svitanje br. 23

List župe sv. Pavla apostola - Split; god. XIV. (2011.), br. 23.

Svitanje

Projekt za našu crkvu napravljen je 1991. godine. Gradnja crkve započela je 1993. Crkva je bla-

goslovljena 1996. godine. Prostor koji koristimo nastojimo dovršavati i po-boljšavati korak po korak. Idući korak je strop. Rješenjem stropa bitno bi se po-boljšao izgled i čujnost. Jeka je jedna od naših većih poteškoća.

“Strop je zamišljen kao „cvijet“ što je čest primjer interpretacije svoda kupola kroz povijesni tijek razvoja li-turgijske arhitekture. „Cvijet“ u ljepoti svoje slojevitosti, a ujedno u jednostav-

nosti reda simbolički označava uređe-ni Božji kozmos. Cvijet u sebi čuva simboliku pasivnog principa, otvore-nost primanju. Cvijet priziva na otvo-renost životvornomu davanju, snazi koju sami sebi ne možemo dati. Pod-sjeća na riječi apostola Pavla: „Što imaš a da nisi primio?“ (1 Kor 4,7). Cvijet je simbol zore, buđenja, mladosti, prolje-ća. Upravo su to značenja koja Crkva želi pokazati svojim poslanjem u svi-jetu otvorena rosi Duha Svetoga koji svemu daje novost života.”

Igor i Zorana Gojnik, autori

Izdavač: Župa sv. Pavla apostola, Split, Pujanke bb • Urednik: don Ante Vranković Uredničko vijeće: Zdravka Bugarin, Mladen Galić, Nikola Krnić, Ivan Marasović,

Hrvoje Maršić, Anica Mužinić, Kristina Rubić • Lektura: s. Arkanđela Smoljo Grafičko oblikovanje: Ratomir Vukorepa • Priprema: Marko Dragun

Tisak: Graditeljska, obrtnička i grafička škola u Splitu • Naklada: 1500 primjeraka

List Svitanje namijenjen je župnoj zajednici sv. Pavla apostola na Pujankama u Splitu. Materijalni troškovi nadoknađuju se dobrovoljnim prilozima • Naš žiro-račun je: 2340009-1100169935

Telefoni: ured 377-099 • vrtić 376-480 • crkva 376-487 • Fax 376-541

1SVITANJE - list župe sv. Pavla ap. - Split, br. 23.

U ovo doba kao da se nalazimo na početku nove godine. Počela je ško-la. Svi smo s našom djecom krenuli u nove razrede i nove studijske godine. Novost je i u tome što smo gosti u četiri gradske škole dok

se zgrada naše škole ne izgradi. I pastoralna godina u našoj župi počinje u ovo doba. Novost je i u tome što ćemo prostorije naše župe koristiti kao učionice izbornih školskih predmeta. I naš župni vjeronauk prilagodit ćemo tome. Don Dario je novi svećenik u našoj župi. Novost su i župni animato-ri koji će na novi način osmisliti vjeronaučne susrete. Novost su i biblijski susreti ponedjeljkom, obiteljske subote i filmske večeri nedjeljom. S novim žarom nastavit ćemo i likovne radionice i planinarske šetnje.

Naši prvopričesnici i krizmanici su naša trajna novost. Sveti sakramenti su ta Božja rijeka koja u naše živote donosi uvijek novu snagu i svježinu. Ne zaboravljajmo se redovito osvježavati na tom izvoru smisla. Učitelj poziva: Svi koji ste žedni dođite. Uzmite i pijte!

Neka svatko od nas bude dio novosti na koju nas sveti Pavao poziva: „Ra-dujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Blagost vaša neka je znana svim ljudima! Gospodin je blizu!“ (Fil 4,4).

Neka i svod naše crkve u obliku cvijeta bude znak, znak duhovne radosti. Znak naše žrtve, naše molitve i naše vjere. Bez molitve i žrtve ne može se sagradi-ti ništa dobro, ništa plemenito ni trajno. Tako je u Crkvi, tako je u Domovini, tako je u obitelji. Pa i u osobnom životu.

Po našoj djeci i po našim mladima neka nam je sret-na i blagoslovljena ova nova školska i pastoralna godi-na.

don Ante

Dragi župljani!Uvodna riječ

2 SVITANJE - list župe sv. Pavla ap. - Split, br. 23.

NADBISKUPOVA PORUKA

Dragi roditelji, što-vani ravnatelji, na-stavnici i odgojitelji,

braćo svećenici, vjeroučitelji, draga djeco i mladi!

Svaki je početak svojevr-stan izazov. Dok nas s jedne strane privlači jer u sebi nosi zdravu znatiželju za novim, istovremeno nas stavlja u neizvjesnost pred nečim ne-poznatim. Htio bih stoga sa svima vama podijeliti radost i bremenitost početka nove školske i vjeronaučne godine. Ovogodišnji početak vjero-naučne godine odvija se u odjeku jednog velikog doga-đaja i jedne važne obljetnice. Riječ je o pohodu pape Be-nedikta XVI. Republici Hr-vatskoj te dvadesetoj obljet-nici uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav.

Snažno i jednostavno svjedočenje Kristove Rado-

sne vijesti Petra naših dana te njegovi govori o vrednotama vjere koji su prijeko potrebni svim razinama suvremenog društva tijesno su povezani s ulogom odgoja i obrazova-nja, a napose školskog vjero-nauka i župne kateheze. Iako živimo u pluralnom društvu, satkanom od različitih svje-tonazora, duboko smo svje-sni unutarnje snage kršćan-ske vjere koja suvremenom društvu obilježenom tolikim krizama može ponuditi si-gurne temelje za njegovu obnovu i razvoj. Toliki ispre-pleteni problemi, tako slože-na gospodarska, financijska, politička i društvena kriza u svome najdubljem temelju polazi od krize čovjeka. Bez unutarnje obnove čovjeka, bez odgoja njegova srca sva-ko obećanje o boljem životu postaje obična iluzija.

Koje su to vrijednosti na koje nas je Benedikt XVI. pozvao? Koje su to točke od kojih treba krenuti? To je prije svega savjest, temeljni čimbenik razvoja svakog po-jedinca i cjelokupnog druš-tva. Kvaliteta društvenog života, kvaliteta demokra-cije dobrim dijelom ovisi o tomu kako shvaćamo savjest i koliko ulažemo u njezino oblikovanje. Pomoći djeci i mladima da postupno otkri-vaju savjest kao mjesto slu-šanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i ljudima, jedna je od temelj-nih zadaća obitelji, škole i crkvene zajednice. Kad usvo-je tu logiku čija pokretačka snaga nije sebični interes, već ljubav, izgradit će u sebi okvir za sva područja života: za igru, šport, slobodno vri-jeme, prijateljstva, odnose u obitelji, učenje i zalaganje za druge.

U obraćanju mladima Papa je istaknuo vrijednost za kojom svi težimo, no koja je na određeni način najsvoj-stvenija upravo mladima, a to je radost. U srcu svakog čovjeka ukorijenjena je snaž-na čežnja za beskonačnom radošću. Sve naše odluke, nakane i planovi nose u sebi

prigodom početka nove školske i vjeronaučne godine

Nadbiskupova poruka


tu skrivenu potrebu. Svatko bi htio doseći ono besko-načno. No to beskonačno ne postoji bez Boga. Gdje nema Boga tu sami stvaramo lažnu beskonačnost (novac, moć, užitak). Petrov nasljednik otvoreno poziva mlade da ne dopuste da ih zavedu „nači-ni života koji daju prednost izgledu, na štetu nutrine“, već da slijede visoku zvijezdu, Krista koji ih želi povesti u Božje visine.

Tijekom boravka u Hr-vatskoj Benedikt XVI. je posebnu pažnju posvetio obitelji koja je suočena s različitim teškoćama i pri-jetnjama kao što su površni i privremeni odnosi, puka sentimentalnost, zadovolje-nje nagonskih poriva, zatvo-renost pred novim životom. Pozvao je kršćanske obitelji da se suprotstave tom men-talitetu, da pokažu kako je moguće ljubiti bezrezervno poput Krista. Obitelji tre-ba podrška i društvene i cr-kvene zajednice. No obitelj sama treba postati unutarnja podrška i izvorište snage za svoje članove. Kršćanske obi-telji su temelj za odgoj u vje-ri, za izgradnju Crkve. Zato Papa poziva roditelje: „Traj-no se obvežite učiti svoju djecu moliti, i molite s njima; približite ih sakramentima, osobito Euharistiji (…); uve-dite ih u život Crkve; u intimi

doma nemojte se bojati čitati Sveto pismo…“ Roditelje u toj primarnoj zadaći ne može zamijeniti niti nadomjestiti ni župna zajednica ni školski vjeronauk. Kršćanske obitelji nisu samo objekt evangeliza-cije, nego one same moraju postati misionarske i evange-lizacijske zajednice.

Kao što smo već napo-menuli, novu vjeronaučnu godinu započinjemo u znaku dvadesete obljetnice ponov-nog uvođenja vjeronauka u naš školski sustav. Koliko je taj školski predmet utjecao na izgradnju vrijednosti kod djece i mladih? Može li on uopće oblikovati sustav vri-jednosti naših učenika?

Znakovito je zanima-nje koje učenici pokazuju za školski vjeronauk, a koje nakon dvadeset godina nije smanjeno. Većina učenika vjeronauk smatra zanimlji-vim, važnim za stjecanje općeg znanja, predmetom koji daje odgovore na mno-ga važna pitanja, a mnogi ga smatraju omiljenim predme-tom. No to nam ne daje za pravo da od školskog vjero-nauka gajimo kriva očekiva-nja, da mu pripisujemo one ciljeve koji su svojstveni od-goju vjere u obitelji i župnoj zajednici. Vjeroučitelji ne mogu zamijeniti ni roditelje ni župnu zajednicu. Sami ne mogu i ne bi smjeli preuzeti

teret odgoja kojeg treba no-siti svaki nastavni predmet, svi nastavnici i cjelokupno školsko okruženje. Uz evan-đeosku gorljivost koja se ne da zaustaviti pred raznovr-snim poteškoćama, potre-bo je svakodnevno razvijati duh poniznosti kako veli Isus: „Sluge smo beskorisne. Učinismo što smo bili dužni učiniti“ (Lk 17,10). Jedino je tako moguće sačuvati unu-tarnji mir i slobodu za ljubav prema svim vjeroučenicima.

Svima vam želim uspješ-nu novu školsku godinu, ustrajan i plodonosan rad u kojem ćete svakodnevno i ve-likodušno sijati vrijednosti. Ne žalimo u tome truda jer je to jedini put do pravoga uspjeha. Na sve vas zazivam obilje Božje blizine, snage i blagoslova u vašem pleme-nitom poslanju odgoja naše djece i mladeži.

Vaš brat i nadbiskup mons. dr. Marin Barišić

Nadbiskupova poruka


Našu je domovinu 4. i 5. lipnja poho-dio papa Benedikt

XVI, pod geslom Zajedno u Kristu! Papa je po prvi puta posjetio Hrvatsku po-vodom prvog Nacionalnog susreta hrvatskih katolič-kih obitelji obilježenog u nedjelju, 5. lipnja 2011., svečanom svetom misom na zagrebačkom hipodro-mu. Susretu hrvatskih ka-toličkih obitelji prethodilo je bdjenje mladih s Papom na Trgu bana Jelačića koje se održalo u subotu 4. lip-nja 2011. Na tom se bdi-jenju okupilo više od 30 tisuća mladih vjernika iz cijele domovine i dijaspore. Mladi naše župe su tako-đer sudjelovali na bdjenju i svetoj misi.

Krenuli smo u subo-tu, 4. lipnja, nakon jutar-

nje mise. Kad smo stigli u Zagreb, smjestili smo se na Velesajmu. Odložili smo svoje vreće i suvišne stvari te krenuli prema Trgu bana Jelačića. Na ulasku nas je zatekla kiša. Padala je sati-ma, ali nije uspjela obrisati osmjehe s lica mladih niti umanjiti radost što su oku-pljeni zajedno. Mladi su se na trgu počeli okupljati već u ranim popodnevnim satima. U bogatom pret-

programu, uz pjesmu i ples, pripremali smo se za do-ček Svetog Oca. Dolazak sv. Oca je bio predviđen za 19:30. Na videoekrani-ma smo pratili Papin do-lazak prema trgu. Dok se papamobil polako kretao Ilicom, iz 25 tisuća grla na Trgu i još 15-ak tisuća ispred katedrale orilo se Papa, mi te volimo!. Na po-četku bdijenja, predsjednik HBK, mons. Marin Srakić, kraćim govorom je pozdra-vio Svetoga Oca. Papa je mlade srdačno pozdra-vio, a posebno se zahvalio Danielu i Mateji, koji su izrekli svoja svjedočanstva o kršćanskomu življenju. Jedan dio bdjenja je bio posebno svečan. Oduševio je i samog papu. To je bilo nekoliko minuta šutnje.

1. Na Jelačić Trgu bilo nas je puno.

2. Super nam je bilo

MLADI I PAPASusret s Papom


Tridesetak tisuća mladih se sabralo u tišini, mogao se čuti samo cvrkut ptica. Na kraju svog obraćanja, papa je poručio: Cijeli nas život hod je prema Jednoj i Trojed-noj ljubavi koja je Bog. Tako možemo živjeti u sigurnosti da nikada nećemo biti napu-šteni. Dragi mladi Hrvati, grlim vas sve kao djecu! No-sim vas u srcu i ostavljam vam svoj blagoslov. Radujte se u Gospodinu uvijek! Nje-gova radost, radost istinske ljubavi, neka bude vaša sna-ga!. Nakon tog njegovog blagoslova, osjećali smo se ispunjeniji i snažniji. Papa je napustio trg, a mladi su još ostali zajedno u pjesmi i plesu.

Po završetku bdijenja uputili smo se na velesa-jam, gdje smo prenoćili. Naš paviljon je bio najveći. U njemu je prenoćilo 2.200 mladih iz naše nadbiskupi-je te Šibenske i Mostarske

biskupije. Volonteri su nam pripremili večeru i doručak.

U 5 sati ujutro smo svi već bili na nogama i spre-mili svoje stvari u autobuse. Iako umorni, s radošću smo iščekivali Svetu misu na hi-podromu koju je predvodio papa Benedikt XVI. Na hi-podromu se okupilo 400 ti-suća vjernika iz svih krajeva Hrvatske i svijeta. Papa je u propovijedi poručio obi-teljima neka budu hrabre, neka ne popuštaju sekula-

riziranom mentalitetu koji nudi suživot kao pripravu ili čak kao zamjenu za brak te neka svojim životnim svjedočanstvom pokažu da je moguće ljubiti poput Krista, bezrezervno, da se nije potrebno bojati brige za drugu osobu. Misa je za-vršila oko 13 sati, pa smo se uputili prema autobusu. Uz usputna stajanja, stigli smo u Split u večernjim satima.

Ovaj susret je u nama ostavio trajan doživljaj, ne samo kao draga uspomena, nego kao živo sjećanje od kojeg živimo i djelujemo. Papa nas je ohrabrio u vjeri i potaknuo nas na angaži-ran katolički život, kako u Crkvi tako i u našemu društvu. Pokazali smo novo lice Crkve: lice čvrste vjere, koja se ne stidi biti ono što jest, lice raspjevane hrvat-ske katoličke mladeži.

Antonia Totić i Vlatka Maretić

3. I mi smo bili dobri

4. I Papa se želio slikati s nama!

Susret s Papom


Dragi mladi! Sve vas srdačno po-zdravljam! Oso-

bito sam zadovoljan što sam ovdje s vama, na ovom povijesnom trgu koji je srce grada Zagreba. Ovaj je trg mjesto susreta i komunikacije, na koje-mu često prevladava ža-mor i svakodnevna vreva. A sada, vaša ga nazočnost gotovo pretvara u „hram“, čiji je svod samo nebo, koje se večeras čini kao da se naginje nad nas. U tišini želimo primiti Riječ Božju koja je naviještena, kako bi prosvijetlila naš um i zagrijala naše srce.

Sveti nas je Pavao, u čitanju koje smo čuli, pozvao da se „radujemo u Gospodinu uvijek“ (Fil 4,4). Riječ je to po kojoj duša zadrhti, ako uzmemo u obzir da Apostol narodā tu poslanicu piše kršćani-ma u Filipima dok je bio u zatvoru, u iščekivanju presude. On je okovan, ali navještaj i svjedočanstvo Evanđelja ne mogu biti

zatočeni. Iskustvo svetoga Pavla pokazuje kako je, na našem putu, moguće oču-vati radost i u mračnim trenutcima. Na koju on to radost misli? Svi znamo da u srcu svakog čovjeka boravi snažna čežnja za srećom. Svako djelo, svaka odluka, svaka nakana nosi u sebi tu skrivenu intimnu i prirodnu potrebu. Ali, vrlo često, primijetimo da smo pouzdanje položili u stvarnosti koje ne ispu-njavaju tu želju, nego što-više, otkrivaju svu njihovu neizvjesnost. I upravo se u tim trenutcima osje-ća potreba za nečim što

„nadilazi“, što daje smisao svakodnevnom životu.

Dragi prijatelji, vaša je mladost vrijeme koje vam Gospodin daruje da biste mogli otkriti smisao postojanja! To je vrije-me velikih obzora, snaž-no življenih osjećaja, ali i strahova zbog zahtjevnih i trajnih odluka, teškoća u učenju i radu, pitanja o otajstvu boli i patnje. Još više, to predivno razdo-blje vašega života u sebi nosi duboku čežnju, koja ne briše sve ostalo, nego ga uzdiže kako bi mu dala puninu. U Ivanovu Evan-đelju Isus, obraćajući se

mladima u Zagrebu

5. Onda smo otišli na spavanac!

Susret s Papom


svojim prvim učenicima, pita: „Što tražite?“ (Iv 1,38). Draga mladosti, te riječi, to pitanje nadilazi vrijeme i prostor, zahtije-va od svakoga muškarca i svake žene da se otvori životu, i traži pravi put… I evo ono što iznenađuje: Kristov glas i vama po-navlja: „Što tražite?“. Isus vam danas govori: putem Evanđelja i Duha Sveto-ga, da je On vaš suvreme-nik. On je onaj koji traži vas, prije nego vi Njega! Potpuno poštujući vašu slobodu, On se približava svakome od vas i predlaže sebe kao istinski i odlu-

čujući odgovor na onu če-žnju koja prebiva u vašem biću, na želju za životom koji vrijedi živjeti. Pusti-te da vas uzme za ruku! Pustite da bude prijatelj i suputnik na vašem putu! Pouzdajte se u Njega, neće vas nikada razočara-ti! Isus vam daje da izbli-za upoznate ljubav Boga Oca, daje vam da shvatite da se vaša sreća ostvaru-je u prijateljstvu s Njime, u zajedništvu s Njime. Stvoreni smo i spašeni iz ljubavi. I samo u onoj lju-bavi, koja želi i traži dobro drugoga, uistinu možemo iskusiti smisao života, i

radosni smo što ga živi-mo, pa i u naporima, kuš-njama, razočaranjima, čak i plivajući protiv struje.

Dragi mladi prijatelji, ne dopustite da vas za-vedu privlačna obećanja lakog uspjeha, načini ži-vota koji daju prednost izgledu, na štetu nutrine. Ne popuštajte kušnjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijal-ne stvari, odričući se slije-diti istinu koja ide dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite da vas povede u Božje visine!

Cijeli je naš život hod prema Jednoj i Trojednoj Ljubavi koja je Bog; tako možemo živjeti u sigurno-sti da nikada nećemo biti napušteni.

Dragi mladi Hrvati, grlim vas sve kao djecu! Nosim vas u srcu i ostav-ljam vam svoj blagoslov. „Radujte se u Gospodinu uvijek“! Njegova radost, radost istinske ljubavi, neka bude vaša snaga. 6. A sutra smo se na misi s papom ponovno ugrijali.

Susret s Papom


Ove godine poseb-no je svečano pro-slavljen blagdan

Obraćenja sv. Pavla apo-stola, zaštinika i naslovnika naše župe. Svečanu misu navečer predvodio je split-sko-makarski nadbiskup u miru mons. Ante Jurić.

U svojoj propovjedi, ističući veliki primjer sv. Pavla, naglasio je kako sva-ki svetac nije dobro zapo-čeo svoj život, ali ga je svaki dobro završio, naglašava-jući kako je to poruka koja dobro pristaje ovom blag-danu koji i nas poziva na obraćenje, jer upravo ovaj blagdan ohrabruje time da su promjene moguće. Nad-biskup je, upozoravajući na opasnost koja vreba iz mas-medija, još istaknuo kako je danas, možda još i više nego prije, potrebno da kršćani budu poput svetoga

Pavla koji je gorljivo pro-nosio Radosnu vijest među narodima.

No, svjedoci smo kako je to danas ipak malo dru-gačije nego što je bilo u Pavlovo vrijeme. Prosvjet-ljenje primljeno po kr-štenju, raslo je s navikom kroz život, vjeronaukom ili odlaskom na misu te je kršćanski život tako postao navika, istaknuo je nadbi-skup i naglasio kako bi vo-

lio da ovaj blagdan potakne prosvjetljenje kako ne bi bili robovi današnjih rekla-ma i nove tehnologije, nego slobodni, Božji ljudi.

Dodaje još i kako je ja-sno da kršćanska kultura postaje navika kada živimo u narodu koji je baštini već četrnaest stoljeća, ali nagla-šava da su svi pozvani na veliko dostojanstvo života.

„Promjene uzrokuju događaji svjedočanstva kad svojim životom svjedočimo drugima. Nemojmo se za-varavati da možemo pro-povijedati jedno, a živjeti drugo, ili da u obitelji ro-ditelji od djece mogu oče-kivati jedno, a živjeti nešto posve drugo. Nastojmo se obratiti ovim događajem i blagdanom da postanemo

Proslavljen župni blagdan Obraćenja sv. Pavla

Iz života župe


propovjednici Božje rado-sne vijesti, jer nismo po-zvani da prospavamo život, nego da mijenjamo svijet, počevši od samih sebe; uvi-jek na bolje!“ – zaključio je propovijed nadbiskup Jurić.

Župnik don Ante, na kraju svečane sv. mise, za-hvalio se nadbiskupu, braći svećenicima te svima na-

zočnima, a osobito onima koji svojim dugogodišnjim materijalnim i duhovnim angažmanom potpomažu rad župe sudjelovanjem u župskom pastoralnom vije-ću, zboru, brojnim aktivno-stima koje ova župa provodi i organizira. Osobito je na-glasio njihovu ustrajnost i doprinos župskom životu.

Mise u trodnevnici predvodio je dr. don Aloj-zije Čondić, profesor pa-storalnoga bogoslovlja na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Posebno se molilo za ovogodišnje krizmanike i prvopričesnike, a jedne od večeri slavljena je i sv. misa za Domovinu.

Don Mladen Parlov podijelio sakrament svete Potvrde

U nedjelju 8. svibnja u našoj župi se sla-vio sakrament svete

Potvrde. Don Mladen Par-lov je podijelio ovaj sakra-ment osamdeset i jednomu novom krizmaniku i kriz-

manici. U svojemu nagovo-ru istakao je da krizma nije samo jedan dan, već se svaki dan treba ponašati kao vjer-nik. Bog nas je stvorio na svoju sliku, a On je ljubav. Svi se problemi mogu rije-

šiti ako se ljudi vole i ljube, a tako je i najljepše živjeti.

Don Mladen je nekoli-ko puta ponovio da ništa ne može zamijeniti Boga. On je dobar i želi da i nama lju-dima bude dobro. Pomaže

Iz života župe


Jelena Baban Petra Barbir Anna Carmen Barišić Veronika Bartulović Duje Bebić Hajdi Biuk Matea Bolanča Andrea Borovac Sara Bracanović Ivan Brkić Anamarija Brnas Katarina Brzica Josipa Bučević Lucija Bušić Franko Cecić Duje Cvitanović Stipe Čikeš Sanja Čogelja Karla Čolak Tea Čudina Petra Čulin Jakov Dadić Tina Delić Goran Domazet Tomislav Filipović Ante Gabela Duje Grbavac

Josip Hrstić Petar Hrstić Ante Ivić Lucija Ivić Tina Ivić Marin Jakovljević Mia Jerončić Marko Jović Ivana Jurić Antonio Kardum Andrea Klepo Ana Marija Kosor Ana Kovačević Marina Krak Ivan Krpeta Dino Krstulović Ante Kušeta Krešimir Kutleša Bruno Latinac Grgo Lejo Toni Leskur Mario Lončar Antonija Matas Barbara Matić Petra Milić Stipe Milić Dario Miljak

Vlatko Mustapić Mate Nejašmić Ana Perdić Ivana Perišić Bruno Perković Palma Poljaković Dino Praničević Doris Radas Dino Radmilo Ivana Rajčić Andrea Repanić Luka Selak Mirna Silov Josip Soldić Ante Stojanov Mateo Svalina Mira Šarić Valentina Škorić Dijana Šperanda Marin Tomičić Anđela Topić Mario Trogrlić Ana Vicković Bjanka Vuković Roko Vukušić Stella Zaboš Ivo Žužul

Popis ovogodišnjh krizmanika

nam da budemo radosni dajući nam svete sakra-mente. Ali, kao vjernici, trebamo mu se redovito i s povjerenjem obraćati te prihvatiti činjenicu da nam je njegova pomoć potrebna.

Obećali smo da ćemo biti dobri ljudi i dobri vjernici, a osobno mislim

da bi to bila i najbolja za-hvala našim roditeljima. Stoga ovaj dan neću ni-kad zaboraviti. Poneka se obećanja izgovore samo tako, radi reda. Ja bih ipak željela ispuniti obećanje i ostvariti kršćanske snove o kojima je govorio naš krizmatelj u propovijedi.

Krizmanica

Iz života župe


Prva sveta Pričest u našoj župiIz života župe


Mnogi ne znaju da se u Zakučcu, ne-daleko Omiša nalazi svetište svetog Leo-polda Bogdana Mandića. Tu su stare kuće Mandića. Odatle je Nikola Mandić, djed sv. Leopolda, odselio u Boku Kotorsku.

Među surim liticama, ispod potoka

Ilinca nalazi se brončani kip sveca, a u sti-jeni kapela sa svečevim moćima.

Svake godine 12. svibnja, za Svečev blagdan uputi se s Pujanki poveća skupina u Zakučac. I svake se godine vratimo kući puni dojmova.

Hodočašće sv. Leopoldu u Zakučac

U Padovu smo hodočastili 28. dana u svibnju ove godine. Posjetili smo dva po-znata sveca: Sv. Leopolda i sv. Antu. Prvi

je postao svet i poznat kao ispovjednik, a drugi kao propovjednik. Molili smo da se i po našim rukama i riječima proslavi Bog.

H od o č a š ć e u Pa d ov u

Ispred crkve sv Ante u Padovi

Svetište sv. Leopolda u Zakučcu Kapela sv. Leopolda

Iz života župe


Neki ljudi ne znaju što će sa sobom: Imaju ili previše obveza pa

su preumorni ili imaju pre-više slobodnog vremena pa im je predosadno. Nama čla-novima župnog zbora baš je taman. Tjedno se vidimo na probama. Nedjeljom ionako idemo na misu. Ipak, tijekom godine se razveselimo nekim zajedničkim nastupom.

U svibnju smo posjeti-li Hercegovinu, župu Srca Isusova u Bijelom Polju.

Razdoblje našega redov-nog pjevanja traje od Gos-pe od Ružarija, suzaštitnice župe, do svetkovine svetih apostola Petra i Pavla. I ove godine smo se potrudili, pa smo naše župljane i goste pri-je ljetne pauze počastili pje-vanom misom i koncertom. Nije baš uputno sebe hvaliti, ali prisutni su bili oduševljeni.

Pružila nam se draga prilika prekinuti ljetnu pau-zu. Posjetili smo don Davo-ra, našega bivšeg kapelana u njegovoj novoj župi. Župa Veliki Prolog-Dusina slavi Veliku Gospu. Gostovali smo jedan dan trodnevnice. I nije nam teško palo.

Oni koji ne znaju što će od sebe, neka nam se pri-druže. Ionako je potrebno ići na nedjeljnu misu. Za-što se ne pripremiti, i zbog sebe i zbog drugih?! Pivači svetog Pavla su nam još do-datni motiv.

Teno Režić

Hodočašća i izleti župnoga zbora

Zbor u mostarskoj katedrali

Župna crkva i Karitasov dom u župi Srca Isusova u Bijelom Polju

Iz života župe


Kad čovjek gradi život bez Boga i njegove istine, sve

može izgubiti, jer kuća na pijesku ne može opstati. No, kuća sagrađena na stijeni, i život u istini, sva-ku oluju i bujicu može iz-držati. A kuća se, znamo, gradi od temelja. Temelj je najvažniji dio kuće jer je čini stabilnom i čvrstom.

Prije dvadesetak go-dina s balkona svoga sta-na promatrao sam prizor gradnje osnovne škole na Pujankama. Još se i danas sjećam radnika koji su da-nima mukotrpno radili na izgradnji tada najnovije

osnovne škole u Splitu.Osnovna škola “Pujan-

ki” od ove godine doživlja-va temeljitu rekonstrukci-ju. Učenici su “raseljeni” u drugim osnovnim škola-ma u Gradu te će oni i nji-hove obitelji cijelu školsku godinu proživljavati svoje-vrsnu kalvariju zbog koje sami nisu krivi.

Ali, možemo se zapi-tati: tko je kriv? Zašto su naša djeca tako “raseljena” po Gradu. Odgovor se na-meće sam po sebi. Zbog gradnje nove zgrade koja će biti dio školskoga kom-pleksa. U njoj bi se nalazi-lo 14 učionica. Ali, nitko

od nadležnih u vlasti nije želio potpisati dokument da je škola statički sigur-na te da prilikom gradnje neće doći do urušavanja.

Djeca su cijelu proš-lu školsku godinu radili užurbanim programom kako bi im nastava zavr-šila već u svibnju pa da radovi mogu započeti u lipnju.

Ali, i sami smo svjedo-ci kako to biva u u našem društvu, bilo je potrebno više od dva mjeseca da se ikakvi radovi uopće i za-počnu.

Prilikom početnih ra-dova i iskopavanja nailazi-lo se na različite, pomalo i bizarne probleme. Nekoli-ko puta je probijena vodo-vodna cijev, presječene su telefonske i svjetlovodne žice i još puno drugih “sit-nica” koje nisu bile u planu.

Teško je sada govoriti o nečijoj odgovornosti za ove probleme. Nju treba tražiti dvadesetak godina unatrag, kad je kompleks škole bio u izgradnji.

Tužno je zamisliti da su oni isti inžinjeri i rad-

Kuća se gradi od temelja

Uređena stanica i okretište za autobuse


nici koje sam spomenuo na početku teksta, a koje sam promatrao i na neki im se način divio, sakrivali vlastite nesposobnosti te sagradili školu na lošim temeljima. Gradilo se, na-ravno, s motom: “netko će drugi voditi računa o tome, kad dođe vrijeme...” A vidi-mo tko danas ispašta - oni koji za to posve nevini i nikako nisu krivi: naša djeca.

Gradnja škole, kako sada stvari stoje, trajat će oko godinu dana, a onda tek kreće natječaj za grad-nju nove zgrade, a tek poslije slijedi rušenje te nadogradnja i eventualna adaptacija stare zgrade.

Na taj su način naša djeca sigurno osuđena na nekoliko godina, kako sam već kazao, “kalvarije” i, malo je reći, nepedagoš-kih uvjeta.

Zapitajmo se na kra-ju svi zajedno: zašto se nije odmah krenulo u izgradnju nove zgrade i

rušenju stare, tako da bi se kroz godinu, godinu i pol, završio cijeli po-sao?! Organizirati nasta-vu u četrnaest učionica za malo manje od tisuću djece svakako nije lako - ni za one koji će toj djeci predavati, a još manje za samu djecu preko čijih leđa i prelazi sav teret birokracije i nepedagoš-kuih uvjeta u kojima se trenutno nalaze.

Nadamo se da ovo sve o čemu smo ovdje razmi-šljali ipak neće biti tako tužno i crno već da će naša djeca iz svega ovo-ga naučiti jednu gorku životnu lekciju te da oni sami sutra neće postupa-ti onako kako su to činili graditelji škole prije dva-desetak godina.

Tabula Rasa

Detalj s radovima na gradilištu


Pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, Službenica Božjih

u narodu prozvanih Drin-ske Mučenice, postaju 24. rujna 2011. blaženice. To su: sestra Jula, sestra Ber-chmana, sestra Krizina, se-stra Antonija i sestra Ber-nadeta. Punih 70 godina je prošlo od njihove mučenič-ke smrti pa činom beatifi-kacije neće pasti u zaborav njihov redovnički život, nji-hova plemenitost, vjernost i svjedočanstvo ljubavi.

Bile su različitih život-nih dobi, različitih naravi, različitog podrijetla i iz različitih zavičaja. Jedna-ke su bile u redovničkoj poslušnosti, poniznosti, služenju za druge, brizi za potrebite, uzornom sva-

kodnevnom životu koji ih je vodio mučeništvu. Vjerno ispunjajući zavjete i ljubeći Boga i Isusa više od života ostale su 1941. nezaštićene od ratnog zla i četničke mržnje. Hladna Drina je bila zadnja posta-ja na putu njihovog muče-ništva.

Ali, evo, po Božjoj mi-losti Drinske Mučenice po-staju blaženice. To je novi dar Crkvi, priznanje svim redovnicama, poticaj svima nama da se poklonimo i pomolimo novim blaženi-cama, a kada uspijemo da odemo do Drine i u hladnu vodu spustimo cvijet i suzu.

Marta

DRINSKE MUČENICE

Hodočasnici na mjestu gdje su sestre bačene u rijeku Drinu

Apostoli na Veliki Četvrtak

Iz života Crkve


Ovogodišnja smotra dječjih pjevačkih

zborova “Zlatna harfa”, koja se već više od 25 go-dina uzastopno organizira u našoj nadbiskupiji, ove godine je održana u novo-izgrađenoj crkvi sv. Petra na Priku u Omišu. Na toj

smotri je nastupio i naš dječji zbor te je otpjevao dvije pjesme.

Možemo se pohvaliti da smo dobili najveći plje-sak i oduševljenje publike što nam je svakako i poti-caj da ubuduće pokušamo biti što redovitiji i sabraniji

na probama. Jer bez proba, vježbanja i učenja, nikad nećemo moći postići zapa-žene rezultate i uspjeh.

Tim pljeskom smo na-građeni za sav trud koji smo uložili dolazeći svake subote na probe i pjevajući nedjeljom na dječjoj misi.

Jednom smo prilikom posjetili i našega biv-

šeg kapelana don Davora. Desno vidimo detalj s dru-ženja svete mise. Ovakvi susreti mogu nam također biti poticajem da se više angažiramo u radu i pro-bama tako da ovih veselih događaja bude što više!

Iz života Crkve


I ove godine predškolci Dječjeg vrtića Svetog Pavla apostola uz još

nekoliko petogodišnjaka i šestogodišnjaka predstavi-li su se na olimpijskom fe-stivalu dječjih vrtića grada Splita koji se po deseti put održao na igralištu RNK Split, 31. svibnja 2011. go-dine.

Uspjeh ni ovaj put nije izostao pa se možemo pohvaliti s osvojene četi-ri medalje te peharom za najbolju mušku ekipu i peharom za djevojčice koje su ekipno osvojile treće mjesto.

U ukupnom poretku između 11 vrtića koji su se natjecali dječji vrtić sveto-ga Pavla zauzeo je drugo mjesto.

Sveti Pavao, zaštitnik našega vrtića lijepo je za

sebe rekao pred kraj svog života: “Dobar sam boj bio, trku završio, vjeru sa-čuvao.” (2 Tim 4,7). Tako možemo reći i za naše predškolce da su uspješ-no istrčali (odradili) svoje dionice na Dječjoj olimpi-jadi, ali i priveli kraju svoj boravak u vrtiću. Možemo im još poželjeti da uspješ-no nastave svoj daljnji rad u školi i, naravno, da uza sve to sačuvaju i prodube svoju vjeru bez koje se teš-ko može broditi u životu te osvajati životne medalje!

Najuspješniji olimpijci, dakle, ove godine bili su Nika Tomić koja je osvoji-la zlatnu medalju u trčanju na 50 m i Luka Bilić koji je osvojio srebrenu meda-lju također u trčanju na 50 m. Karlo Tojčić osvojio je zlatnu medalju u skoku u

dalj, a djevojčice: Gabrije-la Koštić, Ivona Petričević, Valentina Hrvat i Luča-na Krstičević osvojile su brončanu medalju u šta-fetnom trčanju 4 x 25 m. Svima skupa od srca još jednom čestitamo.

Osvojene medalje dje-ca su ponijela kućama, a dva nova pehara od sada krase naš vrtić.

Uzbuđenje djece bilo je veliko kako za one koji su dobili medalje tako i za ostale koji ih nisu osvojili.

Hvala i svim roditelji-ma koji su nas bodrili s tri-bina, a posebno onima koji su nam pomagali na tere-nu toga vrućega i sparnog svibanjskog jutra.

Na kraju smo se, una-toč umoru, zadovoljni vra-tili u vrtić gdje su nas do-čekali naši prijatelji i tete.

Olimpijski uspjesi Dječjeg vrtićaIz vrtića


Pripremila: Anica Mužinić

100 godina HAJDUKADjeca šeću naseljem i gledaju Hajdukove

transparente koji vise između zgrada. Jedan kaže: “Hajduk slavi stoti rođendan!”

Drugi se čudi: “A kako već nije umra?!”Treći obrazlaže: “Hajduk živi vječno.”

MA Č KA

Predškolci rješavaju radne listove.

Odgojiteljica upita: “Kojim glasom

započinje riječ mačka?“

“Mijau”, odgovori Antonio

(6 g. i 6 mj.)GOD INA

O B I T E L J IAndro (4 g. i 7 mj.) ponosno kaže: “Teto, ja znam od čega se prave ljudi! Od mesa, kostiju i

od krvi!”“A tko je tebe napravio?” pita teta.“Moj tata”,

odgovori Andro.

PAPA DOLAZI“Zašto Papa dolazi u Hrvatsku?”“Da vidi jesmo li dobri i je li se zagađiva okoliš!“ kaže Ivan (5 g. i 10 mj.)

zanimljivosti iz vrtića

Iz vrtića


Pokus počinje s ka-vezom u kome se nalazi pet majmu-

na. Unutar kaveza objesi-te bananu i postavite niz stepenica do nje. Uskoro, jedan majmun će stati na stepenice i početi se pe-njati prema banani. Čim dodirne stepenice, svi ostali majmuni budu po-liveni hladnom vodom.

Poslije nekog vreme-na, drugi majmun poku-šava, ali s istim rezulta-tom - svi ostali majmuni bivaju okupani hladnom vodom. Uskoro će sami majmuni sprječavati sva-ko penjanje.

Hladna voda više nije potrebna. Uklonite jed-noga majmuna iz kave-za i stavite drugoga koji nije bio tu. Novi majmun

ugleda bananu i poželi se popeti uz stepenice. Na njegovo zaprepaštenje, svi ostali majmuni ga napadaju. Poslije još jed-noga pokušaja i napada, zna da će biti napadnut ukoliko pokuša popeti se uz stepenice.

Poslije toga, uklonite još jednog od originalnih pet majmuna i zamijeni-te ga novim. Pridošlica kreće put stepenica i biva napadnut. Prethodno ubačeni majmun sudje-luje u kažnjavanju s en-tuzijazmom!

Zamijenite potom trećeg originalnog maj-muna s novim, pa onda četvrtog, onda petog.

Svaki put kada naj-noviji majmun krene put stepenice, biva napadnut.

Većina majmuna koji ga mlate ne znaju zašto im je zabranjeno da se penju uz stepenice, niti zašto sudjeluju u mlaćenju naj-novijeg majmuna.

Nakon što su svi ori-ginalni majmuni zami-jenjeni, nijedan od preo-stalih majmuna nije bio okupan hladnom vodom. Bez obzira na to, nijedan majmun se više ne pri-bližava stepe-nicama u lovu na ba-nanu.

Zašto ne? Zato jer je, što se njih tiče, u kavezu oduvijek bilo tako.

1. Može li se iz ovog poučka izvući odgovor na pitanje zašto nešto radimo? 2. Stvaraju li običaji majmune od ljudi?3. Razlikujemo li negativnu i pozitivnu tradiciju?4. Postoje li vrijednosti

za koje se isplati biti „majmun“?5. Ponašaš li se kao majmun

ili te samo smatraju „majmunom“? 6. Misliš li da je tvoj život kao kavez?

Poučno


Neki od vas za-sigurno su već upoznati s ra-

dom kreativne radioni-ce koju je naša Josipa, u prošlom broju lista Svi-tanje, nazvala “Mala radi-onica velikoga srca”.

Sama ideja o osni-vanju potekla je od naše župljanke, gospođe Mir-jam Čaleta, koja je i sama polaznica brojnih umjet-ničkih radionica te je od-lučila s nama nesebično podijeliti svoja stečena znanja i nove ideje.

Uglavnom smo radili u salvetnoj tehnici, ali je bilo tu i izrade sapuna, mirisnih vrećica, 3D sli-ka i štošta drugog. Kroz radionice je prošlo mno-

go zainteresiranih člani-ca, od onih najmlađih do onih zrele dobi, rodila su se nova prijateljstva, iz-mjenjivali recepti, a smi-jeh i veselje odjekivalo je gotovo svake srijede iz vjeronaučne dvorane.

Božićni i uskrsni ciklus radionica imao je huma-nitarni karakter i tada su

radionice bile najposjeće-nije. Svatko je htio pomo-ći i izraditi poneki ukra-sni predmet kako bismo prodajom sakupili što više novca za potrebite. Nakon uspješno odrađenog posla i prodaje, naša srca ispu-njena radošću i srećom, bila su nam nagrada.

Radionice su završi-le početkom lipnja, a uz Božju pomoć i našu do-bru volju nastavit će se i nagodinu.

Na kraju upućujem veliki pozdrav svim pola-znicama (one će se već pre-poznati) i najiskrenije od srca jedno veliko HVA-LA našoj dragoj Mirjam.

Zdravka Bugarin

“Mala radionica velikoga srca”

AGORA za Cvjetnicu: svi su sudjelovali!

„UGODNO S KORISNIM“Iz života župe


Ono što Bog združi, čo-vjek neka

ne rastavlja - Isusova zapovijed koja se na-raštajima prihvaćala i poštivala, danas pola-gano pada u sjenu, ali uvijek ima onih kojima je obitelj najsvetija za-jednica, a bračni drug doživotni supatnik i suputnik.

Potkrepljuju to Ma-rija Gačić rođena Gos-podnetić i Ivan Gačić koji su u nedjelju 30. travnja 2011., u Crkvi svetog Pavla, apostola na Pujankama u Spli-

tu, proslavili svoj zlatni pir.

Oni su 23. travnja 1961. godine ušli u bračno zajedništvo u crkvi Marije Pomoć-nice u Dolu na Bra-ču, pred župnikom fra Mirkom Matulićem.

Ivan se rodio u Bi-sku 1. pro-s i n c a

1934., od roditelja Maksimilijana i Matije r. Bilić, a Marija u Dolu na Braču 18. listopa-da 1936., od roditelja Ivana i Mare Baloje-vić. Obadvoje potječu iz višečlane obitelji: Ivan je imao osmero braće i sestara, a Ma-rija sedmero. Preživjeli su stradanja Drugoga svjetskoga rata i porat-ne strahote. Marija je kao osmogodišnjakinja 1944. ostala bez majke.Otac je bio u ratu pa se zarana morala boriti za goli život.

U Split je došla kao dvadesetogodišnjaki-nja, radila je u Jugopla-

stici i Prehrani gdje je upoznala svoga

MARIJA I IVAN GAČIĆ proslavili pedeset godina braka

Iz života župe


veselog i duhovitog Ivana i nakon dobroga poznanstva ušla u sveti brak.

U njihovu životu bilo je i teških trenu-taka, poteškoća, nesu-glasica, podstanarstva, siromaštva i oskudice, ali čvrsta vjera u Boga, bračna ljubav i vjernost izgradila je i osnažila njihovo zajedništvo.

Vjerovali su da je život najveći blagoslov. Zato su na svijet doni-jeli četvero djece, kćeri: Zdenku, Senku, Ivanu

i sina Tonća. Svojim su im radom omogući-li školovanje, a svojim uzornim bračnim po-našanjem dali im uzor kršćanskoga života.

Tako su nakon pede-set godina zajedništva, okruženi svojom dje-com i unucima, u svojoj sadašnjoj župi Pujanke, gdje trenutno žive, za-hvalili Bogu, a na svetoj misi jedno drugom po-novno darovali prsten vjernosti i ljubavi.

Nakon propovijedi slavljenici su obnovili

svoj ženidbeni zavjet.I danas ih rese vrline

rad i pobožnost. Svo-je umirovljeničke dane najčešće provode u Bi-sku. Nedjeljom su na svetoj misi. “Krunicom započinjem dan, utje-čem se Majci Božjoj i svojoj majci. Ništa bez vjere!” kazala je Marija.

Slavljenicima od srca čestitamo i neka ih obilje Božjega blago-slova i dalje prati u nji-hovu vjerničkom i obi-teljskom životu i radu!

Dragica Zeljko Selak

Iz života župe


Od početka godi-ne, zbog inteziv-nih događanja u

našoj župi, održana su samo dva predavanja u okviru Tribina o kršćan-skoj mudrosti. U svakom slučaju, bila su iznimno dojmljiva i poučna.

Gost predavač u ko-rizmi bio je franjevac konventualac fra Žarko Relota, župnik župe sv. Stjepana pod borovima. Fra Žarko ima veliko iskustvo u pastoralnom i karitativnom radu te je bio izvrstan izbor osobi-

to za roditelje krizmani-ka koji su se odazvali u priličnom broju.

Naglasak je bio na milosnom vremenu ko-rizme u kojem smo bili. Mnogi od nas, iako re-doviti u crkvi, ne pozna-ju dovoljno termine naše vjere, uzimaju sve zdravo za gotovo, često ostaju-ći samo na površini. Fra Žarko nam je posvijestio važnost Korizme, osvijet-ljavajući svaki detalj, od samog naziva qudragesi-ma – četrdesetnica, (iako traje pedeset dana, jer

se ne računaju nedjelje i vazmeno trodnevlje), pa sve do značenja raspolo-živog vremena u kojem se odgajamo za pravednost, kako bismo bili bolji kr-šćani, artikulirali jasno svoj vjernički stav i živjeli te postulate.

Analizom svoje vla-stite grešnosti, uranjamo sve više u svoju svijest i savijest, razmišljajući što nam je to u životu važno, koji su nam prioriteti i što želimo postići. Od-nosno, to je vrijeme kada prvo tražimo Kraljevstvo Božje, a ostalo će nam se nadodati.

Korizmu, kako kaže fra Žarko, treba shvatiti pozitivno, jer nije sve u odricanju, u formi, već u življenju radosti. Iz suo-čavanja sa svojim nega-tivnostima treba proizići odluka, intezivni entuzi-jazam, da budemo istin-ski braća i sestre jedni drugima. U protivnom, kršćanstvo gubi na težini i autentičnosti.

fra Žarko Relota u knjižari “Verbum”

T R I B I N Ez r n c a m u d r o s t i

Iz života župe


Drugi svibanjski gost bio je don Giuseppe Peguera, član prelature Opus Dei za Hrvatsku. Njegov dolazak poklopio se s blagdanom Gospe Fa-timske pa je i predavanje bilo posvećeno važnosti molitve, posebice krunice. Molitva, kako kaže don Giuseppe, znači zaboravi-ti sebe, jer tko hoće živjeti, mora prvo umrijeti. Moli-tva je izraz ljubavi, a ljubav je davanje koje ne računa na uzvrat. Tko ne moli i tko misli samo na sebe, nije u stanju izići iz sebe. Tako molitva ne predstav-lja cilj, već mogućnost bi-vanja u Božjoj prisutnosti

tijekom cijelog dana, str-pljenje u životnim situaci-jama, sijanje radosti i mira oko sebe.

Posebnu pažnju stav-lja na molitvu krunice. Ponavljanje zaziva je, za njega, ponavljanje Isusu „ljubim te“, te nam tako ne može dosaditi. Mogu-će je biti svet, zaključio je don Giuseppe, ukoliko se trudimo ljubiti svaki dan. Nakon poticajnog predavanja, prisutni su se zanimali o samoj organi-zaciji Opus Dei, koja ima pomalo tajanstveni pri-zvuk zbog krive medijske eksponiranosti. Doznali smo kako se radi o institu-

ciji u Katoličkoj crkvi koja pomaže običnim vjernici-ma u traženju svetosti u njihovim svakodnevnim djelatnostima, posebno u njihovom radu. Uteme-ljitelj Opusa Dei (Djelo Božje) je sv. Josemaria Escriva, Portugalac, inače ljubitelj Hrvata i Hrvat-ske. Organizacija Opus Dei poznata je po svojoj velikoj ljubavi i vjernosti Papi i bl. Djevici Mariji, a svoje članove duhovno prati i potiče u duhovnom rastu. Opus Dei tako po-maže običnim ljudima ži-vjeti svoj kršćanski poziv u svakodnevici..

Pozvani smo živjeti puninu, biti vjerni i ustraj-ni u malim stvarima, os-tvarivati se u ljubavi. Nije lako, ali uz Božju pomoć, neka nam tako i bude!

Sandra Vujović

don Giuseppe Peguera i vlč. Jorge Ramos, vikar Opusa Dei u Hrvatskoj na susretu sa svetim Ocem u Zagrebu

Opus Dei je osobna prelatura Katoličke crkve. Osnovao ju

je sveti Josemaría Escrivá

Iz života župe


Kad se kaže planinar to se može učini-

ti preteško. U okolici Splita postoje brojne planine i brda. Pope-ti se na njih, možemo reći, i nije toliko teško.

Po mojemu mi-šljenju, najveći je napor ipak ostaviti

Izleti Planinara

Pogled s “Omiške dinare”

Kapela Gospe Sniježne iznad Naklica

Iz života Crkve


elektroničke miševe, facebook i slične teh-nologije te iskočiti iz naslonjača i uputiti se na neku uzvisinu.

J e d n o s t a v n i obrok, prekrasni kra-jolici, dva - tri sata hodanja i obilje svje-žeg zraka liječi i teže oblike lijenosti i be-zvoljnosti.

Zajedništvo koje postoji među planina-rima razvija se stvara-njem atmosfere da se u kontaktu čovjeka s prirodom koja je Bož-je stvorenje i jednih s drugima razvijaju naše osobnosti.

Razvijanje, njego-vanje i stvaranje novih prijateljstava je ono najljepše što možemo doživjeti planinareći.

Zajedničko svla-davanje planinarskih problema trajno pove-zuje i jača zajedništvo među nama.

Jedna skupina iz naše župe već je do-sta prošla. Nadamo se da će joj se preko animatora priključiti i ostali.

Usputna kapelica sv. Bernarda u “Orlovu gnijezdu” na Kozjaku

“Ni slomit, ni iščupat” - malo je takvih

Na mosorskom prijevoju: 15 min do sv. Jure

Iz života Crkve


Naša župa već dugi niz godina okuplja mlade

koji u župi djeluju kao župni suradnici. Među-tim, pošto su ti mladi već postali malo stariji, naš župnik don Ante odlučio je pozvati novu generaci-ju mladih animatora koji će preuzeti ulogu župnih suradnika. Svi smo s vese-ljem prihvatili don Antin poziv i pošli u školu ani-matora.

Škola se sastojala od četiri vikend-susreta u Za-ostrogu i na Čiovu kroz koja smo se međusob-no više upoznali i naučili kako postati župnikovi pomoćnici. Susreti su se sastojali od raznih igara,

molitve, radionica i pre-davanja kroz koja smo se duhovno izgradili i naučili surađivati jedni s drugima.

Cilj nas animatora je pomoći mladima da nači-ne svoj vlastiti izbor života utemeljen na kršćanskim vrijednostima te ih učini-ti sretnima. Isto tako, naš zadatak je pomoći našim svećenicima u ispunjava-nju obveza koje imaju u

župi kao što su župni vje-ronauk, kršćanske tribine i slično. Zasad imamo mno-go ideja koje ćemo uskoro nastojati realizirati. Nada-mo se da ćete nas vi, naši župljani podržati i moliti za nas jer ćemo samo tako uspjeti u ostvarenju naših želja i ideja.

Zahvaljujemo se don Anti, ali i našim instruk-torima i voditeljima koji su nas pozvali u školu ani-matora, vjerovali u nas i pomogli nam u izgradnji nas kao osoba koje će s ve-seljem svjedočiti vjeru. Ali, iznad svega, zahvaljujemo našem Gospodinu Isusu Kristu koji nas je okupio u ovu zajednicu i dao nam priliku da budemo svjedo-ci njegove ljubavi i riječi.

Anamarija Galić

Župni animatoriIz života Crkve


Umjesto župnog v j e r o n a u k a , osmislili smo kre-

ativne, duhovne, športske i izletničke susrete subo-tama za djecu koju ćemo podijeliti u dvije skupine: starije i mlađe. Također, vjeronauk za mlade zami-jenit ćemo duhovno-za-bavnim susretima jednu večer u tjednu.

Animirat ćemo prve petke, križne putove (u korizmi, što je i normal-no) i klanjanja kako bi bili što zanimljiviji i privlačni-

ji mladima u našoj župi. Nedjeljom navečer smo predvidjeli i filmske večeri u prostorijama župe.

Za blagdane, a pogla-vito za blagdan naslovni-

ka naše župne zajednice, Obraćenja sv. Pavla, ade-kvatno ćemo se pripremiti i obogatiti ga koncertima, tribinama i predstavama u izvedbi djece i nas mladih.

Sve u svemu, imamo zanimljive planove, a za sve ovo trebat će nam i vaša pomoć. Zato ovim putem, potičemo i pozivamo sve vas mlade da dolazite na ove zanimljive susrete, aktivirate se i pomogne-te nam, jer nikad nas nije previše.

Nemate što izgubiti.Možete samo obogatiti na sve načine svoj život i život cjelokupne župne zajed-nice. Djelujmo zajedno u Kristu.!

Vaši župni animatori

Što će raditi župni animatori?Iz života Crkve


Blagdan suzaštitnice naše župe ▷ Naša župa slavi svoju suzaštitnicu Kraljicu svete

krunice ili Gospu od ružarija. Pripremat ćemo se molitvom i pjesmom kroz prethodne tri večeri. Na sam blagdan, 7. listopada, svečana večernja misa je u 18 sati.

▷ Od 3. listopada sve večernje mise u našoj crkvi su u 18 sati. Jutarnje mise su u 7.30.

▷ Ne zaboravimo na listopadsku pobožnost. Neka krunica polako postaje dio naših obitelji. Počnimo barem s jednom deseticom. Potičimo djecu da do-laze u crkvu na listopadsku pobožnost.

Biblijske večeri ▷ Od listopada ćemo početi s biblijskim susretima. ▷ Među nama vjernicima uočava se veliko nepo-

znavanje Biblije. S druge strane, mediji nas stalno izvještavaju o „novim biblijskim otkrićima“ (Ju-dinom evanđelju, Tominom evanđelju, Kumran-skim spisima…) koja stvaraju pomutnju.

▷ Što je zapravo istina? Koje su biblijske knjige pri-znate a koje nisu i zašto? Kako je Biblija nastala, kako je treba čitati? I kako je treba primjenjivati u život?

▷ Kakve veze Biblija ima s mojim kreditima, plaćanjem računa, s mojim depresijama, neposluhom djece i nezahvalnošću bračnog druga?

▷ Odgovore ćemo tražiti zajedno. ▷ Prvi susret je u ponedjeljak 17. listopada u 19 sati u vjeronaučnoj dvorani.

NAJAVLJUJEMONajave


Obiteljski susreti ▷ Mi smo velika župa. Poznajemo se malo

ili nimalo. Poznanstva čine naš život ljep-šim i bogatijim. Zajedništvo s drugim obiteljima pomaže da upoznamo druge ljude, Boga i sami sebe.

▷ Don Ante je zamislio da susret bude svakih dva mjeseca. I to uvijek na nekom drugom mjestu jer kako djeci tako i starijima dobro dođe promjena ambijenta.

▷ Jedno opušteno subotnje prijepodne kroz malo razgovora i molitve svakoj će obitelji dobro doći.

▷ Prvi takav susret je 8. listopada u Zasioku na Peručkom jezeru. ▷ Za više informacija javite se tetama u vrtić ili nekome od župnih suradnika.

Župni vjeronauk ▷ Naš prostor dijelimo s nastavom izbornih školskih pred-

meta, pa nam je još teže napraviti raspored. ▷ Krizmanici: Mogu odabrati utorak ili četvrtak, jutro ili

poslijepodne. Utorkom u 11 ili 17, četvrtkom 11 ili 16. Oni koji nisu bili redoviti prošlu godinu, nastavljaju još jednu.

▷ Priprava za krizmu traje dvije godine. Prva godina priprave, to su većinom prvi srednje, imaju susrete utorkom u 9 ili 16 sati.

▷ Prošlogodišnji krizmanici i ostali mladi pozvani su pridružiti se susretima pet-kom, subotom i nedjeljom koje vode animatori.

▷ Animatori će osmisliti subotnje susrete za učenike od 4. do 8. razreda. ▷ Trećaši c i d odjeljenja pripravu za pričest imat će svaki petak u sklopu nasta-

ve u školi Pojišan. Odjeljenja a, b i e dolazit će u župnu vjeronaučnu dvoranu utorkom u 9.40 ili poslijepodne 14.30, ovisno o školskoj smjeni.

▷ Kroz listopad djecu treba poticati da sudjeluju u večernjoj molitvi krunice u crkvi u 17.30.

▷ Oni najmlađi učenici, prvih i drugih razreda osnovne škole svoje župno druže-nje imat će utorkom od 10.30 – 11 sati ili utorkom poslijepodne od 14 -14.30.

▷ Ako bude potrebe i mogućnosti još ćemo prilagoditi ovaj raspored.

Najave


Župni suradnici ▷ Svaka malo veća i organiziranija župa trebala bi

imati župne suradnike. To su oni odrasli koji žele odvojiti malo vremena i rada za dobro župe.

▷ Naša župa ima grupu župnih suradnika. ▷ Predstavit ćemo ih u idućem broju Svitanja. ▷ Otvoreni smo i za nove članove i savjete.

K A Z A L ORiječ urednika ......................................................................................................... 1Nadbiskupova poruka za početak nove školske i vjeronaučne godine ..................... 2Mladi i Papa ............................................................................................................ 4Poruka pape Benedikta mladima u Zagrebu ........................................................... 6Proslavljen župni blagdan Obraćenja sv. Pavla ........................................................ 8Don Mladen Parlov podijelio sakrament svete Potvrde ........................................... 9Popis ovogodišnjh krizmanika ................................................................................ 10Prva sveta Pričest u našoj župi ................................................................................. 11Hodočašće sv. Leopoldu u Zakučac ........................................................................ 12Hodočašće u Padovu ............................................................................................... 12Hodočašća i izleti župnoga zbora ........................................................................... 13Kuća se gradi od temelja ......................................................................................... 14Drinske mučenice ................................................................................................... 16Zlatna harfa 2011. ................................................................................................. 17Olimpijski uspjesi Dječjega vrtića ........................................................................... 18Majmunski eksperiment ......................................................................................... 20“Ugodno s korisnim” ............................................................................................... 21Marija i Ivan Gačić proslavili pedeset godina braka ................................................ 22Tribine - zrnca mudrosti ......................................................................................... 24Izleti planinara ........................................................................................................ 26Župni animatori i što će oni raditi .......................................................................... 28Najavljujemo ........................................................................................................... 30

Najave

P R V O P R I Č E S N I C I 2011.

K R I Z M A N I C I 2 0 1 1 .

svitanje br. 23

Documents