Agresivna politika faistikih dravaFaizam i drugi oblici faizma (nacizam) pobijedili u Njemakoj i Italiji, a u Kini pobijedio militarizam- vojna vlast. Njemaka je izala iz krize 1933 dolaskom Hitlera na mjesto kancelara koji je odmah privredu preorjentiosao na vojnu proizvodnju a time zaposlio mnogo radnika. Hitler u knjizi 2mein kampf naveo da Njemci kao Arijevci treba da vladaju svijetom, treinu ostalih naroda ubiti, a treinu da bude radna snaga. Treba obezbjediti prevlast u sjevernoj Africi,doi do Inda, prepustiti japancima istonu i jugoistonu Aziju, ali zagospodariti Sibirom pa SAD-om.1933. Hiitler je otisao u Podzdam (grad ispod Berlina) da posjeti grob Filipa II (Pruskog cara- osnivaa II rajha) 1936. Pripoio Francuske oblasti Sari i Rur i uveo vojnu obavezu u Njemackoj.1938. Izvrio Anlus na Austriju, pripoijo je Njemkoj.1938. Desio se Minhenski sporazum. Dogovoreno da se Sudetska oblast pripoji Njemakoj.. 1939 pripojio i ehoslovaku. Time polako okuplja sve njemce u svoj rajh, sve osim istone Poljske. Poljake je predstavio kao nasilan narod i tako je poeo rat.

Japan- Japanci iz prvog svjetskog rata izasli kao pobjednici ali Versajskim mirom nisu dobili ono sto im je obecano. 30tih godina 20. Vijeka u Japanu se javlja militarizam- vojna vlada. Japan je izasao iz krize tako sto je prodavao robu po jeftinim cijenama nerazvijenim drzavama. 1931 napao manduriju i zauzeo je, 1934 zauzeli dio Kine, iskoristivsi Kineski Gradjanski rat i zauzeli Peking, Naking i Sangaj. 1935 izbio Japansko Kineski rat koji je trajao do 1945 kada su Kinezi porazili Japan. Italija- faisti na elu sa Musolinijem. Musolini uz pomoc svojih odreda vjesto preuzima vlast.Svoju diktaturu ucvrscuje 1925 i postaje vodja fasistickog pokreta.Postojalo je i veliko fasisticko vijece u koje su birani samo najodaniji fasisti.Da bi podigao ugled svoje drzave i skrenuo paznju sa mnogih problema 1935 otpocinje rat protiv Etiopije.Iako je narod pruzio veliki otpor 1936 osvojena je Absinija te je italijanski kralj Vitorio Emanuelo III proglasen carom.Posto ga je narod osudio za agresiju trazio je da Italija napusti Drustvo naroda.Cilj im je staviti sredozemno more pod njihovu kontrolu i stvoriti savremeno Rimsko Cartvo. 1936 zauzeli Somaliju, napali Etiopiju, 1939 napali Aberiju i zauzeli je i time poeo 2. Svj rat. Minhenski sporazum Agresivnoj Hitlerovoj politici doprinjeo jje i Minhenski sporazum koji su 29.9.1938. potpisale V. Britanija i Francuska, sa jedne i Njemake i Italije, sa druge strane. Predsjednici vlada Britanije- emberlen i Francuske Daladje, su smatrali da e zadovoljiti Hitlerove teritorijalne zahtjeve ako dozvole da svojoj dravi pripoji Sudete i tako sprijeiti izbijanje novog rata. Meutim ovaj sporazum je bio samo zabluda i podstrek podstrek nacistima da nastave osvajaku politiku.

Marsejski atentat: Prilikom sluzbene posjete Francuskoj,u Marseju je 9.oktobra.1934 ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar. Ubijen je i ministar spoljnih poslova Francuske Luj Bartu.Bili su meta atentata zbog njihove antifasisticne orjentacije.Vrsilac atentata je bio Vlado Georgijev-Kerin, a organizatori teroristike organizacije ustake i makedonske politike emigracije, koje su podravale lanice kominternskog pakta. Mnogi su bili protiv kralja Aleksandra, pogotovo Musolini, zbog stvaranja Male antante i Balkanskog saveza te pribliavanje bugarskoj sto je cinilo Jugoslaviju sigurnijom i nezavisnijom,ali kazu da je kao snazna licnost nastojao da od jugoslavije stvori jaku drzavu zbog cega je mnogima smetao pa su mnogi njegovo ubistvo docekali kao pobjedu.-Sporazum Hitler-Staljin:Nakon Austije i Cehoslovacke Hitler je zelio da od Poljeske preuzme Dancig koji je prema odredbama Versajskog mira imao status slobodnog grada,ali Poljaksa nije prihvatila taj prijedlog. 23.9. 1939 Hitler je sklopio pakt sa SSSR-om o nenapadanju koji su potpisali Ribentrop i Molotov sto je omogucilo njemcima da napadnu Poljsku 01.9.1939.Hitleru nije smetalo da sa SSSR-om potpise sporazum iako je ranije formirao Antikominterna-pakt koji je bio uperen protiv SSSR-a.Zbog sve vece agresivnosti fasizma Brtianija i Albanija su obecale Grckoj da ce joj pomoci u slucaju napada faistikih zemalja. Pakt o nenapadanju izmedju Njem i Sssr-a imao je velike posljedice.Njemacka i SSSR izbjegli su rat na dva fronta: Njemci protiv zapada i SSSR-a,a Sovjetski protiv Njemaca i Japana. Pakt Molotov Ribentrop zbunio je komunistike parije i zadao udarac politici Narodnog fronta za koju su se zalagale sve sekcije Kominterne.. panski graanski ratPoslije pobjede narodnog fronta (lijevo orijentisane strane) na parlamentarnim izborima u paniji stvorna je nova vlada koja je odma zapocela sa sprovoenjem reforme. (agrarna reformaPoceli su i sa promjenama, jedna od njih je oslobaannje politikih zatvorenika koja je uznemirila kapitaliste cijelog svijeta. Reakcionarne snage svih kapitalistikih zemalja Njemake, Italije, Francuske, V. Britanije su pomogle generala Franciska Franka (Kaudiljo) Koji uz pomoc legije stranaca i vojske iz Spanskog tunisa poeo borbu protiv Spanske republike. Cilj da se zauzmu vei gradovi na celu sa madirdom. Kaudiljo- vodja. Veliku podrku su mu dale faistika italija i nacistika njemacka u vojnoj opremi i direktnoj pomoc ucestvovanjem u ratu. Tako je izbio rat. panskom narodu na elu sa republikancima pritekli su u pomo radnici, komunisti, dobrovoljci iz svih krajeva svijeta, stvarajuci internacionalne brigade. Meu njima oko 1700 jugoslovena iz svih krajeva Kraljevine Jugoslavije, od kojih je 700 izgubilo zivot. Francuska i Njemaka vode politiku nemjeanja u panski graanski rat, plaei se radnikih pokreta (socijalista) ili refleksije iz sovjetskog saveza kominterne koja je u veini evropskih zemalja formirala narodni front. Meutim svestraana pomo je bila franku od strane Musolinija i Hitlera. Uz njihovu pomoc jei pobijedio, tako da su na vlast doli faisti. Faizam se u paniji zadrzava sve do smrti Kaudilja 1974 godine. Pored italije u njemackoj, maarskoj, rumuniji, Bugarskoj, Norvekoj kao i paniji, pobijedio je faizam.

Antikominterski paktIztalijanski faisti, njemaki nacisti i japanski militaristi se crlo brzo povezuju i sarauju. Hitler i Musolini sarauju od 1935, a svoju saradnju su proirili nakon napada Italije na Etijopiju, zatim u panskom graanskom ratu gdje su zajedno nastupali od 1936-1938. Osnovali su osovinu Rim-Berlin, 1939 im prilazi i Japan te je tada osnovana osovina Rim- Berlin- Tokio koji je dobio i zvanini naziv Antikominterski pakt koji je bio usmjeren protiv Sovjetskog saveza, te je Hitler zelio da zavara zapadne evropske zemlje. 1940 ovaj pakt dobija naziv Trojni pakt, tada ovom paktu prilaze mnoge drave kao to su Maarska, Rumunija, Slovaka, a 1941 Bugarska i Kraljevina Jugoslavija.

6. januarska diktaturaOd samog nastanka SHS pa do njene propasti nije bilo rijeseno nacionalno pitanje i agrarno pa je zbog nacionalne neravnopravnosti stalno dolazilo do sukoba izmedju nacionalnih burzoazija. Glavni sukobi izbijali su izmedju glavnih struja koje su odrzavale kralja (ulitarizam i centralizam), srpske ustanike (radikali) i onih stranaka koje su podrzavale federalizam ( hrvatske stranke-HSS). Najveci sukobi izbili su izmedju srpskih i hrvatskih stranaka. U takvoj anarhistikoj atmosferi radikalni predstavnik bio je Punia Rai, Vasojevi... U skupstini Punia je ubio Pavla Radia i uru Bosaneka a Stefana Radia je ranio (HSS clanovi). Ovaj atentat u skupstini je otvorio put ka zavodjenju diktature. U strahu od raspada drzave, kralj Aleksandar Karaorevi je 6.januara 1929. godine ukinuo ustav, raspustio narodnu skuptinu, zabranio rad svih stranaka, a sebe proglasio nosiocem cjelokupne vlasti u dravi. Ovaj period u istoriji naziva se 6. januarska diktatura.Vladavina Milana StojadinoviaPoslije smrti kralja Aleksandr Karaorevia Knez Pavle je obrazovao privrednu vladu do novih izbora, na elu sa Bogoljubom Jevtiem. Ha 5. Majskim izborima 1935. God na elo vlade doao je Milan Stojadinovi, predstavnik krupne buroazije. Branei dravni centralizam, jo vie je zaotrio sukobe meu srpskom i hrvatskom buroazijomm, podrgijavajui desniarske krugove i usttake emigracije na elu sa Antom Paveliem. Da bi donekle otklonio opasnost od ustake emigracije (VMRO) na elu sa Vinom Mihailovim koji su bili pod okriljem musolinija,, Stojadinovi se sve vie pribliava silama osovine. Sa italijom je potpisao i sporazum o saradnji, a sa njemakom jaa ekonomske veze. Njemaki kapital sve vie ulazi u kraljevinu Jugoslaviju Njegov status je bio ozbiljno poljuljan kada je postavio pitanje usvajanja konkordata u Narodnoj skuptini sa ciljem poboljanja odnosa sa papom i italijom i da se jo vie priblii katolikim vjernicima. To izazvalo nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve i njenih vjernika te je dovelo do demonstaracija 1937 su demonstacije u Beogradu doivjele vrhunac pa konkordat nikada nije verifikovan u Narodnoj skuptini. Nastavljajui politiku pribliavanja silama osovine, izazvao je ne samo opoziciju nego i demokratske drave u vanjskoj politici na eliu sa Britanijom i Francuskoj . Sve je to doprinjelo da Stojadinovic podnese ostavku u februaru 1939. Mada je njegova stranka tijesno pobijedila na izborim u decembru 1938. Optuen je za malverzaciju, Britanija je traila njegovu isporuku i knez Pavle ga je predao.Sporazum Cvetkovi MaekOdlaskom Milana Stojadinovia sa politike scene, stvoreni su uslovi za pregovore sa HSS-om i njenim voom Vlatkom Maekom. Za novog predsjednika vlade izabran je Dragia Cvetkovi koji je sebi damo zadatak da rijei tzv. Hrvatsko pitanje i izgladi sukobe izmeu Hrvatskih i Srbijanskih stranaka. Za svoga podpredsjednika uzeo je Vlatka Maeka, predsjednika HSS-a, koji se udruio sa Svetozarom Pribieviem iz hrvatskog SDS-a. 26.8.1939. na Bledu dolo je do sporazuma Cvetkovi Maek. Ovim sporazumom stvorena je Banovina Hrvatska spajanjem Savske i primorske banovine. U sastav Hrvatske ule su i mnoge optine iz BiH: amac, Oraje,Srebrenik, u Hercegovini: apljina, Stolac, Mostar, Jablanica, Prozor-Rama, Bugojno, Posuje, Kupres, uica, Livno, iroki Brieg i Ljubuki.U vanjskoj politici vlada Cvetkovi- Maek nnastavlja Stojadinovievu politiku, jo vie se pribliavala silama osovine, naroito poetko 1941 kada su Maarska i Bugarska prile Trojnom paktu. U takvim uslovima, opkoljena faistikim silama i ni njenim satelitima i raunajuci da na taj nain nee uvui zemlju u rat, Vlada Cvetkovia i ministar vanjskih poslova Cincar Markovic je u eu 25.03. 1941 potpisao pristup Jugoslavije trojnom paktu.

Pristupanje kraljevine Jugoslavije Trojnom paktuNakon to su 1941. Bugarska i Maarska prile trojnom paktu, kraljevina Jugoslavija je bila opkoljena faistikim silama i njenim satelitima. U takvim uslovima, raunajuci da na taj nain nee uvui zemlju u rat, Vlada Cvetkovia i ministar vanjskih poslova Cincar Markovic je u eu 25.03. 1941 potpisao pristup Jugoslavije trojnom paktu. Veliki uticaj na balkanu imale engleska i francuska i njihove obavjetajne slube. Ulaskom kraljevine jugoslavije u trojni pakkt dolo je do uznemiravanja irokih narodnih masa 27.03.1941. u veim gradovima posebno u beogradu gdje su prerasli u demonstracije Demonstracije su voene pod parolama Bolje rat nego pakt Bolje grob nego rob! U takvim odnosima grupa oficira na elu sa Dragoslavom Mirkoviem izvrila je dravni udar uz pomo britanskih obavjetajnih slubi. Za novog vladara postavili su Dusana Simovica, ali ni ta vlada nije odbacila ugovor o pristupanju trojnom paktu. Hitler je pobjesnio kada je uo za 27. Martovske demonstracije i naredio vojnim generalima da priprema plan za napad na jugoslaviju da se ona rasturi kao drava.