10

Pavličević-Franić, D. - Kovačević, M. (2002). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini, I. Sveučilište u Zagrebu.

12

Čudina-Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb:Školska knjiga. 26

Miljević-Riđički, R. i sur. (2000). Učitelji za učitelje. Zagreb: UNICEF, IEP. 9

Widdowson, H.G. (2000). Teaching Language as Communication. Oxford University Press. 0



5


Težak, S. (1998). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika, 1-2. Zagreb: Školska knjiga.

Ingram, D. (1989). First Language Acqusition - method, description, explanation. NY: Cambridge University Press.

Stančić i Ljubešić (1994). Jezik, govor, spoznaja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Littlewood, W. (1992). Communicative Language Teaching.Cambridge University Press.

Udžbenici hrvatskoga jezika za osnovnu školu.


Kontinuirano praćenje, aktivno sudjelovanje u nastavi, redovite usmene provjere usvojenosti sadžaja koji se obrađuju, anketiranje polaznika, analiza i vrednovanje seminarskoga rada rada, završni ispit.




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Kvalitativne i kvantitativne metode 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Vinkoslav Galešev; Irena Klasnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+15+15




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


razumijevanje osnovnih kvantitativnih i kvalitativnih metoda,

sposobnost razumijevanja statističkih parametara,

primjena statističkog paketa SPSS u obradi podataka,

interpretacija dobivenih statističkih rezultata.


Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, Excell, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.


Kolegij doprinosi osposobljenosti studenta za metodologiju istraživanja u odgoju i obrazovanju.Ishodi na razini programa:

sposobnost korištenja osnovnih statističkih testova obrade podatka



2

razumijevanje i interpretacija rezultata

izrada nacrta istraživanja s kvantitativnom i kvalitativnom metodologijom

sposobnost za provedbu statističke analize


Studenti će moći:

koristiti SPPS program za obradu podataka

razumijeti značaj i razloge korištenja određenih statističkih testova

objasniti osnovne statističke parametre i vrijednosti

provesti statističku analizu


Znanstveni cilj i znanstvena metoda

Vrste mjerenja i mjerne skale

Mjerni instrumenti

Mjerne karakteristike instrumenata

Mjere centralne tendencije

Mjere varijabilnosti/disperzije

Grafičko prikazivanje rezultata

Normalna raspodjela i neke druge raspodjele

Položaj pojedinog rezultata u grupi

Razlike između dvije aritmetičke sredine



3

Dvosmjerno ili "jednosmjerno" testiranje

Parametrijski i neparametrijski testovi

Hi kvadrat test

Korelacija

Multivarijatne metode obrade podataka. Faktorska analiza. Regresijska analiza. Kanonička korelacijska analiza. Analiza varijance. Diskriminacijska analiza




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave.

Izrada referata.



Eksperimentalni rad 0,5 Referat 0,5 (Ostalo upisati)


Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)



Vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare 13%



4

Kolokviranje iz vježbi (SPSS) 30%

Kolokvij iz seminara 30%

Pismeni ispit 13%

Usmeni ispit 13%




medija

Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap,

Halmi. A. (2005), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim i društvenim znanostima. Jastrebarsko:Naklada Slap,

Ukupno opseg obvezne literature 300 stranica.


Mužić, V. (1986), Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost, 663 str.

Kolesarić, V. I Petz, B. (2003), Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap, 266 str.

Petz, B. (1997), Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap, 384 str.

Milas, G. (2005), Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima,Jastrebarsko: Naklada Slap

Marusteri, M.; Bacarea,V. (2010), Kako odabrati pravi test za procjenu statističke značajnosti razlike između skupina?



5

Biochemia Medica 20(1),15-32.

De Vaus, D. (2004), Analyzing Social Science Data: 50 Key Problems in Data Analysis. London: Sage publications.


povratne informacije od studenata (anketa o zadovoljstvu kolegijem i procjena kvalitete rada nastavnika)

samoprocjena studenata

povratne informacije od mentora u školama

zajednička analiza realizacije kolegija s drugim nastavnicima koji predaju isti i srodne kolegije




1




1.1. Nositelj predmeta prof. Marijan Jakubin; doc. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici doc. Davor Žilić; Luka Petrač; Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:

upoznavanje s likovnim stvaralaštvom i njegovim značenjem

stjecanje znanja o vizualnom jeziku, vizualnoj komunikaciji, likovnom jeziku i likovnom mišljenju

upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja

usvajanje likovno-jezičnih problema praktičnim likovnim izražavanjem i stvaranjem


Nema uvjeta za upis ni ulaznih kompetencija



2


Studenti će:

usvojiti likovno-jezičnu terminologiju za rad u primarnom obrazovanju

razvijati kreativnost kroz osobno likovno izražavanje i stvaranje

usvojiti likovne tehnike koje se koriste prema programu primarnog obrazovanja


Razumijevanje i usvajanje likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela), usvajanje rada likovnim tehnikama u području crtanja i slikanja i primjena likovno-jezičnih problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju


PREDAVANJA:

Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)

Likovni jezik (likovni elementi i kompozicijska načela)

Likovne tehnike (crtačke, slikarske, grafičke, prostorno-plastičke)

Osnovni elementi arhitekture, skulpture i slikarstva

Likovno- jezična i likovno tehnička analiza slike, kipa, građevine, urbanističkih cjelina

Ikonografska i ikonološka analiza tematskog sadržaja, ikonografske metode u slikarstvu i kiparstvu

VJEŽBE:

Ritam i kontrast crta po toku i karakteru (olovka)

Obrisna, teksturna i strukturna crta i točka (tuš – drvce)

Grafička i tonska modelacija, harmonija oblika i kontrast svjetla–tame ( grafička olovkom ili tuš-drvcem, tonska ugljenom)

Tonske vrijednosti plohe; degradacija inteziteta, ritam ploha, kompozicija (vrste kompozicija), ravnoteža (simetrična, asimetrična, optička),( lavirani tuš-kist)



3

Tonska monokromatska i polikromatska skala (modelacija oblika ili plošno komponiranje likova (superpozicija), ritam, harmonija (akvarel))

Kontrasti boja, valeri, kolorističke vrijednosti, optička ravnoteža boja, (tempera)

Dominacija likova (bojom, veličinom, smještajem – optičko središte, zlatni rez) (pastel)

Geometrijska i atmosferska perspektiva (gvaš)

Koloristička perspektiva (tempera)

Optičko miješanje boja, ritam i kontrast obojenih točaka (flomaster u boji ili tempera)

Rekompozicija fotografije (kolaž)

Redefinicija crno-bijele fotografije ili fotokopije (tempera)




2.7. Komentari:


Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima

Obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 12 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)







4




Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu

Na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - jezične strukture djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - jezičnu analizu.




medija

Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 230 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.

Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb,IPU


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.

Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga

Ivančević,R.,Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje



5

kompetencija likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna i estetska kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovnog jezika (likovne terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela) na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture




1




1.1. Nositelj predmeta prof. Marijan Jakubin; doc. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc. Davor Žilić; Luka Petrač; Krešimir Hlebec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovne naobrazbe i stvaralačko razvijanje i njegovanje likovnog izražavanja kao preduvjeta za izvođenje nastave Likovne kulture što podrazumijeva:

upoznavanje s likovno – tehničkim sredstvima i likovnim tehnikama iz područja grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja

usvajanje likovno-jezičnih problema kroz praktično likovno izražavanje i stvaranje u području grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja

upoznavanje s osnovnim likovnim obilježjima pojedine epohe, stilova i pravaca od pretpovijesti do danas s posebnim naglaskom na hrvatsku likovnu baštinu



2


Položiti ispit iz kolegija "Likovna kultura 1"


Studenti će:

usvojiti likovno-jezičnu terminologiju za rad u primarnom obrazovanju

razvijati kreativnost kroz osobno likovno izražavanje i stvaranje

usvojiti likovne tehnike koje se koriste prema programu primarnog obrazovanja


Prepoznavanje i usvajanje likovno-stilskih kategorija (stilova, pravaca, autora) kroz analizu djela iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture

Usvajanje rada likovnim tehnikama u području grafike, dizajna i prostorno - plastičkog oblikovanja

Primjena likovno-jezičnih problema u osobnom likovnom izražavanju i stvaranju


PREDAVANJA:

Stilska analiza djela (arhitekture, kiparstva i slikarstva )

Osnovna likovna obilježja pretpovijesti

Osnovna likovna obilježja mezopotamske i egipatske umjetnosti

Osnovna likovna obilježja grčke umjetnosti

Osnovna likovna obilježja rimske umjetnosti

Osnovna likovna obilježja ranoga srednjeg vijeka

Osnova likovna obilježja romanike

Osnovna likovna obilježja gotike

Osnovna likovna obilježja renesanse i manirizma



3

Osnovna likovna obilježja baroka i rokokoa

Osnovna likovna obilježja umjetnosti XIX. stoljeća

Osnovna likovna obilježja umjetnosti XX. Stoljeća

VJEŽBE:

Priprema crteža za izradu matrice kartonskog tiska (tuš-kist)

Izrada matrice i otiskivanje-najmanje tri otiska (crna tempera i glicerin)

Monotipija – dva rada (tempera, glicerin)

Oprema knjige (naslovnica, omot ili ilustracija s tekstom) ili plakat odnosno dizajn kutije za odabrani proizvod ()

Oblikovanje reljefa na foliji

Osnovni elementi papir-plastike

Prostorno - plastičko tijelo (papir-plastika)

Prostorni crtež (žica)

Prostorni oblik (rad didaktički neoblikovanim materijalom)

Modeliranje u glini ili glinamolu (reljef uleknuti, plitki , visoki )

Modeliranje u glini ili glinamolu (puna plastika)




2.7. Komentari:



4



Odslušati i aktivno sudjelovati na predavanjima

Obavezno pohađanje likovnih vježbi i aktivno sudjelovanje u likovnom izražavanju i stvaranju (izraditi 11 likovnih radova prema navedenim nastavnim jedinicama)








Vrednovati i ocijeniti likovne radove s aspekta usvojenosti likovnog jezika i likovnih tehnika, originalnosti, estetskog dojma i upornosti u radu

Na ispitu provjeriti razumjevanje i poznavanje likovno - stilske strukture djela pojedine epohe, stilova i pravaca iz područja slikarstva, kiparstva i arhitekture kroz likovno - stilsku analizu.




medija

Ivančević, R. (1993), Umjetničko blago Hrvatske, Motovun: Motovun ITP str. 14 - 202

Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek d. o. o.



5


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 st.


U praktičnom dijelu nastave prati se i vrednuje stvaralački proces likovnog oblikovanja, kreativnost, razumijevanje i usvajanje likovno-jezičnih i likovno-tehničkih problema te likovna kvaliteta radova. Kroz pismeni ispit provjerava se usvojenost likovno stilske terminologije - likovni elementi i kompozicijska načela u pojedinim epohama, stilovima i pravcima na djelima likovne umjetnosti: slikarstva, kiparstva i arhitekture




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Lutkarstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Iva-Matija Bitanga 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+30+0




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa širim spektrom teorijskih i praktičnih znanja o lutkarstvu.

Razvoj vještina potrebnih za lutkarski rad (izrada lutaka, animacija, postavljanje lutkarskog igrokaza)

Razvoj znanja i vještina potrebnih za upotrebu lutke u školi.


Poznavanja kazališta za djecu i dramskog odgoja.





Razumijevanje specifičnosti lutkarstva u odnosu na ostale kazališne oblike.



2

Ovladavanje osnovnom razinom vještine izrade lutaka.

Ovladavanje osnovnom razinom animacije lutaka.

Razvoj sposobnosti postavljanja lutkarskog igrokaza.

Razvoj sposobnosti razumijevanja lutkarske predstave.


Kroz predavanja studenti se informiraju o povijesnim i suvremenim teorijama i trendovima u razvoju lutkarstva.

Teme:

Počeci lutkarstva.

Lutkarske tehnike.

Tradicionalno lutkarstvo Azije.

Tradicionalno lutkarstvo u Europi.

Lutkarstvo dvadesetog stoljeća.

Na vježbama se studenti aktivno uključuju u izradu i animaciju lutaka, kao i u pripremu kraćeg lutkarskog igrokaza.

Teme:

Ginjol.

Zijevalica.

Lutka na štapu.

Marioneta.



3

Predmet kao lutka.

Dijelovi tijela kao lutka.

Od teksta / ideje do predstave.




2.7. Komentari:


Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Pogledati nekoliko lutkarskih predstava.

Izraditi jednu lutku.

Sudjelovati u radu na završnom kratkom igrokazu.

Napisati seminar na odabranu temu.



Eksperimentalni rad Referat Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,67

Esej Seminarski rad 0,67 Gledanje predstava (Ostalo upisati) 0,33




Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta, izrada lutke, sudjelovanje u radu na igrokazu.



4

završnom ispitu Na ispitu se vrednuje sposobnost analize lutkarskih predstava, razumijevanje teorijskih koncepata o lutkarstvu i povijesnog razvoja lutkarstva.




medija

Bastašić, Z. (1988) Lutka ima i srce i pamet, Zagreb: Školska knjiga. 7

Mrkšić, B. (1975) Drveni osmijesi, Zagreb: Naša djeca. ILI Jurkowsky, H. (2005 ): Povijest europskog lutkarstva, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi 1

Pokrivka, V. (1978) Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Varl, B. (1999-2001) Moje lutke 1-6, Zagreb: Međunarodni centar za usluge u kulturi

ILI: 6

Županić Benić, M. (2009) O lutkama i lutkarstvu, Zagreb: Leykam international 6


Bogner Šaban, A., Foretić, D., Kroflin, L. i Seferović, A. (1997) Hrvatsko lutkarstvo / Croatian Puppetry, Zagreb: Hrvatski centar UNIMA i Međunarodni centar za usluge u kulturi.

Coffou, V. (2004) Lutka u školi (priručnik za lutkarstvo u nastavi i slobodnim aktivnostima s lutkarskim igrama, Zagreb: Školska knjiga

Kroflin, L. i Majaron, E. (ur.) (2004) Lutka - divnog li čuda!, Zagreb: Hrvatski Centar UNIMA

Pulić, A. (ur.) (2007) U labirintu suvremenog lutkarstva : zbornik sa simpozija 46. međunarodnog dječjeg festivala, Šibenik, Hrvatska, Šibenik : Šibensko kazalište - Međunarodni dječji festival



5

Vukonić – Žunić, J. i Delaš, B. (2009) Lutkarski medij u školi : priručnik za učitelje i voditelje lutkarskih družina, Zagreb: Školska knjiga.

Kraljević, A. (2003) Lutka iz kutka, Zagreb: Naša djeca.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz praćenje rada na vježbama i ispunjavanja dodatnih zadataka.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Matematika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Goran Trupčević; mr.sc. Marija Juričić Devčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je omogučiti uvid u temeljne dijelove matematike: geometrija (planimetrija), aritmetika i skupovi.

Studente treba potaknuti na kritički istražuju i pripremaju.


Završena srednja škola i upis na Učiteljski fakultet.


poznavanje i primjena temeljnih metoda istraživanja,

sposobnost učenja kroz procjenjivanje vlastitog rada,

sposobnost istraživanja i prenošenja znanja u praksi,

sposobnost sudjelovanja u radu interdisciplinarnog tima i zajedno sa svim subjektima iz odgojno obrazovnog procesa.



2


sposobnost rješavanja različitih zadataka kroz znanstvene metode geometrije, aritmetike i teorije skupova,

sposobnost prikazivanja i razvoja znanjau kvantitativnim interdisciplinarnim istraživanjima,

mogučnost vođenja i kvantitativne procjene odgojno obrazonog procesa.


Geometrija (planimetrija) :

Ravnina, pravac, dužina, kut, trokut, polinom

Sukladnost. Osna i centralna simetrija. Translacija i rotacija. Konstrukcije trokuta.

Momotetija. Omjer i proporcija duljina. sličnost trokuta.

Kružnica. Tetivni i tangencijalni poligoni.

1. kolokvij

Aritmetika :

Prirodni brojevi. Djeljivost i mjera. Euklidov algoritam. Osnovni teorem aritmetike.

Cijeli brojevi. Diofantska jednadžba.

Racionalni brojevi i razlomci. Realni brojevi.

Kompleksni brojevi i operacije.

Skupovi :

Skup. Jednakost skupova.



3

Podskup i partitivni skup.

Unija, razlika i presjek skupova.

Kartezijev produkt skupova.

2. kolokvij




2.7. Komentari: U nastavi i kod kuće studenti mogu koristiti besplatan računalni program GeoGebra (http://www.geogebra.org/cms/) i Mathematica ako Ministarstvo uplati za cijelo Sveučilište


Prisustvovati predavanjima i seminarima koje se vrednuje.

Pisati domaće zadaće koje se ocjenjuju.

U toku semestra polagati 2 kolokvija (1. geometrija i 2. aritmetika i skupovi).



Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0,8



Pismeni ispit ili 4

(2,8+0,4 Projekt (Ostalo upisati)



4

+0,8)


Student može dobiti ocjenu na kraju semestra na temelju:

pohađanja nastave 10%

pisnja domaćih zadaća 20%

kolokvija 70%.

Ako student nije uspio iz subjektivih i objektivnih razloga dobiti ili nije prihvatio ponuđenu ocjenu na kraju semestra može ocjenu dobiti na temelju pismenog dijela ispita (100%).


Naslov Broj



D. Palman, Planimetrija, Element, Zagre, 1999. 10

B. Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika II (Elementarna teorija brojeva), Školska knjiga, Zagreb, 1995

10

M. Vuković, Teorija skupova, skripte PMF, Zagreb, 2010.

http://sites.google.com /site/mathnastava/ system/app/pages /recentChanges


B. Tepeš, Geometrija, predavanja Power point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2010., http:/www.ufzg.hr



5

B. Tepeš, Aritmetika, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr

B. Tepeš, Skupovi, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Matematika 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Goran Trupčević; mr.sc. Marija Juričić Devčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je omogučiti uvid u temeljne dijelove matematike: geometrija (planimetrija), aritmetika i skupovi.

Studente treba potaknuti na kritički istražuju i pripremaju.


Završena srednja škola i upis na Učiteljski fakultet.


poznavanje i primjena temeljnih metoda istraživanja,

sposobnost učenja kroz procjenjivanje vlastitog rada,

sposobnost istraživanja i prenošenja znanja u praksi,

sposobnost sudjelovanja u radu interdisciplinarnog tima i zajedno sa svim subjektima iz odgojno obrazovnog procesa.



2


sposobnost rješavanja različitih zadataka kroz znanstvene metode geometrije, aritmetike i teorije skupova,

sposobnost prikazivanja i razvoja znanjau kvantitativnim interdisciplinarnim istraživanjima,

mogučnost vođenja i kvantitativne procjene odgojno obrazonog procesa.


Funkcije :

Funkcija. Inverzna funkcija. Jednadžba.

Polinom. Linearna i kvadratna funkcija.

Eksponencijalna funkcija i logaritamska jednadžba.

Logaritamska funkcija i jednadžba.

1. kolokvij

Statistika (deskriptivna) :

Statistički skup i obilježja. Statistički niz. Tabelarni i grafički prikaz.

Aritmetička, harmonijska i geometrijska sredina. Medijan i mod.

Kvartili. varijanca i standardna devijacija.

Osnovna pravila prebrojavanja. Permutacije i kombinacije.

Logika :

Sudovi i formule.



3

Interpretacija. Tautologija i laž.

Logička posljedica i logička ekvivalencija.

Dokaz i izvod

2. kolokvij




2.7. Komentari: U nastavi i kod kuće studenti mogu koristiti besplatan računalni program GeoGebra (http://www.geogebra.org/cms/) i Mathematica ako Ministarstvo uplati za cijelo Sveučilište


Prisustvovati predavanjima i seminarima koje se vrednuje.

Pisati domaće zadaće koje se ocjenjuju.

U toku semestra polagati 2 kolokvija (1. funkcije i 2. statistika i logika).



Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0,8



Pismeni ispit ili 4

(2,8+0,4 Projekt (Ostalo upisati)



4

+0,8)


Student može dobiti ocjenu na kraju semestra na temelju:

pohađanja nastave 10%

pisnja domaćih zadaća 20%

kolokvija 70%.

Ako student nije uspio iz subjektivih i objektivnih razloga dobiti ili nije prihvatio ponuđenu ocjenu na kraju semestra može ocjenu dobiti na temelju pismenog dijela ispita (100%).




medija

I. Gusić, Matematički priručnik, Element, zagreb, 1995.

J. Žužul, V. Šimović, S. Leinert-Novosel, EDuropski centar za napredna i sustavna istraživanja ENCSI, 2008

M. Vuković, Matematička logika, Element, Zagreb, 2009


B. Tepeš, Funkcije, predavanja Power point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2010., http:/www.ufzg.hr

B. Tepeš, Deskriptivna statistika, predavanja Power Point, Filozofski fakultet, Zagreb, 2003., http:/www.ffzg.hr

B. Tepeš, Skupovi, predavanja Power Point, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2009., http:/www.ufzg.hr



5


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Krešimir Mikić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Medijska kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Astrid Pavlović; Sanja Lovrić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30




2. razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje s medijskom kulturom kao oblikom opće kulture.

upoznavanje međuzavisnosti medija, njihovog ispreplitanja, objedinjavanja i protoka informacija

upoznavanje izražajno-komunikacijskih osobina povijesnog razvoja pojedinih medija

upoznavanje informativne, estetske, zabavne i edukacijske uloge medija.

osposobljavanje za aktivnu komunikaciju s medijima.ovladavanje medijskom problematikom, razumijevanje i raščlambu medijskih proizvoda, te uočavanje medijskog utjecaja, posebice na djecu i mladež.

upoznavanje temeljnih medijskih pojmova, što omogućava

upoznavanje osnova medijske pedagogije



2



Upoznati primjenu medija u radu s djecom


definirati medije i njihova svojstva

opisati i interpretirati različite načine primjene medija

vrednovanje medijskih sadržaja


Što je medij?

Medijske sličnosti i različitosti

Dječja medijska percepcija

Mediji teksta: novine i strip

Mediji zvuka: radio

Mediji slike: film i televizija

Film i drugi mediji

Filmska i televizijska izražajna sredstva

Filmski (televizijski) rodovi i vrste

Filmsko pripovijedanje

Sažeti pregled pov. razvoja filma i televizije

Novi mediji (digitalna fotografija, internet,multimedijski sadržaji)

Računalne igre



3

Primjena medija u nastavi medijske kulture

Uloga i značaj medijskog pedagoga u primarnom obrazovanju




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovati aktivno na predavanjima i seminarima




Esej 1 Seminarski rad (Ostalo upisati)




Redovan dolazak na nastavu 50%

Esej 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Mesić, A., Mikić,K., Medijska kultura, Zagreb, Školska knjiga 20



4

Mikić, K., (2001), Film u nastavi medijske kulture,Zagreb - Educa

Mikić,K. (2009), Medijska kultura (elektronička skripta), Učiteljski fakultet

Peterlić, A.,(2000), Osnove teorije filma,Zagreb-Hrvatska sveučilišna naklada 5


Bordwell, D. (2005), O povijesti filmskog stila, Zagreb, Hrvatski filmski savez

Peterlić, A. (2009), Povijest filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez

Škrabalo, I.,(2008), Hrvatska filmska povijest, Zagreb, VBZ

Težak, S. (2002), Metodika nastave filma, Zagreb: Školska knjiga

Turković, Hrvoje (1996), Umijeće filma, Zagreb, Hrvatski filmski savez


Anonimno anketiranje studenata - evaluacija, razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima, samoevaluacija.




1




1.1. Nositelj predmeta Diana Atanasov Piljek; Ivanka Novosel 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Metodika glazbene kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Branimir Magdalenić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+0




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Dedukcijom spoznati relacije pedagogije, didaktike i metodike

Indentificirati metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta

Analizirati strukturu metodike glazbe

Izdvojiti pomoćne znanosti metodike glazbe

Uputiti studente na kurikul glazbene kulture u okviru umjetničkog područja

Prikazati planiranje i provođenje Nastavnog plana i programa glazbene kulture

Ukazati na posebnosti planiranja i izvođenja samog predmeta

Objasniti posebnosti glazbenog sluha i njegove provjere



2

Raščlaniti i opisati rad pojedinih nastavnih područja glazbene kulture

Upoznati psihofizičke glazbene mogućnosti sukladne uzrastu djece


Upisana 3. god. studija

Položen kolegij Glazbena kultura II

Kolokviran kolegij Glazbeni praktikum II

Kompetencija glazbene pismenosti i osnovna znanja iz područja glazbene umjetnosti

Glazbena kompetencija – reprodukcija glazbe, sviranje najmanje jednog glazbala


Studenti će ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: snalaženje u interdisciplinarnom području metodike, usvajanje školske procedure, kreiranje nastavnih sadržaja, planiranje, programiranje pripremanje za nastavu, povezivanje teorijskog znanja s nastavnom praksom

Studenti će ostvariti kompetencije u afektivnom području spoznaje: usvajanje estetskih glazbenih vrednota, njegovanje tradicijske glazbene baštine



objasniti metodiku kao interdisciplinarnu znanost

ostvariti razinu razumijevanja kognitivnog područja u provođenju i planiranju nastavnog plana i programa glazbene kulture

analizirati i sintetizirati kurikul predmeta glazbena kultura

spoznati elemente glazbenog sluha

operacionalizirati provjeru glazbenog sluha

povezati didaktičke elemente s elementima glazbenog pisma i glazbene kulture kao predmeta


Uvodno predavanje (mjesto metodike glazbene kulture u odnosu na pedagogiju i didaktiku)



3

Metodika glazbenog odgoja kao predmet -, cilj, zadaci, sadržaj, nastavne metode, postupci i strategije, oblici rada, nastavna sredstva i didaktički materijali

Nastavni plan i program glazbene kulture

Sustav glazbenog odgoja i obrazovanja kod nas i u svijetu

Glazbene sposobnosti djece, njihovo utvrđivanje i mjerenje

Artikulacija i vrste sata glazbene kulture / pismena priprava

Vježbe i igre za razvijanje intonativnih, ritamskih, dinamičkih i ostalih glazbenih sposobnosti

Pjevanje: funkcionalno, umjetničko, narodna pjesma i njezina uloga u glazbenom odgoju danas, specifični metodički postupci pri obradi

Njega, tvorba i opseg dječjeg glasa

Pjevanje - obrada brojalice / govorene i pjevane

Pjevanje - obrada pjesme po sluhu

Pjevanje - glazbene igre



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad čitanje literature (ostalo upisati)

2.7. Komentari:






4





Eksperimentalni rad Referat Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 1

Esej Seminarski rad Čitanje literature (Ostalo upisati) 1





Redovito pisanje zadaća, samostalni zadatci, multimedija i mreža 33,3%

Čitanje literature 33,3%




medija

Atanasov Piljek, D. – Fiolić D. ( 2010), Sviranka, - obnovljeno izdanje,(skripta za sviranje i pjevanje u kojoj su sadržane sve predviđene pjesme sukladne novom Nastavnom planu i programu), Zagreb, Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu

Atanasov Piljek,D.(2002), metodički priručnik za glazbenu kulturu u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole ) Moja glazba 1, 2, 3, Zagreb, Alfa , 320 str.

Bežen, A.(2008) Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta, Zagreb, Učiteljski fakultet i Profil

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa



5

Republike Hrvatske, 2006

Aktualni udžbenici iz glazbene kulture za 1. 2. i 3. razred osnovne škole


Babić, S. ,Finka, B.,Moguš, M.(2004) Hrvatski pravopis, Zagreb, Školska knjiga

Bognar, L., Matijevič, M. (1993). Didaktika. Zagreb, Školska knjiga

Lhotka-Kalinski, I.( 1975), Umjetnost pjevanja, Zagreb, Školska knjiga, 107. str.

Rojko, P. Psihološke osnove intonacije i ritma, Zagreb, Školska knjiga

Rojko, P. (1981), Testiranje u muzici, Zagreb, Muzikološki zavod muzičke akademije u Zagrebu






1






1.3. Suradnici Dubravko Fiolić; Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s glazbenim instrumentima koje koristimo u nastavi glazbe

Analizirati artikulaciju nastavnog sata glazbene kulture

Znanstveno argumentirati uvjetovanost pojedinih postupaka u nastavi glazbe

Omogućiti pregled nastavnih metoda i strategija koje se koriste u

glazbenoj kulturi

Razvijati kod studenata želju za diskusijom i stručnom kritikom, njegujući pritom stručnu terminologiju

Osposobljavati studente u osmišljavanju metodičkih situacija u nastavi glazbene kulture na razini primarnog obrazovanja i realizaciji istih u nastavnoj praksi



2


Upisana 4. god. studija

Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kultura I

Položen kolegij Glazbeni praktikum III


Studenti će:

ostvariti sintetičku razinu kognitivnog područja stručnog znanja kroz bazične elemente glazbene kulture

ostvariti razinu organiziranja vrijednosti afektivnog područja glazbene kulture

ostvariti kompetencije u pedagoško – didaktičko – metodičkom području učiteljskog poziva: samostalno kreirati nastavni sat sukladno principima didaktike i metodike, rabiti suvremene strategije nastave metodike

ostvariti osobne emocionalne kompetencije kao što su samosvijest,samodisciplina i motivacija i društvene emocionalne kompetencije kao što su empatija, rješavanje sukoba i komunikacija



baratati glazbenim instrumentima u nastavi

sintetizirati čimbenike nastave glazbene kulture u suvislu cjelinu

kreirati nastavni sat na temeljima stečenog teorijskog znanja

primijeniti stečeno teorijsko znanje u nastavnoj praksi

izvesti nastavni sat osmišljen na temelju teorijskog znanja

uočiti i ukazati na nedostatke održanog nastavnog sata


Orffova glazbena pedagogija i mogućnosti njezine primjene u razrednoj nastavi

Sviranje: teorijska utemeljenost, mogućnost,i specifični metodički postupci



3

Pokret u nastavi glazbe

Mogućnosti analize glazbenog djela kroz pokret

Slušanje glazbe: teorijsko utemeljenje, izbor glazbenih primjera

Slušanje glazbe:

Upoznavanje i analiza nastavnoga plana i programa - usvajanje sadržaja programa do stupnja operativnoga znanja

Uvod u teoriju glazbe u četvrtom razredu osnovne škole

Strategija obrade nove nastavne materije u 4.r.

Osnovni elementi stručnih glazbenih sadržaja: izbor, mogućnosti realizacije

Praćenje, vrjednovanje u nastavi glazbene kulture

Usvajanje znanja teorijsko-muzikološke naravi: konkretizacija sadržaja s obzirom na primjerenost dobi, na ukupni sadržaj glazbene kulture i osposobljenost učitelja



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Samostalni projekt – individualni i javni sat




4



Zadaće



Eksperimentalni rad Referat Individualni sat (Ostalo upisati) 0,5

Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 1

Kolokviji Usmeni ispit Redovito pisanje zadaća (Ostalo upisati) 0,5

Pismeni ispit Projekt Čitanje literature (Ostalo upisati) 0,5


Pohađanje nastave 37, %

Redovito pisanje zadaća, samostalni zadatci, multimedija i mreža 12,5%

Čitanje literature 12,5%

Individualni sat 12,5%

Javni sat 25%




medija




5



Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006













1






1.3. Suradnici Dubravko Fiolić; Branimir Magdalenić, Klaudija Vidović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s izvannastavnim glazbenim aktivnostima (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)

Analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, uočiti metodičko oblikovanje i postaviti kriterije vrJednovanja

Razvijati kriterij estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.

Uočiti, proučiti, istražiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, Mozart efekt, glazba i mozak / pamćenje, koordinacija, ples

Proučiti i istražiti komercijalnu ulogu uglazbe

Uočiti važnost i prikazati razvoj filmske i kazališne glazbe



2

Osvijestiti socijalne aspekte glazbe na kontroverznim glazbenom primjerima

Istražiti povezanost glazbene nastave i pokreta

Proučiti korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta

Razvijati emocionalnu inteligenciju


Upisana 4. god. Studija

Izvršene sve obveze kolegija Metodika glazbene kultura 2

Položen kolegij Glazbeni praktikum 4


Studenti će:

ostvariti analitičku i sintetičku razinu kognitivnog područja glazbene kulture

postići razinu vrjednovanja kognitivnog područja glazbene problematike

ostvariti razinu prihvaćanja sustava vrijednosti afektivnog područja glazbe

ostvariti emocionalne kompetencije: vođenja, rada u skupini – timu, motivacije drugih

razviti emocionalnu inteligenciju



istražiti i ukazati na mogućnosti izvannastavnih glazbenih aktivnosti (kreiranje, planiranje, programiranje, organiziranje, izvođenje)

analizirati udžbenik kao nastavno sredstvo, odrediti kriterije vrjednovanja, usporediti postojeće udžbenike iz glazbene kulture za prva tri razreda osnovne škole

istražiti, usporediti i identificirati kriterije estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse / umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.



3

prikazati i proučiti značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka

ukazati na pozitivne i negativne strane komercijalne uloge glazbe

prikazati filmsku i kazališnu glazbu

proučiti, ispitati i prikazati socijalni aspekt glazbe

istražiti, snimiti i prikazati nastavu glazbe i pokret

analizirati, identificirati i prikazati korelacijske strukture glazbene kulture i pojedinih nastavnih predmeta


Izvannastavne glazbene aktivnosti

Udžbenik kao nastavno sredstvo, kriteriji vrednovanja

Kriteriji estetskog vrjednovanja glazbe na primjerima iz nastavne i medijske prakse /umjetničke pjesme, izvorne narodne pjesme, new folk, pop i sl.

Značaj i djelovanje glazbe u životu čovjeka / muzikoterapija, glazba i učenje, utjecaj glazbe na mozak i tijelo

Glazba u reklami

Filmska glazba

Kazališna glazba

Razni glazbeni žanrovi i njihova obilježja

Ples i nastava glazbe

Plesno obrazovanje/ mogućnosti, primjeri, praksa

Strukturalna korelacija u pojedinim nastavnim predmetima



4



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad individualni i javni sat (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Skupni projekt i prezentacija zadane teme

Čitanje propisane literature


Održan jedan javni i jedan individualni nastavni sat

Usmeno- praktični ispit




Esej Seminarski rad Javni sat (Ostalo upisati) 0,25





Istraživanje 4,33%

Individualni sat 4%

Javni sat 8,33%



5

Usmeni ispit 33,34%




medija




Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006












6





1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodika hrvatskoga jezika 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici

Dragica Skelin,Vesna Budinski, Martina Kolar Billege, Zrinka Vukojević, Katarina Franjčec; Božica Vuić, Bogdanka Conjar


30+0+15




1

2. OPIS PREDMETA


Protumačiti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.

Sustavno raščlaniti strukturu metodike, tj. odrediti supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti metodike hrvatskoga jezika.

Objasniti relaciju pedagoškog / didaktičkog / edukološkog okvira metodike hrvatskoga jezika.

Protumačiti opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.

Objasniti epistemološke posebnosti i složenost metodike.

Prikazati planiranje i provođenje nastavnog programa Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole na temelju prethodno stečenih znanja.



2

Artikulirati teorijske i izvedbene potrebe nastave početnog čitanja i pisanja (metodički sustavi početnog čitanja i pisanja, nacrt nastavnog sata i struktura nastavne jedinice).

Upoznati studente s elementima i prijedlogom kriterija vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.

Ukazati na vrijednost i značenje hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, važnost usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku.

Objasniti hrvatski jezični standard kao metodički problem.

Uputiti na korištenje informacijskih sustava za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika.


Upisana 4. godina studija, položeni ispiti 1. i 2. godine (hrvatski jezik).

Komunikacijske jezične kompetencije:

lingvistička kompetencija

sociolingvistička kompetencija

pragmatička kompetencija


Ostvariti metodičku razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje

metodički sustavi,

metodički pristup početnom čitanju i pisanju.


Odrediti metodiku kao znanost o poučavanju nastavnog predmeta.

Analizirati strukturu metodike, odrediti supstratne znanosti metodike unutar pojedinih područja Hrvatskoga jezika.

Opisati i objasniti pedagoški / didaktički / edukološki okvir metodike hrvatskoga jezika.

Identificirati opća polazišta u metodologiji metodike, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici hrvatskoga jezika.



3

Poznavati epistemološke posebnosti i složenost metodike hrvatskoga jezika.

Sastaviti izvedbeni program Hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole.

Odabrati i primijeniti prikladne aktivnosti u izvođenju nastave početnog čitanja i pisanja.

Izvesti nastavu početnog čitanja i pisanja.

Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u početnom čitanju i pisanju.

Osposobiti se za usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje u hrvatskome jeziku te se koristiti informacijskim sustavom.


1. Metodika hrvatskoga jezika kao znanstvena disciplina

Metodika kao znanstvena i praktična disciplina; metodika u znanstvenom sustavu

Supstratne, korelacijske i pomoćne znanosti u metodici hrvatskoga jezika

Metodičke teorije

Hrvatski jezik kao nastavni predmet (vrste planiranja)

Nastavni plan i program te kurikul hrvatskoga jezika za niže razrede osnovne škole

Korelacija hrvatskoga jezika i ostalih predmeta

Pojam suvremene pismenosti (slovna, jezična, računalna, ostale vrste)

Pojam i vrste metoda u znanosti i metodici

Uloga hrvatskoga jezika u stručnom profilu učitelja, usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje učitelja u hrvatskome jeziku; hrvatski jezični standardi

Informacijski sustav za osposobljavanje studenata i učitelja na području hrvatskoga jezika

2. Metodika početnog čitanja i pisanja



4

Početno čitanje i pisanje kao posebno područje nastave hrvatskoga jezika

Jezikoslovne i psihološke pretpostavke početnog čitanja i pisanja

Nastavni plan i program u 1. razredu osnovne škole

Metodički sustavi, metode, oblici i komunikacija u početnom čitanju i pisanju

Izvođenje nastavnih jedinica u početnom čitanju i pisanju (predvježbe, učenje pisanih i tiskanih slova, jezik, književnost, medijska kultura)

Vrjednovanje učenikovih i učiteljevih postignuća u nastavi početnoga čitanja i pisanja

Nacrt nastavnog sata početnog čitanja i pisanja (učenje velikih i malih tiskanih slova, učenje velikih i malih pisanih slova), struktura nastavne jedinice.




2.7. Komentari: Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.

Seminarski rad iz zadane literature.

Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru.

Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka.

Samostalno učenje i priprema za obvezan kolokvij na kraju 7. semestra i ispit na kraju 8. semestra.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad



5




Kolokviji 3 Usmeni ispit (Ostalo upisati)




Kolokvij 60%

Seminarski rad 10%




medija

Bežen, A. (2008). Metodika - znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.

Bežen, A. (2007). Metodički pristup početnom čitanju i pisanju na hrvatskom jeziku. Zagreb: Profil.

Čudina Obradović, M. (2002). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006.

Aktualni udžbenici (početnice) i priručnici za 1. razred osnovne škole


Čudina Obradović, M., Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje. Zagreb: Korak po korak.



6

Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2004). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Časopisi i zbornici:

Metodika br. 11/2005. (članci o početnom čitanju i pisanju, autori: Ante Bežen, Siniša Reberski, Ivan Vitez, Vladimir Kuharić)

Rano učenje hrvatskoga jezika 2 (2008), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Samovrjednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1






1.3. Suradnici

Vesna Budinski, Zrinka Vukojević, Dragica Skelin; Ines Virč, Jasmina Dvorski, Vedrana Močnik; Božica Vuić, Bogdanka Conjar


15+45+0




1

2. OPIS PREDMETA


Iznijeti potrebna znanja iz jezikoslovlja te teorija kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Objasniti teorije učenja i poučavanja jezika i jezične komunikacije.

Predočiti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).

Opisati osobitosti metodičkoga znanja (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).

Ukazati na odabir metodičkih instrumentarija i metodičkih predložaka za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom



2

jezičnom razinom.

Osposobiti studenta za poučavanje jezika u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezika (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).

Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.


Položen kolokvij iz Metodike 1 i izvršene sve seminarske obveze.



poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole





metodički pristup nastavi jezika u nižim razredima osnovne škole.


Identificirati potrebna znanja iz jezikoslovlja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Usporediti teorije o usvajanju jezika.

Primijeniti prikladne postupke ovladavanja jezikom (usvajanje i učenje) u svim jezičnim djelatnostima (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje).

Razlikovati vrste metodičkih znanja za poučavanje jezika (znanje o sadržaju i znanje o poučavanju).

Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za ovladavanje značenjskom, gramatičkom i uporabnom jezičnom razinom.



3

Pokazati vještinu poučavanja jezika u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Pravilno sastaviti nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu.

Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.

Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi jezika.


1. Metodika jezika (u užem smislu)

Odnos jezikoslovlja i metodike hrvatskoga jezika u užem smislu (gramatika, povijest jezika, dijalektologija)

Teorije o učenju i poučavanju jezika te jezičnoj komunikaciji

Jezični standardi u nižim razredima osnovne škole (metodički aspekt)

Struktura metodike hrvatskoga jezika u užem smislu

Svrha i zadaće nastave jezika u nižim razredima

Nastavni program i kurikul nastave jezika u nižim razredima - razrada

Jezikoslovni pojmovnik nastave jezika u nižim razredima

Izvori i sredstva nastave jezika

Sustavi, metode, postupci i oblici nastave jezika (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje)

Misaona karta u nastavi hrvatskoga jezika

Vrste i struktura sati u nastavi jezika

Korelacija nastave jezika s drugim područjima i predmetima

Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezika



4

Izvanškolska jezična natjecanja

Vrjednovanje učeničkih postignuća u nastavi jezika

Nacrt nastavnog sata jezika, struktura nastavne jedinice (sadržaj, etape, situacije)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni i individualni sat (ostalo upisati)





Održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu

Sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine


Ispit na kraju semestra









5



Individualni sat 10%

Javni sat 20%

Pismeni ispit 20%

Usmeni ispit 40%




medija


Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. CD



Težak, S. (1998) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, 2. Zagreb: Školska knjiga.

Nastavni plan i program za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2006. www.mzos.hr


Pavličević-Franić, D. (2005).Komunikacijom do gramatike. Zagreb: Alfa.



6

Cvikić, L. (ur.) (2007).Drugi jezik hrvatski. Zagreb: Profil.

Samardžija, M., Selak, A. (2001). Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb: Pergamena.

Babić, S., Finka, B., Moguš, M. (2004). Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Anić, V. (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber.

Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava jezika i izražavanja)






1





prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan; doc.dr.sc. Vladimira Velički



1.3. Suradnici

Dragica Skelin, Vesna Budinski, Martina Kolar Billege; Ines Virč, Jasmina Dvorski, Vedrana Močnik; Božica Vuić


15+45+0




1. razina; 5%

2. OPIS PREDMETA


Objasniti ulogu nastave književnosti u odgoju i obrazovanju te osnovne pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta (razina nižih razreda osnovne škole).

Prikazati i usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice pojedinih sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima.

Raščlaniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.

Osposobiti studenta za vrjednovanje književnih ostvaraja učenika i znanja iz književnosti.



2

Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave književnosti (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice te ostalih oblika rada).


Položeni ispiti iz Metodike hrvatskoga jezika 1 i 2

Položeni ispiti 3. godine studija (književnost).



poznavanje književno-umjetničkog korpusa





Metodički pristup nastavi književnosti u nižim razredima osnovne škole.


Razumjeti i primijeniti pojmove znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika i teorije tumačenja književnog teksta u nastavi književnosti.

Usporediti metodičke sustave i ključne strateške odrednice sustava te odnos čimbenika u pojedinim metodičkim sustavima u teoriji i praksi.

Pravilno primijeniti metodičku strukturu nastavne jedinice iz književnosti (nastavne etape, nastavne situacije) za sve književne vrste predviđene Nastavnim planom i programom.

Vrjednovati književne ostvaraje učenika i znanje iz književnosti.

Predložiti nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz književnosti (praktično metodičko znanje).


1. Metodika književnosti



3

Uloga književnosti u odgoju i obrazovanju

Osnovni pojmovi znanosti o književnosti, osobitosti pjesničkoga jezika (za potrebe nižih razreda osnovne škole)

Teorije tumačenja književnog teksta

Umjetnička i trivijalna (zabavna) književnost

Svrha i zadaće nastave književnosti u nižim razredima osnovne škole

Nastavni plan i program književnosti - razrada

Literarna komunikacija i literarne sposobnosti učenika u nižim razredima

Izvori za nastavu književnosti (književna djela, udžbenici, priručnici, časopisi)

Metode i oblici nastave književnosti

Metodički uzorci sati upoznavanja lirske pjesme

Metodički uzorci sati upoznavanja proznog teksta

Metodički uzorci sati upoznavanja igrokaza

Oblikovanje sata lektire i dnevnika čitanja

Domaća zadaća iz književnosti, školska zadaća

Vrjednovanje znanja iz književnosti i literarnih sposobnosti učenika

Nacrt nastavnog sata književnosti (poezija, proza, drama), struktura nastavne jedinice




4


multimedija i mreža laboratorij mentorski rad javni i individualni sat (ostalo upisati)

Za ispit se pripremaju pojedina poglavlja iz obvezne literatue po uputi profesora.




Održavanje javnih i individualnih sati po rasporedu

Sudjelovanje na javnim satima kolega iz skupine


Ispit na kraju semestra.





Kolokviji 3 Usmeni ispit (Ostalo upisati)




Individualni sat 10 %

Javni sat 20%

Kolokvij 60%



5




medija


Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil.



Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Zagreb: Školska knjiga.



Lagumdžija, N. (2001). Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti. Zagreb: HENACOM.

Solar, M. (2001). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.

Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava književnosti i medijske kulture)




Radi ujednačavanja nastave i vrjednovanja znanja u učiteljskom programu s modulima i učiteljskom programu s engleskim / njemačkim jezikom, za studente učiteljskog studija s modulima ujednačit će se opterećenje u 9. i 10. semestru, tj. nastava,



6

obveze i ispiti tijekom cijele godine vrjednuju se s 8 ECTS bodova (prosječno 4 boda po semestru).



1





prof.dr.sc. Ante Bežen; doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan; doc.dr.sc. Vladimira Velički



1.3. Suradnici Martina Kolar Billege, Vesna Budinski, Zrinka Vukojević; Božica Vuić


15+0+15




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Tumačiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

Prikazati teorije poučavanja pismenosti (vrste pismenosti, pretpostavke za razvoj pismenosti i načela razvoja pismenosti).

Definirati sastavnice praćenja i evaluacije jezično-komunikacijske i medijske kompetencije učenika.

Upoznati studenta s pojmom i vrstama medija (poruka medija i medij kao sredstvo).

Osposobiti studenta za metodičku organizaciju nastave medijske kulture odgovarajućim metodičkim postupcima.

Osposobiti studenta za organizaciju procesa učenja o medijskom izrazu i kritički se odnositi prema sadržaju i porukama medija.



2

Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave jezičnog izražavanja i medijske kulture (nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).


Položen kolokvij iz Metodike hrvatskoga jezika 3

Održan javni i individualni sat u sklopu Metodike hrvatskog jezika 3



poznavanje književno-umjetničkog korpusa





Metodički pristup nastavi jezičnog izražavanja i medijske kulture u nižim razredima osnovne škole.


Predočiti područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, izražajni i funkcionalni stilovi, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

Objasniti teorije poučavanja pismenosti (vrste pismenosti, pretpostavke za razvoj pismenosti; poznavati načela razvoja pismenosti).

Vrjednovati jezično-komunikacijske kompetencije učenika.

Odrediti pojam i vrste medija.

Razlikovati jezik i poruku medija te medij kao sredstvo.

Organizirati i provoditi nastavu medijske kulture prikladnim metodičkim postupcima.

Organizirati proces učenja i raspravljati o medijskim sadržajima i komunikaciji.



3

Oblikovati nacrt nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice iz medijske kulture (praktično metodičko znanje).


1. Metodika jezičnog izražavanja

Jezične aktivnosti u nižim razredima: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje

Komunikacijski oblici u nižim razredima

Izvori i sredstva nastave jezičnog izražavanja

Strategije, metode i postupci u nastavi jezičnog izražavanja

Teme za nastavu jezičnog izražavanja

Sat nastave jezičnog izražavanja

Slobodne aktivnosti, dodatna i dopunska nastava jezičnog izražavanja

Vrjednovanje učeničkih postignuća u izražavanju

Nacrt nastavnog sata jezičnog izražavanja, struktura nastavne jedinice

2. Metodika medijske kulture

Pojam i vrste medija, medij kao poruka i nastavno sredstvo

Znanstveno istraživanje i znanosti o medijima

Pojam filma, filmski jezik i vrste filmova u nižim razredima

Drama, kazalište, igrokaz u nastavi

Tiskani mediji (dječje knjige i časopisi)

Televizija i radio (medijske osobitosti u poučavanju hrvatskog jezika i književnosti)



4

Računalo i Internet u nastavi jezika i književnosti

Sat medijske kulture

Mediji u slobodnim aktivnostima

Vrjednovanje učeničkih postignuća u medijskoj kulturi

Nacrt nastavnog sata medijske kulture i struktura nastavne jedinice








Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru


Samostalno učenje i priprema za ispit.








5





Pismeni ispit 33,3%

Usmeni ispit 33,3%




medija


Bežen, A. (2007). Metodički pristup nastavi Hrvatskoga jezika u 2., 3. i 4. razredu osnovne škole. Zagreb: Profil. (3 knjige)

Rosandić, D. (2002). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Profil.

Težak, S. (1985). Govorne vježbe u nastavi hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Težak, S. (2002). Metodika nastave filma. Zagreb: Školska knjiga.



Zalar, D. (2002). Poezija u zrcalu nastave. Zagreb: Mozaik knjiga.

Gruić, I. (2002). Prolaz u zamišljeni svijet. Zagreb: Golden marketing.

Matković, D. (1995). Televizija - igračka našeg stoljeća. Zagreb: AGM.



6

Aktualni udžbenici i priručnici za 2., 3. i 4. razred osnovne škole (nastava književnosti i medijske kulture)




Radi ujednačavanja nastave i vrjednovanja znanja u učiteljskom programu s modulima i učiteljskom programu s engleskim / njemačkim jezikom, za studente učiteljskog studija s modulima ujednačit će se opterećenje u 9. i 10. semestru, tj. nastava, obveze i ispiti tijekom cijele godine vrjednuju se s 8 ECTS bodova (prosječno 4 boda po semestru).



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović; prof.dr. sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+30




3.razina, 20% on-line

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.

upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s metodama i oblicima rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave.

potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog



2

određenog kolegija nije uvjet.


Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni da ICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.


Studenti trebaju:

usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način

usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala

naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.

naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.

usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.


Upoznavanje studenata s katalogom znanja te preporučenim nastavnim planom i programom za nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole

Posebnosti nastave informatike u nižim razredima osnovne škole

Ciljevi i zadaće nastave informatike koji se mogu i trebaju ostvariti u nižim razredima - Nastavne metode i oblici rada u početnom učenju informatike

Nastavna sredstva i pomagala u početnom učenju informatike

Korelacija informatike s ostalim nastavnim predmetima

Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave informatike

Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje)



3

Usvojiti programski jezik LOGO

Usvojiti osnovne naredbe za programiranje u Vizual BASIC-u

Naučiti programirati u Authorware

Naučiti samostalno izrađivati izrađivati aplikativne programske sadržaje

Vrednovanje učenikovih postignuća

Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja znanja o različitim metodamama i sadržajima ICT

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja vještina metodičkih kompetencija za organiziranje takvih scenarija s učenicima primarnog obrazovanja

Kritički osvrt na različite udžbenike, priručnike i software za učenje informatike za najmlađe

Kritički osvrt na software i računalne igre koji se nalazi na slobodnom tržištu za učenje i zabavu djece u dobi od 6-10 godina




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.

Izbor i izrada teme iz nastavnog programa Informatike za osnovnu školu - niži razredi, početno učenje informatike.

Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat



4

koji se ocjenjuje.

Obveza je studenata izraditi sve metodičke zadatke koje dobivaju učeći programirati i izrađivati samostalni aplikativni software(Logo, Vizual BASIC, Authorware).

U suradnji s mentorom odabir teme, njena obrada te prezentacija rezultata pred grupom studenata uz dokumentirano izvješće u obliku seminarskog rada.



Eksperimentalni rad Referat 0,9 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 1,2

Esej Seminarski rad 0,9 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,9




Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1 - 5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).




medija

Sveučilišna skripta u digitalnom obliku

Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.

intranet (moodle web)

Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.

dostupno u informatičkom kabinetu, više



5

primjeraka

Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ

desetak različitih setova

dostupno u informatičkom kabinetu, više primjeraka

Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.

Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.


Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.

Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.

Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,

Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.


Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/2 ECTS bod, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1 ECTS bod, predati CD sa PowerPoint prezentacijom seminarskog rada - 1 ECTS bod, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1 ECTS bod, najmanje 3 zadaće - 1/2 ECTS bod. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1 ECTS bod, položiti ispit koji se sastoji iz pismenog dijela 1 ECTS bod.


u tijeku semestra

1 ECTS bod student stječe redovitim sudjelovanjem u nastavi s dozvoljenim izostankom ne više od 20% nastave; 1 bod student stječe ako na prvoj provjeri znanja i vještina dobije više od 50% bodova.



6

b) na kraju semestra

1 ECTS bod student stječe ako u seminarskom radu primjeni barem 50% naučenog.

c) nakon odslušanog predmeta

U slučaju da student nije zadovoljio na provjeri tijekom semestra ili je opravdano izostao, može pristupiti pismenom ispitu iz kolegija (ekvivalent provjere tijekom semestra) uz uvjet da dobije više od 50% bodova što mu donosi 1 ECTS bod;

za studente koji su ovaj uvjet ispunili tijekom semestra i predali seminarski rad koji je prihvaćen od strane nastavnika, slijedi provjera poznavanja obvezne literature s najmanje 50% za što student dobija 1 ECTS bod.

Ispunjavanje svih ovih kriterija i elemenata garantira studentu ocjenu dovoljan ako je ispunio obveze s 51% - 60%, ocjenu dobar ako je ispunio obveze sa 61%-70%, ocjenu vrlo dobar ako je ispunio obveze sa 71%-80% i ocjenu odličan (izvrstan) ako je ispunio obveze s 91% - 100%.



1





1.2. Naziv predmeta Metodika informatike 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+15+0




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje sa znanjima i vještinama kojima bi trebali ovladati učenici primarnog obrazovanja.

upoznavanje sa ciljevima i zadaćama nastave informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s metodama i oblicima rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.

upoznavanje s mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

znati ispravno prilagoditi samostalni rad učenika njegovim sposobnostima i potrebama

osposobljavanje za ispravno kritičko prosuđivanje valjanosti i primjerenosti digitalnog materijala djeci

omogućiti studentu da bude aktivan sudionik nastave kako bi stekao samostalnost i samopouzdanje



2

potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Uvjet za upis je odslušana nastava iz svih informatičkih kolegija unutar 4 godine studija, o čemu je dokaz potpis predmetnog nastavnika u indeksu. Time se dokazuju i potrebne kompetencije za pohađanje i praćenje nastave. Položeni ispit iz nekog određenog kolegija nije uvjet.Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.


Studenti se osposobljavaju za buduće učitelje razredne nastave, te im je u suvremenoj školi nužno koristiti ICT na razne načine: trebaju biti osposobljeni daICT koriste u različitim okruženjima (virtualni razred), preko e-learning sustava, kao izvor informacija, sredstvo za komuniciranje (Internet), pohranu i sistematiziranje podataka (baze podataka), statističku obradu, izradu prezentacija, testova, vježbi, uporaba multimedije i dr.


Studenti trebaju:

upoznati ciljeve i zadaće nastave informatike u primarnom obrazovanju.

usvojiti metode i oblike rada u nastavi informatike u primarnom obrazovanju.

usvojiti metodičke postupke koji će im omogućiti da djecu nauče korištenju ICT opreme na ispravan i zanimljiv način,

usvojiti metode i postupke razvijanja kod djece znatiželje i kreativnosti uz pomoć ICT kao pomagala

naučiti približiti i prilagoditi savladavanje nastavnih sadržaja i vježbi djeci s posebnim potrebama.

naučiti prilagoditi svladavanje nastavnih sadržaja i vještina nadarenoj djeci.

usvojiti sve oblike nastave koji se koriste za usvajanje znanja i vještina uporabe ICT u svakodnevnom životu na ispravan način.

upoznati se sa znanjima i vještinama kojima bi trebali moći ovladati učenici primarnog obrazovanja

upoznavanje se sa mogućnostima izbora, strukturiranja i oblikovanja nastavnih sadržaja iz informatike.

biti osposobljeni za izradu algoritamskih uputa za usvajanje pojedinih vještina i stjecanje određenih navika u cilju informatičkog opismenjavanja učenika.

biti osposobljeni za praćenje napredovanja i ocjenjivanje učenika tijekom usvajanja informatičkih znanja i vještina.



3

biti aktivni sudionik nastave, potaknuti radoznalost i interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje.


Upoznavanje studenata s katalogom znanja te preporučenim nastavnim planom i programom za nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole

Posebnosti nastave informatike u nižim razredima osnovne škole

Ciljevi i zadaće nastave informatike koji se mogu i trebaju ostvariti u nižim razredima - Nastavne metode i oblici rada u početnom učenju informatike

Nastavna sredstva i pomagala u početnom učenju informatike

Korelacija informatike s ostalim nastavnim predmetima

Planiranje i pripremanje nastavnika za izvođenje nastave informatike

Pojašnjavanje osnovnih pojmova informatike na djeci razumljiv i blizak način (informatička terminologija – nazivlje)

Usvojiti programski jezik LOGO

Usvojiti osnovne naredbe za programiranje u Vizual BASIC-u

Naučiti programirati u Authorware

Naučiti samostalno izrađivati izrađivati aplikativne programske sadržaje

Vrednovanje učenikovih postignuća

Posjet jednoj školi koja redovito provodi nastavu informatike u nižim razredima osnovne škole kako bi studentice i studenti stekli uvid u praktičnu primjenu stečenih znanja i umijeća

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja znanja o različitim metodamama i sadržajima ICT

Studentice i studenti će sudjelovati u simulacijama različitih nastavnih epizoda radi stjecanja vještina metodičkih kompetencija za organiziranje takvih scenarija s učenicima primarnog obrazovanja



4

Kritički osvrt na različite udžbenike, priručnike i software za učenje informatike za najmlađe

Kritički osvrt na software i računalne igre koji se nalazi na slobodnom tržištu za učenje i zabavu djece u dobi od 6-10 godina




2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u predavanjima, seminarima i vježbama.

Izbor i izrada teme iz nastavnog programa Informatike za osnovnu školu - niži razredi, početno učenje informatike.

Izbor, priprema i izvođenje dva nastavna sata u nastavi informatike u osnovnoj školi - niži razredi, od čega je jedan uzorni sat koji se ocjenjuje.

Obveza je studenata izraditi sve metodičke zadatke koje dobivaju učeći programirati i izrađivati samostalni aplikativni software(Logo, Vizual BASIC, Authorware.

U suradnji s mentorom odabir teme, njena obrada te prezentacija rezultata pred grupom studenata uz dokumentirano izvješće u obliku seminarskog rada.

Za prelazak iz zimskog u ljetni semestar uvjet su svi elementi nastave koji se prate i ocjenjuju.

Ukoliko student zbog odsutnosti nije pozitivno ocjenjen ili mu nešto od obveza nedostaje, dužan je nadoknaditi propušteno tijekom ljetnog semestra, a u protivnom mora ponovno upisati kolegij slijedeće akademske godine.



Eksperimentalni rad Referat 0,45 Uzorni sat u škli (Ostalo upisati) 0,6

Esej Seminarski rad 0,45 Programerski uradci (Ostalo upisati) 0,45



5




Budući da se radi o metodici informatike gdje su kompetencije za praktičan rad s djecom cilj i svrha kolegija, ocjenjuju se studentski uradci iz svih segmenata, a to su: seminarski rad, kolokviji, programerski uradci, uzorni sat u školi, sve iskazano ocjenom od 1-5 u smislu postignuća. To će rezultirati sa 6 ocjena iz kojih se aritmetičkom sredinom izriče konačna ocjena. Usmeni ispit se pojavljuje kao korektiv za izricanje objektivne konačne ocjene (na zahtjev profesora ili na zahtjev studenta).




medija

Sveučilišna skripta u digitalnom obliku

Bakić-Tomić,LJ. i M. Dumančić (2009): Odabrana poglavlja iz Metodike informatike, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 200str.

intranet (moodle web)

Šavle,S. i ostali (2003.): Metodički priručnik za nastavu informatike u 1. razredu osnovne škole, Rijeka, Adamić, 190 str.


Udžbenici i nastavni priručnici (autora kojeg koristi učitelj/ica u OŠ) nastave informatike od 1. - 4. razreda, a koji su priznati kao udžbenici koji se mogu koristiti u OŠ

desetak različitih setova


Alan Jolliffe, Jonathan Ritter & David Stevens: The Online Learning Handbook (developing and using web-based learning), Kogan Page, London 2001.

Lipljin, N.: Metodički priručnik za nastavnike (za informatiku i računalstvo), PRO-MIL, Varaždin 2003.



6


Bradley,R.(1992.): The IT Handbook for Teachers, Hemel Hempstead, Simon & Shuster Education.

Makanec,B. (1994.): Razvoj kreativnosti uz pomoć računala, Zagreb,Otvoreno sveučilište.

Tinsley,D., Van Weert, T. (1995.): World Conference on Computers in Education VI, London,

Watson,D., & Tinsley, D. (1995.):Integrating Information Technology into Education, London, Chapman&Hall.


Napisati izviješće o promatranju četiri nastavna sata (8 kartica) - 1/4 ECTS boda, organizirati aktivnosti na dva nastavna sata te napisati podsjetnik (pripremu) za te aktivnosti (6 kartica) - 1/2 ECTS boda, predati CD sa PowerPoint prezentacijom seminarskog rada - 1/2 ECTS boda, poslati u digitalnom obliku programerske zadaće koje moraju biti prihvaćene od strane nastavnika - 1/2 ECTS boda, najmanje 3 zadaće - 1/4 ECTS boda. Praktični dio ispita pisanjem pripreme i izvođenjem jednog oglednog sata u početnoj nastavi informatike 1/2 ECTS boda, položiti ispit koji se sastoji iz pismenog dijela 1/2 ECTS boda.




1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Tamara Turza-Bogdan 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Metodika kajkavskoga narječja i književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30+0+30




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Iznijeti potrebna znanja iz kajkavskoga narječja i književnosti u skladu s teorijama kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Predočiti prikladne postupke ovladavanja metodičkim znanjem o načinima poučavanja kajkavskog narječja i književnosti

Pokazati ovladanost načinima usvajanja jezičnog standarda pomoću primjera iz kajkavskog narječja - razlikovna gramatika

Osposobiti studenta za poučavanje o kajkavskome narječju i književnosti u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Interpretirati i oblikovati područja jezičnog izražavanja (jezične djelatnosti, oblici jezičnog izražavanja i jezične vježbe).

Artikulirati teorijske i izvedbene elemente nastave kajkavskoga narječja - književnosti, jezika i jezičnog izražavanja (nacrt



2

nastavnog sata i strukturu nastavne jedinice).

Upoznati studente s elementima i kriterijima vrjednovanja učeničkih postignuća u nastavi kajkavskoga narječja i književnost



- lingvistička kompetencija

- poznavanje književno-umjetničkog korpusa u nižim razredima osnovne škole

- sociolingvistička kompetencija

- pragmatička kompetencija


Ostvariti metodičku razinu općih, posebnih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljsko zvanje

- metodički pristup nastavi kajkavskog narječja i književnosti u nižim razredima osnovne škole


Znati odabrati i analizirati primjerene kajkavske umjetničke tekstove

Pravilno izabrati metodički instrumentarij i metodičke predloške za interpretaciju kajkavskih književnih tekstova.

Identificirati potrebna znanja iz problematike poučavanja narječja, teorije kognitivnog i psiholingvističkog razvoja djeteta.

Usporediti teorije o usvajanju jezika s posbnim osvrtom na razlikovnu gramatiku

Primijeniti prikladne motivacijske postupke za jezično izražavanje na kajkavskome narječju u jezičnim djelatnostima govorenja, čitanja i pisanja u redovnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi te izvannastavnim aktivnostima.

Kreirati nacrt nastavnog sata i strukturirati nastavnu jedinicu.

Poznavati elemente i moguće kriterije vrjednovanja učeničkih postignuća


PREDAVANJA:

1. Korpus kajkavske književnosti.



3

2. Pregled književnih vrsta i rodova

3. Pregled znanstvenog proučavanja kajkavske književnosti.

4. Zastupljenost kajkavskog narječja i književnosti u nastavnom planu i programu.

5. Recepcija kajkavske književnosti i kajkavskog narječja u suvremenoj školi

6. Načelo zavičajnosti pri odabiru kajkavskih tekstova.

7. Oblikovanje zavičajnog kajkavskog kurikula.

8. Metodički pristup kajkavskom pjesništvu.

9. Metodički pristup kajkavskoj prozi.

10. Metodički pristup kajkavskoj drami (igrokazu).

11. Metodički pristup jezičnom izražavanju na kajkavskom narječju.

12. Vrjednovanje dječjih literarnih ostvaraja

13. Istraživanja dječjih književnih interesa za kajkavsko pjesništvo.

14. Kajkavski stvaralački poticaji.

15. Dječje kajkavsko stvaralaštvo.

16. Literarni i dramski dječji kajkavski pokušaji.

SEMINARI:

1. Analiza primjera iz kajkavske dječje književnosti

2. Oblikovanje metodičkih modela za pristup sadržajima iz kajkavske književnosti i jezičnog izražavanja na kajkavskome narječju



4

3. Primjeri razlikovne gramatike u nižim razredima osnovne škole




2.7. Komentari:



Aktivno sudjelovanje

Čitanje propisane literature

Izveden seminarski rad

Samostalno učenje i priprema za rad tijekom semestra








Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 20%

Seminarski rad 30%

Pismeni ispit 20%



5

Usmeni ispit 30%




medija

Težak, S. (1996). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, poglavlje: Dijalekti i dijalektologija str. 395-447. Zagreb. Školska knjiga.

Hranjec, S. (1995). Hrvatska kajkavska dječja književnost, Čakovec. Zrinski

Pavličević-Franić, D., Kovačević, M. , ur.(2003). Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini 2. Zagreb. Sveučilište, Jastrebarsko.Slap (odabrana poglavlja o dijalektima u nastavi)

Hranjec, S. ur. (2001-2007). Učitelj, zbornici radova sa stručno-znanstvenog skupa Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, Čakovec. VUŠ – odabrani radovi

Turza-Bogdan, T. (2008). Kajkavski dramski tekst u funkciji učenja jezika, časopis Hrvatski, (1845-8793) VI (2008), 2; str. 180-199. Zagreb. Hrvatsko filološko društvo.

Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Zagreb.Školska knjiga. (odabrana poglavlja)


Dvjesto godina kajkavske dječje književnosti, (2001), zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Zagreb, 1999. Varaždin. Varteks; Donja Stubica. Kajkaviana.

Alerić, M. (2007), Jezični osjećaj i ovladavanje standardnojezičnom kompetencijom, u: Dijete i jezik danas, zavičajnost u nastavi hrvatskog jezika, interkulturalnost u nastavi stranih jezika, str. 10-26. Čakovec: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Središte u Čakovcu, Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku.

Visinko, Karol (2003): Standardni jezik i zavičajni idiom u školi, Školski vjesnik, br1-2, 79-86, Split.

Skok, J. (1999), Rieči sa zviranjka : antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća, Zagreb: Tipex, Bjelovar : Prosvjeta.



6

Skok, J. (1999), Ruožnik rječi : antologija hrvatske kajkavske proze , Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu

Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Kajkavsko spravišče, Zagreb – odabrani brojevi

Hranjec, S. ur. (2000) Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, ur: S. Hranjec, zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa (1995-2000), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec – odabrani radovi






1





doc.mr.art. Kristina Horvat Blažinović; doc. Stjepko Rupčić; doc. Miroslav Huzjak


1.2. Naziv predmeta Metodika likovne kulture 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+0+0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno programiranje i izvođenje nastave likovne kulture u osnovnoj školi.


Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2. Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.


Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.


Student će biti sposobni ispuniti pripremu za nastavni sat likovne kulture.

Studenti će biti sposobni načiniti nastavnu jedinicu kroz odnose likovnog problema, motiva i likovne tehnike.



2

Razvijat će sposobnosti analize i vrednovanja učeničkih likovnih radova.

Steći će znanje o razvoju dječjeg crteža prema uzrastima.

Steći će znanje o svojstvima darovitosti i percepcije.

Steći će znanje o strukturalističkom modelu i njegovoj primijeni na interdisciplinarno koreliranje nastavnih predmeta.


Uvod

Artikulacija nastavnog sata, ciljevi i zadaci nastave likovne kulture, načela rada

Nastavna jedinica: kako? (likovni problem), što? (motiv), čime? (likovne tehnike, likovno područje), metode rada, oblici rada, načini rada,

HNOS, nastavni plan, okvirni program, izvedbeni program, mikroprogramiranje

Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata, ocjenjivanje, šablonski likovni radovi

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 1: faza primarnih simbola

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 2: faza složenih simbola

Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece 3: faze intelektualnog realizma i vizualnog realizma

Darovitost, talent i kreativnost (E. Winner, I Taylor, J. P. Guilford)

Opažaj (percepcija): dostupne kategorije (J. S. Bruner), shematski i doslovni opažaj (J. J. Gibson), fiksacije i defiksacije, cjeloća, odgoj pažnje i opažaja

Likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj

Saussureov strukturalizam i strukturalna korelacija. Jezik, govor, medij, znak. Odnos teme i sadržaja.

Vizualno mišljenje



3

Ispunjavanje pripreme za nastavu

Podjela potpisa




2.7. Komentari:


Obvezno prisustvovanje nastavi 15 sati

Napisati seminar od tri kartice na jednu od tema s predavanja i predati ga u pismenom i digitalnom obliku 45 sati

Napisati pripremu za nastavu, razraditi metodičku realizaciju 30 sati

Ukupno opterećenje studenta nastavnog i van nastavnog rada što iznosi 90 sati



Eksperimentalni rad Referat Ispunjavanje pripreme (Ostalo upisati) 1





Obvezno prisustvovanje nastavi 16,7%

Napisati seminar 50%

Napisati pripremu za nastavu 33,3%



4




medija

Damjanov, J. (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zgb., 7.-80. str, 144.-219. str. (ukupno 73+75=148 str.)

Grgurić, N. i Jakubin, M. (1996): Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zgb., 13.-143.str (ukupno 130 str.)

Huzjak, M. (2008): Učimo gledati 1 – 4 priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zgb., 4. – 76. str. (ukupno 72 str.)


Bačić, M. i Bačić J. (2004): Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zgb., 137. str.

Belamarić, D. (1987): Dijete i oblik, Školska knjiga, Zgb., 250 str.

Ivančević, R. (1997): Likovni govor, Profil, Zgb., 9.-93. str, 135.-168. str. (84+33=117)







1








1.3. Suradnici Luka Petrač, Saša Živković, Gordana Košćec; Krešimir Hlebec


15+30+0




2. OPIS PREDMETA



Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i Metodika likovne kulture 1.

Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.

Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata.


Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.



2


Student će biti sposobni prepoznati tipove kompozicije i vrste formata na likovnim radovima.

Studenti će biti sposobni načiniti nastavne jedinice u skladu s pojmovnikom trenutno važećeg Nastavnog plana i programa.

Razvijat će sposobnosti prepoznavanja i izbjegavanja likovnih šablona u nastavi.

Steći će znanje o strukturi likovnog jezika i svojstvima jezika uopće.

Steći će znanje o paradigmama likovnog jezika (točki, crti, plohi, površini, masi i prostoru).

Steći će znanje o sintagmama likovnog jezika (ritmovima, kontrastima, ravnotežama, proporcijama, dominantama, harmoniji i jedinstvu).


Uvod

Metodički pristup analizi i kompoziciji

Metodički pristup točki i crti

Metodički pristup boji 1

Metodički pristup boji 2

Metodički pristup plohi

Metodički pristup površini

Metodički pristup prostoru i masi

Interdisciplinarnost i multimedija

Metodički pristup ritmu, simetriji i ornamentu

Metodički pristup korelativnosti i interdisciplinarnosti

Metodički pristup kompoziciji i konstelaciji



3

Metodički pristup ravnoteži i proporcijama

Šablone (klišeji, stereotipi) i kič

Metodički pristup pismu i tipografiji




2.7. Komentari:


PREDAVANJA:

Obvezno prisustvovanje predavanjima 15 sati

Napisati seminar od tri kartice i predati ga u pismenom i digitalnom obliku 30 sati

VJEŽBE:

Obvezno prisustvovanje vježbama 30 sati

Održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata, pisanje izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja 15 sati

Grafička i pismena analiza od dvije kartice jednog umjetničkog djela 30 sati




Esej Seminarski rad 1 Analiza likovnog djela (Ostalo upisati) 1

Kolokviji Usmeni ispit Samostalni satovi (Ostalo 0,5



4

upisati)




Obvezno prisustvovanje vježbama 25%

Javni i individualni sat, mikroprogram 12,5%

Napisati seminar 25%

Napisati analizu umjetničkog djela 25%




medija








5









1








1.3. Suradnici Luka Petrač, Saša Živković, Gordana Košćec; Krešimir Hlebec


15+30+0




2. OPIS PREDMETA



Uvjet za upis predmeta je položen predmet Likovna kultura 2 i Metodika likovne kulture 1 i 2.

Student mora poznavati pojmovnik vizualnog jezika i elementarnu povijest umjetnosti, te biti osposobljen za rad crtačkim, slikarskim, grafičkim i kiparskim likovnim tehnikama.

Student mora biti sposoban ispuniti nastavnu pripremu i razumjeti artikulaciju nastavnog sata.

Student mora biti sposoban samostalno pripremiti i izvesti nastavni sat iz likovne kulture.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Studenti će biti sposobni razumjeti važnost predmeta likovne kulture unutar nastavnog programa, te znati načiniti i provesti



2

izvedbeni program i nastavnu jedinicu iz tog predmeta.


Student će biti sposobni korelirati predmet likovna kultura s ostalim nastavnim predmetima na strukturalnoj razini.

Studenti će biti sposobni prepoznati svojstva stereotipnih i nestereotipnih životnih scenarija i povezati ih s likovnim izrazom djece.

Razvijat će sposobnosti korištenja vizualnog jezika pri izradi i provedbi nastavnog sata likovne kulture.

Steći će znanje o teorijama opažaja (precepcije).

Steći će znanje o mogućnosti povezivanja znanosti i umjetnosti.

Steći će znanje o teoriji semiologije i njene primjene u odgoju.


Uvod

Perspektive

Teorije percepcije 1 - fiziologija opažaja

Teorije percepcije 2 - psihologija opažaja (Arnheim, Gombrich)

Socijalna komunikacija: šablonski odgoj i likovni preodgoj, socijalni scenariji (E. Berne)

Komunikacija slike i riječi, interdisciplinarnost semiologije

Interpretacija formata: geometrija kompozicije

Strukturalna korelacija matematike i glazbe

Strukturalna korelacija umjetnosti i znanosti

Animirani film: slika, pokret, zvuk

Paralelna znanja, korelacija zajedničkih sadržaja, Hesseova Igra staklenim perlama



3

Odnosi, harmonija

Jedinstvo različitih područja i jedinstvo unutar samog umjetničkog djela

Suvremena umjetnost i obrazovanje

Podjela potpisa




2.7. Komentari:


PREDAVANJA:

Obvezno prisustvovanje predavanjima 15 sati

VJEŽBE:

Obvezno prisustvovanje vježbama 30 sati

Održavanje jednog javnog i jednog individualnog predavanja, konzultacije, priprema javnog i individualnog sata, pisanje izvedbenog programa, vođenje bilješki s javnih predavanja 15 sat

Pismeni ispit 30 sati




Esej Seminarski rad Samostalni satovi (Ostalo upisati) 0,5




4




Obvezno prisustvovanje vježbama 33,3%

Javni i individualni sat, mikroprogram 16,7%

Pismeni ispit 33,3%




medija










5







1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Božidar Tepeš; doc.dr.sc. Predrag Vuković; dr.sc. Marinko Pejić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodika matematike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici dr.sc.Dubravka Glasnović Gracin; mr.sc. Ivan Mrkonjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje osnovnih znanja i vještina s područja metodike matematike.

Osposobljavanje za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.


Položena državna matura iz predmeta matematike (B razina).

Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2.

Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.



2


Usvojiti osnovne pojmove vezane uz metodiku matematike.

Povezati teorijsko gradivo s predavanja s matematičkom nastavnom praksom.

Upoznati specifičnosti predavanja matematike u nastavi, značaj problemskih zadataka te poticati motivaciju i kreativnost budućih nastavnika za predavanje matematike.


Upoznavanje s osnovnim ciljevima i zadaćama metodike nastave matematike.

Povezivanje Piaget-ove teorije kognitivnog razvoja s usvajanjem matematičkih pojmova u razrednoj nastavi.

Usvajanje izgradnje matematičkih pojmova.

Usvajanje načela u nastavi matematike te njihova primjena na konkretnim primjerima u gradivu.

Upoznavanje s metodama u nastavi matematike te njihova konkretna primjena u nastavi.

Primjena različitih oblika rada u početnoj nastavi matematike.

Usvajanje vrsta zadataka u nastavi matematike.

Upoznavanje sa specifičnostima praćenja i ocjenjivanja učenika u nastavi matematike.

Poznavanje diferencijacije prema sposobnostima u nastavi matematike, motiviranje za rad u dopunskoj i dodatnoj nastavi te upoznavanje sa specifičnostima darovitih učenika i onih koji imaju problema u nastavi matematike.

Motiviranje studenata za popularizacijom matematike među učenicima.


Upoznavanje sa znanstvenom disciplinom metodike matematike. Definiranje osnovnih pojmova, ciljeva i zadaća u metodici matematike.

Psihološke osnove početne nastave matematike. Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja i primjena na matematičko gradivo. Subjektivne pretpostavke za formiranje osnovnih matematičkih pojmova.

Spoznajne osnove početne nastave matematike. Matematički pojam. Metodički pristup formiranju osnovnih matematičkih



3

pojmova.

Načela u nastavi matematike: načelo primjerenosti, načelo zornosti, načelo interesa i vlastite aktivnosti, načelo individualizacije. Primjeri vezani uz načela.

Načela u nastavi matematike: načelo postupnosti, načelo trajnosti znanja, načelo problemnosti, načelo znanstvenosti. Primjeri vezani uz načela.

Organizacija početne nastave matematike. Sat obrade i usvajanja novog gradiva. Sat vježbanja i ponavljanja. Sat provjere znanja.

Metode u početnoj nastavi matematike. Metoda usmenog izlaganja. Metoda razgovora. Metoda rada s tekstom. Metoda demonstracije. Metoda grafičkih radova.

Nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. Razlika između nastavnih sredstava i pomagala. Vrste nastavnih sredstava u nastavi matematike.

Oblici rada u početnoj nastavi matematike. Frontalni rad. Timski rad. Individualni rad. Rad u parovima. Primjena na matematičko gradivo razredne nastave.

Zadaci u početnoj nastavi matematike. Pojam matematičkog zadatka. Vrste matematičkih zadataka. Proces matematizacije. Problemi vezani uz rješavanje matematičkih zadataka.

Praćenje učenika. Ispitivanje znanja. Ocjenjivanje učenika. Problemi vezani uz praćenje, ispitivanje i ocjenjivanje učenika u nastavi matematike.

Dopunska nastava matematike. Organizacija dopunske nastave. Učenici s poteškoćama u savladavanju matematičkog gradiva. Rad u kombiniranim odjelima.

Dodatna nastava iz matematike. Daroviti učenici. Matematička natjecanja. Priprema učenika za matematička natjecanja. Metodička strana natjecanja.

Povijesne zanimljivosti iz područja osnovnoškolske matematike. Veliki matematičari Tales, Pitagora, Euklid, Arhimed. Razvoj velikih matematičkih ideja.

Zabavna matematika i popularizacija matematike među učenicima. Matematički igrokazi. Pano u nastavi matematike.



4

Matematička literatura.




2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.



Pisanje domaće zadaće


Samostalno učenje i priprema za kolokvije i ispit.




Esej Seminarski rad Usmeni ispit (Ostalo upisati) 0.5

Kolokviji 1 Usmeni ispit Domaće zadaće (Ostalo upisati) 0.5



2 kolokvija 70%

Domaće zadaće 10%

Aktivnost na predavanjima i sudjelovanje u diskusijama 5%

Usmeni ispit 15%



5




medija

Kurnik, Z. (2009). Znanstveni okviri nastave matematike. Zagreb: Element

Markovac, J. (1990). Metodika početne nastave matematike. Zagreb, HR: Školska knjiga.

Pavleković, M. (1997). Metodika nastave matematike s informatikom I, Zagreb, HR: Element.

Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.

Leibeck, P. (1985). Kako djeca uče matematiku. Zagreb, HR: EDUCA.

Udžbenici i priručnici za matematiku od 1. do 4. razreda osnovne škole


Markovac, J. (2001). Individulizirana nastava – Izvorišta i problemi. Metodika. Časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 2-3, 45–56

HMD (2000). Standardi za nastavu matematike, HMD i V. Gimnazija Zagreb, 23 – 88.

Kurnik, Z. (2001). Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, 12, Element Zagreb. 55 – 59.


Kurnik, Z. (2000). Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova 1. kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb. 187 – 201.

Gusić, I. (2001). Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematika i škola, 8, Element Zagreb br. 8, 111 – 118.

Gusić, I. (2003). Stručnost u nastavi matematike, Poučak, HMD i Profil international Zagreb, br. 7, str. 5 – 14.

Šikić, Z. (1989). Što su skupovi u školi, Matematika 3, 19 – 30.



6

Ćurić, F. (1989). Izgradnja pojma točke u početnoj nastavi matematike, Matematika 3, 31 – 35.

Đurović, J., Đurović, I. (1985). Pismeno zbrajanje i oduzimanje u razrednoj nastavi. Matematika 1.


Na početku nastave anonimno će se ispitati stupanj motivacije studenata za predavanjem matematike u školi, te o poznavanju osnovnih pojmova iz metodike matematike. Na temelju rezultata ankete poduzet će se koraci u svrhu povećanja kvalitete kolegija. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje predavanja, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusiji, te domaće zadaće. Znanje gradiva, njegova primjena te matematička pismenost studenata pratit će se kroz kolokvije i ispite. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.




1






1.3. Suradnici dr.sc.Dubravka Glasnović Gracin; mr.sc. Ivan Mrkonjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje osnovnih znanja i vještina s područja metodičke interpretacije gradiva matematike u razrednoj nastavi.

Osposobljavanje za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Osposobljavanje u pisanju rada (seminara) na temu iz područja metodike matematike u razrednoj nastavi kao i priprema kvalitetne prezentacije. Poticanje zanimanja studenata za predmet.


Odslušan kolegij Metodika matematike 1.


Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2.



2




Usvojiti pojam i bitna svojstva metodičke interpretacije gradiva matematike u razrednoj nastavi.

Upoznati specifičnosti predavanja matematike u nastavi, značaj problemskih zadataka te poticati motivaciju i kreativnost budućih nastavnika za predavanje matematike.

Iskustvo korištenja literature i pisanja seminarskog rada na temu iz metodike nastave matematike, kao i držanja kvalitetne prezentacije pred auditorijem.


Upoznati se s tekućim nastavnim planom i programom iz matematike u razrednoj nastavi.

Usvojiti značajke izgradnje pojmova prirodnih brojeva u razrednoj nastavi.

Usvojiti značajke izgradnje pojmova zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja u razrednoj nastavi.

Upoznati se s važnom primjenom svojstava komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja i množenja u aritmetici, te primjenom distributivnosti prilikom množenja višeznamenkastih brojeva.

Upoznati se s problematikom dijeljenja nulom i znati objasniti zašto se nulom ne dijeli.

Upoznati se s metodičkom interpretacijom geometrijskih pojmova u razrednoj nastavi matematike.

Usvojiti metodičke napomene vezane uz osnovne geometrijske pojmove i odnose.


Metodička interpretacija gradiva matematike u razrednoj nastavi. Upoznavanje s nastavnim planom i programom iz matematike u razrednoj nastavi.

Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 10. Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 20.

Izgradnja pojmova prirodnih brojeva do 100, 1 000 i 1 000 000. Mjesna vrijednost broja.

Izgradnja pojmova zbrajanja i oduzimanja prirodnih brojeva. Etape konkretnih i apstraktnih aktivnosti pri zbrajanju i oduzimanju.



3

Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 100. Pojmovi vezani za zbrajanje i oduzimanje brojeva. Svojstva zbrajanja i oduzimanja.

Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 1000. Pisano zbrajanje i oduzimanje.

Izgradnja pojmova množenja i dijeljenja prirodnih brojeva. Tablica množenja. Pojmovi vezani uz množenje i dijeljenje.

Svojstva množenja. Distributivnost. Pisano množenje.

Svojstva dijeljenja. Dijeljenje nule i dijeljenje nulom. Algoritam za pisano dijeljenje.

Izgradnja pojmova oblika u prostoru i odnosa u prostoru. Upoznavanje s planom i programom gradiva geometrije u razrednoj nastavi. Geometrijski pribor.

Izgradnja pojmova dužina, pravac i polupravac, te ploha i ravnina u razrednoj nastavi geometrije. Metodičke napomene vezane uz ove pojmove.

Izgradnja pojmova kružnica, krug i kut. Pojmovi i odnosi vezani uz kružnicu i krug. Vrste kutova.

Izgradnja pojmova trokut, kvadrat i pravokutnik u razrednoj nastavi geometrije. Vrste trokuta obzirom na duljine stranica. Vrste trokuta obzirom na veličine kutova. Pojam opsega.

Izgradnja pojma mjerenja. Mjerenje duljine i mjerne jedinice za duljinu. Pretvaranje mjernih jedinica. Metodičke napomene vezane uz mjerenje duljine.

Mjerenje površine, mase i obujma. Mjerne jedinice za vrijeme, površinu, masu i obujam. Pretvaranje mjernih jedinica.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad prezentacija i diskusija (ostalo upisati)

2.7. Komentari: Studenti radovito dobivaju domaću zadaću vezanu uz praktičnu primjenu teorije s predavanja. Zadaci se nalaze na moodle platformi.




4


Prezentacija seminarske teme

Pisanje domaće zadaće

Čitanje propisane literature, vođenje bilježaka

Samostalno učenje i priprema za kolokvije i ispit.


Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Aktivnost u diskusijama (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad 0.75 Usmeni ispit (Ostalo upisati) 0.25

Kolokviji 0.5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



2 kolokvija 70%

Pisanje seminarskog rada na zadanu temu 10%

Izlaganje seminarskog rada 10%

Usmeni ispit 10%




medija





5


Ovčar, S. (1990). Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec, HR: Zrinski.















Na temelju rezultata ankete iz zimskog semestra postavit će se kratka online anketa sa ciljem povećanja kvalitete kolegija. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje predavanja i seminara, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, kvaliteta seminara i pripadnog predavanja, te domaće zadaće. Znanje gradiva, njegova primjena te matematička pismenost studenata pratit će se kroz kolokvije i ispite. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada



6

nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.




1






1.3. Suradnici

Mr.sc. Gordana Paić, Ksenija Ćosić, Đurđa Kulušić; Željko Kraljić, Sanja Loparić; Berislav Ličina


0+45+0




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Osposobljavanje u pisanju pripreme za sat matematike, kao i osvrta na tuđi nastavni sat.

Poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematike.

Poticanje zanimanja studenata za predmet.



Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2, te kolegiji Metodika matematike 1 i Metodika matematike 2.



2

Temeljna znanja iz elementarne matematike usvojena tijekom osnovnog i srednjeg obrazovanja. Temeljna znanja iz pedagogije i didaktike.


Iskustvo u izvođenju nastavnog sata iz matematike u razrednoj nastavi.

Iskustvo u pripremanju, korištenju literature i pravilnom pisanju pripreme za nastavni sat matematike na zadanu temu.

Poticanje kritičkog mišljenja, vlastitog stava i sigurnosti u diskusijama sa sadržajem iz metodike matematike.


Upoznati se s pripremanjem za nastavni sat iz matematike.

Naučiti pravilno pisati pripremu za nastavni sat iz matematike.

Upoznati iskustvo izvođenja zadanog nastavnog sata iz matematike prema napisanoj pripremi i poštujući načela u nastavi matematike.

Razvijati osjećaj za dobro izveden sat, konstruktivnu kritiku i kvalitetnu diskusiju o temama iz metodike matematike.

Naučiti pisati objektivan osvrt na tuđi nastavni sat.

Poticati studente u pisanju bilježaka koje će im pomoći u vlastitom kvalitetnom izvođenju nastavnog sata iz matematiku u budućnosti.

Poticati sistematičnost, kolegijalnost i poštivanje tuđeg mišljenja kroz diskusijske grupe i timski rad.


Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. (6 sati)

Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. (3 sata)

Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. (3 sata)

Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova pojedinih studenata (20 sati izvođenja + 10 sati diskusije = 30 sati)



3

Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusijska grupa (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama

Priprema za nastavni sat iz matematike na zadanu temu i izvođenje nastavnog sata

Izrada osvrta na tuđi nastavni sat,

Vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 2

Esej Seminarski rad Osvrt na tuđi sat (Ostalo upisati) 1.5




Priprema za sat 40%

Izvođenje sata 40%


Aktivnost u diskusijama, suradnja s mentorom 15%



4




medija

















5



U početnoj diskusiji i timskom radu studenti će iznijeti svoja vlastita iskustva u nastavi matematike, bilo iz vremena kad su bili učenici, bilo bilo kao nastavnici. Također će na temelju svog iskustva dati prijedloge za poboljšanja u nastavi matematike. Studenti će kroz diskusiju izreći svoja očekivanja od kolegija Metodika matematike 3 i 4. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje metodičkih vježbi, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, pisanje bilježaka i osvrta, te priprema i izvođenje nastavnog sata. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.




1






1.3. Suradnici

Mr.sc. Gordana Paić, Ksenija Ćosić, Đurđa Kulušić; Željko Kraljić, Sanja Loparić; Berislav Ličina


0+45+0




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata za predavanje nastave matematike u razrednoj nastavi, povezivanje teorijskog i praktičnog dijela u metodici i nastavnoj praksi, poticanje kreativnosti i motivacije u nastavi matematike.

Osposobljavanje u pisanju pripreme za sat matematike, kao i osvrta na tuđi nastavni sat.

Poticanje kritičkog mišljenja i pronalaženja konstruktivnih ideja u promicanju nastave matematike.

Poticanje zanimanja studenata za predmet.



Položeni kolegiji Matematika 1 i Matematika 2, te kolegiji Metodika matematike 1 i Metodika matematike 2.



2




Iskustvo u izvođenju nastavnog sata iz matematike u razrednoj nastavi.

Iskustvo u pripremanju, korištenju literature i pravilnom pisanju pripreme za nastavni sat matematike na zadanu temu.

Poticanje kritičkog mišljenja, vlastitog stava i sigurnosti u diskusijama sa sadržajem iz metodike matematike.


Upoznati se s pripremanjem za nastavni sat iz matematike.

Naučiti pravilno pisati pripremu za nastavni sat iz matematike.

Upoznati iskustvo izvođenja zadanog nastavnog sata iz matematike prema napisanoj pripremi i poštujući načela u nastavi matematike.

Razvijati osjećaj za dobro izveden sat, konstruktivnu kritiku i kvalitetnu diskusiju o temama iz metodike matematike.

Naučiti pisati objektivan osvrt na tuđi nastavni sat.

Poticati studente u pisanju bilježaka koje će im pomoći u vlastitom kvalitetnom izvođenju nastavnog sata iz matematiku u budućnosti.

Poticati sistematičnost, kolegijalnost i poštivanje tuđeg mišljenja kroz diskusijske grupe i timski rad.


Priprema za nastavni sat iz matematike. Vrste nastave i metode u nastavi matematike. Radionica – timski rad. Diskusija na temu pripremanja za nastavni sat. (6 sati)

Upoznavanje s vođenjem bilježaka prilikom hospitiranja na nastavnim satovima. Pisanje osvrta na tuđi nastavni sat. Diskusija na temu pisanja bilježaka i osvrta. (3 sata)

Prisustvovanje oglednom satu učitelja mentora iz vježbaonice. Diskusija na temu oglednog sata. (3 sata)

Pripremanje i izvođenje nastavnog sata iz matematike u vježbaonici. Tjedna diskusija na temu izvođenja nastavnih satova



3

pojedinih studenata (20 sati izvođenja + 10 sati diskusije = 30 sati)

Završna diskusija i donošenje zaključaka i konačnih primjedbi o izvođenju nastave matematike. Radionica i timski rad. (3 sata)



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad diskusijska grupa (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Redovito pohađanje metodičkih vježbi i aktivno sudjelovanje u diskusijama

Priprema za nastavni sat iz matematikena zadanu temu i izvođenje nastavnog sata

Izrada osvrta na tuđi nastavni sat

Vođenje bilježaka.



Eksperimentalni rad Referat Priprema za sat i izvođenje sata (Ostalo upisati) 0.5





Priprema za sat 40%

Izvođenje sata 40%




4

Aktivnost u diskusijama, suradnja s mentorom 15%




medija





Literatura za seminare (časopisi Matematika i škola, Poučak, Matka)









U početnoj diskusiji i timskom radu studenti će iznijeti svoja vlastita iskustva u nastavi matematike, bilo iz vremena kad su bili učenici, bilo bilo kao nastavnici. Također će na temelju svog iskustva dati prijedloge za poboljšanja u nastavi matematike.



5

Studenti će kroz diskusiju izreći svoja očekivanja od kolegija Metodika matematike 3 i 4. Studenti će biti upoznati s uvjetima i postupcima praćenja, ocjenjivanja i vrednovanja njihovog rada. Pratit će se pohađanje metodičkih vježbi, aktivnost studenata i sudjelovanja u diskusijama, pisanje bilježaka i osvrta, te priprema i izvođenje nastavnog sata. Studenti će na kraju semestra dati povratnu informaciju o kvaliteti kolegija i primjenjivosti na njihov budući rad u školi. Vrednovanje rada nastavnika pomoći će nastavniku u poboljšanju njegova rada u nastavi.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk; prof.dr.sc. Mate Matas 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodika prirode i društva 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici mr. Danijela Bertić; mr.sc. Žaklin Lukša 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+0+15




3. razina, 20%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa podučavanja i učenja.

Stjecanje znanja i razumijevanje koncepcije, miskoncepcije i pretkoncepcije.

Spoznavanje povijesnog razvoja Metodike prirode i društva.

Razumijevanje značaja epistemologije znanja u procesu podučavanja.

Stjecanje temeljnih metodičkih znanja i vještina.

Analiziranje i kritičko razmatranje programskih sadržaja nastave PID od I. do IV. razreda.

Analiziranje i primjenjivanje temeljnih psihološko-pedagoško-didaktičkih procesa spoznavanja u nastavi PID-a od I. do IV. razreda.



2


Položeni kolegiji Prirodoslovlje 1 - 4, Geografija 1, 2, Povijest 1, 2.

Položeni kolegiji pedagoškog i psihološkog područja zastupljeni u programu do 4. godine studija.


Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Definirati značaj metodike u podučavanju programskih sadržaja predmeta Prirode i društva.

Objasniti kako se uporabom znanstvene metode otkriva metodička učinkovitost.

Formulirati očekivana učenička postignuća prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu u predmetu Priroda i društvo od I. do IV. razreda.

Diferencirati temeljne metodičke postupke.

Vrednovati različite metodičke pristupe u nastavi prirode i društva.

Povezati vrste metodičkih pristupa s programskim sadržajima.

Razviti vlastiti pozitivan stav prema podučavanju.


Metodika nastave prirode i društva u sustavu znanosti i obrazovanja; pojam, zadaće i nazivlje.

Nastavni predmet Priroda i društvo u osnovnoj školi kod nas i u svijetu (planovi i programi, strukturiranje i metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja po razredima i područjima o; društvenoj zajednici, prirodi, prostoru, vremenu, gospodarstvu, prometu i sl.).

Spoznajni procesi u nastavi prirode i društva.

Uvođenje učenika u prirodoslovne, geografske i povijesne sadržaje.

Uvođenje učenika u prostornu stvarnost i snalaženje u njoj.

Uvođenje učenika u poimanje vremena i snalaženje u njemu.



3

Sociološki oblici rada u nastavi prirode i društva.

Materijalno tehnički temelji nastave prirode i društva.

Specifičnosti primjene nastavnih metoda i načela u nastavi prirode i društva.

Razvoj prometne i tehničke kompetencije učenika.

Promicanje humanističkih vrijednosti, tolerancije i ravnopravnog odnosa među ljudima.

Pripremanje učitelja za nastavu.

Specifičnosti nastavnog procesa u nastavi prirode i društva

Podučavanje poznavanjem biologije učenja

Povezanost vrjednovanja s ciljem i metodama podučavanja.




2.7. Komentari:



Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i vođenje bilježaka.

Polaganje kolokvija.






4






Aktivno sudjelovanje na nastavi - 33,4%

Kolokviji - 33,3%

Završni usmeni ispit - 33,3%




medija

Bežen A (2008) Metodika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil, Zagreb

De Zan, I.: (2005) Metodika nastave prirode i društva, ″Školska knjiga″, Zagreb

Dryden, G., Vos, J.: (2001.), Revolucija u učenju, (4., 5. i 9. poglavlje) ″Educa″, Zagreb

Jensen, E.: (2003.), Super-nastava, (2., 7., 8., 9., 12., 13., 14. i 15. poglavlje) ″Educa″, Zagreb

MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2006) Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Vican D., Milanović Litre I., Zagreb.

MZOŠ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) (2010) Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb.

Vijtiuk N (2010) Metodika 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle


Abell SK, Lederman NG (2007) Handbook of research on Science Education, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., New Jersey

Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A



5

Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)

Beere J (2010) The primary learner's toolkit. Crown House Publishing

Bognar, L, Matijević, M., (2002), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb

Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006). "Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching". Educational Psychologist 41 (2): 75–86.

Mayer, R. (2004). "Should there be a three-strikes rule against pure discovery learning? The case for guided methods of instruction". American Psychologist 59 (1): 14–19.

Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence", Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119

Zull JE (2002) The Art of Changing the Brain: Enriching the Practice of Teaching by Exploring the Biology of Learning, Stylus, Virginia




Nastava se može u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.



1






1.3. Suradnici dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić; mr.sc. Žaklin Lukša; Matija Bučar 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+0+15+15




3. razina, 20%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Definiranje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i evaluacija nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i evaluacija izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.

Formulacija postupaka planiranja, programiranja i izvođenja predmeta Priroda i društvo..


Položen kolegij Metodika Prirode i društva 1


Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u



2

okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Razlikovati dopunsku i dodatnu nastavu predmeta Prirode i društva.

Argumentirano objasniti ulogu izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u stjecanju učeničkih postignuća za predmet Priroda i društvo.

Argumentirani odabir metodičkih postupaka.

Planiranje, programiranje i pripremanje nastave Prirode i društva.

Analiza i evaluacija udžbenika predmeta Priroda i društvo.



Dopunska, dodatna nastava, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

Nastava prirode i društva u kombiniranim razredima

Nastava prirode i društva s učenicima s poteškoćama u razvoju

Izvanučionička nastava prirode i društva – Vikend seminar –Humane vrednote Novi Vinodolski

Vrjednovanje postignuća u nastavi prirode i društva

Suradnja s roditeljima - značajna pretpostavka kvalitetnije nastave prirode i društva

Školska administracija i nastava prirode i društva

Analiza i evaluacija udžbenika prirode i društva

Planiranje, programiranje i pripremanje nastave Prirode i društva

Taksonomija učenja, podučavanja i vrjednovanja u nastavi Prirode i društva

Istraživačka i problemska nastava u predmetu priroda i društvo.



3




2.7. Komentari:




Izrada i izlaganje seminara.








Aktivno sudjelovanje na nastavi - 50%

Seminarski rad - 25%

Završni usmeni ispit - 25%




medija




4









Anderson, L. W. and David R. Krathwohl, D. R., et al (Eds..) (2001) A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom's Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon. Boston, MA (Pearson Education Group)


Bertić D, Kosanović M, (2001) Metodički scenarij i didaktičke strategije u nastavi prirode i društva, Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 3 (1)




Pashler, Harold; McDonald, Mark; Rohrer, Doug; Bjork, Robert (2009), "Learning Styles: Concepts and Evidence",



5

Psychological Science in the Public Interest 9 (3): 105–119








1






1.3. Suradnici

dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić, Alena Letina; Damir Bendelja, Nataša Pongrac; Matija Bučar


0+45+0+15




3. razina, 20%

2. OPIS PREDMETA


Primjena principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Određivanje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Primjena nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i primjena izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.

Planiranje, programiranje i izvođenje predmeta Priroda i društvo..


Položen kolegij Metodika Prirode i društva 2

2.3. Ishodi učenja na razini programa Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim



2

kojima predmet pridonosi učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Vrjednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi predmeta Prirode i društva.

Izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost u predmetu Priroda i društvo.

Izvedba nastavne aktivnosti u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i evaluacija javnog sata predmeta Priroda i društvo.



Praćenje i vrednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi prirode i društva, prisustvovanje nastavnim satovima učitelja mentora te studenata odgovarajuće skupine, izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost, izvođenje praktičnog predavanja, pisanje analize javnog nastavnog sata kolege studenta.




2.7. Komentari:




Izrada nastavne pripreme i analize javnog sata.

Održavanje individualnog i ocjenskog predavanja..

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 2



3








Individualno predavanje i analiza - 15%

Ocjensko predavanje - 15%





medija









4


















1






1.3. Suradnici

dr.sc. Zdenko Braičić; mr. Danijela Bertić; Alena Letina; Matija Bučar; Damir Bendelja, Nataša Pongrac


0+45+0+15




3. razina, 20%

2. OPIS PREDMETA


Primjena principa podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Određivanje cilja podučavanja i učenja u predmetu Priroda i društvo.

Primjena nastavnih metoda, oblika i strategija podučavanja, učenja i vrjednovanja u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i primjena izvora znanja za podučavanje i učenje predmeta Priroda i društvo.

Planiranje, programiranje i izvođenje predmeta Priroda i društvo..


Položen kolegij Metodika Prirode i društva 2..

2.3. Ishodi učenja na razini programa Relevantno metodičko znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim



2

kojima predmet pridonosi učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrjednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Vrjednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi predmeta Prirode i društva.

Izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost u predmetu Priroda i društvo.

Izvedba nastavne aktivnosti u predmetu Priroda i društvo.

Analiza i evaluacija javnog sata predmeta Priroda i društvo.



Praćenje i vrednovanje nastavnih djelatnosti u nastavi prirode i društva, prisustvovanje nastavnim satovima učitelja mentora te studenata odgovarajuće skupine, izrada pisane pripreme za nastavnu djelatnost, izvođenje praktičnog predavanja, pisanje analize javnog nastavnog sata kolege studenta.




2.7. Komentari:




Izrada nastavne pripreme i analize javnog sata.

Održavanje individualnog i ocjenskog predavanja..

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,9 Istraživanje Praktični rad 1,2



3








Individualno predavanje i analiza - 15%

Ocjensko predavanje - 15%





medija









4


















1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Metodologija društvenih znanosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici mr.sc. Jasenka Martinčević; mr.sc. Irena Klasnić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta stjecanje opće znanstvene i epistemološke pismenosti, radi razumijevanja i organiziranja znanstvenih istraživanja u području odgoja i obrazovanja


položeni ispiti iz odslušanih pedagoških predmeta


moći razumjeti objavljene znanstvene studije iz područja pedagogije, psihologije, metodike i ostalih društvenih znanosti


razumjeti osnovne epistemološke pojmove na primjerima društvenih znanosti

upoznati osnovne vrste istraživanja i nacrte istraživanja

upoznati osnovne metode prikupljanja podataka u području društvenih znanosti

upoznati bitna obilježja empirijskih eksperimentalnih i neeksperimentalnih istraživanja, te akcijskih istraživanja na primjerima iz



2

područja odgoja i obrazovanja


Osnovni pojmovi: metodologija, epistemologija, gnoseologija, logika. Odnos metodologije prema gnoseologiji i logici.

Što omogućuje znanost? Zakonitost i zakon u znanosti.

Znanstveno otkriće. Znanstvene činjenice. Znanstvene teorije.

Znanstveno objašnjenje. Definicije, klasifikacije, teoremi, aksiomi. Objektivnost znanstvene spoznaje.

Znanstvene metode u odgojnim znanostima.

Deskriptivna i kauzalna metoda. Komparativna metoda.

Vrste znanstvenih istraživanja: fundamentalna, razvojna i primijenjena istraživanja. Akcijska istraživanja kao vrsta primijenjenih istraživanja. Historijska i komparativna istraživanja.

Empirijska eksperimentalna i empirijska neeksperimentalna istraživanja.

Modeli eksperimentalnih istraživanja. Nacrti istraživanja.

Problem istraživanja. Znanstvene hipoteze. Varijable u empirijskim istraživanjima.

Metode prikupljanja podataka: sustavno promatranje, intervjuiranje, anketiranje, testiranje, studij slučaja, analiza sadržaja. Proučavanje školske dokumentacije.

Teorija uzoraka. Vrste uzoraka. Najčešći uzorci u odgojnim znanostima

Etape znanstvenih istraživanja.

Idejni projekt istraživanja u društvenim znanostima.




3



2.8. Obveze studenata Izraditi nacrt jednog empirijskog istraživanja u području odgoja i obrazovanja








Aktivnost na seminarima

Individualni nacrt istraživanja

Rezultati na pismenom ispitu




medija

Mužić, V. (2004), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa.

Halmi, A. (2003), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim istraživanjima. Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja)

Matijević, M. (2002), «Metodološka pitanja didaktike», U: Didaktika, Zagreb: Školska knjiga, str. 71-97



4


Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 222 str.

Matijević, M., Mužić, V. i Jokić, M. (2003), "Istraživati i objaviti", Zagreb: HPKZ


Anonimne ankete studenata, razgovori na seminarima




1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Majda Rijavec; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Motivacija i socijalni odnosi u razredu 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Lana Jurčec, Diana Kopačević; Tea Pahić; Mirjana Milanović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog kolegija upoznati studente s glavnim teorijama motivacije u području obrazovanja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s temeljnim principima upravljanja razredom i reagiranja na svakodnevne disciplinske probleme.




Sposobnost kontinuiranog osuvremenjivanja i unapređivanja profesionalne prakse učitelja primarnog obrazovanja.

Sposobnost prepoznavanja i reagiranja na individualne potrebe učenika

Sposobnost savjetovanja roditelja o obrazovnim pitanjima i razvojnim problemima učenika

Kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja



2


Razumjeti teorije motivacije i njihovu primjenu u razredu

Razlikovati ciljne orijentacije i razumjeti njihov učinak na izbor strategija učenja

Razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa

Razumjeti komponente odnosa učenika i nastavnika

Primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije

Razumjeti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi


Uvod u predmet: važnost motivacije i upravljanja razredom; obveze studenata

Teorije potreba: Maslowljeva teorija potreba; primjena Maslowljeve teorije u razredu

Motivacija za postignućem: potreba za postignućem, učenici s niskom i visokom potrebom za postignućem; kako motivirati učenike s različitom potrebom za postignućem

Teorija vlastite vrijednosti i njena primjena u razredu; samopoštovanje i školski uspjeh

Atribucijska teorija; primjena atribucijske teorije u razredu

Samoregulirano učenje: intencionalni pristup, samojačajaući pristup, samozaštitni pristup; ciljne orijentacije u učenju

Intrinzična motivacija: kako poticati intrinzičnu motivaciju; radoznalost, novost, aktivnost; povezanost sa životom; postavljanje ciljeva

Ekstrinzična motivacija: kako poticati ekstrinzičnu motivaciju; karakteristike dobre pohvale i nagrade; karakteristike dobre kazne

Razred kao socijalna grupa: stilovi vođenja razreda; autoritativni učitelj; autoritarni učitelj; popustljivi učitelj; nezainteresirani učitelj

Pozitivna okolina za učenje: strukturna obilježja razreda; početak školske godine; pravila i procedure; vrijeme provedeno u razredu



3

Školska nedisciplina: uzroci školske nediscipline; princip minimalne intervencije

Teži slučajevi nediscipline: modifikacija ponašanja; restitucija

Nasilje i zlostavljanje u školi: uzroci; karakteristike žrtve; karakteristike zlostavljača; prevencija zlostavljanja

Suradnja s roditeljima: oblici suradnje s roditeljima; izvori sukoba između učitelja i roditelja; roditeljski sastanak; savjeti roditeljima

Alternativni pristupi obrazovanju: humanistički pristup obrazovanju; pozitivna psihologija u obrazovanju



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnosti u razredu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Seminarski rad

On-line zadaće

Aktivnost u razredu



Eksperimentalni rad Referat aktivnosti u razredu (Ostalo upisati) 0,4

Esej Seminarski rad 0,4 on-line zadaće (Ostalo upisati) 0,7




4




Seminarski rad 20%

Tjedni zadaci (e-učenje) 20%

Pismeni ispit 50% (odnosno položena 2 kolokvija)

Ako student na jednom kolokviju postigne 0 bodova (odnosno nije pristupio kolokviju) ili nije iz oba kolokvija zadovoljio prolaznost (prolaznost oba kolokvija je ispod 50%) mora pristupiti pismenom ispitu. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskih radova, prezentacije rada, izvođenja aktivnosti u razredu i bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čini ukupan broj bodova.




medija

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP 6

Rijavec, M., Miljković, D. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP


Gossen, D. (1994). Restitucija, preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja

Zarevski, P. (ur.) (2003). Učitelji za učitelje – primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP



5






1




1.1. Nositelj predmeta Krešimir Mikić, prof. visoke škole 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Multimediji u nastavi hrvatskoga jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Marko Gregurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15+15




2

2. OPIS PREDMETA


Podučiti buduće nastavnike uporabi multimedije u nastavi hrvatskog jezika.

Razviti novu medijsku pismenost i osvijestiti vrijednost i dosege medija.

Upoznati studente sa mogućom uporabom novih medija i multimedije.

Razvijati sposobnost kompetentne i konstruktivne evaluacije dostupnih multimedijalnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika.


U skladu s Pravilnikom o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Studenti će biti osposobljeni kompetentno koristiti multimedijske mogućnosti suvremene obrazovne tehnologije u nastavi hrvatskoga jezika.


Definirati medije, imenovati ih, navesti glavna svojstva pojedinog medija i moguće načine njihovog povezivanja



2

Razumjeti načine utjecaja medija i multimedija na djecu i odgojno-obrazovni proces

Primjena multimedije u obradi obrazovnih sadržaja u nastavi hrvatskog jezika

Analizirati sadržaje dostupne putem medija

Uporabom pravilnih alata mora moći povezati različite nove medije u smislenu cjelinu u svrhu unapređivanja obrazovnog procesa

Znati vrednovati kakvoću ponuđenih materijala i njihovu moguću vrijednost u odgojno-obrazovnom procesu


Multimediji u nastavi hrvatskog jezika

Multimedijalnost kroz adaptaciju književnog djela

Film u radu s djecom nižih razreda osnovne škole

Digitalna fotografija u nastavi hrvatskog jezika

Digitalni video u nastavi hrvatskog jezika

Televizija u procesu dječje spoznaje

Naracija i mediji

Internet kao uvjet nove pismenosti

Hipertekst u nastavi hrvatskog jezika

Podcast kao mogući način pripreme obrazovnih sadržaja

Blog kao književna forma

Čitači e-knjiga

Audio knjige



3




2.7. Komentari:


Sukladno Pravilniku o studiranju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odabrano djelo (glazba, pripovijetka, film, strip) transformirati kroz ostale dostupne medije.

Pratiti aktualna kretanja na tržištu filma, računalnih igara, e-nastave, mrežnih tehnologija 2.0, društvenih mreža, e-izdavaštva.

Upoznati se s alatima potrebnim za kreativan rad na području novih medija i njihovom uporabom u nastavi hrvatskog jezika.

Napisati seminarski rad na predloženu temu.


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,2 Praktični rad 0,2






Ocjenjuje se sudjelovanje na nastavi, izrada i kakvoća seminarskog rada i svih zadaca u zadanom roku.




medija



4

Billješke s predavanja i seminara 1


Bežen, Ante (2008.): Metodika : znanost o poučavanju nastavnog predmeta : epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju - s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika. Zagreb: Profil international; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bežen, Ante (2003.): Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole. Zagreb: Profil International

Mikić, Krešimir (2001.): Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa

Mikić, Krešimir (2004.): Film i drugi mediji. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mikić, Krešimir (2005.): Medijska kultura. Zagreb:Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bognar, Ladislav; Matijević, Milan (2005.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga

Frau-Meigs, Divina (2006.): Media Education. UNESCO

Prensky, Marc (2001.): Digital Natives, Digital Imigrants.

Jenkins, Henry (2006.): Convergence Culture. Where New and Old Media Collide. New York: New York University Press

Odabrani tekstovi iz stručnih tiskanih i elektroničkh medija koji se bave problematikom medija i djece





5





1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vladimir Šimović; doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Napredno korištenje računala i interneta 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+45+0+15




2. razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je da studente kroz predavanja upozna s temeljima javnih računalnih mreža (opis komponenti mreže, razumijevanje osnovnih principa projektiranja i rada) i tehnološkim okvirima Interneta i intraneta. Upoznavanje studenata s naprednim postavkama javne računalne mreže (funkcijom, komponentama, principima rada i mogućnostima razvoja). Osposobiti studente za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužnih za pripremu i provođenje radnih i nastavnih procesa OŠ. Osposobiti studenta za konceptualno održavanje servisa javne računalne mreže nužno za potporu samostalnog rada i učenja učenika. Potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje uz pomoć javne računalne mreže, a kroz seminare sa osnovama rada s Internetom i intranetom, te temeljnim praktičnim problemima s kojima se susreću učitelji i učenici kod rada u OŠ i dr.


Kolegij je namijenjen studenticama i studentima smjera Informatika i matematika, a preduvjet je položen ispit iz Osnova informatike, Građe računala 1 i 2 i Uvoda u baze podataka.

2.3. Ishodi učenja na razini programa Poznavanje rada javnih računalnih mreža i njihovih usluga, poznavanje konceptualnog održavanja usluga mreže nužnih za



2

kojima predmet pridonosi pripremu i provođenje nastavnih procesa, poznavanje tehnika zaštite podataka u prijenosu putem javnih mreža, poznavanje tehnologija i alata za pripremu dinamičkih web sadržaja te pripremu online kolegija - resursa i aktivnosti u sustavu za e-učenje,


Poznavanje i primjena sustava za izradu dinamičkih web stranica, poznavanje skriptnih jezika, poznavanje jezika HTML, poznavanje internetskih protokola i standarda, poznavanje i korištenje PGP, poznavanje sustava za upravljanje web sadržajem (CMS), poznavanje tehnika i metoda za izradu resursa i aktivnosti u online kolegijima u e-učenju.


Predavanja:

Izrada macro i dr. programa u korisničkim aplikacijama (Visual Basic for Applications). 4 sata Izrada dinamičkih WWW stranica (VBScript, Javascript i Java). Povezivanje baza podataka s Internetom uz pomoć dinamičkih web stranica i web servisa (ODBC, ASP, DCOM, Active-X). 6 sati HTTP protokoli. Preporuke i standardi Interneta. Sigurna komunikacija putem Internet-a (SSL, s-http). Uvod u napredniju praksu kriptografije (PGP i dr.). 2 sata Napredne računalne mreže i napredni Internet (napredni KIT i koncepti te ciklusi, napredni koncepti bežičnih mreža, privatnih i javnih koncepta). 4 sata Napredne infrastrukture računalnih mreža i Interneta (napredni WWW, međunarodni standardi i dr. posebnosti). 2 sata Najnapredniji koncepti računalnih mreža i uporabe Interneta. 2 sata Napredno korištenje zaštite i sigurnosti računalnih mreža i Interneta u suvremenom okružju (kombinacije: vatrozidi, proxy, IDS, i dr. koncepta, mrežnih servisa i protokola, kriptografije, URL-a, portala, e-mail sustava i FTP podsustava, kao i IT osnovice, investicija, te dr.). 4 sata Najnapredniji koncepti aplikacije KIT kod računalnih mreža i Interneta (novi koncepti rješenja KIT: sustava računalnih mreža i Interneta; IT modela i standarda). 2 sata Najnapredniji upravljački podsustavi, aktivne i pasivne komponente, WWW-a, Browser-a, e-mail sustava i FTP podsustava, napredna rješenja Intraneta i Extraneta). 2 sata Perspektive računalnih mreža i Interneta (opća načela izvedbe PC ili client-server arhitekture, te dr. (NC) arhitekture računalnih mreža i Interneta; novi vidici i problemi pri izvedbi i uporabi; uvid u istraživanja novijih arhitektura računalnih mreža; praktični primjeri moderne uporabe Interneta, uz suvremeni Web Design i izvorni osobni web). 2 sata

Seminari i projektni zadaci:

Povezivanje baza podataka s internetom. Dinamičke web stranice. 5 sati Sustavi za upravljanje web sadržajem (Content Management System). 10 sati Uvod u e-učenje. Upravljanje online kolegijima uz pomoć Learning Management System. 10 sati



3

Cloud computing. 4 sata PGP u praksi. 2 sata Priprema i izrada seminara i projekata-praktičnih radova na temelju prethodnih tema, uz uporabu računala i odgovarajuće programske potpore korištene prvenstveno za izvođenje seminara i radionica. 14 sati




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Prisustovati nastavi, pripremiti seminar u timu na zadanu temu, pripremiti samostalne projekte-praktične zadatke iz zadanih područja






Pismeni ispit Projekt 3 (Ostalo upisati)


Redovan dolazak na nastavu 29%; apsolviran seminarski rad 29%; pozitivno ocijenjeni projektni zadaci 42%.

Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna te ostvari dobre ocjene iz seminara i projekata, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav



4

ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.

Izlazak na ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. U svim slučajevima plagijata ispitivač će poništiti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta, gdje se ocjenjuje seminarski rad i projekti.




medija

Šimović, V., Dumančić, M., Napredno korištenje računala i Interneta (sinopsis predavanja), Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, 2005. 250. str. 10


Turk, S., Računarske mreže, Školska knjiga, 1991.

Žalac, N., Internetski servisi WWW, RRIF br.8, Zagreb, kolovoz 1996., 128-132.str.

Garfinkel, S., Practical Unix and Internet Security, O'Reilly & Associates, 1996.

Hunt, C., TCP/IP Network Administration, 2nd Edition, O'Reilly and Associates, Sebastopol, California, 1997.

Comer, E., D., Internetworking with TCP/IP Vol.1: Principles, Protocols, and Architecture, 4th Ed., Prentice Hall, 2000.



5

Stevens, R., W., TCP/IP Illustrated, Volume 1: The Protocols, Addison-Wesley, 1994.

Tanenbaum, A.S., Computer Networks, 4th Ed., Prentice Hall, 2003.


Vrednovanjem od strane nastavnika - samoprocjenom,

Vrednovanjem od strane studenata anonimnom anketom, a prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima


Studentski esej o kvaliteti praćenja kolegija, ali tek po završetku svih obveza na kolegiju.



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Nastavni kurikulum 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; mr.sc. Jasenka Martinčević, Tomislav Topolovčan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati znanstvena objašnjenja nastavnog kurikuluma, te mogućnost primjene znanstvenih spoznaja na reguliranje nastavnog procesa u osnovnoj školi napose u primarnom obrazovanju


Položeni ispiti iz Opće pedagogije, Školske pedagogije, Teorija nastave i obrazovanja


Upoznati teorije o razvoju nastavnog kurikuluma, te najvažnije školske dokumente koji učieljima omogućuju planiranje, realizaciju i vrednovanje nastavnog procesa u osnovnoj školi


razumjeti osnovne pojmove i dokumente koji omogućuju planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u osnovnoj školi (godišnji plan rada, tematski plan rada, izvedbeni programi, školski kurikulum)

upoznati osnovne dokumente koje treba poznavati da bi se razumjelo i sudjelo u kreizranju izvedbenih silabusa (Zakon o



2

odgoju, Nacionalni okrvirni kurikulumi, Pravilnik o ocjenjivanju i sl.).

moći koristiti Nastavni plan i program kao važan školski dokument za planiranje i realizaciju nastavnog procesa

upoznati temeljne čimbenike koji uvjetuju izbor nastavnih medija, metoda i strategija te uređenje mjesta za odvijanje nastavih aktivnostiu

poznati osnovne spoznaje iz obrazovne tehnologije koje su važne za njenu uporabu u suvremenoj nastavi.


Osnovni pojmovi: teorije kurikuluma, didaktika, obrazovna tehnologija

Kurikulumske teorije

Teorija kurikuluma kao teorija odgojno-obrazovnog procesa

Vrste nastavnih kurikuluma

Teorija ciljeva učenja: Ciljevi odgoja i obrazovanja; svrha i ciljevi nastavnog procesa

Konkretizacija i operacionalizacija ciljeva

Nastavni plan i program osnovne škole

Kriteriji za izbor nastavnih sadržaja i aktivnosti. Nastavni predmet i logika uvođenja novih sadržaja u nastavu. Egzemplarna nastava.

Osnovna struktura i tijek nastavnog procesa: priprema i dogovor – ostvarivanje ciljeva, unutarnja evaluacija.

Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava, didaktičke igre)

Didaktičke spoznaje o stjecanju znanja i učenje u kognitivnom području. Didaktičke spoznaje o učenju u afektivnom području. Didaktičke spoznaje o stjecanju vještina i navika.

Unutarnja i vanjska evaluacija. Ocjenjivanje učenika kao didaktički fenomen.



3

Nastavne situacije i nastavni scenariji.




2.7. Komentari:


Pohađanje nastave

Izrada seminarske obveze

Sudjelovanje na ispitu








Praćenje aktivnosti na seminarima

Pismeni i usmeni ispit.




medija

Pastuović, N. (1999), Teorija kurikuluma: Prakseologija obrazovanja i odgoja na 10



4

mikrorazini. U: Edukologija. Zagreb: Znamen, str. 514-571.

Bognar, L. i Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga (poglavlje 6, 7, 8, 9, 10) 10

* * Nastavni plan i program (2000). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa.

**** Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Zagreb: MZOS x


Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010), Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP

Marsh, J. C. (1994), Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Burke Walsh, K. 2003), Razvojno primjereni program za djecu od 8 do 10 godina. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak, 285 str.


anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Novija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić; Romana Sertić Golić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela novije hrvatske književnosti

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o novijoj hrvatskoj kniževnosti


2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje novije hrvatske književnosti,



2

njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika


poznavanje reprezentativnih djela novije hrvatske književnosti


sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela



Hrvatski književni romantizam, tridesete i četrdesete godine 19-og stoljeća

Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i Dragojla Jarnević

Šenoino doba

Književni časopisi

Antun Gustav Matoš i književna kritika

Hrvatska moderna drama

Vladimir Nazor

Marija Jurić Zagorka

Visoko i nisko u književnosti

Miroslav Krleža

Ranko Marinković

Moderno hrvatsko pjesništvo

Žensko pismo



3

Suvremena hrvatska književnost




2.7. Komentari:













Pismeni ispit

1(polažu koji nisu položili kolokvije)




4


Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9




medija

Izbor djela prema dogovoru

Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti

Antun Barac: Hrvatska književna kritika, Zagreb, JAZU 1938.

Antun Barac: Književnost ilirizma, Zagreb, JAZU 1954.

Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.


Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Zagreb, 1986.

Mirjana Gross- Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu. Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zagreb, Globus, 1992.

Josip Horvat: Povijest novinstva Hrvatske 1771.-1939., Zagreb, 1962.

Dubravko Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

Cvjetko Milanja, Petar Preradović - od romantizma do spiritizma, Umjetnost riječi 39, 1995, br. 1. str. 21.-37.

Dubravka Oraić-Tolić i Erno Szabo Kulcsar (uredili), Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, Zagreb, FF press, 2006.

Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb, 2002.



5

Zdenko Škreb/ Ante Stamać, Uvod u književnost, Zagreb 1986.

Divna Zečević, Pučko književno štivo u hrvatskim kalendarima prve polovice 19. stoljeća, Osijek, 1992.


Kolokvij, ankete




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić; Iris Šmidt Pelajić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Sonja Šimek-Cvitković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15+0




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

ponavljanju i proširivanju vokabulara

upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture jednostavnih, kraćih tekstova

upoznavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika i prevođenje jednostavnijih tekstova



2

upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 3. godinu studija


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog učenja


Studenti će moći:

uočiti i razlikovati obrađivane gramatičke strukture i zakonitosti

pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

parafrazirati i definirati jednostavnije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

odrediti bitne informacije u kraćem pismenom ili usmenom diskursu

odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih, kraćih tekstova

usmeno prezentirati sažetke jednostavnijih stručnih tekstova

argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

prepoznati osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

usmeno i pismeno prevesti jednostavniji stručni tekst


U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni život djece te studentske populacije. Težište je na sljedećim sadržajima:



3

Predstavljanje; dijagnostički test, utvrđivanje osnova gramatike – npr. prezent, perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;

Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: glagolska vremena, nepravilni glagoli, mjesto u rečenici

Ponavljanje, utvrđivanje osnova gramatike: deklinacije imenica, zamjenice - opis predmeta u razredu, školskog pribora učenika

Utvrđivanje osnova gramatike: prijedlozi, glagoli u konjunktivu, vokabular vjezan uz nastavne aktivnosti; korištenje dvojezičnim rječnikom

Transfer: korištenje jednojezičnim rječnikom; obrada tekstova vezanih uz način opisa osobe

Obrada tekstova vezanih uz problematiku stanovanja mladih; proširenje vokabulara, deklinacija i komparacija pridjeva, vježbe određivanja strukture tekstova i izrade sažetaka

Obrada tekstova vezanih uz problematiku studentskog standarda; život u studentskom domu; prikaz i rasprava o studentskom standardu u Hrvatskoj i Njemačkoj; transfer na vlastitu situaciju

Obrada tekstova vezanih uz problem tolerancije prema ponašanju, odn. prema izgledu koji odstupaju od uvriježenoga; određivanje strukture teksta i izrada sažetaka; slušanje s razumijevanjem, sudjelovanje u raspravi; jednostavno izražavanje i argumentiranje stava

Obrada tekstova, koji obrađuju problematiku vezanu uz odabir zanimanja; određivanje strukture teksta; transfer: učiteljsko zanimanje; izražavanje i argumentiranje stava; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Školski sustavi u Njemačkoj i Hrvatskoj; obrada odgovarajućeg teksta – slušanje s razumijevanjem; određivanje strukture i izrada sažetka; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tektova, pripremljenih izvan nastave

Katolički blagdani u Njemačkoj i Hrvatskoj, običaji i vlastita iskustva, analiza teksta – izrada sažetaka

Obitelj i obiteljski odnosi, glagolsko vrijeme – preterit pravilnih i modalnih glagola, uporaba ne/određenog člana ; usmene prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Preterit nekih nepravilnih glagola; obrada teksta koji obrađuje problematiku vezanu uz sukob, odn. suživot generacija u obitelji; izrada i prezentacija sažetaka; transfer - opis i izražavanje stava



4

Ponavljanje:deklinacija pridjeva, preterit; transfer: generacijski konflikti, problemi u školi, uključivanje roditelja u (izvan)nastavne aktivnosti u školi - vođenje bilježaka i argumentirano vođenje rasprave; prezentacije sažetaka jednostavnijih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Obrada teksta vezanog uz tematiku obiteljskih odnosa; analiza teksta – određivanje strukture teksta, izrada i usmena prezentacija sažetka; uljudno argumentirano izricanje stava




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

Redovito vođenje bilježaka

Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema prezentacije kratkog jednostavnog stručnog teksta



Eksperimentalni rad Referat 0,5

Kontinuirani pismeni zadaci, koje studenti samostalno pripremaju izvan nastave (Ostalo upisati)

0,5

Esej Seminarski rad Vođenje bilježaka (Ostalo upisati) 0,5

Kolokviji Usmeni ispit Samostalno pripremanje tekstova izvan nastave (Ostalo upisati)

0,5




5


Kolegij nema ispita, već se potpisom potvrđuje da je student uspješno izvršio obveze iz točke 2.8., odn. 2.9




medija

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjigal

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.


Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag

Glovacki-Bernardi, Z. (1995). Osnove njemačke gramatike. Zagreb: Školska knjiga

Kljajić, J. (1998). Njemačko – hrvatski rječnik, Zagreb: Školska knjiga

Szalay, G., Hegyes, K., Schmitt, R. (1997). Hörfelder. Ismaning: Max Hueber Verlag.

Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH



6

Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade




1




1.1. Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić; Iris Šmidt Pelajić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik učiteljske struke 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Sonja Šimek-Cvitković 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30+0




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje studenata i studentica za primjereno usmeno i pismeno jezično djelovanje u različitim formalnim i neformalnim svakodnevnim komunikacijskim situacijama i za služenje stručnom pedagoškom literaturom na njemačkom jezku, s naglaskom na:

razvoju receptivnih i produktivnih jezičnih vještina u pismenom i usmenom obliku

sistematiziranju teorijskih znanja o gramatičkom sustavu njemačkog jezika, kao i o gramatičkom nazivlju na njemačkom jeziku

ponavljanju i proširivanju vokabulara

upoznavanju studenata s tehnikama određivanja strukture i obilježja složenijih tekstova

osposobljavanju studenata s tehnikama za samostalnu uporabu rječnika, kao i s tehnikama prevođenja stručnih tekstova



2

upoznavanju studenata s osnovama novog njemačkog pravopisa


Ostvareni uvjeti za upis u 6. semestar studija; zadovoljene obveze za kolegij Njemački jezik učiteljske struke 1 koji se sluša u prethodnom, 5. semestru


Teorijska i praktična znanja i vještine iz njemačkog jezika potrebna za primjereno jezično djelovanje u usmenoj i pismenoj jezičnoj produkciji, kao i za samostalno proučavanje i služenje stučnom literaturom i dokumentacjiom na stranom jeziku; svijest o potrebi cjeloživotnog obrazovanja


Studenti će moći:

definirati i pravilno koristiti usvojene gramatičke strukture, kao i gramatičku terminologiju na njemačkom jeziku

uspostaviti primjereni kontakt sa sugovornicima u formalnim i neformalnim situacijama

parafrazirati i definirati složenije pojmove, s naglaskom na pojmove vezane uz odgoj i obrazovanje

odrediti bitne informacije u pismenom ili usmenom diskursu

odrediti strukturu i obilježja jednostavnijih i složenijih tekstova

usmeno prezentirati sažetke stručnih tekstova

argumentirano izraziti vlastiti stav prema pročitanim, odn. odslušanim informacijama, i to u pismenom i u usmenom obliku

samostalno koristiti tehnike za uporabu dvojezičnih i jednojezičnih rječnika

prepoznati i primijeniti osnovna pravopisna načela u pisanom tekstu

samostalno prevesti jednostavniji stručni tekst


U okviru kolegija obrađuju se aktualni tekstovi iz područja odgoja i obrazovanja i tekstovi putem kojih će se studenti upoznati s osnovnim kulturnim i društvenim aspektima njemačkoga govornog područja, poglavito onima koji su vezani uz svakodnevni život djece te studentske populacije. Težište je na sljedećim sadržajima:

Ponavljanje: deklinacija pridjeva, rod imenica; preterit modalnih glagola; obrada teksta koji obrađuje tematiku vezanu uz



3

izmijenjene obiteljske odnose, određivanje strukture teksta, izrada sažetaka

Sistematizacija fraza kojima izražavamo (ne)slaganje, sumnju, odobravanje – vođenje rasprave na uljuđen način

Obrada teksta koji obrađuje problematiku, vezanu uz obrazovanje studenata, određivanje strukture teksta, izrada sažetaka; prevođenje dijelova teksta; argumentirano sudjelovanje u diskusiji, pronalaženje razloga “pro i contra”, zavisno-složene rečenice i veznici koji ih uvode

Uzročne rečenice; iznalaženje uzroka određenih reakcija, prikazanih na nastavnom materijalu; red riječi u zavisnim i nezavisno-složenim rečenicama; pasiv - vježbe ponavljanja i utvrđivanja nast. gradiva; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Obrada teksta, vezanog uz tematiku slobodnog vremena i obrazovanja; određivanje strukture teksta i izrada sažetaka; razgovor o načinima provođenja slobodnog vremena; transfer: slobodno vrijeme studenata; pismeni i usmeni opisi; organizacija slobodnog vremena u okviru izvannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi

Obrada stručnog teksta vezanog uz tematiku rješavanja mogućih problema u nastavi; izrada sažetaka; razgovor; rekcija glagola, tj. glagoli s prijedložnim objektom; slušanje s razumijevanjem i vođenje bilježaka; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Popularne njemačke pjesme; slušanje s razumijevanjem – uvježbavanje selektivnog slušanja; prevođenje; ponavljanje konjunktiva preterita i oblika würde + infinitiv; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Obrada stručnog teksta, koji se referira na problematiku raznih obliika nastave; čitanje s razumijevanjem; argumentirano izražavanaje stava i mogućeg razvoja događaja;

Pismeno i usmeno izražavanje vlastitih želja; vođenje argumentirane rasprave na temu po izboru studenata, vezanu uz odgoj i obrazovanje osnovnoškolaca; usmene i pismene prezentacije stručnih tekstova, pripremljene izvan nastave

Obrada stručnog teksta, vezanog uz temu kreativnost – usmeno izražavanje – priprema i vođenje uljuđene rasprave i argumentiranje; usmena i pismena prezentacija stručnih tekstova, pripremljenih izvan nastave

Obrada stručnog teksta, koji obrađuje tematiku vezanu uz odabir zanimanja i profrasionalnu orijentaciju osnovnoškolaca. Čitanje s razumijevanjem. Transfer: rad u paru - usporedba zanimanja opisanog u tekstu i budućeg zanimanja studenata –



4

učiteljskog poziva. Vođenje uljuđene, argumentirane rasprave u plenumu

Rad na tekstu – iščitavanje informacija iz oglasa; prevođenje; slušanje s razumijevanjem, vođenje bilježaka, razlučivanje bitnih informacija od nebitnih, izrada sažetaka; razgovor za primanje u radni odnos - slušanje s razumijevanjem, simulacija razgovora s budućim poslodavcem

Čitanje s razumijevanjem, tekstovi iz časopisa PRIMAR i sl. vezani uz temu projektne nastave; prevođenje tekstova; određivanje strukture teksta; izrada sažetaka; argumentirano izražavanje stava o obrađenim sadržajima

Obrada tekstova, vezanih uz temu ekologije u školi; usmeno i pismeno izražavanje; komentiranje slikovnih sadržaja vezanih uz temu održivog razvoja

Obrada aktualnog teksta vezanog uz problematiku ocjenjivanja u osnovnoj školi; argumentirano izražavanje vlastitog stava; ponavljanje za pismeni i usmeni ispit




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi

Redovito vođenje bilježaka

Redovito izvršavanje zadanih obveza izvan nastave - primjerice rješavanje domaćih uradaka, priprema pismene i usmene prezentacije barem jednog stručnog teksta



Eksperimentalni rad Referat 0,3 Kontinuirani pismeni domaći uradci (Ostalo upisati) 0,3

Esej Seminarski rad Vođenje bilježaka (Ostalo upisati) 0,3



5

Kolokviji Usmeni ispit 0,3 Samostalno pripremanje tekstova izvan nastave (Ostalo upisati)

0,3



Studenti su ostvarili uvjete za pristupanje završnom ispitu:

nakon što su predočili pregledne bilješke 20%,

dokazali uspješno samostalno rješavanje zadataka i pripremanje tekstova izvan nastave 40%,

uspješno prezentirali jedan stručni tekst u plenumu 40%.

U određivanju završne ocjene:

pismeni ispit sudjeluje s udjelom od 70 %,

uspjeh na usmenom ispiti s udjelom od 30 %.

Pismeni se ispit sastoji od teorijskog dijela, a usmeni ispit obuhvaća razgovor o sadržajima stručnih tekstova, obrađivanih tijekom nastave.




medija

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Kursbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Aufderstrasse, H./ Bock, H./ Müller, H./ Müller, J. (2003). Themen aktuell 2. Arbeitsbuch. Ismaning: Max Hueber Verlag, (izbor lekcija)

Marčetić, T. (2003). Pregled gramatike njemačkoga jezika. Deutsche Grammatik im Überblick. Zagreb: Školska knjigal



6

Odabrani tekstovi iz stručnih časopisa vezanih uz odgoj i obrazovanje poglavito djece osnovnoškolske dobi – Primar, Fremdsprache Deutsch, Praxis Deutsch, Zielsprache Deutsch, Kindergarten heute, Ratwege i dr.


Dallapiazza, R.-M./ v. Jahn, E./ Blüggel, B./ Schümann, A. (2001). Tangram 2. Ismaning: Hueber Verlag

Dreyer, H., Schmitt, R. (2009). Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik - aktuell. Ismaning: Max HueberVerlag

Glovacki-Bernardi, Z. (1995). Osnove njemačke gramatike. Zagreb: Školska knjiga

Kljajić, J. (1998). Njemačko – hrvatski rječnik, Zagreb: Školska knjiga

Szalay, G., Hegyes, K., Schmitt, R. (1997). Hörfelder. Ismaning: Max Hueber Verlag.

Wahrig-Burfeind, R. (ur.) (2006). Wahrig Deutsches Wörterbuch. Gütersloh: Bertelsmann Lexikon Verlag GmbH

Wernke, M. i dr. (ur.) (2001). Duden. Deutsches Universalwörterbuch A - Z. Mannheim, Leipzig, Wien, Zürich: Dudenverlag


Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Ocjenjivanje u primarnom obrazovanju 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici mr. Višnja Rajić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći kompetencije važne za unutarnju evaluaciju, zatim za formativno i sumativno ocjenjivanje te za brojčano i opisno praćenje i ocjenjivanje učenika u primarnog obrazovanja


Položeni ispiti iz Opće pedagogije, Školske pedagogije, Teorija nastave, Nastavni kurikulum


Pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za planiranje, realizaciju i vrednovanje nastave u primarnom obrazovanju


moći konkretizirati ciljeve i kompetencije koji će predstavljati polazište za praćenje i ocjenjivanje učenika

upoznati dokimološke modele praćenja i ocjenjivanja učenika u primarnom obrazovanju

upoznati teorije nastave i njihov utjecaj na izbor dokimoloških rješenja

upoznati pravila izrade i vođenja učenikova portfolija



2

upoznati pravila i modele opisnog praćenja i ocjejivanja učenika u primarnom obrazovanju


Mjesto ocjenjivanja učenika u teoriji kurikuluma.

Osnovna terminologija u području školske dokimologije.

Formativno i sumativno vrednovanje.

Vanjska i unutarnja evaluacija.

Povijest školskog ocjenjivanja u Hrvatskoj.

Dokimološka rješenja u ocjenjivanju učenika u primarnom obrazovanju u svijetu.

Temeljne spoznaje iz školske dokimologije.

Neke posebnosti praćenja i ocjenjivanja u kognitivnom, afektivnom i motoričkom području.

Neke tehnike praćenja aktivnosti učenika.

Neki vidovi subjektivnosti učitelja u ocjenjivanju.

Portfolio kao tehnika praćenja aktivnosti učenika.

Osposobljavanje učenika za samostalno praćenje i ocjenjivanje.

Dokimološka rješenja u praćenju i ocjenjivanju učenika u nekim alternativnim školama.

Vrednovanje i samovrednovanje rada učiteljica i učitelja.

Opisno praćenje i ocjenjivanje učenika primarnog obrazovanja




3




Sudjelovanje na zajedničkoj nastavi

Izvršavanje jedne manje seminarske obveze (0,5 ECTS)

Pristupanje ispitu








Aktivnost na nastavi

Poznavanje literature o ovom području




medija

Matijević, M. (2004), Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex 10

Pravilnik o ocjenjivanju učenika x

Nacionalni okvirni kurikulum x



4


Grgin, T. (1994), Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 117 str.

McMillan, J. H. (2004), Classroom assessment : principles and practice for effective instruction (3rd ed), Boston: Pearson A. and B., 460 p.

Popham, W. J. (2001). Classroom assessment: What teachers need to know (3rd ed.). Boston: Allyn and Bacon., 324 p.


Anonimno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na seminarima




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vlatka Domović; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; mr.sc. Jasenka Martinčević; Maja Drvodelić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


razumijevanje i ispravno korištenje osnovnih pojmova/termina pedagogije koji su referentni okvir za sporazumijevanje u učiteljskoj profesiji

razumijevanje osnovnih pedagoških pravaca te povijesnog razvoja teorijskih koncepata odgoja koji su utjecali na praktični rad u obrazovanju

razumijevanje osnovnih metodoloških paradigmi koje se ishodište za istraživanje pedagoških fenomena

sposobnost primjene teorijskih koncepata u analiziranju prakse u školi


Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.



2


Ovaj kolegij doprinosi razumijevanju složenosti učiteljske profesije i komponenti kompetencijskog profila suvremenog učitelja. Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:

sposobnost kritičke analize obrazovnih teorija

sposobnost uočavanja povezanosti između pojedinih aspekata pedagoških teorija, obrazovne politike i prakse

kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja

sposobnost rada na vlastitom profesionalnom razvoju

sposobnost rada u timu

razumijevanje društvenog i radnog okruženja

uvažavanje i sposobnost razvijanja različitosti

promišljanje vlastitog profesionalnog sustava vrijednosti


Studenti će moći:

definirati temeljne pedagoške pojmove - odgoj, obrazovanje, izobrazba, naobrazba, socijalizacija, edukacija, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje, itd.

analizirati i usporediti različite pristupe definiranju temeljnih pojmova

opisati i objasniti razlike između različitih pravaca znanosti o odgoju

opisati i objasniti različite metode istraživanja pedagoških fenomena

razumjeti primjenu obrazovnih teorija u školskoj praksi


Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata

Temeljni pojmovi - odgoj, obrazovanje, naobrazba, izobrazba, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, informalno obrazovanje



3

Koncept znanosti. Pedagogija kao znanost. Podrijetlo (etimologija) naziva. Odnos pedagoške teorije i prakse odgoja.

Predmet pedagogije. Objektivistički i subjektivistički pristup predmetu. Zadaci pedagogije.

Metodološke paradigme - kvantitativna paradigma, kvalitativna paradigma.

Metode istraživanja - empirijske metode, kvalitativne metode.

Značajni pedagozi kroz povijest. Najpoznatiji hrvatski pedagozi.

Odnos pedagogije i drugih znanosti. Sustav pedagogijskih disciplina.

Koncepcija i odrednice cjeloživotnog obrazovanja. Kriza tradicionalne škole i njeni uzroci.

Glavne odrednice cjeloživotnog obrazovanja - obrazovne implikacije gospodarskih promjena, odgojno - obrazovne implikacije socijalnih promjena, odgojno - obrazovne implikacije kulturnih promjena.

Školski sustav.

Napomene:

Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.

Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.




2.7. Komentari:



4


redovito pohađanje nastave,

izrada i prezentacija seminarskog rada,

izrada portfolia








vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare

ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi i pismeni rad)

analizira se i ocjenjuje portfolio

pismeni ispit na kraju semestra.




medija

Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja)

Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)

Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)



5


Konig, E. i Zedler, P. (2001). Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.

Hall, K. , Murphy, P. and Soler, J. (2008). Pedagogy and practice. London: SAGE.

Loughran, J. (2006). Developing a Pedagogy of Teacher Education. London: Routledge.

Giesecke, H. (2003). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

Radovi iz časopisa:

Odgojne znanosti

Napredak

Metodika

Društvena istraživanja









1





1.2. Naziv predmeta Osnove informatike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Vesna Markovac; dr.sc. Winton Afrić; Tedo Vrbanec, dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s temeljima informatike

osposobiti studente za razumijevanje temeljne informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)

osposobiti ih za rad sa osobnim računalom, programskim alatima, multimedijom i različitim načinima zaštite te komuniciranja putem Interneta i Intraneta


nema


pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informacijsko komunikacijskih tehnologija za samostalno korištenje računalne opreme i temeljnih računalnih programa u svom uredskom radu, kao i u odgoju i obrazovanju



2


oblikovanje temeljnih aplikacija osnovnim uredskim alatima,

korištenje operacijskog sustava i osnovne IKT,

rješavanje stručnih i poslovnih problema uz pomoć osnovne IKT u pojedinim stručnim zadacima

upoznati računalne osnove - povijest i razvoj računala, građa računala i način rada

upoznati osnovne vrste računalnih mreža: Internet, Intranet

upoznati osnovne programske pakete za rad na ručunalu: obrada teksta, obrada slika, obrada tablica, baza i grafikona


PREDAVANJA

1. Cilj i zadatak informatike Temeljne odrednice informatike O sustavima

2. Kibernetička i opća teorija Pojam informacije, računala i informatike Pojam informatike, pojam informatičar

3. Semantičke i fizičke jedinice podataka Tijek razvoja mikro-procesora Važnost Mooreova zakona

4. Povijest razvoja primarno Intel-ovih procesora Predvidljivi tijek razvoja mikro procesora O razvoju matične ploče

5. Općenito razmatranje razvoja sabirnica Temelj razvoja ulazno – izlaznog sklopovlja Pravac razvoja ulazno – izlaznih uređaja sučelja

6. Tijek razvoja primarno ulaznih jedinica Razvoj primarno izlaznih jedinica



3

Razmatranje razvoja vanjskih ulazno – izlaznih uređaja (tvrdi i floppy disk, cd-rom, dvd-rom)

7. Predvidivost budućih trendova razvoja osobnih računala Temeljne komponente osobnih računala

8. Programska potpora osobnih računala

9. Uvodno o konceptu korisnik – poslužitelj

10. Komponente korisnik – poslužitelj tehnologije

11. Uvodno o konceptu relacijskih baza podataka Aplikativni primjer relacijskih baza podataka kod informacijskih sustava

12. Koncept Informacijskih Sustava Učešće o projektiranju Informacijskih sustava

13. Zaštita i sigurnost Informacijskih Sustava

14. Mrežni koncepti Distribuirano upravljanje mrežnim funkcijama i uslugama

15. Internet u uredskom poslovanju

VJEŽBE:

1 - Operacijski sustav Windows 2 - Internet i E-mail 3 - 5 - MS Office Word 7 - 10 - MS Office PPT 11 - 14 - MS Office Excel 15 - Obrada crteža i fotografija putem računala



4




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vježbama u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, te polaganje usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.



Eksperimentalni rad Referat vježbe (Ostalo upisati) 1






Apsolviranje vježbi 25%

Usmeni ispit 50%.

Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su



5

definirane Zakonom.

Izlazak na usmeni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na usmeni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.




medija

Šimović Vladimir, Maletić Franjo, Afrić Winton, Osnove informatike - uvod, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 100


Šimović Vladimir, Temelji informatike – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)

Šimović V., Dumančić M., Osnove informatike - vježbe (skripta): Windows operacijski sustavi: Vista i XP, te Windows 7 (Ultimate); Microsoft Office alati: 2007, 2003, i XP, VŠPU - BAK - Zaprešić 2010/2011. (u tisku)





6





1





1.2. Naziv predmeta Pismo 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj kolegija osvijestiti značenje pisma kao jedne od najeminentnijih pojava kulturne povijesti, i pismenosti kao temeljne kompetencije učenja i obrazovanja

Specifični ciljevi :

povećavati kompetencije studenata u oblikovanju vizualnih poruka,

poticati primjenu pisma u primarnom odgoju i obrazovanju


Zadovoljene obaveze kolegija „Uvod u povijest umjetnosti 1 i 2“


Studenti će upoznati osnovne forme latinskog pisma koje po svojoj prirodi nisu vizualnog karaktera, te stoga bolje pokrivaju komunikacijsku funkciju znakova, prikladniji su za komunikacijske aspekte budući su prikazani apstraktnim znakovima.



2


Studenti će:

steći sposobnost razvijanja dječjeg pismenog izražavanja te interesa za estetske vrijednosti pisma pisanog rukom,

spoznati referencijalnu funkciju znakova pisma koja govori o odnosu znaka i značenja,

spoznati estetsku funkciju znakova pisma u odnosu na konstrukciju i proporcije slova,

spoznati probleme strukturiranja pisma koje se sastoji od dijelova, riječi, redaka i cjeline teksta


PREDAVANJA:

Povijest pisma

Razvoj pisma:slikovno pismo, piktografija, ideografija

Pojmovno pismo, klinopis, egipatski hijeroglifi, kinesko pismo

Slogovno pismo, arapsko pismo

Postanak alfabeta, fenički alfabet

Grčki alfabet

Latinica

Materijali rukopisa

Pribor za pisanje pisma

Oblik rukopisa: svitak, kodeks, inkunabula

Ikonografija pisma

Inicijali



3

Verzalna slova, kurentna slova

Vanjske i nutarnje specifičnosti pisma, mjerni odnos

Proporcije slova monumentalne rimske kapitale




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje predavanja

Aktivno sudjelovanje u praktičnim vježbama

Samostalno izvođenje projekata izvan nastave

Položiti kolokvije tijekom semestra

Nakon odslušanih predavanja na kraju semestra položiti usmeni ispit


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1









4


Projekt izvan nastave 16,66 %

Kolokviji 16,66 %





medija

Hoecker, O. (1951), Ukrasno pismo, Školska knjiga, Zagreb 2

Mesaroš, F. (1985), Tipografski priručnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb 5


Stipišić, J. (1991), Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi - Latinska paleografija, Školska knjiga, Zagreb






1





1.2. Naziv predmeta Pismo 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni cilj je razvijati svijest o značenju pisma u odgojno obrazovnom procesu


upoznati studente s povijesnim vrstama pisma rukopisa (manuskripta)

upoznati studente s pojavom knjižnog tiska

organizirati praktične vježbe i osposobiti za ručno pisanje pisma


Riješene obveze kolegija Pismo 1


Razviti u studenata sposobnost da povezuju pismo s područjima vizualnih komunikacija, primijenjenih umjetnosti i dizajna radi ostvarivanja estetskog jedinstva nastave Likovne kulture u cjelokupnoj strukturi osnovnog odgoja i obrazovanja



2


Studenti će:

razviti svijest o važnosti i vrijednostima estetski oblikovanog pisma na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

znati kritički procijeniti vlastiti rad,

znati estetskim kriterijima vrijednovati kvalitetu pisma učenika,

steći vještinu izrade pisma preko konstrukcijskih metoda proizašlih iz pisanja širokim perom,

znati definirati pravilne kontraste ritma pisanja i kaligrafskih elemenata,

znati definirati razmake između slova, riječi i redaka po širini i visini,

će znati oblikovati tekst tipografskom raspodjelom plohe u odnosu na format, margine, hijerarhiju i navigaciju


PREDAVANJA:

Blok pismo

Rimsko kapitalno pismo

Kvadratična kapitala

Rustična kapitala

Uncijalno pismo

Karolinška minuskula

Pismovna linija

Pismovne veličine,razmak između redaka, isključivanje redaka

Isticanje u tekstu: odlomak i inicijali, boja kao sredstvo za isticanje



3

Blok pismo

Rimsko kapitalno pismo

Kvadratična kapitala

Rustična kapitala

Uncijalno pismo

Karolinška minuskula




2.7. Komentari:








Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 1





4






Projekt izvan nastave 16,67 %

Kolokviji 16,66 %





medija

Hoecker, O. (1951), Ukrasno pismo, Školska knjiga, Zagreb 2



Čudina - Obradović, M (2000), Kad kraljevna piše kraljeviću, Biblioteka "Korak po korak", Zagreb





5





1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka; dr.sc. Ante Selak 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Povijest hrvatskog jezika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+0+15




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je ovoga kolegija upoznati studente sa svim najvažnijim činjenicama hrvatskoga jezika i hrvatskog jezikoslovlja od početaka pismenosti Hrvata do danas.


Upisana prva godina studija


Ovaj je kolegij jedan od temeljnih u proučavanju različitih vidova hrvatskoga jezika u sklopu Modula hrvatskog jezika.


usvojiti povijesne činjenice koje su presudno utjecale na razvitak hrvatskog jezika

upoznati ključne povijesne događaje

upoznati ključne jezikoslovne protagoniste



2

upoznati najvažnija lingvistička djela koja su oblikovala jezikoslovne razvojne procese


PREDAVANJA:

Prva stoljeća pismenosti u Hrvata – od početaka do kraja 14. st.

Međudijalekatska prožimanja (15. st.)

Međudijalekatska prožimanja (16. st.)

Počeci stvaranja jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika

Tronarječnost, tri pisma

Ozaljski književno-jezični krug (17. i prva pol. 18. st.)

Prevlast latinice i štokavštine

Predilirsko i ilirsko doba (19. st.)

Filološke škole

Stabiliziranje hrvatskoga jezičnog standarda i kretanje vlastitim putom

Hrvatski jezikoslovci i njihova djela (panoramski uvid)

Smještaj hrvatskoga jezika (indoeuropski jezici)

Smještaj hrvatskoga jezika (slavenski jezici)

Prva polovica 20. st.

Druga polovica 20. st.



3

SEMINARI:

Kašić, Bartol (život i djelo)

Relković, Antun Matija (život i djelo)

Starčević, Šime (život i djelo)

Tadijanović, Blaž (život i djelo)

Mažuranić, Antun (život i djelo)

Tkalčević, Adolfo Veber (život i djelo)

Divković, Matija (život i djelo)

Maretić, Tomo (život i djelo)

Jurišić, Blaž (život i djelo)

Brabec, Ivan (život i djelo)

Hraste, Mate (život i djelo)

Živković, Sreten (život i djelo)

Težak, Stjepko (život i djelo)

Babić, Stjepan (život i djelo)

Katičić, Radoslav (život i djelo)




4



1. razina e-učenja: osnovne informacije o kolegiju; ishodi učenja; plan i program rada; literatura, odabrani nastavni materijali u izvornom obliku; generalni forum za diskusiju






Priprema i izvedba desetminutnog govora na određenu temu









Seminarski rad 25%

Kolokvij 25%

Usmeni ispit 25%






5

medija

Milan Moguš: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. 2

Zlatko Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1978. 2


Milan Moguš: Povijesna fonologija hrvatskog jezika, Zagreb 2010.

Ljudevit Jonke: Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, MH, Zagreb, 1971.

Dalibor Brozović: Rječnik jezika ili jezik rječnika, Posebno izdanje Kritike, Zagreb, 1969.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, MH, Zagreb, 1997.

Marko Samardžija: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, HSN, Zagreb, 2004.

Ivo Pranjković: "Hrvatski standardni jezik u staroj Jugoslaviji", Croatica, 27, 1998, 45-46, 147-155.

Marko Samardžija: Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, HSN, Zagreb, 1993.






6



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Mile Silov; prof.dr.sc. Mijo Cindrić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Povijest pedagogije i školstva 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Štefka Batinić; Goran Nikić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s povijesnim iskustvima u odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj i Europi

Razvijati u studenata sposobnost povijesno-kritičkog mišljenja

Razvijati u studenata svijest o važnosti povijesno-pedagoških sadržaja za njihovo opće pedagoško obrazovanje te za aktualnu pedagošku teoriju i praksu


-


Sposobnosti demonstriranja i primjene stečenih znanja

Sposobnosti misaonih operacija – analiza, sinteza, komparacija i sl.

Istraživačko-metodološke sposobnosti – prikupljanje i interpretacija relevantnih podataka



2

Sposobnost problemskog i kritičkog mišljenja

Sposobnost prezentacije informacija, ideja, problema i njihovih rješenja

Vještine potrebne za cjeloživotno učenje


Prisjetiti se i opisati glavne etape razvoja odgoja i obrazovanja kroz povijest u Europi, s posebnim naglaskom na Hrvatsku

Nabrojati pedagoške klasike te identificirati i objasniti njihov doprinos razvoju pedagogije i školstva

Prepoznati i izdvojiti specifičnosti povijesnog razvoja odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj

Povezati sadržaje predmeta Povijest pedagogije i školstva sa sadržajima ostalih predmeta na studiju

Usporedba različitih povijesnih iskustava odgoja i obrazovanja

Prezentirati teme iz povijesti pedagogije i školstva stručnoj i općoj publici

Sposobnost kritičkog vrjednovanja i pokušaj stvaranja vlastitih zaključaka o nekim idejama i pojavama u povijesti pedagogije i školstva


Škole u srednjem vijeku (1 sat)

Školstvo od početka 16. do sredine 18. stoljeća (1 sat)

Školstvo u doba prosvijećenog apsolutizma (1sat)

Pedagoški klasici I- Komenský, Locke, Rousseau (1 sat)

Pedagoški klasici II – Pestalozzi, Herbart, Fröbel(1 sat)

Odgoj i obrazovanje u Hrv. u razdoblju od 1849. do 1918. (4 sata)

organiziranje hrvatskoga učiteljstva i hrvatske opće učiteljske skupštine (1)

hrvatski školski zakoni (1)



3

obrazovanja učitelja (1)

razvoj pedagogije kao znanosti (1)

Početci stručne i znanstvene komunikacije u pedagogiji (1 sat)

pedagoški časopisi

pedagoške knjige

Rad učitelja na području dječje književnosti (1850.-1918.) (1 sat)

Reformni pedagoški pokreti (1 sat)

Školstvo i pedagogija u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1945. godine (2 sata)

organizacija školstva (školski zakoni)

nova škola i nova pedagogija

Školstvo u Hrvatskoj u drugoj polovini 20. stoljeća (1 sat)




2.7. Komentari:


redovito pohađanje predavanja i seminara

izrada i prezentacija seminarskih radova

pisanje kolokvija



4

usmjeni ispit





Kolokviji 0.8 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave 15 %

Kolokvij 40 %

Seminarski rad 20 %

Usmeni ispit 25%




medija

Munjiza, E. (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.



5


Franković, D. (1958) Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj

Batinić, Š. i Gaćina Škalamera, S. (2009). Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj 1849.-2009. Zagreb: Hrvatski školski muze

Hrvatski školski muzej 1901.-2001. : stalni postav. Zagreb, 2001.j..

Jakopović, S. Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb : Školske novine, 1984.

Matijević, M. (2001) Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.

Silov, M. (2002): Osnovna škola u NDH-a, u: Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, vol. 4, br. 1 (4), (str. 65-80

Silov, M. (2003): Preventivni odgojni sustav sv. Ivana Bosca, u: Zbornik radova Učiteljske akademije u Zagrebu, vol. 5, br. 1 (5), str. 23-42






1




1.1. Nositelj predmeta dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Pregled hrvatske književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje s osnovnim kategorijama periodizacije hrvatske književnosti

upoznavanje s distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima

upoznavanje s konkretnim književnopovijesnim i društvenim kontekstima vezanima uz pojedino razdobolje i njihovim specifičnostima

osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova hrvatske književnosti

osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema hrvatske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole

osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature o hrvatskoj kniževnosti



2

poticanje kulture čitanja, razvoj interesa za književni tekst, kao i hrvatsku kulturu uopće

poticanje sposobnosti povezivanja književnih sadržaja sa relevantnim sadržajima aktualnog književnog i društvenozbiljskog trenutka


Formalnih uvjeta nema (s obzirom da je kolegij uključen u 1. godinu studija), dok je neformalni preduvjet ovladanost osnovnim sadržajima nacionalne povijesti, književne povijesti i teorije književnosti (na razini srednjoškolskog gradiva)


Poznavanje osnovnih književnopovijesnih i književnoteorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje hrvatske književosti te njezino problemetiziranje i uporabu u nastavi predmeta Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi


sposobost sagledavanja hrvatske književnosti u njezinu dijakronijskom slijedu

poznavanje reprezentativnih tekstova hrvatske književnosti

sposobnost analiziranja i interpretiranja relevantnih književnih tekstova hrvatske književnosti

sposobnost razlikovanja i promišljanja pojediih stilskih formacija, autorskih opusa i pojedinačnih tekstova hrvatske književnosti, kao i okolnosti njihova pojavljivanja

sposobnost kritičkog i kreativnog promišljanja motiva i tema hrvatske književnosti

sposobnost povezivanja književnih sadržaja i svijeta svakodnevice

sposobost promišljanja pojedinog književnog teksta u okviru njegova funkcioniranja u doživljajno-spoznajnom vidokrugu učenika osnovnoškolskog uzrasta



Uvod u kolegij, periodizacija hrvatske književnosti

Hrvatska srednjovjekovna književnost

Hrvatska književnost humanizma i renesanse



3

Književno djelo M. Držića

Hrvatska književnost baroka; I. Gundulić

Stilski književni pluralizam 18.stoljeća

Hrvatski književni romantizam - hrvatski narodni preporod

Književno djelo Ivana Mažuranića

Šenoino doba

Hrvatski književni realizam

Reprezentanti hrvatskog realizma - A. Kovačić, V. Novak

Poetika hrvatske moderne; A. G. Matoš

Hrvatski pjesnici 2. polovice 20. Stoljeća

Književno djelo Miroslava Krleže

Književno djelo Ranka Marinkovića




2.7. Komentari:


redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak),

izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvoditeljem nastave,



4

ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme,

aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice),

po jedna pismena provjera (kolokvij) na sredini te na kraju semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi,

oba položena kolokvija preduvjet izlasku na usmeni ispit,

usmeni ispit na kraju (uvid u snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)








Vođenje evidencije o redovitosti dolaska na nastavu te čitanja odabranih književnih tekstova 50%

Ocjena iz seminarskog rada 12,5%

Ocjena kolokvija 25%

Ocjena usmenog ispita 12,5%




medija

Jelčić, D.: Povijest hrvatske književnosti, PiP Pavičić, Zagreb, 1997.

Kombol, M: Povijest hrvatske književnosti do Preporoda, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.



5

Kombol, M., Novak Prosperov, Slobodan: Hrvatska književnost do narodnog preporoda, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Novak, Slobodan Prosperov: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.

Šicel, M.: Hrvatska književnost 19. i 20. stoljća, Školska knjiga, 1997.


Batušić, N., Kravar, Z., Žmegač, V.: Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Biti, V.: Doba svjedočenja. Tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.

Bogišić,V.; Feldman, L.Č; Duda, D.; Matičević, I: Leksikon hrvatske književnosti, Naprijed, Zagreb, 1998.

Brešić, V.: Novija hrvatska književnost: rasprave i članci, Zagreb, NZMH, 1994.

Brešić, V.: Teme novije hrvatske književnosti, NZMH, Zagreb, 2001.

Brešić, V. (prir.): Pjesnici hrvatske moderne, Znanje, Zagreb, 2003

Car Matutinović, Lj.: Hrvatski pjesnici, Mozaik knjiga, Zagreb, 2006.

Čale, M.: Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zagreb, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001/2002.

Čale, M.: Oko Kiklopa, Zagreb, Artrezor naklada, 2005.

Detoni Dujmić, D.: Ljepša polovica književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zbornik radova. Ur. Cvjetko Milanja. AltaGAMA, Zagreb, 2002.

Gjurgjan, Ljiljana: Mit, nacija i književnost "kraja stoljeća" - Vladimir Nazor i William Butler Yeats, Zagreb, 1995.

Krležin zbornik (ur.Ivo Frangeš i Aleksandar Flaker), Zagreb, 1964.



6

Kuzmanović, Mladen: Rječnik i komentar Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, Liber, Zagreb, 1972.

Lasić, S.: Krleža. Kronologija života i rada, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.

Lasić, S.: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Globus: Zagreb, 1989.-1992.

Milanja, C.: Doba razlika. Stvarnost, Zagreb, 1991.

Milanja, C.: Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2000.

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999.

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Znanje, Zagreb, 1998.

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana do 1945. do 2000. godine, Znanje, Zagreb, 2003.

Nemec, K. (ur.): Hrvatski pripovjedači, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.

Nemec, K.: Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti., Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.

Oraić Tolić, D.: Ujevićev kolažni Oproštaj s Marulićem, u: Teorija citatnosti, Zagreb, 1990: 93-107.

Oraić Tolić, D., Muška moderna i ženska postmoderna. Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zbornik radova. Ur. Cvjetko Milanja. AltaGAMA, Zagreb, 2003.

Žmegač, V.: Krležini evropski obzori, Zagreb, Znanje, 2001.

Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.


Evidencija prisustva nastavi, praćenje aktivnosti na satu (razgovori, rasprave, radionice), evidencija čitanja odabranih književnih tekstova te kolokviji iz njihova poznavanja, evaluacija prezentiranja seminarske teme i usmeni ispit




7



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Nada Vijtiuk 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Prirodoslovlje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Antun Delić; mr.sc. Darinka Kiš-Novak, Marina Vilenica 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati

P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15




3.razina, 15%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa prirodoslovne znanosti putem koji su otkrivani.

Stjecanje znanja i razumijevanje podrijetla života i distinkcije neživog od živog.

Spoznavanje složenosti bioloških sustava.

Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.

Prihvaćanje prirode biološke informacije.

Razvijanje sposobnosti rukovanja osnovnom laboratorijskom opremom.

Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja.



2


Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa.


Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Definirati značaj prirodoslovlja u suodnosu znanosti, tehnologije, društva i okoliša

Objasniti kako se uporabom znanstvene metode otkriva struktura i funkcija živih bića.

Formulirati temeljna obilježja života

Razlučiti makromolekule koje grade stanicu

Diferencirati dvije glavne vrste stanica

Vrednovati različite načine dobivanja energije u stanici

Povezati vrste stanične diobe sa životnim ciklusom

Razviti vlastiti pozitivan stav prema prirodoslovlju koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.


Temeljna obilježja života

Povijest života na Zemlji

Biološka klasifikacija i evolucija

Male molekule

Svojstva vode

Makromolekule

Stanica – temeljna jedinica života



3

Dvije glavne vrste stanica

Struktura i funkcija organela

Stanična membrana

Mijena tvari i energije u stanici

Dobivanje energije u stanici

Fotosinteza

Komunikacija među stanicama

Stanični ciklus i reprodukcija




2.7. Komentari:



Redovita priprema za nastavu čitanjem propisane literature (+Moodle) i uređivanje digitalnog portfolia.




Eksperimentalni rad Referat digitalni portfolio (Ostalo upisati) 0,5




4





Kolokviji - 16,6%

Digitalni portfolio - 16,6%





medija

Delić A, Vijtiuk N (2004) Prirodoslovlje, sveučilišni udžbenik, Zagreb: Školska knjiga. 10

Vijtiuk N (2006-) Prirodoslovlje 1, http://2co.ufzg.hr/ moodle


Alberts B, Bray D., Hopkin, Johnson, Lewis J, Raff M, Roberts (2009) Essential cell biology, Garland publishing

Audesirk T, Audesirk G, Byers BE (2009) Life on Earth, Pearson Education

Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori

Futuyuma D (2009) Evolution, Sinauer Associates Inc.



5

Hawking S (2009) Teorija svega, V.B.Z.

Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis

Twist C, Wood AJ (2009) Charles Darwin i njegova pustolovina, Planetopija







1







P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15




3.razina, 15%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje principa prijenosa genetske informacije.

Stjecanje znanja i razumijevanje utjecaja interakcije genotipa, okoliša i biotehnologija na ljudsko zdravlje.

Razumijevanje utjecaja genetičkog inženjerstva i imunologije na rješavanje zdravstvenih problema.

Razumijevanje temeljnih principa prijenosa zaraznih bolesti.


Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja


Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 1.



2




Definirati odnos između gena, DNA i kromosoma

Objasniti djelovanje imunološkog sustava

Formulirati zakone naslijeđivanja

Razlučiti različite oblike naslijeđivanja

Diferencirati uloge različitih nukleinskih kiselina

Vrednovati različite oblike profilakse zaraznih bolesti

Razviti vlastiti pozitivan stav prema znanstvenim spoznajama te kritičan stav prema primjeni znanstvenih postignuća.


Mendelovi pokusi i zakoni naslijeđivanja

Interakcije gena

Citoplazmatsko naslijeđe

Uloga nukleinskih kiselina u naslijeđivanju

Genetika virusa i prokariota

Ekspresija gena eukariota

Diferencijalna ekspresija gena u razvitku

Biotehnologija i rekombinantna DNK

Projekt ljudski genom



3

Uzroci i uzročnici bolesti

Uvjeti nastanka zaraznih bolesti

Imunološki sustav

Načela profilakse zaraznih bolesti




2.7. Komentari:












Kolokviji - 16,6%




4





medija





Clark DP, Pazdernik N (2009) Biotechnology, Academic Press

Dawkins R (2007) Sebični gen, Izvori

Greenwell P, McCulley M (2007) Molecular therapeutics, Wiley Blackwell

Lewin B (2007) Genes IX, Jones and Bartlett Publishers

Murphy K, Travers P, Walport, M (2008) Janeway's immunobiology, Garland Science

Ridley M (2009) Agilni gen, Evolutio evolutionis





5





1







P+V+S+e-učenje) 15+15+0+15




3.razina, 15%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje složenosti građe i funkcije biljnog i životinjskog organizma.

Razumijevanje značaja homeostaze u živom sustavu.

Prihvaćanje biološke prirode ponašanja.


Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja


Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa te položenih kolegija Prirodoslovlje 1. i 2.


Relevantno prirodoslovno znanje i razumijevanje temeljnih prirodoslovnih koncepata, ideja i principa koji omogućavaju studentima, budućim učiteljima, postavljanje ciljeva podučavanja i ishoda učenja, te vrednovanje učeničkog napretka prema



2

postavljenim ciljevima u okvirima nacionalnog i školskog kurikuluma prvog ciklusa obrazovanja.


Objasniti povezanost građe i funkcije biljnog organizma.

Razlikovati jednosupnice i dvosupnice.

Formulirati temeljne evolucijske promjene u građi životinja

Identificirati načine regulacije organskih sustava hormonskim i živčanim putem.

Kategorizirati specifične organe u odgovarajuće organske sustave.

Prepoznavati biološki kontrolirano ponašanje.


Građa biljke

Transport tvari u biljkama

Reprodukcija cvjetnjača

Podrijetlo životinja i evolucija tjelesne građe

Homeostaza

Hormoni

Animalna reprodukcija

Živčani sustav

Osjetilni sustav

Pokretilni sustav

Izmjena plinova u životinja



3

Cirkulacijski sustav

Probava

Sustav za izlučivanje

Ponašanje životinja




2.7. Komentari:













Kolokviji - 16,6%



4






medija





Croft, DP, James R, Krause J (2008) Exploring animal social networks, Princeton University Press.

Hughes, J (2009) The migration of birds, Firefly Books Ltd.

Minelli, A (2009) Perspectives in animal phylogeny and evolution, OUP Oxford.

Pough FH, Janis CM, Heise JB (2009) Vertebrate life, Pearson

Smith, AM i dr. (2009) Plant biology, Garland Science.





5





1











2. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Spoznavanje odnosa između organizama i okoliša .

Stjecanje znanja i razumijevanje funkcije i evolucije organizama u prirodi.

Spoznavanje složenosti odnosa između organizama.

Razumijevanje ekoloških posljedica ljudskih aktivnosti.

Prihvaćanje značaja biološke raznolikosti.

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja biljnih i životinjskih vrsta.

Stjecanje sposobnosti provođenja jednostavnih bioloških istraživanja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne Prirodoslovno znanje, vještine i stavovi stečeni tijekom četvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa, položenih kolegija Prirodoslovlje



2

kompetencije potrebne za predmet 1. i 2., te odslušanog kolegija Prirodoslovlje 3.




Objasniti sukcesiju bioma i cikluse tvari u prirodi.

Razlučiti populaciju, životnu zajednicu, ekosustav i biome.

Diferencirati inter- i intraspecijske odnose.

Nabrojati i opisati zaštićene kategorije prostorne zaštite i zaštite svojta u Republici Hrvatskoj.

Identificirati jedinstvena obilježja carstava i domena.

Razviti vlastiti pozitivan stav prema zaštiti prirode koji je temelj ostvarivanja uloge modela za isti u učenika.


Ekologija

Ekosustavi

Biogeografija

Konzervacijska biologija

Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj

Kruženje tvari na Zemlji

Bacteria i Archea

Protisti

Talofita



3

Gljive

Sjemenjače

Bezkralježnjaci

Kralježnjaci




2.7. Komentari:
















4




medija




Boon P, Pringle C (2009) Assesing the conservation value of freshwaters, Cambridge University Press

Božac R (2008) Enciklopedija gljiva, Školska knjiga

Bralić I (2005) Hrvatski nacionalni parkovi, Školska knjiga

Cain ML, Bowman WD, Hacker SD (2008) Ecology, Sinauer Associates

Conkin PK (2007) The state of the Earth, The University Press of Kentucky

Dolenec Z (2009) Ptice tu oko nas, Školska knjiga

Domac R Flora Hrvatske, Školska knjiga

Dreyer E, Dreyer W (2007) Drveće – Vodič kroz prirodu, Begen

Forenbacher Velebit i njegov biljni svijet, Školska knjiga

Goodall J, Redmond I (2010) Primates of the world, New Holland Publishers Ltd



5

Kovačić S, Nikolić i dr Flora Jadranske obale i otoka, Školska knjiga

Matoničkin, Erben R Opća zoologija, Školska knjiga

Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija nižih avertebrata, Školska knjiga

Matoničkin, Habdija, Primc Beskralješnjaci – Biologija viših avertebrata, Školska knjiga

Milišić N (2007) Glavonošci, puževi i školjke Jadrana, Knjigotisak

Milišić N (2008) Jadranski rakovi, Knjigotisak

Milišić N (2007) Sva riba jadranskog mora, Knjigotisak

Nikolić T, Kovačić S (2008) Flora Medvednice, Školska knjiga

Radović D, Kralj J, Tutiš V, Ćiković D (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb

Sheppard CRC, Davy SK, Piling GH (2009) The biology of coral reefs, OUP Oxford

Stephenson SL (2010) The kingdom Fungi, Timber Press

Viličić D (2003) Fitoplankton u ekološkom sustavu mora, Školska knjiga







1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Programiranje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Nježić Zoran; dr.sc. Predrag Oreški; Maja Katarina Tomić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje s temeljima računalnih jezika za programiranje prema određenim i slobodnim algoritmima i strukturama podataka

kreiranje temeljnih programskih struktura i kodova, te unapređivanje programskih rješenja nužnih za pripremu manjih nastavnih zadataka

osposobljavanje studenata za praktično provjeravanje i korekcije programskih struktura-kodova nužnih za potporu tijekom samostalnog rada i učenja učenika

potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i učenje u domeni razvoja programskih struktura-kodova, vježbama sa određenim programskim editorima i alatima na računalu, a koji pomažu rješavanju temeljnih praktičnih problema s kojima se susreću učitelji i učenici u osnovnoj školi i dr.



2


nema


povećanje znanja studenata i razmišljanja o radu računala i izradi aplikativnih programa

samostalna izrada jednostavnijih programskih zadataka primjenjivih u odgoju i obrazovanju

sustavno primjenjivanje, nadogradnja i povezivanje naredbi/komandi za izradu aplikativnih programskih rješenja


povećanje specijalističkih znanja studenata i razmišljanja o aplikativnom i profesionalnom radu računala i izradi aplikativnih programa

samostalna izrada jednostavnijih programskih zadataka primjenjivih u odgoju i obrazovanju

sustavno primjenjivanje, nadogradnja i povezivanje naredbi/komandi za izradu aplikativnih programskih rješenja


PREDAVANJA I SEMINARI (SUKCESIVNO) PREMA TEMAMA:

Računala i jezici za programiranje. Programiranje, prevođenje i izvršavanje programa.

Struktura jezika, skalarni tipovi, nizovi, skupovi i polja.

Razvoj i analiza programa; osnovne faze i metode programiranja; testiranje i verifikacija programa.

Procedure, funkcije, varijable.

Dinamičke strukture podataka: povezane liste, red, stog, stabla.

Tehnike programiranja: pretraživanje (linearno i binarno) i sortiranje (zamjenom, umetanje, u valovima, shell-sort metoda, quick-sort metoda).

Zbirka gotovih numeričkih i grafičkih metoda. Objektno orijentirano programiranje.

Upravljanje tokom programa. Forme i izbornici. Klase. Dijalozi.

Ispisi, vrste i otkrivanje grešaka.



3

Komparacije programskih jezika, usporedbe, prednosti, nedostaci.

Definiranje i rad sa bojama, vektoraka i slikovna grafika.

Vizualno modeliranje. Objektno-orijentirani sustavi i razvoj programske podrške.

Elementi odabranog programskog jezika. Tipovi i strukture podataka.

Funkcije, operatori.

Ulazno-izlazni tijekovi i datoteke.




2.7. Komentari:


Dolazak na predavanja

Izrada i prezentacija seminarskih zadataka




Esej Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0.5 Usmeni ispit 0.5 (Ostalo upisati)



Studenti se ocjenjuju kroz kolokvije i završni ispit. Dodatni elementi koji ulaze u konačnu ocjenu su: dolazak i aktivnost na



4

nastavi, te izrada i prezentacija seminarskih radova.




medija

Šimović, V., Nježić, Z., Dumančić, M.: "Programiranje" (skripta u pripremi za tisak), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 1 1

Nježić, Z., Šimović, V.: Sinopsisi predavanja "Programiranje", Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 1 1


Knuth, D.E.: The Art of Computer Programming, Addison Wesley

Dovedan, Z.: Pascal i programiranje (1), Don, 1995.

Gottfried, B. S.: Programming with Pascal, 2/ed, Schaum’s outline series, McGraw Hill, 1994.

Vlašić, Z.: Pascal priručnik s riješenim primjerima, Tehnička knjiga Zagreb, 1994.

Craig, J. C.: Microsoft Visual Basic 5.0 programerska radionica, Znak, Zagreb, 1997.

Coad, P., North, D., Mayfield, M.: Object models, Strategies, Patterns and Applications, Prentice Hall, Upper Sadle River, NJ, 1997.

Lafore, R.: C++ Interactive course, Waite Group Press, Corte Madera, CA, 1996.



5

Pont, M.J.: Software Engineering with C++ and CASE tools, Addison-Wesley, Reading, MA, 1996.

Shammas, N.C.: Foundations of C++ and object-oriented programming, IDG Books Worldwide, Foster City, CA, 1995.

Čerić, V., Varga, M., Briolla, H.: Poslovno računarstvo, Znak, 1998.

Birolla, H., V. Čerić, A. Kliment, S. Kliment, Ž. Panian, V. Srića, Poslovna informatika, DRIP, Zagreb, 1992.

A. V. Aho, J. E. Hopcroft, J. D. Ullman, Data Structures and Algorithms, Addison-Wesley, Reading MA, 1987.

Cormen, T.H.; Leiserson, C.E.; Rivest, R.L.; Stein, C., Introduction to Algorithms, The MIT Press, 1998.

Skiena, S.S., Algorithm Design Manual, Springer-Verlag, 1998.

M. T. Goodrich, R. Tamassia, Algorithm Design - Foundations, Analysis and Internet Examples, John Wiley and Sons, New York, 2002.

Knuth, D.E., The Art of Computer Programming, Vol I & II, Fundamental and Seminumerical Algorithms, Third Edition, Addison-Wesley, Reading, 1997.

E. Horowitz, S. Sahni, S. Anderson - Freed, Fundamentals of Data Structures in C, W. H. Freeman & Co., New York, 1992.

R. L. Kruse, B. P. Leung and C. L. Tondo, Data Structures and Program Design in C, 2nd Edition. Prentice-Hall, Englewood Cliffs NJ, 1996.

B. R. Preiss, Data Structures and Algorithms with Object-Oriented Design Patterns in C++, John Wiley & Sons, New York, 1999.

Sedgewick, R., Algorithms in C++, parts 1-4. Addison-Wesley, 1998.

Sedgewick, R., Algorithms in C++, part 5. Addison-Wesley, 2002.


Prema pravilniku o kvaliteti UFZG, te anonimnim anketiranjem studenata, razgovori sa studentima na seminarima; Praćenje novih tehnologija i metoda za unaprjeđenje postojećih aplikacija, a eventualno: aktivno sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima.



6





1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Programiranje edukacijskih programskih paketa 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici doc.dr.sc. Zoran Nježić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+40+20




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za projektiranje multimedijskih sustava kao potpora za pripremu i provođenje nastavnog procesa.

Izrada multimedijskih programskih paketa kao podrška provedbi nastavnog prcesa u OŠ


Odslušani predhodni kolegiji


Sposobnost uporabe računala i interneta za prikupljanje, pripremu i provedbu nastave uz pomoć elektroničkih edukativnih programskih paketa


upoznati multimedijske sustave

priprema i obrada multimedijskih elemenata neophodnih za razvoj multimedijskog programskog paketa



2

samostalno pripremiri i razviti multimedijski programski paket za OŠ


Terminološko određivanje multimedije i elementi multimedijskih sustava (povijesni pregled)

Klasični i izvedeni multimedijski elementi

Hipertekst, hipermedija

Primjena multimedije u nastavnom procesu (prednosti i nedostaci), uključivanje multimedije u nastavni proces

Primjena authoring aplikacija u izradi elektroničkih nastavnih materijala (Adobe Authorware, Flash itd.)

Uloga animacije, video materijala i zvuka u razvoju elektroničkih nastavnih materijala

Razvoj multimedijski edukacijskih sustava

Planiranje i razvoj multimedijalnih sadržaja kao nastavnih objekata

Računalno potpomognuta nastava – (Computer-Aided Instruction – CAI), Učenje pomoću računala (Computer-Aided Learning) - CA, Inteligentni tutorski sustavi - ITS (Intelligent Tutoring Systems)

Elektroničke knjige, multibook, metapodaci, dinamički metapodaci, mogućnosti elektroničkih knjiga u nastavnom procesu

Sustavi učenja i poučavnaja na daljinu(e-learning, web-based learning), informacijsko-komunikacijska potpora programima učenja i poučvanja na daljinu

Semantički Web, mogućnosti primjene u sustavima učenja i poučavanja

Upravljanje znanjem uz pomoć sustava za podržavanje donošenja odluka poput CBRS (Case-Based Reasoning System), GDSS (Group Decision Support System), Artifical Neural Networks


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti


2.7. Komentari:



3

mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Praćenje nastave i riješavanje domaće zadaće u obliku zadataka, izrada završnih zadataka (elektronička slikovnica i elektronički materijali iz osnovnih predmeta primarnog obrazovanja).



Eksperimentalni rad Referat Zadaće (Ostalo upisati) 1,05





Ocjenjuju se domaće zadaće i završni zadatak, pismeni dio ispita, te usmeno odgovaranje studenta




medija

Stephen, M.A., Stanley, R.T., Multimedia for Learning (methods and development), allyn and Bacon, London, 2001.

Sanjaya,M.,Ramesh C.S., Interactive Multimedia in Education and Training, Idea Group Publishing, London, 2005.

Markopoulos,P.,Read,J.,MacFarlane,S.,Höysniemi,J., Evaluating Children ’ s Interactive Products: Principles and Practices for Interaction Designers, Morgan Kaufmann Publishers, 2005.

Dumančić, M.,Multimedijski sustavi u obrazovanju, knjiga u nastajanju, Učiteljski fakultet u Zagrebu



4


Chapman,N.,Chapman,J., Digital Multimedia, John Wiley&Sons,Ltd.,San Francisco, 2004.

Vaughan,T., Multimedia: Making it Work, McGraw-Hill,London, 2004

Koumi,J.,.Designing Video and Multimedia for Open and Flexible Learning, Routledge is an imprint of the Taylor & Francis Group, an informa business, 2006

Burnett,R.,Brunstrom,A.,Nilsson,A.G,.Perspectives on Multimedia Communication,Media and Information Technology, JohnWiley&SonsLtd, TheAtrium, SouthernGate, Chichester, WestSussexPO198SQ, England,2003..


Praćenje svih aktivnosti tijekom kolegija, anketiranje putem sustava učenja i poučavanja na daljinu




1




1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici Sabina Ljubić, Luka Petrač; Damir Brčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj predmeta da studenti propitujući sadržaje i koncepte prostorno plastičkih medija spoznaju značaj učenja rukama u stvarnom okruženju, i njegovu važnost za puni kognitivni i intelektualni razvoj djece, Učenje rukama omogućuje djeci da iskuse svijet u praksi, da razumiju materijale i procese, te da na temelju subjektivnog iskustva procijene apstraktne mentalne koncepte.


uvoditi studente u područje prostorno-plastičkih medija: primijenjenih umjetnosti i dizajna,

razvijati istančaniju vizualnu percepciju izravnim motrenjem osjetilnih predmeta, te razlučivanjem razlikovnih kvaliteta pojava i dimenzija objektivnog svijeta,

cilj je prepoznavanje temeljnih problema vizualne percepcije, i spoznavanje osnovnih zakonitosti trodimenzionalnih oblika,



2

cilj je poticanje analitičkog promatranja okoline,

cilj je poticati istraživanja prostorno plastičkih medija i razvoj likovne pismenosti,

cilj je razvijati svijest o obliku i kritičnosti spram njegovih nelikovnih komponenti (kiču).


Spremnost za učenje kroz iskustvo, spremnost za istraživanje, eksperimentiranje i pronalaženje relevantnih rješenja u praksi


Studenti, budući učitelji, biti će u mogućnosti razvijati u učenika sposobnost učenja na temelju apstrahiranja pojmova iz iskustva,

Učenjem putem iskustva studenti će pridonositi promjenama u procesu učenja na način da će primjenjivati kvalitativno nove proaktivne strategije učenja u procesu edukacije na razini primarnog obrazovanja,

Studenti, budući učitelji, temeljem vlastitih iskustava biti će sposobni poticati učenike da vlastita iskustva i estetske kriterije znaju povezati i stvaralački transformirati u druga nastavna područja u svrhu ostvarivanja estetskog jedinstva odgoja i obrazovanja


Studenti će:

razviti sposobnost istraživanja materijala i medija,

biti sposobni poticati razvoj oblikovnog mišljenja,

razviti kulturu rada,

razumjeti međusobni odnos tehnologije, kulture, društva i prirode

znati proizvesti kreativne ideje i dizajnirati proizvode usavršavanjem osnovne tehnike, pazeći na sigurnosne mjere,

biti sposobni primjenjivati tehnološka znanja i osnovne tehnike obrade materijala,

biti sposobni prepoznati i poštivati spontanost percepcije i kreacije kao temelja razvoja autonomnosti individualnosti,

biti spremni razvijati individualnost i samostalnost, te društvenost, suradnju i povezanost u međusobnoj interakciji,



3

razviti likovnu pismenost i vještinu grafičke prezentacije poruka u kontekstu likovnog oblikovanja vizualnih informacija


PREDAVANJA:

Teorijska polazišta prostorno plastičkih medija

Formalno zajedništvo prostorno plastičkih medija

Razvoj percepcije, osjetilna spoznaja

Diferencijacija osjeta vida

Temeljni problemi vizualne percepcije, likovni elementi: točka, crta, oblik, ton, tekstura, boja, forma, svjetlo, struktura, volumen

Ustrojstvo likovnih elemenata: ravnoteža, ritam, jedinstvo, harmonija, kontrast, simetrija, proporcija

Specifičnosti dječje vizualne percepcije

Diferencijacija osjeta opipa

Istraživanja prostorno plastičkih pojava u neposrednoj okolini

Izražajna svojstava prostorno plastičkih medija

Primijenjena umjetnost i dizajn: proizvodi, alati, materijali i obrtničke tehnike, tradicionalne i moderne

Tehničko tehnološka svojstva prostorno plastičkih medija: osnovni materijali i alati

Sigurnosne mjere koje se odnose na praktičan rad i radni prostor

Dvodimenzionalno oblikovanje materijala kao integralni dio umjetnosti, obrta i dizajna

Trodimenzionalno oblikovanje materijala kao integralni dio kulture etnografije, primijenjenih umjetnosti, obrta i dizajna

SEMINARI:



4

Razlikovanje stupnjeva vizualne čitkosti

Etnografija, kulturološke obrtničke tradicije

Dizajn, oblik i funkcija

Istraživanja prostora, oblika i medija

Vidno opažanje prostornih pojava, horizontalno, vertikalno – usmjerenje

Kretanje kao čimbenik mijenjanja izgleda, kretanje pogleda i kretanje objekata

Istraživanja površina, oblika i boja predmeta

Diferencijacija osjeta vida i opipa, razlikovanje i stupnjevanje kontrasta

Strukturna diferencijacija materijala: identifikacija osnovnih materijala i tehnika vezanih uz njihovu obradu

Kontrasti: tektoničko – atektoničko, stabilno – labilno, simetrija – asimetrija

Istraživanja procesa i radnih operacija u obradi materijala: kartona, tekstila, drva, žice i metalne folije

Ekološka proizvodnja, recikliranje materijala kao primjerena poruka u cilju zaštite okoliša

Istraživanja suodnosa prostora, materijala, oblika i medija,

Istraživanja programskog sadržaja u njegovoj izuzetnosti i u specifičnostima medijskog, oblikovnog, tehničkog i kontekstualnog govora

Teme seminara uključuju odabir i variranje nastavnih tema programskih sadržaja uz pomoć kojih se obrađivana pitanja proširuju i produbljuju temama unutar programa predmeta ili se odnose na srodnu problematiku drugih nastavnih predmeta




5




Redovito pohađanje predavanja i seminara

Aktivno sudjelovanje u samostalnim i skupnim istraživanjima materijala i medija

Praktično oblikovanje

Kritički osvrt i vizualna prezentacija vlastitih postignuća

Položiti kolokvij tijekom semestra

Posjetiti izložbe, posjete izložbi analizirati i dokumentirati izvješćima oblikovanim u digitalnoj formi i uvezanim u mapu (portfolio),

Položiti usmeni ispit


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1



Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)




Kolokvij 20 %

Istraživanje 10 %

Seminarski rad 10 %



6

Projekt 10 %

Praktičan rad 20 %

Usmeni ispit 10 %




medija

Bačić, M. - Mirenić - Bačić, J. (2004), Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb 12

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike, Zgareb: Educa 35


Arnheim R., (2003), Umetnost i vizualno opažanje, Beograd, Univerzitet umetnosti u Beogradu

Vukić F., (1966), Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar






1




1.1. Nositelj predmeta Prof. Vladimir Kuharić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2


1.3. Suradnici Sabina Ljubić, Luka Petrač; Damir Brčić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+30




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj predmeta Prostorno plastičko oblikovanje 2 razvijanje kompetencija studenata, budućih učitelja, u ustrojavanju nastave usmjerene prema učeniku. Koncept učenja pristupom usmjerenim na učenika podrazumijeva stjecanje profesionalnih kompetencija primjenom kojih će studenti, u svojstvu učitelja, omogućiti učeniku da se razvija u svojim odnosima sa svijetom – u promatranju, istraživanju, spoznavanju, osjećanju, mišljenju, htijenju, volji i djelovanju. U okviru programa predmeta, učitelj pristupom usmjerenim na učenika razvija bogatstvo subjektivne učenikove osjetilnosti, taktilne i vizualne osjetljivosti, potiče motorni razvoj, utječe na razvoj manualne spretnosti, koordinacije oka i pokreta ruke, te na razvoj krupne i sitne pokretljivosti.


da studenti uoče povezanost funkcionalnih i estetskih vrijednosti oblika i prostora osvještavanjem dimenzije funkcionalne ljepote,

da studenti uvide vrijednost i važnost dizajna determiniranog kao discipline zadovoljenja ljudskih potreba,



2

razvijati kod studenata svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, osobito u odgojno obrazovnim ustanovama

osposobljavati studente da estetske kriterije prostorno plastičkih umjetnosti povezuju s drugim nastavnim područjima poradi ostvarivanja estetskog jedinstva cjelokupnog odgoja i obrazovanja

upoznati studente s pojmom okoliša i razvijati estetski i kritički odnos prema cjelokupnoj okolini

upoznati studente s problemom prostora u arhitekturi odgojno obrazovnih institucija

razvijati sposobnost doživljavanja i vrednovanja djela arhitektonskog nasljeđa

upoznati studente s tehnikama i oblikovnim tehnologijama likovnog stvaralaštva vezanog za oblikovanje okoline odgojno obrazovnih institucija


Položen ispit predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1.

Ulazne kompetencije obuhvaćaju procesiranje programskih sadržaja predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 1 na način da se na iste nadograđuju znanja, sposobnosti i vještine predviđene studijem predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 2


Studenti će temeljem stečenih znanja biti sposobni isticati individualni pristup učeniku prema stručnim i didaktičik kriterijima, te će biti sposobni uključiti učenike u estetsko oblikovanje prostora odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine


Studenti će:

biti sposobni koristiti se raznovrsnim materijalima, medijima, alatima i opremom u edukacijskom procesu

steći kompetencije u primjeni sigurnosnih mjera zaštite pri radu,

usavršiti osnovne tehnike i znati primijeniti relevantne tehnološke aspekte umjetnosti, obrta i dizajna u praktičnom radu,

biti sposobni izraditi proizvod prikladan svojoj svrsi, dotjeran, izrađen s ekološkom svijesti i estetski zadovoljavajuć,

biti sposobni povezati istraživanja cjelokupne okoline u odgojnom i u obrazovnom smislu, te razvijati estetski i kritički odnos prema cjelokupnoj okolini,

razviti svijest o povijesnoj, društvenoj i ekonomskoj ulozi i vrijednosti umjetnosti, obrta i dizajna, te o aspektima ekologije i



3

zaštite kulturnog naslijeđa

razviti svijest o vrijednostima estetski oblikovane okoline, naročito u odgojno obrazovnim ustanovama

biti sposobni samostalno koncipirati projekte u području javne i kulturne djelatnosti škole


PREDAVANJA:

Opći pojam prostora, istraživanja odnosa oblika i prostora s modularnim proporcioniranjem

Nivoi egzistencijalnog prostora: krajolik, urbani nivo, kuća, predmeti za svakodnevnu uporabu

Nacionalni parkovi i spomenici kulture kao integralni dio čovjekove okoline

Urbani prostor, kriza ljudske okoline i zaštita prirodne sredine

Proporcioniranje, projektiranje i diferencijacija elemenata forme na plohi i u prostoru

Prostorno plastičko preoblikovanje prostora, dekomponiranje

Građenje, raspoređivanje oblika u prostoru, kretanje u prostoru

Istraživanja dječjih kinestetskih potreba u odnosu na prostor i oblik

Koncepcija prostora u arhitekturi odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine

Estetsko uređenje prostora odgojno obrazovnih ustanova i njihove sredine

Funkcija i kvaliteta svjetla i boja u školskim prostorima

Oblikovanje scenskog prostora, rekvizita i kostimografije

Tehnologija oblikovnih materijala

Podjela dizajna: grafički i produkt dizajn



4

Hortikultura, ekološko uređenje prostora odgojno obrazovnih ustanova i njihove sredine

SEMINARI:

Istraživanje prostora odgojno obrazovnih institucija i njihove sredine u skladu s odgojno obrazovnom ulogom, funkcijom i ekonomičnošću: vanjski izgled objekta, pročelje, prilazni put, staze, zelene površine. Unutarnji izgled prostorija: predvorje, hodnik, predavaonice, ukrasno bilje u prostorijama s obzirom na biološki i estetski kriterij. Vizualna prezentacija istraživanja.

Projektiranje, osnovna pravila projiciranja i predočavanja oblika

Pojednostavljeni oblici projiciranja i načini prikazivanja i čitanja podataka iz crteža; prostorni zor, redukcija prostora na plohu

Projektiranje predmeta u svrhu razvoja vještina razmišljanja i kreativnosti

Istraživanje različitih tekstilnih materijala, tehnika i radnih operacija, estetska vrijednost i funkcija

Dizajn proizvoda od drva, materijal, estetika proizvoda, ekološka vrijednost, prikladnost svrhe proizvoda

Kreativna uporaba materijala, tvrdog kartona, tanke plastike, drvenih ploča i izrada predmeta

Predmet kao jedinstvena materijalna osnova više različitih procesa i radnih operacija, vještina izrade; kvaliteta osnovne tehnike kako bi proizvod bio prikladan svojoj svrsi, dotjeran i izrađen s ekološkom svijesti

Teme seminarskih istraživačkih projekata studenti odabiru i variraju prema temama nastavnog programa ili u skladu s temama srodnih nastavnih predmeta




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima



5

Aktivno učešće u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i različitih medija

Praktično oblikovanje materijala

Položiti kolokvij

Predati kritički seminarski osvrt i vizualnu prezentaciju dostignutih postignuća

Posjetiti izložbe ili spomenike kulture

Predati dokumentirana pisana digitalna izvješća uvezana u mapu (portfolio)



Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5









Seminarski rad 16,66 %

Kolokvij 16,66 %



Naslov Broj primjeraka Dostupnost



6

u knjižnici putem ostalih medija


Lapaine, M. (1998), Crtež u znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet 5


Janson, H. W. Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin, Stanek d.o.o.


Na razini studija, kontinuirano vrjednovanje praktičnog rada, kolokvija i seminarskih radova pridonosi komunikaciji nastavnika sa studentima, pomaže studentu da razmotri svoj osobni rad, da razvije sposobnost samovrjednovanja i time osigura stjecanje izlaznih kompetencija

Evaluacija u vidu praćenja studenata tijekom mentorskog rada je nužna i trajna, a temelji se na mogućnosti utvrđivanja objektivnih kriterija procjene razvoja sposobnosti i vještina, prijemljivosti i reagiranja u procesu studija, razini postignuća, marljivosti studenata, pažljivog praćenja nastave i praćenja:

razine dostignutih ciljeva,

razine individualnih postignuća,

razine skupnih postignuća.




7




1







15+0+30




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj kolegija da studenti razviju sposobnost prepoznavanja likovnih sadržaja u opaženim predmetima vizualne zbilje i budu sposobni definirati sadržaje trodimenzionalnog oblikovanja likovnim sredstvima,

Cilj je kolegija da sudenti budu sposobni izraziti ideje, osjećaje i iskustva u trodimenzionalnoj formi,

Specifični ciljevi :

da studenti budu u mogućnosti samostalno stvarati i izražavati se u području kiparstva,

da studenti budu sposobni izražavati se različitim materijalima u različitim kiparskim medijima,

da znaju primijeniti stečena znanja u samostalnom individualnom likovnom oblikovanju, i u vidu skupnih projekata,

da budu sposobni poticati u učenika interes i osjetljivost za kiparstvo, te da stekne estetsko iskustvo,



2

da budu sposobni kritički sagledati svoj i tuđi likovni rad


Položen ispit predmeta Prostorno-plastičko oblikovanje 2


Studenti će biti sposobni povezati sadržaje kolegija Prostorno plastičko oblikovanje 3 sa sadržajima kolegija na razini studija Modula Likovna kultura, uskladiti likovni rad prema zajedničkim projektima, te organizirati izvođenje vlastitih projekata uz pomoć sadržaja drugih kolegija Modula



prepoznavati, koncipirati i rješavati likovne probleme kiparstva na primarnoj razini,

procijeniti likovno - estetske aspekte trodimenzionalnog likovnog rada,

razlikovati specifične karakteristike materijala i primijeniti različite tehnike u likovnom oblikovanju,

prepoznavati i vrjednovati kiparsku kulturnu baštinu

biti osposobljeni da učenicima pruže mogućnost i zadovoljstvo izražavanja različitim kiparskim materijalima

omogućiti učenicima istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje i kreativno izražavanje u kiparskim medijima,

procijeniti likovno estetske aspekte kiparskog likovnog rada,

kritički vrjednovati svoj rad i radove drugih

će znati upotrijebiti informacijsku tehnologiju u vizualnoj prezentaciji svoga rada


PREDAVANJA:

Istraživanje odnosa mase i prostora

Puna masa u odnosu na prostor

Konveksno-konkavna masa i prostor



3

Prošupljeni volumeni

Plošno istanjena masa

Linijski istanjena masa

Opći pojam reljefa: reljef plitki

Reljef visoki

Reljef uleknuti

Teksturalne površine kiparstva

Istraživanja plohe kao nosioca različitih sadržaja oblikovanja

Razlaganje plošnih prikaza geometrijskih tijela na dvodimenzionalne elemente

Istraživanje granica poštivanja ili nepoštivanja materijala

Ispitivanja ravnoteže, ovisnost i neovisnost o simetriji

Projektiranje različitih strukturalnih gustoća

Sredstva i materijali u području istraživanja trodimenzionalnog oblikovanja:

preparirana glina

papir

mekani karton

žica

folija



4

nađene stvari

reciklirani materijali

Teme seminara studenti odabiru prema sadržaju tema nastavnog programa kolegija proširujući ih specijalističkim istraživanjima likovno-oblikovnog mišljenja, istraživanjima stvaralačke primjene medija i vještina oblikovanja uporabom materijala i likovnih tehnika




2.7. Komentari:



Aktivno sudjelovanje u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i medija


Seminarski kritički osvrt s vizualnom prezentacijom dostignutih postignuća

Posjeti izložbama ili spomenicima kulture u području kiparstva dokumentirani pisanim i slikovnim izvješćem

Portfolio








5

Pismeni ispit Projekt 0 (Ostalo upisati)






Kolokvij 16,66 %





medija









6





1







15+0+30




2. OPIS PREDMETA


Cilj je u praksi istražiti probleme oblikovanja i povijest određenih formi kiparstva i arhitekture prema oblicima koje je civilizacija u svom procesu favorizirala ili forme koje dijete stvara u procesu svog odrastanja logikom sličnosti razvoja vrste i razvoja jedinke

Cilj je osvjestiti spoznaju da trodimenzionalni oblici kiparstva i prostora u arhitekturi nisu samo plod vizualnog opažanja nego i taktilnih i kinestetskih svojstava forme koje čovjek stječe od najranijeg djetinjstva.

S obzirom na to da čovjek najviše podataka o objektivnom svijetu prima putem vida, cilj je nastave osigurati i primjenjivati vizualne metode istraživanja i vidne izvore u prezentacije informacija, budući vizualni mediji posjeduju najvišu razinu informativne vrijednosti.

Cilj je osvijestiti spoznaju da temeljnu percepciju svijeta i oblika formira stvaralačka ruka, a ne oko, to jest, da će oko vidjeti svijet onoliko i onako kako ga je stvaralačka ruka naučila gledati.



2


Riješene obveze iz kolegija „Prostorno-plastičko oblikovanje 3“


Studenti će biti spososbni primijeniti stečena znanja za identifikaciju, interpretaciju, artikulaciju i kontekstualizaciju prostorno plastičkih odnosa i problema unutar drugih kolegija modula Likovna kultura, primijeniti iskustva i znanja programa Prostorno-plastičko oblikovanje 4 povezujućih ih s programima srodnih i drugih predmeta na razini programa Učiteljskog studija, od Prirode i društva do Matematike i Geometrije, tj sa svim onim predmetima i programima kojima se tematizira odnos mase i prostora, ili volumena i oplošja


Studenti će biti:

sposobni istraživati i komunicirati likovnim jezikom, i oblikovati materijalima i sredstvima likovnih umjetnosti u području kiparstava i arhitekture,

sposobni realizirati ideje tehničkim vještinama relevantnim za likovnu praksu kiparstva i arhitekture na primarnoj razini;

sposobni učinkovito, samostalno i timski djelovati u izvršavanju projekata u području kiparstva i arhitekture,

sposobni kritički promišljati i evaluirati svoj rad i rad drugih;

sposobni usmeno i pismeno predstaviti rezultate, problematiku i estetiku rada,

sposobni komunicirati i artikulirati ideje vizualno, verbalno i pisanim digitalnim putem


PREDAVANJA:

Ploha, oplošje i prostor

Slaganje i razlaganje mase u prostoru

Uspoređivanje stupnjeva složenosti kompozicijskog rasporeda

Odnos veličina i količina, omjer i razmjer; proporcije

Oblikovanje prostora u arhitekturi, arhitektonske konstrukcije



3

Tektoničnost i atektoničnost, simetrična i asimetrična ravnoteža

Artikulacija prostora ravnim plohama

Artikulacija prostora zakrivljenim plohama

Afirmacija plohe u kiparstvu

Negacija plohe u kiparstvu

Odnos prema prostoru u kiparstvu

Afirmacija plohe u arhitekturi

Odnos prema volumenu u arhitekturi

Negacija prostora u arhitekturi

Temeljni urbanistički pojmovi

Analiza prostorno-plastičkih situacija u okolini ukidanjem granica između tradicionalnih likovnih vrsta

Sredstva u području istraživanja rostorno plastičkih odnosa:

papir,

tvrdi karton,

reciklirani karton,

siporeks,

papirština

reciklirani materijali



4

Teme seminara studenti odabiru prema sadržaju tema nastavnog programa kolegija proširujući ih specijalističkim istraživanjima likovno-oblikovnog mišljenja, istraživanjima stvaralačke primjene medija i vještina odgovarajućom uporabom materijala i likovnih tehnika




2.7. Komentari:



Aktivno sudjelovanje u samostalnim ili skupnim istraživanjima materijala i medija


Kritički osvrt s vizualnom prezentacijom dostignutih postignuća

Posjeti izložbama ili spomenicima kulture u području kiparstva i arhitekture dokumentirani pisanim digitalnim izvješćem, (portfoliom)









5







Kolokvij 16,66 %





medija









6





1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Majda Rijavec; prof.dr.sc. Andrea Brajša-Žganec 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Psihologija učenja i poučavanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Lana Jurčec, Diana Kopačević; Tea Pahić; Mirjana Milanović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Cilj je ovog predmeta upoznati studente s individualnim razlikama kod učenika važnim za uspješno učenje te s različitim teorijama učenja i njihovoj primjeni u praksi. Studenti će se također upoznati s psihološkim faktorima koji utječu na uspješno poučavanje.




Sposobnost kontinuiranog osuvremenjivanja i unapređivanja svoje profesionalne prakse

Sposobnost prepoznavanja i reagiranja na individualne potrebe učenika

Sposobnost savjetovanja roditelja o obrazovnim pitanjima i razvojnim problemima učenika

Kompetencije u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja



2


Razumjeti individualne razlike među učenicima koje uvjetuju uspjeh u učenju

Usporediti različite modele inteligencije i izraditi plan nastavnog sata uvažavajući razlike u vrstama inteligencije učenika

Opisati i razumjeti učenje putem klasičnog uvjetovanja u školi

Predložiti načine organiziranja poučavanja koji smanjuju strah od ispitivanja

Primijeniti principe instrumentalnog uvjetovanja u razredu

Razlikovati različite stilove učenja

Primijeniti neke efikasne strategije učenja (mnemotehnike, sažimanje, postavljanje pitanja)


Uvod u psihologiju obrazovanja: definicija psihologije obrazovanja; područja psihologije obrazovanja; obveze studenata

Spol i obrazovanje: o čemu ovisi uspjeh u školi; spolne razlike važne za školski uspjeh i prilagodbu u školi; smanjenje spolne diskriminacije u razredu

Inteligencija i uspjeh u školi: definicije inteligencije; razvoj inteligencije; povezanost inteligencije i školskog uspjeha; Thurstonov model inteligencije

Novi modeli inteligencije: Gardnerova teorija višestrukih inteligencija; primjena Gardnerove teorije u obrazovanju; Sternbergova teorija inteligencije; stilovi učenja

Osobine ličnosti i uspjeh u školi: ekstravertiranost/introvertiranost; anksioznost i strah od ispitivanja; suočavanje sa stresom

Daroviti i kreativni učenici: što je darovitost a što kreativnost; kako poticati kreativnost u nastavi; poželjne karakteristike učitelja darovite djece

Učenici s posebnim potrebama: vrste razvojnih smetnji, pristupi obrazovanju djece s posebnim potrebama

Klasično uvjetovanje: proces klasičnog uvjetovanja, primjeri klasičnog uvjetovanja u svakodnevnom životu; primjena klasičnog uvjetovanja u razredu

Instrumentalno uvjetovanje: proces instrumentalnog uvjetovanja; potkrepljenja i kazne; promjena ponašanja



3

Primjena instrumentalnog uvjetovanja u razredu: pozitivna i negativna potkrepljenja; kazna uskraćivanjem i kazna zadavanjem, efikasnost potkrepljenja i kazni

Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju: teorija obrade informacija, trostupanjski model pamćenja i učenja; karakteristike kratkoročnog i dugoročnog pamćenja

Dubinsko procesiranje informacija: dubinsko i površinsko procesiranje informacija; strategije pohrane informacija u dugoročno pamćenje

Kako bolje učiti: što je aktivno učenje; faktori uspješnog učenja; metode i tehnike za bolje učenje

Djelotvornost poučavanja: vrijeme provedeno u učenju i poučavanju; usklađivanje sadržaja s kognitivnim razvojem učenika; određivanje ishoda poučavanja

Metode poučavanja i modeli učenja: izravno poučavanje; poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad aktivnost u razredu (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Seminarski rad

On-line zadaće

Aktivnost u razredu



Eksperimentalni rad Referat on-line zadaće (Ostalo upisati) 0.7



4


Esej Seminarski rad 0.4 aktivnost u razredu (Ostalo upisati) 0.4





Seminarski rad 20%

Tjedni zadaci (e-učenje) 20%

Pismeni ispit 50%

Za prolazak na ispitu student mora postići minimalno 50% od ukupnog broja bodova na ispitu. Bodovi koje je student postigao na pismenom ispitu zbrajaju se s bodovima iz seminarskih radova, prezentacije rada i bodovima koje je student prikupio za redovito pohađanje nastave, a taj zbroj bodova čini ukupan broj bodova.




medija

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP



5


Cvetković–Lay, J., Sekulić–Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zageb: Alinea

Čudina–Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga

Kocijan–Hercigonja, D., Buljan–Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap

Zarevski, P. (1997). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap






1




1.1. Nositelj predmeta doc.dr.sc. Mario Dumančić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Računalne mreže 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Tedo Vrbanec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+20+10




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovama računalnih mreža

osposobiti studente za razumijevanje temeljnih mrežnih tehnologije i korištenje sustava računalnih mreža

približiti studentima svakodnevnu uporabu mrežnih tehnologija

predstaviti načela rada lokalnih i globalnih računalnih mreža i mogućnosti njihove upotrebe

prikazati metode zapisivanja informacijskih sadržaja raznih vrsta, metode njihova komprimiranja i protokole njihova prenosa

dati prikaz metoda zaštite tajnosti i integriteta poruka, i utvrđivanja autentičnosti komunikatora u računalnim mrežama

prikazati temeljne mrežne servise globalne mreže Internet i mogućnosti njihove upotrebe.



2


Prethodno odslušani kolegiji


Sposobnost uporabe računala i interneta za prikupljanje i uporabu informacija


upoznavanje studenata s sustavima računalnih mreža

osposobiti studente za svakodnevno korištenje računalnih mreža

približiti studentima tehnologiju globalnih mreža i njihovu uporabu


Općenito o računalnim mrežama:Što je računalna mreža, osnovni pojmovi, razlozi umrežavanja računala

Povijest razvoja tehnologije računalnih mreža, standardi i organizacije, prijenos podataka kroz računalnu mrežu

Osnovni elementi računalne mreže, aktivna i pasivna mrežna oprema

Tipovi računalnih mreža, podjela na osnovu prijenosa podataka, topologija, prostor, vremenska postojanost, specifične namjene

Arhitektura računalnih mreža, host-based, klijent-poslužitelj, vrste poslužitelja

Klijent-poslužitelj arhitektura,arhitektura peer-to-peear (P2P) mreža

Protokoli, protokoli kroz OSI i Internet model, komparacija modela

OSI model, elementi OSI modela

Karakteristike i elementi fizičkog i sloja podataka, modem, bluetooth,USB, ISDN, ADSL, Kontrola grešaka u prijenosu podataka

Arhitektura Ethernet mreže, Address resolution protocol i Bežične mreže (WiFi 802,11)

Karakteristike i elementi mrežnog i transportnog sloja, Internet protokol verzija 4 i ver 6, mreže i klase mreža, maske i podmreža

Karakteristike aplikativnog sloja, telnet, SSH,

Princip i karakteristike DNS sustava, root serveri, domene višeg i nižeg reda



3

Elektronička pošta, FTP,HTTP, WEB i WEB2 servisi

Sustavi zaštite računalnih mreža, vatreni zid, upravljanje sustavima sigurnosti




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada seminarskog rada.








Provjera znanja provodit će se tijekom nastavnog procesa (kroz praćenje predavanja,diskusije, rasprave, pismeni i usmeni dio ispita), te će se konačna ocjena formirati na temelju navedenih provjera znanja.




medija

Dumančić,M.,Računalne mreže, Učiteljski fakultet u Zagrebu, Knjiga u izdavanju,2010

Gralla, P., Kako funkcionira Internet, Algoritam, Zagreb, 2004.



4

Petric, D., Brzi vodič kroz Internet. Zagreb : Sysprint, 2003


Tanenbaum, A. S.: Computer Networks, 4th Edition,Prentice Hall, 2003.

Peterson, L. L., Davie, B. S.: Computer Networks: ASystem Approach, 4th Edition, MorganKaufmann Publishers, 2007.


Praćenja aktivnosti studenta tijekom nastavnog procesa, izrade seminarskog rada te završnog ispita




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 4

1.2. Naziv predmeta Razlikovna gramatika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


30+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Kroz usporedbe dijalektalnih osobina kajkavskog, štokavskog i čakavskog narječja sa standardnim jezikom studenti će u svoj punini upoznati hrvatski jezik.

Uvažavajući činjenicu da većina učenika u Republici Hrvatskoj govori jednim od 3 hrvatskih narječja, budući učitelji će u nastavi hrvatskog jezika komparativnom metodom kod učenika osvijestiti razlike između različitih jezičnih sustava čime će poboljšati učeničko znanje standardnog jezika, ali i izgraditi strukturalistički nazor da je i njihov mjesni govor uređen sustav.


Položeni kolegiji:

1. Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje);

2. Čakavsko i štokavsko narječje

Poznavanje temeljnog metajezika lingvističkih znanosti



2


osposobljenost za opisivanje sličnosti i razlika između gramatike mjesnog govora i normativne gramatike

osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori nekim štokavskim ili čakavskim narječjem


jačanje svijesti o tome svatko treba učiti standardni jezik jer nijedan dijalekt hrvatskog jezika nije identičan s njim



sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na fonološkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja

sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na prozodijskoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja

sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na morfološkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja

sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na sintaktičkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja

sposobnost uočavanja najčešćih grešaka na semantičkoj razini koje rade govornici hrvatskih narječja kod služenja standardnim jezikom i metode njihova izbjegavanja

prepoznavanje pseudoanalogonimije između hrvatskih narječja i standardnog jezika

sposobnost uočavanja elemenata stranih jezika s kojima su hrvatska narječja u kontaktu


PREDAVANJA

Pojam razlikovne gramatike i pojašnjenje njezine uloge u nastavi hrvatskog jezika

Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja



3

Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja

Najvažnije razlike na fonološkoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja

Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja

Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja

Najvažnije razlike na prozodijskoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja

Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja

Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i štokavskog narječja

Najvažnije razlike na morfološkoj razini između standardnog jezika i čakavskog narječja

Najvažnije razlike na sintaktičkoj razini između standardnog jezika i kajkavskog narječja

Najvažnije razlike na sintaktičkoj razini između standardnog jezika i čakavskog i štokavskog narječja

Pseudoanalogonimija između kajkavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika

Pseudoanalogonimija između štokavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika

Pseudoanalogonimija između čakavskog narječja i hrvatskog standardnog jezika

Elementi njemačkog, mađarskog, turskog i talijanskog jezika u hrvatskim narječjima

Metodologija sastavljanja tekstova zasićenih jezičnim osobinama pojedinog hrvatskog narječja

Prevađanje s tekstova na narječju na hrvatski standardni jezik

Semantičke adaptacije germanizama i hungarizama u kajkavskom narječju



4

SEMINARSKE TEME:

Studenti su dužni pripremiti izlaganje u kojem će opisati najvažnije razlike između svojeg mjesnog govora i standardnog jezika.





















5

Kolokviji 25%

Istraživanje 25%

Usmeni ispit 25%




medija

Stjepko Težak: Razlikovna gramatika i nastava književnog jezika, Suvremena metodika nastave hrvatskog i srpskog jezika, Godina III, broj 1, Zagreb 1978., str. 1-11. 2

Đuro Blažeka: Utjecaj samoglasničkih i suglasničkih sustava kajkavskih govora na izgovor fonema iz standardnog jezika, Metodika (časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi – Zagreb), Vol. 6, br. 1, Zagreb 2005, str. 120-134.

5

Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003. 2

Đuro Blažeka: Kakvi nam tekstovi na narječju trebaju u nastavi hrvatskog jezika? Metodika (časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi – Zagreb), Zagreb 2005., str. 271-286.

5


Đuro Blažeka: Adaptacije germanizama u međimurskom dijalektu, Studia Slavica Hung., Academiae scientiarum Hungaricae; editor-in-chief István Nyomárkay; 54/1 (2009) 47–76 Budapest 2009.

1 Dostupno je na internetu.


Đuro Blažeka: Hungarizmi u govoru Goričana, Suvremena lingvistika, godina 32, svezak 1, Zagreb 2006.

Đuro Blažeka: Neke zanimljivosti u prevođenju s kajkavskoga na standardni jezik; Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku «Semantika prirodnog jezika



6

i metajezik semantike» održanog 14.-16. lipnja 2004. u Splitu), HDPL, Zagreb – Split, 2005., str. 69-76.

Đuro Blažeka: Međimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Međimurja), Matica hrvatska, Čakovec 2008. redaktor: dr. sc. Mijo Lončarić; recenzenti: dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Zvonimir Bartolić

Marko Alerić: Imanentna gramatika u ovladavanju standardnojezičnom morfologijom, Lahor, Časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. 2 (2006.) , 2; 190-206.

Đuro Blažeka: Usvajanje gramatičkih kategorija pomoću učenikova zavičajnog idioma; Dijete i jezik danas - učitelj hrvatskoga jezika i učitelj stranoga jezika za učenike mlađe školske dobi (Zbornik radova s međunarodnoga stručnoga i znanstvenoga skupa), Osijek 2003., str. 108-118.






1





Prof.dr.sc. Renata Miljević-Riđički; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec; doc.dr.sc. Tea Pavin Ivanec


1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Mirjana Milanović; Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+15




2. OPIS PREDMETA


Cilj ovog kolegija je razvijanje općih i specifičnih kompetencija: upoznavanje novijih znanstvenih spoznaja o procesu razvoja i odgoja djeteta; stjecanje znanja o osnovnim zakonitostima ljudskog razvoja, upoznavanje s metodologijom istraživanja u razvojnoj psihologiji; sagledavanje razvoja u ekološkom kontekstu, razvoj osjetljivosti za dječje potrebe i skrb o djeci, te rad na socijalnim vještinama potrebnim za rad s djecom i njihovim roditeljima


Položen razredbeni ispit i upisana prva godina studija


Osposobljenost za profesionalno djelovanje učitelja/ice primarnog obrazovanja; razvijanje profesionalnog identiteta učitelja/ice


Poznavanje i razumijevanje osnovnih smjernica dječjeg razvoja i spremnost za njihovu primjenu u praksi.

Osposobljenost za sagledavanje pojedinih razvojnih osobina djeteta i prepoznavanje odstupanja od uobičajenog razvoja.



2

Poznavanje metoda i tehnika istraživanja u razvojnoj i obrazovnoj psihologiji.

Razumijevanje i korištenje znanstvenih podataka o razvoju.

Prepoznavanje povoljnih i nepovoljnih uvjeta razvoja.

Stjecanje vještina potrebnih za rad s djecom i roditeljima.


Uvod u razvojnu psihologiju i teorije istraživanja čovjekova razvoja.

Teorije razvojne psihologije, predmet proučavanja i ciljevi razvojne psihologije.

Biološki i okolinski temelji razvoja.

Periodizacija i područja razvoja.

Prenatalni razvoj, rođenje i novorođenče.

Tjelesni i motorički razvoj u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu.

Emocionalni i socijalni razvoj u dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu (obitelj, roditeljstvo).

Tjelesni i motorički razvoj u srednjem djetinjstvu.

Kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu (priroda razvojnih mehanizama i karakteristike razvojnog razdoblja)..

Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu.

Dječja prava.




2.7. Komentari:



3




Aktivno sudjelovanje u seminarima, npr. sudjelovanje u psihologijskom istraživanju; praćenje primjera kršenja dječjih prava u društvu, uvježbavanje komunikacijskih vještina.

Uredno izvršavanje ostalih obveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije).

Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.



Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,25



Pismeni ispit

2,6 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)



Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.

Seminarski rad (pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.

Pismeni ispit – maksimalno do 65%.






4

medija

Vasta, R., Haith M.M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 9

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja) 0

Starc, B., Čudina-Obradović, M. Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga

16


Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Brajša-Žganec, A.(2003). Dijete i obitelj: emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap.






1





Prof.dr.sc. Renata Miljević-Riđički; prof.dr.sc. Andreja Brajša-Žganec; doc.dr.sc. Tea Pavin Ivanec


1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Mirjana Milanović; Tea Pahić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

upoznavanje novijih znanstvenih spoznaja o pojedinim razvojnim aspektima te mogućnostima optimizacije razvoja

razvoj osjetljivosti za dječje potrebe i skrb o djeci

rad na socijalnim vještinama važnim za rad s djecom i njihovim roditeljima.


Položen razredbeni ispit i upisana prva godina studija


Osposobljenost za profesionalno djelovanje učitelja/ice primarnog obrazovanja

Razvijanje profesionalnog identiteta učitelja/ice



2


Razumijevanje promjena u pojedinim razvojnim područjima te poznavanje ponašanja i sposobnosti djece.

Prepoznavanje povoljnih i nepovoljnih uvjeta razvoja.

Poznavanje mogućnosti prevencije određenih razvojnih teškoća.

Poboljšanje komunikacijskih vještina u radu s djecom i roditeljima.


Uvod u razvojnu psihologiju 2.

Razvoj govora i čitanja.

Razvoj motivacije za čitanje.

Razvoj pojma o sebi i promjene u samopoimanju tijekom odrastanja.

Odrednice školskog pojma o sebi.

Razumijevanje i razvoj rodnih uloga i razlika (rano i srednje djetinjstvo, adolescencija, odrasla dob).

Moralni razvoj (teorije J. Piageta i L. Kohlberga).

Tjelesni i kognitivni razvoj u adolescenciji.

Socijalni i emocionalni razvoj u adolescenciji.

Odnosi s vršnjacima.

Prosocijalno i agresivno ponašanje te njihove odrednice.

Razvojne karakteristike mlađe i srednje odrasle dobi.

Razvojne karakteristike zrele odrasle dobi.

Smrt, umiranje, gubitak i tugovanje.



3




2.7. Komentari: Za vrijeme semestralne prakse u školi studenti provode opažanje jednog djeteta i pišu izvještaj- temeljem spoznaja koje su stekli iz Razvojne psihologije



Aktivno sudjelovanje u seminarima.

Uredno izvršavanje ostalih obveza na seminarima (seminarski radovi, prezentacije).

Polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra ili polaganje pismenog ispita po završetku kolegija.



Eksperimentalni rad Referat Aktivnost na seminarima i predavanjima (Ostalo upisati) 0,25



Pismeni ispit

1,95 (polažu ukoliko ne polože oba kolokvija)



Redovito pohađanje nastave - maksimalno do 10%.



4

završnom ispitu Seminarski rad (opažanje djeteta u razredu, pisanje izvještaja, izlaganje) i aktivnost na seminarima i predavanjima - maksimalno do 25%.

Pismeni ispit – maksimalno do 65%.




medija

Vasta, R., Haith M.M., Miler, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

9

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.. 0


Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću. Zagreb: Korak po korak.

Čudina-Obradović, M. (1995). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.

Duran, M. (1995). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lacković-Grgin, K. (1999). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.






5



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; doc.dr.sc. Iva Gruić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Scenska kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Nataša Govedić, mr.sc Zdenka Đerđ 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za razumijevanje osnova kazališne i dramske umjetnosti, s naglaskom na kazalište za djecu.

Upoznati studente s osnovnim teorijskim znanjima o kazalištu i drami.

Upoznati studente s raznolikim mogućnostima dramskog rada s djecom školske dobi.

Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za analizu predstave za djecu.

Upoznavanje s osnovnim teorijskim postavkama na kojima se temelje raznoliki oblici dramskog rada s djecom.

Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za upotrebu drame kao odgojnog medija i razvoj primjerenih vještina.

Stjecanje uvodnih znanja potrebnih za pripremu predstave s djecom i razvoj primjerenih vještina.



2


Elementarno poznavanje kazališne umjetnosti.





Poznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata potrebnih za analizu i procjenu kazališne predstave za djecu.

Poznavanje i razumijevanje osnovnih teorijskih koncepata dramskog odgoja.

Sposobnost osmišljavanja različitih oblika dramskog rada s djecom.

Sposobnost aktivnog uključivanja u dramsko stvaralaštvo.


Kroz predavanja studenti se informiraju o osnovama iz povijesti i teorije kazališta, s osobitim naglaskom na kazalište za djecu, što je podloga za razumijevanje, analizu i procjenu vrijednosti kazališne predstave za djecu.

Teme:

Osnovni elementi kazališne umjetnosti.

Predstava kao komunikacija.

Znakovi u kazališnoj predstavi.

Funkcije kazališne predstave.

Specifičnosti kazališta za djecu.

Analiza predstave za djecu.

Nadalje, studenti se informiraju o teorijskom aspektu dramskog odgoja.

Teme:



3

Ciljevi i smisao dramskog odgoja.

Oblici dramskog rada s djecom.

Na seminarima se studenti aktivno uključuju u dramski rad, savladavajući osnovne vještine dramskog i kazališnog izražavanja i praktično se upoznaju s različitim oblicima dramskog rada, pripremajući se za provođenje takvih aktivnosti u školi.

Teme:

Dramske igre.

Dramske vježbe.

Improvizacija.

Procesna drama.

Korištenje dramskih metoda u nastavi.

Forum kazalište.




2.7. Komentari:


Uredno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.

Proučavanje obavezne literature.



4

Gledanje kazališnih predstava za djecu.

Priprema kratkog praktičnog rada - prijedlog dramske aktivnosti s djecom.

Komentar izvedbe praktičnog rada u formi seminara.



Eksperimentalni rad Referat Gledanje predstava (4 sata) (Ostalo upisati) 0,13

Esej Seminarski rad 0,13 Proučavanje literature (Ostalo upisati) 0,42




Tijekom nastave vrednuju se aktivnosti studenta i praktični rad koji je prezentirao.

Na ispitu se vrednuje sposobnost analize kazališne predstave, poznavanje osnova povijesti i teorije kazališta, poznavanje osnova teorije dramskog odgoja.


Naslov Broj



Batušić, N. i Švacov, V.: 'Drama, dramaturgija, kazalište', U: Škreb, Z. i Stamać, A. (ur.) (1983) Uvod u književnost (zbornik), Zagreb: GZH, 48 str. 3

JEDAN od sljedećih naslova:

Bančić, A. i drugi (2007) Ne raspravljaj, igraj! Priručnik forum-kazališta, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Fileš i drugi (2008) Zamisli, doživi, izrazi! Dramske metode u nastavi hrvatskog jezika. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.




5

Gruić, I. (2002) Prolaz u zamišljeni svijet – Procesna drama ili drama u nastajanju, Zagreb: Golden marketing, poglavlja: 'Uvod: Procesna drama, što je to?' i 'Uobličavanje procesne drame';

Ladika, Z. (1970) Dijete i scenska umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, poglavlje: 'Metodika rada u dječjem dramskom studiju';

Pokrivka, V. (1978): Dijete i scenska lutka, Zagreb: Školska knjiga;

Scher, A. i Verrall, C. (2005) 100+ ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj – Pili-poslovi d.o.o.

Krušić, V. Što sve može drama http://www.hcdo.hr/kn

jiznica/knjiz_vlado.htm



Boal, A. (2009) Igre za glumce i ne-glumce. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Counsell, C. i Wolf, L. (ed.) (2001) Performance Analysis. An Introductory Coursebook. London and New York: Routledge.

Lekić i drugi (2007) Igram se a učim! Dramski postupci u razrednoj nastavi. Zagreb: Hrvatski centar za dramski odgoj - Pili poslovi d.o.o.

Pignarre, R. (1970) Povijest kazališta, Zagreb: Matica hrvatska.


Praćenje napredovanja studenata događa se kontinuirano kroz sudjelovanje u analizi predstava na predavanjima i kroz analizu praktičnih radova na seminarima.



6




1




1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Kristina Horvat-Blažinović; doc. Davor Žilić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Slikanje 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


poznavanje procesa vizualne percepcije, umjetničkoga postupka

sposobnost konceptualnoga razumijevanja i osobne ekspresije u umjetničkima područjima


Položeni kolegiji "Crtanje 1" i "Crtanje 2"



poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini

svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme



2


razumijevanje vrednovanja i analize likovnih(slikarskih) radova

razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u mediju slikarstvo

poznavanje tehnika i metoda specifičnih za slikarski postupak

odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih slikarskih materijala za određene likovne izraze

prepoznavanje kvalitete slikarskih djela kroz povijest slikarstva do danas

upotreba znanja o slikarskim metodama pri kreaciji i recepciji slikarskih djela


Posebnost slikarskog medija (povijesni pregled)

Elemensti slikarske forme

Slikarske tehnike

Analitički pristup slikarskom procesu

Kvantitativno i kvalitativno određenje tona i boje

Akromatske i kromatske strukture

Statička i dinamička kompozicija

Plošna koncepcija slikanja

Lokalni ton

Lokalna boja

Transpozicijski procesi i principi komponiranja




3



2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave (i aktivno sudjelovanje) 45 sati












medija

Vuksan, A. (1990), Slikarske tehnike, Zagreb, ŠPUD, str. 20 – 90

Baudelaire, Ch. (1955), Likovne kritike, Zagreb, Mladost, str. 20

Ivančević, R. (1996), Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, str. 10



4


Žabčić, D. (1990), Slikarsko projektiranje, Zagreb, ŠPUD, str. 20

Focillion, H. (1995), Život oblika, Zagreb, Roko, str. 15






1




1.1. Nositelj predmeta prof. Danijel Žabčić; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Slikanje 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


poznavanje procesa vizualne percepcije, umjetničkoga postupka

sposobnost konceptualnoga razumijevanja i osobne ekspresije u umjetničkima područjima


Položen kolegij "Slikanje 1"



poznavanje osnovnih pojmova umjetničkoga stvaralaštva i uloge umjetnosti u svakodnevnome životu pojedinca i društva u cjelini

svijest o razvoju ideja i njihovih transformacija kroz različite umjetničke forme



2


razumijevanje vrednovanja i analize likovnih(slikarskih) radova

razumijevanje specifičnosti vizualnog jezika u mediju slikarstvo

poznavanje tehnika i metoda specifičnih za slikarski postupak

odabiranje kvalitetnih načina za selekciju potrebnih slikarskih materijala za određene likovne izraze

prepoznavanje kvalitete slikarskih djela kroz povijest slikarstva do danas

upotreba znanja o slikarskim metodama pri kreaciji i recepciji slikarskih djela


Slikarska površina: tekstura i faktura

Složenija organizacija slikarske kompozicije

Iluzionistički sadržaji slikarske forme

Osnove tonske modelacije – atmosferska perspektiva

Osnove kolorističke modelacije – koloristička perspektiva

Autonomni sadržaj slikarske forme

Poliperspektiva

Princip slikarske modulacije

Sintetički pristup u slikarskom procesu

Slikarska slika svijeta




3





Praktični rad 15 sati










Praktični rad 50%

Seminarski rad 25%




medija

Vuksan, A. (1990), Slikarske tehnike, Zagreb, ŠPUD, str. 20 – 90

Baudelaire, Ch. (1955), Likovne kritike, Zagreb, Mladost, str. 20



4

Ivančević, R. (1996), Perspektive, Zagreb, Školska knjiga, str. 10


Žabčić, D. (1990), Slikarsko projektiranje, Zagreb, ŠPUD, str. 20

Focillion, H. (1995), Život oblika, Zagreb, Roko, str. 15






1




1.1. Nositelj predmeta Dr.sc. Branislava Baranović 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Sociologija obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Silvia Rogošić; Saša Puzić; Karin Doolan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2. OPIS PREDMETA


usvojiti temeljna znanja o osnovnim sociološkim teorijskim pristupima i metodama analize obrazovanja, društvenim funkcijama i karakteristikama suvremenih obrazovnih sustava i njihovih mikrosocijalnih procesa

osposobiti studente za primjenu stečenih znanja kako bi razumjeli važnost društvenog konteksta i načine njegovog utjecaja na funkcioniranje i razvoj škole i nastavu kao konkretnu radnu sredinu učitelja/nastavnika


Upisana treća godina studija

Temeljne kompetencije koje podrazumijeva učiteljski studij


Ostvaruju razinu općih, profesionalnih i stručnih kompetencija za učiteljska zvanja


Studenti će:

navesti i argumentirano obrazložiti osnovne teorijske pristupe i metode analize obrazovanja kao društvene pojave



2

nabrojiti i na primjerima objasniti osnovne društvene funkcije školskog obrazovanja (napr. socijalizacija, osiguranje odgovarajuće profesionalne strukture društva, reprodukcija socijalne strukture, kulturna transmisija, itd.)

primijeniti stečena teorijska i metodološka znanja u analizi utjecaja društvenog konteksta na funkcioniranje i razvoj odgojno-obrazovnog sustava, škole i nastave

biti osposobljeni za razvijanje suradnje škole i društvene sredine u kojoj škola djeluje

usvojiti demokratki sustav vrijednosti i poučavati i djelovati u skladu s njime (demokratičnost, interkulturalizam, tolerancija, ljudska prava, socijalna jednakost, rodna ravnopravnost, vladavina prava, itd.)

biti osposobljeni za sudjelovanje u razvoju škole kao poticajne socijalne sredine i efikasne radne institucije.


Predmet sociologije obrazovanja i osnovni teorijsko-metodološki pristupi proučavanja obrazovanja (funkcionalizam, marksizam, neomarksizam, socijalni konstruktivizam, socijalni interakcionizam, postmodernizam, dekonstrukcionizam, itd.)

Društvene funkcije škole (socijalizacija, profesija/zanimanje, kulturna transmisija, socijalna kontrola, selekcija i alokacija, itd.)

Obrazovanje i reprodukcija društvenih nejednakosti (obrazovanje i socijalna struktura društva)

Obrazovanje, kulturni kapital i reprodukcija društvenih nejednakosti

Društvena jednakost i obrazovne šanse društveno marginaliziranih grupa (jednakost pristupa, participacije i obrazovnih postignuća)

Nacionalne manjine i obrazovanje u Hrvatskoj

Obrazovanje i rodna diferencijacija u Hrvatskoj

Škola kao organizacija i socijalni sustav

Razred kao mikro-socijalni sustav

Razvoj i struktura obrazovnog sustava u Hrvatskoj

Integracija Europe i obrazovni sustavi u Europi (stare i nove članice Europske unije)



3

Nacionalni kurikulumi u europskim zemljama

Nacionalni i školski kurikulum u Hrvatskoj

Društvo znanja, procesi globalizacije i promjene u obrazovnoj politici i obrazovnim sustavima

Odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj u kontekstu globalizacije i europske integracije.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad Istraživanje (ostalo upisati)

2.7. Komentari:


Pohađanje i aktivnost na predavanjima

Pohađanje i aktivnost u radionicama

Pohađanje i aktivnost na seminarima

Pisanje i prezentiranje seminarskog rada

Pismeni ispit (usmeni po potrebi).


Pohađanje nastave

predavanja, seminari, radionice (1)

Istraživanje Praktični rad


Esej Seminarski rad

pisanje (uključujući istraživanje) i

(Ostalo upisati)



4

prezentacija (0.2)


Pismeni ispit 0.8 Projekt (Ostalo upisati)


Nastava je interaktivna tako da se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje u predavanjima i radionicama. Kako dolazak na predavanja, radionice i seminare predstavlja razvijanje profesionalnog odnosa prema radnim obavezama te se vrednuje dolazak na svaki spomenuti oblik nastave. Seminarski radovi se pišu (individualno ili grupno) na teme koje odabiru studenti i izlažu se usmeno pred studentima i nastavnicom. Svi spomenuti elementi ulaze u konačnu ocjenu. Dolazak i sudjelovanje u svim oblicima nastave te pisanje seminarskog rada predstavljaju uvjet za izlazak na pismeni ispit koji se polaže na kraju semestra. Studenti trebaju biti prisutnina barem 70% sati nastave. Ako student ne zadovolji na pismenom ispitu imat će priliku za popravak.Na završnu ocjenu utječe: 40% pismeni, 10%, seminarski rad, 50% pohađanje nastave (predavanja, seminari i radionice).


Naslov Broj



medija

M. Haralambos, M. Holborn (2002) "Sociologija. Teme i perspektive". Zagreb; Golden marketing.

Dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gradskim knjižnicama i fakultetskoj knjižnici

N. Pastuović (1999) "Edukologija. Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja". Zagreb: Znamen.

Dostupno u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gradskim knjižnicama i fakultetskoj



5

knjižnici


B. Baranović (ur.) (2006) Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: Različite perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; I. Cifrić, Ogledi iz sociologije obrazovanja, Školske novine, Zagreb, 1990

J. Demaine (ed.) (2001) Sociology of Education Today, Palgrave publishers

S. Flere (ur.) (1986) Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO

V. V. Vidović (ur.) (2005) Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: Višestruke perspektive. Zagreb: Institut za društvena istraživanja


Samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Berislav Majhut; prof.dr.sc. Diana Zalar 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Starija hrvatska književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

razvoj hrvatske književnosti postaviti u kontekst svjetske književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela novije hrvatske književnosti

osposobiti studente za praćenje stručne i znanstvene literature o novijoj hrvatskoj kniževnosti


Poznavanje književnoteorijskih osnova i osnova književne nacionalne povijesti (na razini srednjoškolskog programa)


Poznavanje osnovnih književno-teorijskih pojmova i kategorija koji omogućuju razumijevanje novije hrvatske književnosti, njezinu interpretaciju i uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika



2


poznavanje reprezentativnih djela novije hrvatske književnosti


sposobnost prosudbe kvalitete književnih djela



Početci književnosti u Hrvatskoj

Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća

Rodovi i vrste

Marko Marulić

Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

Hrvatska epika

Petar Zoranić

Marin Držić

Ivan Gundulić

Dživo Bunić Vučić

Junije Palmotić

Juraj Habdelić i Fran Krsto Frankopan

Hrvatske Sigetijade

Slavonska književnost



3




2.7. Komentari:













Pismeni ispit

1(polažu koji nisu položili kolokvije)



Pohađanje nastave 1/9 + pročitana djela 2/9 + referat 1/9 - seminarski rad 1/9 + pismeni ispit (kolokviji) 2/9 + usmeni ispit 2/9



4




medija

Izbor djela prema dogovoru

Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.

Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti

Mihovil Kombol: Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945.

Kombol/Novak: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb

Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989.


Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

Slavko Ježić, Hrvatska književnost od početka do danas 1100 - 1941., Zagreb 1944.

Nikica Kolumbić, Poticaji i nadahnuća, studije i eseji iz starije hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.

Zoran Kravar, Analitici hrvatskog književnog baroka - Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975.

Armin Pavić, Historija dubrovačke drame, JAZU 1871.

Branko Vodnik, Povijest hrvatske književnosti od humanizma do potkraj XVIII. stoljeća, Zagreb, 1913.

Davor Dukić, Hrvatska ranonovovjekovna ljubavna lirika i folklorno pjesništvo, objavljeno u zborniku Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, Split, 2006.


Kolokvij, ankete




5



1





1.2. Naziv predmeta Suvremene metodičke teorije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Vesna Budinski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30+0+30




1. razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


Objasniti genezu i strukturu metodike.

Protumačiti povijesni razvoj metodike.

Upoznati studenta s metodičkom terminologijom i metodičkim metajezikom.

Predstaviti metodologiju metodike kroz četiri cjeline: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.

Protumačiti suvremene metodičke teorije.

Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.

Ukazati na položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u



2

sustavu znanosti.


Upisan 10. semestar učiteljskog studija - Modul hrvatski jezik



Metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika implementirajući suvremene metodičke teorije.


Opisati genezu i strukturu metodike.

Iznijeti povijesni razvoj metodike.

Razumjeti metodičku terminologiju i pravilno primijeniti metodički metajezik.

Poznavati i razlikovati četiri cjeline metodologije metodike: opća polazišta, znanstvene paradigme, znanstvene teorije i znanstvene metode u metodici.

Objasniti epistemološku složenost i obilježja metodike.

Protumačiti položaj, perspektivu i suvremeni razvoj tj. interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost metodike u sustavu znanosti.


Geneza i struktura metodike

Povijesni razvoj metodike

Metodička terminologija i metodički metajezik

Znanstvena teorija

Metodičke znanstvene teorije:

didaktičko-metodičke teorije

edukološko-metodička teorija



3

izvorne metodičke teorije

Teorija didaktičke spoznaje

Teorija didaktičke (školske) znanosti

Teorija didaktičkog prijenosa (transfera)

Teorija nastavnog predmeta/programa i međupredmetnih veza

Teorija kurikula

Teorija odgojno-obrazovnog (metodičkog) čina

Teorija metodičkog polja

Metodički stup

Epistemološka obilježja metodike

Metodika u sustavu znanosti








Referat ili prezentacija zadane teme u seminaru



4












Pismeni ispit 12,5%

Usmeni ispit 30%




medija


Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori. Zagreb: Školske novine.

Pastuović, N. (1999) Edukologija - Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja. Zagreb: Znamen.



5


Nacionalni okvirni kurikulum






1







1.2. Naziv predmeta Svjetska dječja književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Marina Gabelica, Ivana Milković; Sanja Lovrić


15+0+15




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s osnovnim pojmovima periodizacije hrvatske dječje književnosti, s vrstama koje su zastupljene i značajnijim opusima

upoznati studente s povijesnim razvojem svjetske dječje književnosti

osposobiti studente za interpretaciju i analizu djela hrvatske dječje književnosti






2


Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti.


poznavanje reprezentativnih djela hrvatske dječje književnosti






Pojam i značenje dječje književnosti

Vrste dječje književnosti

Slikovnica

Razvojni put i struktura dječje priče

Narodna bajka i usmena bajka

Fantastična priča

Realistička pripovijetka

Značajni svjetski predstavnici stare priče

Značajni svjetski predstavnici moderne priče

Razvojni put i struktura dječjeg romana

Značajniji svjetski predstavnici starijeg dječjeg romana

Značajniji svjetski predstavnici modernog romana



3

Granične vrste (pustolovni, znanstvenofantastični, povijesni roman, dnevnik, putopis, biografija)

Basne.

Strip




2.7. Komentari:













Pismeni ispit 1 (polažu koji nisu




4

položili kolokvije)


Pohađanje nastave 2/9 + seminarski rad 1/9 + kolokviji ili pismeni ispit 2/9 + pročitana književna djela 2/9 + usmeni ispit 2/9




medija

Izbor lektire prema dogovoru

Crnković, M., Težak D. (2002) Dječja književnost, Vrste dječje književnosti, Kratka povijest svjetske dječje književnosti u: Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb: Znanje

12

Crnković, M. (1987) Sto lica priče, Zagreb: Školska knjiga (stranice o svjetskim autorima i djelima) 4

Diklić, Z., Težak, D., Zalar, I. (1996) Primjeri iz dječje književnosti, Zagreb, Divič (str. o stranim autorima i djelima) 8

Težak, D., Težak, S. (1997) Interpretacija bajke. Zagreb: Divič (svjetski autori i bajke) 17

Majhut, B. (2005) Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb: FF press 5


Hranjec, S. (2003) Kršćanska izvorišta dječje književnosti. Zagreb: Alfa (prvih 5 poglavlja)

Hranjec, S. (2009) Ogledi o dječjoj književnosti. Zagreb, Alfa (Lindgren, Lagerlof, Nemcova)

Batinić, Š., Majhut, B. (2001), Od slikovnjaka do Vragobe. Zagreb: Hrvatski školski muzej, str. 11 - 79

Zalar, D. (2002, 2009), Slikovnica i dijete I i II, Zagreb: Golden marketing

Visinko, K. (2001) Alica u Zemlji čudesa Lewisa Carrolla. Zagreb: Mozaik knjiga



5

Težak, D. (2008) Portreti i eseji o dječjim piscima. Zagreb, Tipex (tekstovi o stranim autorima)

Težak, D. (2007) Kratki prikazi, Zagreb: Hrvatsko društvo književnika za djecu i mladež (prikazi stranih autora)


Kolokviji, ankete




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Vlatka Domović; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 1

1.2. Naziv predmeta Školska pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Maja Drvodelić; mr. Goran Lapat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


razumijevanje elemenata obrazovnih sustava

poznavanje strukture škole kao organizacije

poznavanje djelokruga rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika


Od studenata se očekuje elementarna informatička pismenost (korištenje programa za obradu teksta, programa za izradu prezentacija, slanje elektroničke pošte, pretraživanje interneta), te poznavanje engleskog jezika.


Ovaj kolegij doprinosi razumijevanju složenosti obrazovnog sustava, škole kao organizacije, te djelokruga rada zaposlenika u školi. Kolegij doprinosi razvoju sljedećih ishoda na razini programa:

sposobnost uočavanja povezanosti između pojedinih aspekata obrazovnih teorija, obrazovne politike i prakse



2

razumijevanje svrhe i strukture obrazovnih sustava

sposobnost razumijevanja utjecaja društvenih promjena na obrazovni sustav i školsku praksu

razumijevanje suvremenih trendova u obrazovanju i prepoznavanje mogućnosti za primjenu inovacija u praksi

sposobnost djelotvornog komunicirnja i suradnje sa svim glavnim nositeljima interesa u školi


Studenti će moći:

definirati temeljne elemente obrazovnog sustava

definirati i usporediti unutarnju i vanjsku učinkovitost škole

objasniti funkcioniranje škole kao oraganizacije

opisati područja rada ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika

objasniti važnost suradnje s roditeljima


Uvodno predavanje - upoznavanje sadržaja kolegija, načina rada i vrednovanja, obveze studenata

Odgojno obrazovni sustav. Elementi obrazovnog sustava - ulazi, izlazi iz sustava, povratna veza.

Ciljevi obrazovanja. Kompetencije kao ciljevi obrazovanja.

Učinkovitost i djelotvornost sustava obrazovanja. Vanjska učinkovitost. Unutarnja učinkovitost.

Međunarodna istraživanja učinkovitosti obrazovnih sustava - PISA

Škola kao socijalni sustav. Organizacijska struktura škole.

Stručni suradnici i njihova uloga u školi.

Upravljanje školom i funkcije ravnatelja.



3

Uloga i funkcije razrednika.

Suradnja škole i roditelja. Organizacija roditeljskih sastanaka.

Školsko ozračje i kultura škole.

Profesionalne kompetencije učitelja.

Napomene:

Neke teme obrađuju se jedan, a neke dva ili više školskih sati.

Predavanja su praćena seminarima na kojima se navedene teme produbljuju ili oprimjeruju.




2.7. Komentari:


redovito pohađanje nastave,

izrada i prezentacija seminarskog rada,

izrada portfolia







4




vođenje evidencije o pohađanju nastave, odvojeno za predavanja i seminare

ocjenjivanje seminarskog rada (vrednuje se prezentacija u seminarskoj grupi)

analizira se i ocjenjuje portfolio

pismeni ispit na kraju semestra.




medija

Pastuović, N. (1993). Edukologija. Zagreb: Znamen (odabrana poglavlja)

Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)


Tillmann, H.J. (1994). Teorije škole. Zagreb: Educa

Radovi iz časopisa:

Odgojne znanosti

Napredak



5

Metodika

Društvena istraživanja









1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Mijo Cindrić; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Školski propisi i dokumentacija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Mr.sc. Jadranka Oštarčević; Goran Lapat; Marina Đuranović 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, s propisima koji se odnose na osnovnu školu, osposobiti studente za vođenje administracije (dnevnik, imenik, matična knjiga, e-matica, svjedodžba, učenička knjižica, evidencija DOOp-a, DOOD-a, izvannastavnih aktivnosti)


vještine upotrebe ICT i integriranja u proces učenja i poučavanja

sposobnost analitičkog upravljanja informacijama


poznavanje i provođenje školskih propisa, samostalnost u vođenju školske administracije


sustavno pratiti promjene sustava odgoja i obrazovanja



2

primjenjivati stečena znanja u obavljanju odgojno-obrazovne djelatnosti

pokazati spremnost za unaprjeđenje osobnog profesionalnog rasta i razvojasamostalno snalaženje u pregledu propisa

pravilno vođenje pedagoške dokumentacije

poštivanje propisa vezanih uz osnovno školstvo

sticanje znanja potrebnog za polaganje stručnog ispita


Profesija učitelj - temeljni poojmovi i strukturalne sastavnice.

Državne i javne službe RH i njihova podrška odgojno-obrazovnom sustavu.

Obveznost školovanja u hrvatskim školskim zakonima (povijesni pregled).

Ciljevi odgoja i obveznost školovanja u državnim dokumentima (Ustav, zakoni).

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Provedbeni propisi i pravilnici.

Prava djeteta (učenika) u školskim propisima.

Uloga i zadaće učitelja u školskim zakonima.

Propisi o upravljanju i rukovođenju školom.

Suradnja škole i roditelja - preduvjet djetetova uspjeha.

Pedagoška (školska) dokumentacija i evidencija.

Školski ljetopis (spomenica).

Pedagoške mjere.

Cjeloživotno usavršavanje i učenje učitelja /napredovanje u zvanje mentor/savjetnik.



3

Uvođenje učitelja u samostalan rad - Pripravnički staž.




2.7. Komentari:



seminarski rad iz zadane literature

/ skupni / samostalni projekt / referat ili prezentacija zadane teme u seminaru

čitanje propisane literature

posjeti izložbama / kulturnim događajima

samostalno učenje i priprema za ispit








Tijekom nastave se vrjednuje dolazak, aktivnost i zainteresiranost za sadržaje, na završnom ispitu pokazano znanje



4




medija

MZOS (2008), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zagreb, GIPA 3 internet

Zebec T., Horvat K. (2008.) Stručni ispit pripravnika u osnovnom i srednjem školstvu, Zagreb, Zadružna štampa d.d. 3

Puškar, S. (2002), Hrvatsko osnovnoškolsko zakonodavstvo 2002., Zbirka propisa s komentarom, Zagreb, Ileco

Zbirka propisa za osnovno školstvo internet


Cindrić, M., (1995), Profesija učitelj u svijetu i Hrvatskoj, Velika Gorica, Persona

Cindrić, M. ,(1999) Pripravnički staž kao etapa cjeloživotnog učiteljskog obrazovanja, Školski vjesnik, Vol. 48, No 2, str. 107-117.






1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Milan Matijević; prof.dr.sc. Vladimir Strugar; doc.dr.sc. Siniša Opić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Teorije nastave i obrazovanja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr.sc. Marina Đuranović; Tomislav Topolovčan 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati





1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja koje su nastale na trlu Europe, a koje znanstveno objašnjavaju proces nastave u osnovnoj školi.


položiti ispite iz Školske pedagogije i Opće pedagogije


Upoznati znanstvena objašnjenja procesa nastave i obrazovanja u osnovnoj školi


upoznati osnovne teorije nastave i obrazovanja od Jana Amosa Komenskog do najnovijih znanstvenih objašnjenja nastavnog procesa i obvezne škole kao dijela cjeloživotnog obrazovanja


Osnovni didaktički pojmovi: didaktika, nastava, obrazovanje, odgojno-obrazovni proces; obrazovna tehnologija i teorija kurikuluma; odnos opće didaktike i metodika (specijalne didaktike)



2

Osnovni epistemološki pojmovi: teorija, principi, znanstveno otkriće, znanstveno objašnjenje

Didaktika kao znanstvena disciplina (epistemološke odrednice, posebnosti znanstvene metodologije)

Povijest didaktičkih ideja (Komensky, Herbart, Projekti reformske pedagogije, didaktičke teorije u Hrvatskoj u 20. stoljeću)

Cjeloživotno obrazovanje i didaktika

Holistički pristup proučavanju odgojno-obrazovnog procesa u školi

Didaktičke strategije i nastavne metode

Socijalni oblici rada u nastavi (individualno poučavanje, rad u parovima, grupni rad u nastavi i suradničko učenje, didaktičke radionice, frontalna nastava)

Didaktičke teorije

Didaktički principi

Mikroartikulacija nastave

Raspored dnevnih i tjednih aktivnosti učenika

Didaktički sustavi i strategije (strategije rada s malim grupama, strategije za individualno poučavanje, strategije rada s velikim skupinama, učenje otkrivanjem, učenje istraživanjem, projektna nastava, mentorska nastava)

Mjesto odvijanja nastavnih aktivnosti (učionica, multimedijsko središte škole, školsko dvorište)

Organiziranje raznih vidova nastavnih (odgojno-obrazovnih) aktivnosti u osnovnoj školi: cjelodnevna i poludnevna nastava, produženi boravak učenika, nastava u kombiniranim odjelima)


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti


2.7. Komentari:



3

mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)


Sudjelovati aktivno na predavanjima, seminarima i radionicama,

pročitati samostalno jednu knjigu po izboru i napisati o toj knjizi sažetak, ključne riječi i osobnu kritiku.








Praćenje aktivnosti na seminarima

Pismeni i usmeni ispit.




medija

Bognar, L. i Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga, 308 str. (poglavlja 1, 2, 3, 8, 11, i 13)

20

Matijević, M. (1999), Didaktika i obrazovna tehnologija. U: Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, str. 487-510. 10

Zakon o odgoju i obrazovanju (2008) x



4


Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010), Didaktika i Kurikulum. Zagreb,: IEP.

Matijević, M. (2010), Između didaktike nastave usmjerene na učenika i kurikulumske teorije. U: Zbornik radova četvrtog kongresa nastavnika matematike (Ur. Ivanšić, I.), Zagreb: Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, 391-408.

Matijević, M. (2009), Školski i pedagoški pluralizam u zemljama u tranziciji. Zbornik radova sa naučnog skupa ”Buduća škola” (Ur. Potkonjak, N.), Beograd: Srpska akademija obrazovanja, 194-206.

Matijević, M. (2008), How to enhance Classes by using PCS, the Internet, and mobile Phones. Contemporary Intentions in Education (Ed. Timovski, V.), Ohrid: Faculty of Pedagogy, University of Skopje, 43-53.


Anonomno anketiranje studenata, razgovori sa studentima na predavanjima i seminarima.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Đuro Blažeka 1.6. Godina studija 5

1.2. Naziv predmeta Terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+15+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


osposobljavanje studente za terenska istraživanja kajkavskih mjesnih govora

osposobljavanje budućih učitelja da što više motiviraju učenike za čuvanje zavičajne jezične baštine

prikupljanje relevantnih dijalektoloških podataka


položeni kolegiji:

1. Dijalektologija hrvatskog jezika (kajkavsko narječje)

2. Čakavsko i štokavsko narječje


osposobljenost za vrlo kvalitetan pristup učenicima u krajevima gdje se govori kajkavskim narječjem



2


dizanje razine nastave hrvatskog jezika zbog mogućnosti uspoređivanja standardnog jezika i mjesnoga govora kojim konkretno dijete govori

motiviranost za čuvanje zavičajne baštine područja škole u kojoj će učitelj raditi i osposobljenost za motivaciju učenika da čuvaju jezičnu baštinu svojeg zavičaja


razumijevanje teorijskih načela i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka («dirigirano terensko istraživanja na temelju upitnika» i «slobodno istraživanje leksika» )

razumijevanje problematike podrijetla inačica, frazeološke problematike i problematike raščlanjivanja leksika u određena leksičko-semantička polja

razumijevanje sljedećih leksikoloških i leksikografskih pojmova: kontaktna sinonimija, višeznačnost, antonimija, rječnički članak, glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti, rečenična potvrda

osposobljenost za pravljenje modela za obradu prikupljenoga materijala korištenjem suvremenih sredstva i pomagala pri obradi građe

osposobljenost za izradu rječnika s najmanje 500 riječi karakterističnih za jedan kajkavski mjesni govor ili skupinu govora kojoj taj mjesni govor pripada

razlikovanje onomaziološke i semaziološke metode u izradi dijalektološkog rječnika

osposobljenost za služenje suvremenim tehničkim pomagalima za snimanje govora


PREDAVANJA:

Vrste dijalekatnih rječnika

Dirigirano terensko istraživanje mjesnih govora na temelju upitnika i «slobodno istraživanje leksika»

Podrijetlo inačica u organskim govorima.



3

Raščlanjivanje leksika u određena leksičko-semantička polja.

Kontaktna sinonimija. Višeznačnost.

Organizacija natukničkoga članka. Temeljni pojmovi: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.

Izradba upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica te određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase.

Razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora.

Kriteriji odabira leksika za dijalekatne rječnike

Rečenične potvrde natuknica

Dijalektna frazeologija.

Grafija fonema koji se mogu naći u kajkavskom narječju.

SEMINARSKE TEME:

Prezentacija skupljenog rječničkog blaga konkretnog mjesnog govora. Na svakom će satu seminaru nekoliko studenata izložiti najzanimljivije dijelove građe koju su skupili i teoretske probleme s kojima su se suočili.

Analiza jednog suvremenog kajkavskog dijalektalnog rječnika







4








Provođenje (akcijskog) istraživanja

Mali rječnik odabranog mjesnog govora




Esej Seminarski rad 0,5 Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora (Ostalo upisati)

1





Istraživanje 25%


Projekt 12,5%

Rječnik odabranog leksika jednog mjesnog govora 50%



5




medija

Đuro Blažeka: Model za istraživanje međimurskog dijalekta. u U službi jezika: Zbornik u čast Ivi Lukežić, Biblioteka časopisa Fluminensia, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2007., str. 77-92.

2

Đuro Blažeka: Vrela kajkavskih govora, Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2003, 152 str. (Znanstveno-nastavna biblioteka; knj. 8) 5

Đuro Blažeka: Prijedlog koncepcije izrade rječnika poljoprivrednog nazivlja u međimurskom dijalektu, Croatica et Slavica Iadertina, časopis Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku; Zadar 2008., str. 157-180.

2

Đuro Blažeka: Dijalektološka grafija i metode njezina približavanja studentima; Učitelj 2. (Godišnjak Visoke učiteljske škole u Čakovcu), Visoka učiteljska škola u Čakovcu, Čakovec 2002., str. 7-16.

5

Antun Šojat: Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik, Zagreb, 337-361., Zagreb 1985. 2

Upitnik za Hrvatski dijalektološki atlas, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 5



Đuro Blažeka: Međimurski interdijalekt; Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Knjiga 33, Zagreb 2008. str. 1-18.

Đuro Blažeka: Koncepcija rječnika međimurskog dijalekta, Hrvatski dijalektološki zbornik, knjiga 14., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2008., str. 137.-157.




6

Tomislav Lipljin: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin 2002.

Jela Maresić: Frazemi u govoru Kloštra Podravskog, Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, 27, 1994, 2/3, str. 26-29.

Antun Radić: Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 2; Zagreb 1897. str. 1-88.







1




1.1. Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Vatroslav Zovko 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Uvod u baze podataka 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Predrag Oreški 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




1, razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je:

da studente kroz predavanja upozna s osnovnim konceptima kreiranja i uporabe baza podataka (osnovni alati i koncepti za razvoj baza podataka)

osposobiti studente za konceptualno razumijevanje osnovnih postavki normalizacije i elektroničkog dizajna baza podataka, a putem sustava za upravljanje bazama podataka nužnih za pripremu i provođenje osnovnih radnih i nastavnih procesa u OŠ.

osposobiti studenta za osnovno projektiranje baza podataka kod informacijskih sustava nužnih za potporu rada i učenja učenika

potaknuti interes za daljnje informatičko usavršavanje i cjeloživotno učenje uz pomoć osnovnih postavki razvoja baza podataka, a kroz seminare sa osnovama rada s projektnim alatima za razvoj baza podataka na računalu s kojima se susreću učitelji i učenici u OŠ i dr



2


Informacijska pismenost, poznavanje osnovnih pojmova o poslovnim procesima


pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja u modulu informatike za izradu prijedloga konceptualnog rješenja baze podataka


razumijevanje i analiza okruženja u kojemu se projektiraju sustavi za upravljanje bazama podataka

poznavanje osnovnih pojmova vezano za problematiku baza podataka

upotreba SW alata za izradu konceptualnih modela baza podataka

poznavanje problematike rada na bazama podataka u mrežnom okruženju

izrada konceptualnog modela baze podataka odgojno obrazovnih ustanova u kontekstu projekta razvoja IS-a


Okruženje baza podataka: koncepti i definicije, sustavi za obradu datoteka, analiza okruženja baza podataka, povijesni pristupi razvoju baza podataka

Proces razvoja baza podataka: razvoj u kontekstu projektiranja IS-a, pristupi razvoju, lifeware i razvoj baza podataka

Modeliranje podataka u organizaciji: poslovna pravila, dijagram veza i entiteta, modeliranje entiteta i atributa, modeliranje veza

Poslovna pravila u kontekstu konceptualnog modela: nadtipovi i podtipovi, ograničenja u odnosima nadtip/podtip

Logički i fizički modeli baza podataka: relacijski model podataka, pojam relacije, normalizacija, pojam fizičkog modela, indeksiranje

Baze podataka u mrežnom okruženju: arhitektura klijent poslužitelj rješenja, osnovne komponente klijent poslužitelj sustava

Rad sa bazama podataka na internetu: internet u baze podataka, web alati i baze podataka

Skladištenje podataka: osnovni pojmovi (data warehouse, data mart, data repository), upravljanje bazama podataka, sigurnosna pitanja vezana za upotrebu baza podataka




3




Nazočnost na predavanjima i seminarima u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu

Izrada i izlaganje seminara

Polaganje pismenog i usmenog ispita

Konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.








Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom: A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.



4

Izlazak na pisani zaključni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Za vrijeme pisanja pisanog ispita nije dozvoljeno: prepisivanje, razgovaranje ili okretanje, imati uključen mobitel, nepravovremeno predavanje testa ili pismenog rada nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje završilo, te ne odlaganje testa na znak nastavnika, nepravovaljano predavanje testa ili pismenog rada, zaokruživanje odgovora nakon što je nastavnik dao znak da je vrijeme za pisanje isteklo, te predaja testa ili pismenog rada na način da nije okrenut na stranu na kojoj je vidljivo ime i prezime i matični broj studenta. U svim navedenim slučajevima nastavnik ispit neće ni razmatrati, a student će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta. Nakon isteka vremena za pisanje pisanog ispita studentu više nije dopušteno bilo kakvo upisivanje u test ili pismeni rad. Izlazak na usmeni zaključni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.




medija

Baze podataka, skripta u pripremi

Hoffer JA, Prescott MB, Topi H: Modern database management, 9 ed., Prentice Hall, London, 2009 1


Hernandez, M.J., Database Design for Mere Mortals, 2nd edition, Addison-Wesley Publishing Company, Boston, 2003. (611 str.)

Fong, J., Huang, S., Information systems reengineering, Springer-Verlag Singapore Pte, Ltd., Singapore, 1997.Robinson, C.,



5

ACCESS 2002, Sybex 2002.

Widenius, M., Axmark, D., MySQL Reference Manual, O’Reilly & Associates, Sebastopol CA, 2002.

Garcia-Molina, H., Ullman, J. D., Widom, J., Database Systems: The Complete Book, Prentice Hall, 2002.

Ullman, J. D., Principles of Database and Knowledge Base Systems, vol. I, Computer Science Press, 1988.

Silberschatz, A., Korth, H. F., Sudarshan, S., Database System Concepts, 4th Edition. McGraw-Hill, New York 2001.

Ramakrishnan, R., Database Management Systems, McGraw- Hill, New York 1998.

Varga, M.: Baze podataka – konceptualno, logičko i fizičko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 1994.

Tkalac, S.: Relacijski model podataka, Informator, Zagreb, 1988.

Date, C. J., An Introduction to Database Systems, (8th edition), Addison-Wesley, 2004.

Date, J.C., An Introduction to Database Systems, 7th Edition. Addison-Wesley, Reading 1999.

Date, J.C., An introduction to Database Systems Volume I, 4th edition, Addison-Wesley Publishing Company, Reading, 1986.

Date, J.C., An introduction to Database Systems Volume II, 4th edition, Addison-Wesley Publishing Company, Reading, 1986.

Emerson, S.L., Darnowsky, M., Bowman, J.S., The Practical SQL Handbook, (1999.)

Korth, H.F., Silberschatz, A.: Database System Concepts, (2000.)

Radovan, M., Baza podataka: Relacijski pristup + SQL (1992.)







6



1




1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Vladimir Šimović, prof.dr.sc. Ljubica Bakić Tomić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u informatiku 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Vesna Markovac, dr.sc. Winton Afrić, Nataša Rogulja; dr.sc. Predrag Oreški, Tedo Vrbanec


15+30+0




2.razina, 10%

2. OPIS PREDMETA


upoznati studente s temeljima informatike

osposobiti studente za razumijevanje temeljne informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)

osposobiti studente za rad sa osobnim računalom, programskim alatima, multimedijom i različitim načinima zaštite te komuniciranja putem Interneta i Intraneta


nema


pripremljenost učitelja primarnog obrazovanja za samostalno korištenje računalne opreme i temeljnih računalnih programa u svom uredskom radu, kao i u odgoju i obrazovanju



2


oblikovanje temeljnih aplikacija osnovnim uredskim alatima,

korištenje operacijskog sustava i osnovne IKT,

rješavanje stručnih i poslovnih problema uz pomoć osnovne IKT u pojedinim stručnim zadacima

upoznati računalne osnove - povijest i razvoj računala, građa računala i način rada

upoznati osnovne vrste računalnih mreža: Internet, Intranet

upoznati osnovne programske pakete za rad na ručunalu: obrada teksta, obrada slika, obrada tablica, baza i grafikona


PREDAVANJA:

Cilj i zadatak informatike Temeljne odrednice informatike O sustavima

Kibernetička i opća teorija Pojam informacije, računala i informatike Pojam informatike, pojam informatičar

Semantičke i fizičke jedinice podataka Tijek razvoja mikro-procesora Važnost Mooreova zakona

Povijest razvoja primarno Intel-ovih procesora Predvidljivi tijek razvoja mikro procesora O razvoju matične ploče

Općenito razmatranje razvoja sabirnica Temelj razvoja ulazno – izlaznog sklopovlja Pravac razvoja ulazno – izlaznih uređaja sučelja

Tijek razvoja primarno ulaznih jedinica Razvoj primarno izlaznih jedinica



3

Razmatranje razvoja vanjskih ulazno – izlaznih uređaja (tvrdi i floppy disk, cd-rom, dvd-rom)

Predvidivost budućih trendova razvoja osobnih računala Temeljne komponente osobnih računala

Programska potpora osobnih računala

Uvodno o konceptu korisnik – poslužitelj

Komponente korisnik – poslužitelj tehnologije

Uvodno o konceptu relacijskih baza podataka Aplikativni primjer relacijskih baza podataka kod informacijskih sustava

Koncept Informacijskih Sustava Učešće o projektiranju Informacijskih sustava

Zaštita i sigurnost Informacijskih Sustava

Mrežni koncepti Distribuirano upravljanje mrežnim funkcijama i uslugama

Internet u uredskom poslovanju

VJEŽBE:

Operacijski sustav Windows

Internet i E-mail

MS Office Word

MS Office PPT

MS Office Excel



4

Obrada crteža i fotografija putem računala




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vježbama u specijaliziranom informacijsko-komunikacijskom kabinetu, te polaganje usmenog ispita, a konačna ocjena se oblikuje na osnovu svih prethodnih ocjena.



Eksperimentalni rad Referat vježbe (Ostalo upisati) 1






Apsolviranje vježbi 33%

Usmeni ispit 34%.

Ako uspješnost studenta tijekom nastave bude maksimalna tj. 70%, te ostvari dobre ocjene iz kolokvija ili međuispita, nositelj kolegija će studentu zaključiti ocjenu bez polaganja zaključnog ispita iz tog predmeta, prema uvjetima koje su ovdje predviđeni. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 39,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), od nositelj kolegija ne dobivaju potpis i ne mogu steći ECTS bodove za ovaj predmet pa zato ponovno upisuju predmet. PRAG PROLAZNOSTI: Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40 do 49,9% ocjene, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu pristupiti završnom ispitu ali na njemu ne mogu ostvariti sveukupnu ocjenu veću od E (dovoljan). Ostale ocjene su prestavljene skalom:



5

A – 80 do 100% ocjene, B – 70 do 79,9% ocjene, C – 60 do 69,9% ocjene, D – 50 do 59,9% ocjene, E – 40 do 49,9% ocjene. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se sa ECTS sustavom ocjenjivanja kako slijedi: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D i E u skali ECTS, ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS. Prolazne ocjene su definirane Zakonom.

Izlazak na usmeni ispit student je obavezan prijaviti preko studomata/IVA2007/prijavnica na način i u rokovima utvrđenim Odredbama o studiranju. Izlazak na usmeni ispit moguć je i obvezan prema rasporedu koji je objavio nastavnik. Za vrijeme usmenog ispita nije dozvoljeno: dopisivanje, razgovaranje ili ikakva neverbalna komunikacija među pristupnicima, bilo kakvo isčitavanje skripata ili ikakvih drugih vizualnih nosača informacija o postavljenom pitanju, imati uključen mobitel ili ikakav drugi audio nosač informacija o postavljenom pitanju. U svim navedenim slučajevima ispitivač će prekinuti ispit, a pristupnik će dobiti 0% ocjene na zaključnom ispitu iz predmeta.




medija

Šimović Vladimir, Maletić Franjo, Afrić Winton, Osnove informatike - uvod, Golden marketing - Tehnička knjiga i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010. 100


Šimović Vladimir, Temelji informatike – udžbenik, Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić, 2010. (u pripremi za tisak)

Šimović V., Dumančić M., Osnove informatike - vježbe (skripta): Windows operacijski sustavi: Vista i XP, te Windows 7



6

(Ultimate); Microsoft Office alati: 2007, 2003, i XP, VŠPU - BAK - Zaprešić 2010/2011. (u tisku)







1




1.1. Nositelj predmeta Prof. Marijan Jakubin; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1


30+0+0




2. OPIS PREDMETA


Stjecanje opće likovno - jezične naobrazbe teoretskim usvajanjem likovno - jezičnih pojmova, razvijanjem likovnog mišljenja, upoznavanjem tematskih sadržaja i ikongrafskom i ikonološkom analizom likovnih djela kao preduvjet za likovno - stilsku analizu djela povijesti umjetnosti.


Položen ispit iz kolegija Crtanje 1 i 2


Studenti će :

prethodno stečena znanja u umjetničkom području moći pronaći, osvijestiti i utvrditi i na djelima likovnih umjetnosti pojedinih stilova, pravaca i najznačajnijih autora u Europi, svijetu i na tlu Hrvatske

moći će pronaći likovna dijela pojedinih likovno-jezičnih i stilskih obilježja za realizaciju programa primarnog obrazovanja unutar



2

metodike likovne kulture


Usvojenost i prepoznavanje likovno - jezičnih pojmova u području slikarstva, kiparstva i arhitekture,

Razumjevanje i prepoznavanje ikonografskih sadržaja i ikonografskih metoda u području slikarstva i kiparstva


PREDAVANJA:

Uvod u likovno stvaralaštvo (stvaralački proces, likovna umjetnost, likovna područja,originalnost)

Ikonografska i ikonološka analiza slike i kipa

Ikonografske metode

Likovno - jezični elementi slike

Likovno - jezični elementi kipa

Osnovni elementi građevine i urbanizma




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Odslušati predavanja







3




Redovitost pohađanja nastave




medija

Ivančević, R. (1990), Uvod u ikonologiju iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva,str.13-82, Zagreb: Kršćanska sadašnjost

Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike. Zagreb: Educa, 230 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, uvod, str. 16 – 47. Varaždin: Stanek d. o. o.

Roelof van Straten, (2003),Uvod u ikonografiju, Zagreb,IPU


Bačić, M. – Mirenić – Bačić, J. (1994), Uvod u likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga, 120 str.

Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga


Evidencija nastave i aktivnost na nastavi




4



1




1.1. Nositelj predmeta Prof. Marijan Jakubin; doc.mr.art. Ljubomir Levačić; doc. Stjepko Rupčić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


30+0+0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje s povijesnim okolnostima, likovno stilskim obilježjima pojedinih epoha stilova i pravaca, najvažnijim djelima i umjetnicima od pretpovijesti do suvremene umjetnosti u Europi i na tlu današnje Hrvatske


Odslušana predavanja iz Uvoda u povijest umjetnosti 1


Studenti će :

prethodno stečena znanja u umjetničkom području moći pronaći, osvijestiti i utvrditi i na dijelima likovnih umjetnosti pojedinih epoha, stilova, pravaca i najznačajnijih autora u Europi, svijetu i na tlu Hrvatske

moći pronaći likovna dijela pojedinih likovno-jezičnih i stilskih obilježja za realizaciju programa primarnog obrazovanja unutar metodike likovne kulture



2


Studenti će:

upoznati povijesne okolnosti koje su uvjetovale nastajanje pojedinih likovnih izričaja

usvojiti prepoznavanje i razumijevanje stilova, pravaca i najznačajnijih autora i njihovih djela

moći izvesti analizu djela prema likovno-jezičnim i stilskim obilježjima

odabrati djela vezana uz metodičku realizaciju programa likovne kulture u primarnom obrazovanju


Stilska analiza djela iz područja slikaarstva, kiparstva i arhitekture

Uvod u povijest umjetnosti prapovijesti i starog vijeka

umjetnost prapovijesti

egipatska i mezopotamska umjetnost

kretsko – mikenska i grčka umjetnost

rimska i ranokršćanska umjetnost

Uvod u povijest umjetnosti srednjeg vijeka

predromanička i romanička umjetnost

gotička i bizantska umjetnost

Uvod u povijest umjetnosti novog vijeka

renesansna i maniristička umjetnost

barokna i rokoko umjetnost

Uvod u povijest umjetnosti XIX. stoljeća



3

umjetnost klasicizma, romantizma i historicizma u Europi

umjetnost klasicizma, romantizma i historicizma u Hrvatskoj

umjetnost realizma i impresionizma u Europi

umjetnost realizma i impresionizma u Hrvatskoj

Uvod u umjetnost na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće

umjetnost postimpresionizma (pointilizam, simbolizam, sintetizam, grupa »Nabis»)

Zagrebačka šarena škola i Münchenski krug

secesija u Europi i Hrvatskoj

Uvod u umjetnost prve polovice XX. stoljeća

Uvod u umjetnost druge polovice XX. stoljeća




2.7. Komentari:


Odslušati predavanja

Posjetiti muzeje i galerije vezane uz navedena stilska razdoblja (Arheološki muzej u Zagrebu, muzej »Mimara« Strossmayerovu galeriju i Muzej za umjetnost i obrt, Modernu galeriju u Zagrebu, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Umjetnički paviljon u Zagrebu i aktualne izložbe djela i umjetnika navedenih razdoblja

Obilazak javnih spomenika s područja kiparstva i arhitekture vezanih uz navedena stilska razdoblja



4

Dati pismeni osvrt na izložene zbirke ili posjećene izložbe s kraćom analizom odabranih likovnih djela u pismenom obliku opsega 3 kartice teksta (samostalni zadatak)

Položiti ispit koji se sastoji od usmenog dijela



Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)





Obvezatna literatura opsega 1240 str.

Posjet Muzejima i galerijama

Referat (3 kartice teksta)

Usmeni ispit




medija

Ivančević, R. (1993), Umjetničko blago Hrvatske, Motovun: Motovun ITP str. 14 - 202

Jakubin, M. (2007), Vodič kroz povijest umjetnosti. Zagreb: Školska knjiga, 50 str.

Janson, H. W. – Janson, A. F. (2003), Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek d. o. o.



5


Frontisi, C. (2003), Povijest umjetnosti ,Larousse. Zagreb: Veble commerce


Tijekom semestra odnosno studijske godine prati se redovitost pohađanja predavanja i izvršavanje zadataka u nastavi i izvan nastave. Posjet izložbama (muzejima i galerijama) prati se i vrednuje kroz pismeno izvješće u obliku referata u kojemu treba doći do izražaja vizualna percepcija likovnih djela i njihovih tematskih i likovnih struktura kroz analitički pristup k pojedinoj zbirci ili djelu.




1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u svjetsku književnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




1.razina, 5%

2. OPIS PREDMETA


upoznavanje studenata s osnovnim kriterijima periodizacije svjetske književnosti

upoznavanje s najznačajnijim predstavnicima pojednih europskih nacionalnih književnosti, distribucijom književnih vrsta, najznačajnijim opusima i tekstovima

upoznavanje s pojedinim književnopovijesnim i društvenim kontekstima, kao i njihovim specifičnostima u okviru pojedinih nacionalnih kultura

osposobljavanje studenata za interpretaciju i analizu odabranih relevantnih tekstova svjetske književnosti

osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje relevantnih tema svjetske književnosti, kao i njihovo sagledavanje u okviru recepcijskih mogućnostima učenika osnovne škole



2

osposobljavanje studenata za praćenje stručne i znanstvene literature o svjetskoj kniževnosti


Odslušan i položen kolegij s prve godine o hrvatskoj književnosti (Pregled hrvatske književnosti)


Poznavanje osnovnih književnopovijesnih i književnoteorijskih činjenica i kategorija koji omogućuju razumijevanje književnosti i njezinu uporabu u nastavi predmeta hrvatskoga jezika, kao i u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju uopće


poznavanje reprezentativnih djela svjetske književnosti

razlikovanje književnih vrsta, njihovih specifičnosti i okolnosti pojavljivanja u okviru pojedinih nacionalnih književnosti

sposobnost kritičkog promišljanja pojedinačnih književnih ostvaraja

sposobnost odabira djela svjetske književnosti s obzirom na recepcijski mogućnostima učenika određene dobi



Uvod u kolegij: pojam svjetske književnosti, načela periodizacije

Antička književnost; predstavnici

Rimska književnost; predstavnici

Usmena kultura i mitologija

Biblija: temelj kršćanske i opće kulture

Srednjovjekovna književnost: poetika i svjetonazorski tijekovi

Humanizam i renesansa; reprezentanti

Književno djelo W. Shakespearea

Stilske odlike baroka

Prosvjetiteljstvo i klasicizam



3

Romantizam kao općedruštvni i umjetnički pokret

Stilske odlike realizma i naturalizma; reprezentanti

Poetika moderne (baudelaire, Verlaine)

Književna avangarda (Kafka, Woold, Joyce)

Postavangarda/postmoderna u svj.književnosti




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak)

Izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvođačem nastave

Ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme

Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice)

Jedna pismena provjera na sredini semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi

Pismena provjera poznavanja lektirnih djela na kraju semestra, kao preduvjet izlasku na usmeni ispit

Usmeni ispit na kraju (snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)






4






Praćenje dolazaka i aktivnosti na satu (usmena svakotjedna provjera na seminarima, prezentiranje seminarske teme, redovito čitanje tekstova)

Kolokvij iz poznavanja lektirnih djela i usmeni ispit




medija

Solar, M.: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Solar, M.: Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.

Slamnig, I.: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1973.


Povijest svjetske književnosti (1-7), Mladost, Zagreb, 1982.

Leksikon stranih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2001.


Praćenjem aktivnosti na satu, ocjenom seminarskog rada, kolokvija iz poznavanja lektirnih naslova i usmenog ispita




5



1




1.1. Nositelj predmeta prof.dr.sc. Dubravka Težak; dr.sc. Andrijana Kos-Lajtman 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Uvod u znanost o književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici dr.sc. Patricia Marušić; Ivan Pranjić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+0+15




2.razina, 6%

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje osnovnog književnoteorijskog pojmovlja i paradigmi.

Vježbanje mehanizama njihove aktivne primjene u interpretiranju i analiziranju odabranih književnih primjera.


Poznavanje književnoteorijskih osnova, kao i osnova književne povijesti (srednjoškolska razina).


Kompetentnost za odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi.


usvajanje i aktivna uporaba književnoteorijske aparature, osobito one koja svoju refleksiju pronalazi u okviru dječje književnosti i književnosti za mladež

sposobnost samostalnog analiziranja i interpretiranja književnih tekstova



2

sposobnost analitičkog i kreativnog promišljanja književnih motiva i tema

razvoj kritičkog mišljenja

sposobnost prosuđivanja i raspravljanja o relevantnim književnoteorijskim pitanjima


Naziv i pojam književnosti

Književnost i jezik (suodnos)

Književnost kao umjetnost riječi

Usmena književnost; poetika, u.spram pisane knj.

Struktura književnog djela (kompozicija, pripovjedač, tema, motiv, fabula…)

Pjesničke figure

Versifikacija i ritam u pjesn.tekstu

Podjela (klasifikacija) književnosti

Lirska i epska poezija

Struktura lirske pjesme

Proza i prozne vrste

Poetika romana

Drama i dramske vrste

Funkcija književnoga teksta

Načela interpretacije knj. teksta



3




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave, osobito seminara (dozvoljen jedan izostanak)

Izrada jednog seminarskog rada uz mentorski rad (konzultacije) s izvođačem nastave

Ispunjavanje povremenih manjih domaćih zadataka vezanih uz konkretne seminarske teme

Aktivno sudjelovanje na nastavi (razgovori, rasprave, radionice)

Jedna pismena provjera na sredini semestra iz lektirnih djela tematiziranih na seminarskoj nastavi

Pismena provjera poznavanja lektirnih djela na kraju semestra, kao preduvjet izlasku na usmeni ispit

Usmeni ispit na kraju (snalaženje u cjelokupnom nastavnom sadržaju)








Pohađanje nastave 2/9 ocjene, seminarski rad 2/9, kolokvij 2/9, usmeni ispit 3/9



4




medija

Solar, M..Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.

Zbornik Uvod u književnost, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. 5

Pavletić, V.: Kako razumjeti poeziju, Školska knjiga, zagreb, 1995.


Solar, M.: Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

Škreb, Z.; Studij književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976.

Wellek-Warren: Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1965.

Tomaševski, B.:Teorija književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.


Tjedne usmene provjere na seminarima, na koncu semestra kolokvij iz poznavanja lektire i usmeni ispit, redovito praćenje i pohađanja nastave, mentorski rad na izradi seminarskog rada i njegova ocjena




1





1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je cilj razvijati sposobnosti studenata za kreativno likovno-oblikovno mišljenje i stvaralačku primjenu medija vizualnih komunikacija u primarnom odgoju i obrazovanju.


upoznati studente sa značenjem vizualnih komunikacija u odgojno obrazovnom procesu,

osposobljavanje studenata za stvaralačko-funkcionalnu primjenu vizualnih medija u primarnom odgoju i obrazovanje,

uvoditi studente u medije vizualnih komunikacija i upoznati ih s mogućnostima njihove primjene u odgoju i obrazovanju,

omogućiti studentima oblikovni praktični rad i vizualni kontakt s medijima vizualnih komunikacija,

osposobiti studente za prenošenje verbalnih poruka u vizualne poruke grafičkim pismom, simbolima, znakovima i obilježjima



2


Riješene obveze kolegija „Pismo 2"


Studenti će razviti vizualnu pismenosti i oblikovna umijeća dostatna za profesionalni odgojno obrazovni rad u području vizualnog komuniciranja na razini primarnog odgoja i obrazovanja


Studenti će:

usvojiti temeljna znanja i vještine oblikovanja vizualnih poruka na području vizualnih komunikacija,

će znati analizirati i vrijednovati grafičke strukture vizualnih komunikacija,

će znati oblikovati karakteristične grafičke forme pisma i tipografije u funkciji vizualnih komunikacija na primarnoj razini,

biti sposobni artikulrati i transformirati verbalne u vizualne poruke na razini primarnog odgoja i obrazovanja

savladati osnovne vještine u artikulaciji dvodimenzionalnih elemenata s ciljem uočavanja osnovnih zakonitosti elemenata na funkcionalnoj i simboličkoj razini


PREDAVANJA:

Povijesni razvoj vizualne komunikacije

Definicija sustava vizualnih komunikacija

Opseg i ustroj medija vizualnih komunikacija

Informacije i komunikacija

Proces komuniciranja, komunikacijski kanal

Proces pošiljanja, prijema i korištenja informacija

Razumijevanje poruke, šum u komunikacijskom kanalu

Redundancija, opširnost informacije, razumljivost informacije



3

Vizualna komunikacija i smjerovi informacijskih procesa s apstraktnom simbolikom

Oblikovanje specifične grafičke forme

Oblikovanje plakata sa zadanim informacijama

Odnos slike i teksta u sustavu vizualnih komunikacija

Dužina redaka, broj slovnih znakova u retku, udaljenost, veličina slova

Prored, optička vrijednost bjeline između redaka

Oblikovanje vizualnog identiteta časopisa




2.7. Komentari:






Nakon odslušanih predavanja predati praktične radove

Na kraju semestra položiti usmeni ispit

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5



4








Praktičan rad 25 %

Kolokvij 25 %

Usmeni ispit 25 %




medija


Vukić, F. (1996), Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar , Zagreb 158 str. 1


Arnheim, R. (1985), Vizualno mišljenje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih Sukladno sustavu upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se



5

kompetencija samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.




1





1.2. Naziv predmeta Vizualne komunikacije 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


15+30+0




2. OPIS PREDMETA


Osnovni je je cilj:

razviti u studenata razumijevanje problema percepcije vizualnih poruka u komunikacijskom sustavu učenik, medij, poruka, na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

razviti sposobnosti artikulacije vizualnih poruka u skladu sa specifičnim perceptivnim mogućnostima i potrebama učenika u primarnom odgoju i obrazovanju

razviti u studenata sposobnost artikulacije vizualnih informacija sa svrhom procesiranja i organiziranja poruka na način da ise ste nadograđuju na prethodna znanje učenika koji informaciju prima.

razviti kod studenata znanja, sposobnosti i vještine neophodne pri poticanju razvoja sposobnosti učenika za oblikovanje vizualnih poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja



2


Riješene obveze kolegija „Vizualne komunikacije 1"


Studenti će:

ovladati osnovama oblikovanja informacijskih struktura i informacijskih sustava, dostatnih da mogu samostalno vizualne komunikacije integrirati u procese odgoja i obrazovanja na primarnoj razini

poticati u učenika interes za oblikovanje vizualnih poruka


Studenti će :

upoznati osnovne formalne zakonitosti semantičkih elemenata poruke sa značenjskim strukturama u procesu komuniciranja,

usvojiti mjerila vrijednovanja učinkovitosti uspostavljenog komunikacijskog sustava u primarnom odgoju i obrazovanju,

biti sposobni prilagoditi komunikacijski sustav primjeren perceptivnim mogućnostima i potrebama primatelja informacije, te odrediti u kojem opsegu, veličini, i u kojem obliku je informacija dostupna učenicima na razini primarnog odgoja i obrazovanja,

biti sposobni stimulirati emotivne i intelektualne procese učenike u razumijevanju osnova medija vizualnih komunikacija i poticati ih na oblikovanje poruka vizualnih komunikacija u primarnom odgoju obrazovanju


PREDAVANJA:

Perceptivna i leksička dimenzija medija vizualnih komunikacija

Sintaktička dimenzija medija vizualnih komunikacija

Semantička dimenzija vizualnih komunikacija, prijem poruke

Pragmatička vrijednost, upamćivanje poruke i postupanje

Oblikovanje vizualnih znakova, simbola i drugih nositelja poruka na razini primarnog odgoja i obrazovanja

Oblikovanje sadržaja poruke

Oblikovanje prenositelja poruke



3

Znakovi prepoznatljivosti i čitkost poruke

Elementi vizualnog jezika, temeljni načini vizualne percepcije

Ustrojstvo vizualnih elemenata: ritam, harmonija stupnjevanje, kontrast, jedinstvo, proporcija, dominanta, ravnoteža

Uloga boja u vizualnim komunikacijama

Psihološko značenja boja

Dizajn plakata,

Vizualne komunikacije i elektronski mediji

Vizualne komunikacije u odgojno obrazovnom sustavu




2.7. Komentari:







2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5



4










Projekt 16,66 %

Kolokvij 16,67 %





medija


Vukić, F. (1996), Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar , Zagreb. 1



5


Arnheim, R. (2003), Vizualno mišljenje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd

Čudina - Obradović, M (2000), Kad kraljevna piše kraljeviću, Biblioteka "Korak po korak", Zagreb



tablica 2. opis predmeta *dokument je potrebno kopirati za ... · globalizacija i obrazovanje....

Documents