PRIJEM ZA NAGRAĐENE

1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.

SA SV. IVANA...

slika tjedna

Đivo Surjan

CRTICA O SPORTSKIM NOVINAMA"Plivački reporter" tiskan je 1933. godine. Radi se o prvoj sportskoj novini u Dubrovniku. U razdoblju od godine dana izašlo je šest bro-jeva "Plivačkog reportera", a potom je uslijedila trogodišnja stanka u izdavačkoj dubrovačkoj sportskoj djelatnosti, koja je prekinuta 18. listopada 1937. godine, prvim brojem sportske novine, pod nazivom "Svešport". Vlasnik i izdavač bio je istaknuti nogometni pregalac Periša Barbir. Tiskan je u Dubrovačkoj hrvatskoj tiskari. Izašla su uk-upno četiri broja.

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNABROJ 761 PETAK 18. LISTOPADA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN

GRADONAČELNIK S DOBITNICIMA NAGRADA I PRIZNANJA NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA

Svim Konavokama i Konavljanima čestitamo Dan općine Konavle

Općina Konavle

2 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

Abonamenti, abonamenti, abonamenti, po-kazi, pokazi, pokazi e pa što je to? Mnogi se, još uvijek, sjećaju dubrovačkog tramvaja. a kojega je dubrovačka čeljad nazivala TRA-VANJ, a neki i ŽUĆKO. Sjećaju se Dubrovčani i abonamenata i načina plaćanja prijevoznih karata za taj isti tramvaj i sve ostalo u svezi istog. Ta električna željeznica – tramvaj po-čela je prometovati 22.prosinca 1910. go-dine za vladavine Austrougarske ovim na-šim krajevima, a tramvaj je vozio od Gruža do Dubrovnika (Pila) jer su tada to bila dva odvojena mjesta. Treba spomenuti (pričalo se) da je kompletna tramvajska pruga (tra-sa), uključujući tračnice (šine) i kompletnu elektrifikaciju izgrađena i dovršena samo za pedesetak dana. Navodim da je tramvajski promet za poluotok Lapad uspostavljen tek 1928. godine. Tramvaj ili TRAVANJ prestao je voziti 20.ožujka 1070. godine kada je i konč-no ukinut i zauvijek nestao s dubrovačkih ulica uz nezapamćeni i nezaboravni i nada-sve nostalgični ispraćaj s Pila uz nazočnost nekoliko razočaranih, tugujućih i suznih oči-ju za svojim ljubimcem-žućkom.Dakle, tramvaj je ukinut u proljeće 1970. godine naredbom ondašnjih komunistič-kih vlasti-komitetlija i komunjara i to je bilo subito, subito i na svu prešu, nakon što je naš ljubimac (kola br.5) 7.ožujka te iste 1970. godine sletio u park u Pilama uz jednog po-ginulog i 14 ozlijeđenih osoba. Tramvaj je ukinut na veliku žalost skoro svih žitelja Gra-da Dubrovnika i njegove bliže i dalje okolice. Tragično je bilo što se na našem omiljenom i nadasve korisnom tramvaju dogodila ta havarija. Ipak, to nije morao biti bezuvjetni razlog da neke tada komunističko-politič-ke glavešine narede i „usmrte“ dubrovački tramvaj. Otkad postoje sveukupna prijevo-zna sredstva i nesreće se – nažalost – pone-kad događaju ali se zbog toga ne ukidaju niti su se ukidali čitavi vozni parkovi i susta-vi. Inače, naš neprežaljeni i omiljeni i nada-sve korisni TRAVANJ bio je i nasušna potreba našega Grada i okolice kao i za naše goste. Ukidanjem tramvaja zauvijek je nestala jed-na lijepa tradicija i potreba, nešto kao sve-tinja i hodajući-pokretni spomenik našega Grada. Njegovim ukinućem taj nezaboravni (napisano bez navodnih znakova) ZLOČIN

nije se mogao ničim opravdati (pa ni sada) niti oprostiti, a kamoli zaboraviti. Nakon ovoga, ne baš, kratkog uvoda u svezi našeg omiljenog i nadasve korisnog i nikad preža-ljenog tramvaja - TRAVANJA naglašavam da je i onda postojao taj famozni abonamenat kojega su po uzoru na Zagreb, neki mudri-jaši nazvali pokazom i tako ga izbacili iz du-brovačkog govora kao i bezbroj drugih riječi i pojmova tako da je danas (6.10.2019.godi-ne) dubrovački govor na izdisaju, „na umo-ru“ , skoro pa ga više i nema. Primjerice ako nekoj mlađoj osobi rečeš „adio“ dobiješ od-

govor „Bog“ ili ogavni „bok“ ili nešto slično. Spomenuti abonamenat iliti pokaz kojeg su nekad posebnim kliještima bušili ondašnji kondukteri, a bez kojih se tramvaj nije mo-gao ni zamisliti kao ni bez bei-Wagena (pri-kolice) i karakterističnog natpisa na tramva-ju: ZABRANJENO JE NA DVOR SE NAGINJATI što je značilo vanka. Sve je to zauvijek nesta-lo kao i sam tramvaj-TRAVANJ i još štošta uz to. Nestankom tramvaja sve je to iščezlo pa i kondukteri, vozači, revizori, abonamenti, bei-Wageni i koješta još. Šteta, zar ne? I nije to sve u svezi gradskog i prigradskog prije-voza kao i abonamenta tzv. pokaza. Danas imamo razno - razne - nazovimo ih abona-mentima iliti pokazom po zagrebački kao što su za školsku djecu i studente, za rad-ništvo i za ostalu mlađu i stariju čeljad koji se kod J.P. „Libertas-a“ nabavljaju i plaćaju po određenim cijenama za pojedine linije i odredišta, a poneki su ti abonamenti (poka-zi) malo i preskupi, zar ne? Naravno, od sve-ga ovoga oslobođeni su plaćanja jedino svi umirovljenici što je za svaku pohvalu i to bi

trebalo svesrdno priznati i s velikom zahval-nošću prihvatiti od strane J.P. „Libertas-a“ i Grada i biti im zahvalni što dobro čine za sveukupnu umirovljeničku populaciju na-šega Grada i okolice. Sve navedeno stoji, a i dobro je što „Libertas“ i Grad vode nesebič-no računa i skrbe o svojim umirovljenicima pa i pored ostalog i o besplatnom prijevozu autobusima „Libertas-a“. Ali ipak želim skre-nuti pozornost da tu blagodat koju uživaju kolegice i kolege umirovljenici, baš svi i ne priznaju niti su do kraja zahvalni (naravno da ne moraju biti i ponizni) nego se s time, skoro pa, sprdaju i izrugivaju taman kao da je taj novac umirovljenicima za mjesečne abonamente (pokaze) pada s neba. U to sam se osobno uvjerio družeći se s ponekad s pojedinim umirovljenicima. To je po mom osobnom sudu za oštru kritiku.Zato ne bih imao ništa protiv (mislim da ni-jesam jedini) da JP „Libertas“ i Grad uvedu neko simbolično plaćanje za mjesečne abo-namente (pokaze) umirovljenicima, recimo 5 kuna mjesečno što bi iznosilo 60 kuna za čitavu godinu, a koji bi se iznos mogao upla-ćivati kroz cijeli mjesec siječanj za tekuću godinu. To bi doista bilo sasvim dovoljno plaćanje za tzv. pokaze. Tim simboličnim iznosom od 5 kuna mjesečno svi bi umirov-ljenici (manje-više) više cijenili taj poklon koji im daje Grad i nikad ne zaboravimo da: NEMA DŽABE NI U STARE BABE, zar ne, po-štovani čitatelji GG? I na samom kraju. Ne dajmo i ne dozvolimo da nam nestane naš lijepi dubrovački govor kao i da naše tradi-cijske (i mnogo toga) zamjenjuju nekakvi pokazi i sl. Eto što smozgah i napisah. Hvala lijepa Uredništvu GG na možebitnom uvrštenju. Živjeli!

Pero Hrdalo, Dubrovnik

P.S. Ovo nije povezano s prethodnim tek-stom. Puna su nam usta naziva Dubrovačka Republika (Republika je doista postojala), a koliko se zna nikad nije postojala Republika imenom Dubrovačka nego se zvala Repu-blica Ragusa ili Republica Ragusina ili tako nekako. Inače je ugušena i ugašena 1808. godine od strane Francuza ili pak konačnom odlukom Bečkog kongresa 1815. godine. Mnogi su kategorični u toj i takvoj tvrdnji.

PISMO UMIROVLJENIKA

PREDLAŽEM DA JP „LIBERTAS“ I GRAD UVEDU NEKO SIMBOLIČNO PLAĆANJE ZA MJESEČNE ABONAMENTE (POKAZE) UMIROVLJENICIMA

Želim skrenuti pozornost da tu blagodat koju uživaju kolegice i kolege umirovljenici, baš svi i ne priznaju niti su do kraja zahvalni

(naravno da ne moraju biti i ponizni) nego se s time, skoro pa,

sprdaju i izrugivaju taman kao da taj novac umirovljenicima za mjesečne abonamente (pokaze)

pada s neba

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 3

U jednom od prošlih brojeva nalazimo još jedan komentar o negativnoj ulozi fra Bernardina Sokola za vrijeme II svjetskog rata, ovaj put kao što je i za očekivati od g. Darka Kacige.Ovaj komentar nije usamljen, nalazimo slične istupe i u drugim novinama, kao onaj od Miljenka Jegovića u Jutarnjem. Svima je zajedničko što se ubistvo bez su-đenja promatra kao posljedica dokazane izdaje skupine partizana, i da se dokazi za to temelje tek na izjavama pojedinaca koji su pripadali partizanskom pokretu i dalje uopće ne provjeravaju. Sa druge strane izjave subraće franjevaca se odbacuju kao pristrane. Po kojoj to osnovi tada i ove druge nisu pristrane i što mi o tome doista znamo?Ako ovi nisu po Kacigi istinoljubivi, tko objektivan može reći da su to bili izvori tadašnje vlasti sa svojom tvornicom ma-nipulacije svim i svačim? Kaciga navodi oproštajno pismo koje je je fra Sokol osta-vio a pronađeno je tek nedavno u arhivi-ma OZNE, u kojem piše da ‘on nije izdao partizane’ ali i ono što Kaciga ispušta, iskreno priznaje da ih ‘nije volio zbog zlo-čina’ i da ‘oni znadu tko ih je izdao, da je to bio netko njihov’.Čovjek koji je dojavio izdaju bio je surad-nik partizana, Nijemac porijeklom, zvan Vilim, radio je tada kao brijač na otoku a Nijemcima je služio kao prevoditelj. On po toj verziji dojavljuje izdaju časnoj sestri Manes Karninčić koja upozorava vodstvo partizana ali prekasno.Dakle povjesničar Markovina ali i pred-sjednik stranke nove Ljevice, da se i to spomene krivo navodi (Telegram) da se radilo o ‘njemačkom vojniku’ i suradniku partizana bio je to sugrađanin iako Nije-mac porijeklom.Na pravnoj razini u jednom objektivnom procesu, ovaj čovjek bi bio jednako osum-njičen kao i sam fra Sokol. Kako znamo da nije igrao dvostruku ulogu, da sam nije izdao partizane da bi sakrio svoju tajnu vezu s njima koja bi ga koštala glave, a okrivio fra Sokola koji je bio njihov pozna-ti neprijatelj? Tu dolazimo i do problema u samoj priči, Fra Sokolu nije trebao nikakav prevoditelj jer je izvrsno govorio njemač-ki, zašto je tada vjerovati da su zvali prevo-ditelja koji je sve to čuo?Zar bi fra Sokol bio tako naivan da pred domaćim čovjekom izvrši takav čin koji bi bio izrazito rizičan i tajan? Ili da je uopće išao zato u njemačku komandu kada su

postojali i brojni načini za dojavu?U svom oproštajnom pismu on je već svje-stan da su partizani na otoku pustili tu pri-ču o njemu. Tako fra Stipe Nosić spominje i knjigu partizanskog oficira Nikole Anića ‘Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.) – Od okupacije do oslobo-đenja’ u kojoj piše: Anićeva tvrdnja na str. 108. o prevoditelju, a time i Markovinova o ‘memoriji Korčule’ pada u vodu, kad se zna da je Sokol dobro vladao njemačkim i talijanskim jezikom “. I dalje: “U svom svo-jevrsnom oproštajnom pismu Sokol iznosi činjenicu da zna za tešku klevetu o izdaji partizana koju su ‘neslužbeni partizani u Korčulu bacili’, i iznosi predosjećaj da će ga partizani odvesti, mučiti i ubiti. Pismo je nastavio pisati i završio ga ‘na ime Mariji-no 12. rujna 1944.’. Tu iznosi podatak da se saznalo ‘da partizani znaju ko ih je izdao, jedan njihov…’.

Čini se da partizanima nije bilo do istrage a fra Bernardin Sokol je po svojem utje-caju i već bio na listi nepoželjnih, zbog svojeg ugleda i animoziteta prema novoj vlasti, negov utjecaj na izgradnju ‘novog društva’ slobodnog od religije nije se smio dopustiti. Kao ni fra Marijana Blažića u Dubrovniku, koji nije nikog odao i bio je izrazito protiv nacizma do razine da su ga zvali ‘crveni fratar’ a njegove se propovije-di čitale ‘u šumi’. Sve mu to nije pomoglo, ubijen je akciji uklanjanja svih protivnika sistema zajedno sa ostalima. I sada bi tre-balo vjerovati bez rezerve svemu što iz takvih izvora dolazi? Kako bi rekao Marx ‘nasilje je babica koja pomaže da se stvo-ri novo društvo’. U vrijeme komunizma to se radilo oružjem u prvom redu a sada su ostala ona druga sredstva, krivotvorenje činjenica, previdi, poluinformacije, izba-civanje nepoželjnih podataka i difamacija protivnika. Ne ulazeći u konačnoi sud o fra Sokolu, trebalo bi se držati poznate maksi-me da je ‘svatko nevin dok mu se ne doka-že krivnja’. A ne da se oni drugi pa i mrtvi mogu klevetati a da im se krivnja uopće nije dokazala.

Ivan Pavlović, Split, Put Točila 12

HDZ I SDP RUKU POD RUKU (4)

Jedne se izjave prihvaćaju, druge ne provjeravaju

Ako ovi nisu po Kacigi istinoljubivi, tko objektivan može reći da su to

bili izvori tadašnje vlasti sa svojom tvornicom manipulacije svim i

svačim?

Muo - riva nedaleko autobusne stanice blizu place u Gružu je oštećen. Slomljeni dio kamena ja pao u more a na skalinima koji vode u more je ostao komad kamena i sad je teško preko tog skalina ulaziti odnosno izlaziti iz baraka. Trebalo bi popraviti kako ne bi tko od prolaznika stra-dao i pao u more.

Zdravko Trojanović Trojo

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Trebalo bi popraviti

MAX TV kanal 822

YouTube LibertasTV Stream

B.NET kanal 724

A1 kanal 724

A1 IPTV kanal 142

ISKON kanal 715

LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

4 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Darko Kaciga nije fašist, nego neki, moglo bi se reći, neopartizan. Iako je vičan „partizan-skom načinu ratovanja“ ovaj rat će izgubiti, jer ratuje uz pomoć laži, a istina kad-tad izlazi na vidjelo. Iako veli da ja lažem, zapravo se većina njegovih tvrdnji, i ne samo o Sokolu, temelji na lažima, pogotovo kad je o vjeri i vjernicima riječ. Motiviran je očito in odium fidei i sa sitnorasističkim pobudama, etiketi-rajući pogrdnim izrazim podrijetla ljudi.Ipak, moram se ispričati gospodinu Kacigi što sam napisao da je novinare koji pošteno rade svoj posao nazvao „klerofašistima“, a on ih je nazvao tek „kleroustašama“. Usput, želi li to Kaciga možda reći da ustaše nisu bili fašisti? Ako je tako, onda naravno ni Kaciga nije (anti)fašist! On je dakle samo mali partizan, koji nije komunist, ali koji bi, kao „veliki Evropljanin“, htio retroaktivno mijenjati povijest barem do početka 4. st. po Kristu, a i samu činjenicu Isu-sova uskrsnuća ismijavati. Ogromna zadaća za malog partizana, to jest neopartizana!U svojim javljanjima opravdava Kaciga parti-zanski ratni zločin koji je izvršen nad nevinim Sokolom, partizansko-oznaškom metodom bez ikakva suda. 75 godina nakon umorstva Sokola, on na osnovi usmenih tvrdnji nekih ondašnjih korčulanskih komunista, bez pi-sanih dokumenata, govori o Sokolovoj kriv-nji zbog koje je navodno zaslužio smrt. Nije mu to baš kao „Evropljaninu“ na liniji ljud-skih prava, niti na liniji Rezolucije Europskog parlamenta o 80. obljetnici početka Drugog svjetskog rata i važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe. Ta europska rezoluci-ja (19. rujna 2019.) od svih nas, pa tako i od Kacige, traži da njegujemo sjećanje i na fra Bernardina Sokola, koji je nevin i bez suđenja likvidiran.Kacigine tvrdnje o Sokolu oslanjanju se na tvrdnje partizana Nikole Anića. Ovaj je u svo-joj knjizi ustvrdio da je Sokol izdao partizane, i da je stoga ubijeno „oko sedam partizana“. Nije li ta Anićeva formulacija, kojom barata i Kacigin povjesničar Markovina, već po sebi čudna? Anić ne zna ni koliko je ljudi tada po-bijeno, a u nekim drugim slučajevima navodi imena poginulih, dočim vodeći korčulanski komunisti (npr. Lozica) koji su 1944. bili tamo i o ratnim godinama 1990. objavili knjigu, So-kola i ne spominju, pa čak pišu da su uhićeni iz njemačkog zatvora „uspjeli pobjeći“, jedan je otišao s Nijemcima i vratio se živ i zdrav (!!!), te kao ugledan prvoborac na Korčuli doživo duboku starost. Anić u svojoj knjizi uz bezbroj krivih podataka govori i o prevoditelju koji je Sokolovu izdaju prevodio na njemački, iako je Sokol studirao u Beču, znao dobro njemački i često u raznim zgodama u Korčuli prevodio za druge osobe u komunikaciji s Nijemcima. Anić u vezi sa Sokolom donosi signaturu Hr-vatskog državnog arhiva, koja doduše postoji,

ali u tom spisu nema ni slova o Sokolu. U OZN-inu arhivu u Zagrebu, pod signaturom MUP RH/I Kut 1219, Sokolovo je prezime i redov-ničko ime. Nema ni datuma rođenja, nema optužnice, nema osude. Tu je pismo koje je Sokol pisao subratu fra Marijanu Blažiću, a za-vršio ga deset dana prije nego će ga partizani po noći odvesti iz samostana i ubiti bez suda. U završetku pismu Sokol odbacuje lažnu op-tužbu da je on izdao partizane. Kaže da ih nije volio, ali da ih nije izdao, i da se saznalo da je to učinio „jedan njihov“. Nema baš nikakva ra-zloga ne vjerovati čovjeku koji je predosjećao da su mu dani odbrojani i da će ga partizani ubiti. Ako je o izdajici već znao Sokol, znali su i drugi, znali su i partizani, ali očito im je inte-res bio da krivac ipak bude Sokol. Mnogi i da-nas znaju ime izdajice. Možda to zna i Kaciga, kada već zna i to da su Sokolovo tijelo premje-stili. Službenici OZN-e i UDB-e, NOV, JA, i tko zna koji sve još „organi“ koji su pregledavali Sokolov spis, nisu se usudili dodati optužbe koje danas tako „evropski“ ponavlja Kaciga.

U Sokolovu pismu, koje su partizani na dan uhićenja uzeli iz njegove sobe, i članku iz no-vina koji je napisan Sokolu u čast, podcrtali su riječi Hrvat i hrvatsko. Podcrtali su i neke izri-čaje koji govore o Sokolovoj reformi crkvene glazbe u hrvatskom narodu. Ipak, biti Hrvat i crkveni glazbenik nisu razlozi da se ubije čo-vjeka. A ubiti čovjeka bez suđenja, zaslužnog velikog hrvatskog i internacionalno poznatog glazbenika, koji je još za života ušao u interna-cionalne stručne leksikone, i koji nije kriv, jest ratni zločin, kako onda tako i danas.Kacigin novi argument protiv Sokola zapis je Viktora Novaka u njegovoj knjizi Magnum crimen iz godine 1948. Ispravno Kaciga citira Viktora Novaka i stihove pjesme: „Ante će do-nijeti Hrvatskoj spas, Hrvat će na svome biti svoj!“. Ali lagao je Viktor Novak kad je još 1948. povezao te stihove s Antom Pavelićem. Nota bene, na istoj stranici knjige Novak je lagao i o nadbiskupu Stepincu. Laže Kaciga o Sokolu zajedno s Viktorom Novakom i inim klevetni-cima već punu 71 godinu. Očito mu je Nova-kov Magnum crimen u međuvremenu postao nova bilbija, njegove nove, neopartizanske religije. Lažu s njim povjesničari i pismoznan-ci Anić, Markovina, Jakovina, Jergović i još neki „sadašnji antifašisti“. Ne radi se o pjesmi Sokola Paveliću, nego o pjesmi Miha Jerini-ća (1872. – 1955.) koju je on pod naslovom „Himna Ante Starčevića“ ispjevao u Šibeniku

1938., a Sokol uglazbio i objavio u zbirci „Hr-vatsko selo“ br. 61. Čak su izgleda i pripadnici OZN-e to 1944. shvatili, jer u Sokolov dosje nisu stavili zbirku s tom pjesmom, nego nje-govu zbirku br. 7 Crkvene skladbe (za jedan glas uz pratnju orgulja), objavljenu još 1930. Sklanjane su i skrivane Sokolove note, čak i po samostanima, jer se Sokola nije smjelo spominjati. Njegovih izdanja nije bilo ni u Na-cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Zahvaljujući samostanu Male braće odnedavno se većina Sokolovih objavljenih zbirki (od njih 80) opet i tu čuva. Ali Kaciga to zasigurno ne će pro-vjeravati nego će reći da Nosić laže. Tko laže ocijenit će čitatelji.A da je bilo i poštenih partizana, komunista, usprkos ideološkoj dresuri, dokaz je izvješće Drage Desputa, od 17. siječnja 1945., člana Sudskog odsjeka Glavnog štaba NOV i PO Hr-vatske (Narodno oslobodilačka vojska i Parti-zanski odredi) upućeno Centralnom komitetu KPH. U izvješću stoji: „[…] kod sprovođenja te mjere drugovi koji su je sprovodili bili su vrlo površni. Kao primjer navodimo slučaj koji se desio u Dubrovniku, gdje je u oglasu osuđe-nih na smrt bio naveden i jedan građanin Du-brovnika, koji se je u tom momentu nalazio na slobodi i u oglasu među strijeljanima čitao svoje ime i prezime“. Ovjereni prijepis ovog dokumenta nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu, f. 1220, CK SKH, Ratno gradivo, kut. 13, KP-42/2842. Desput u stvari govori o plaka-tu „U ime naroda Jugoslavije“, koji se nakon navodnog suđenja i strijeljanja pojavio na javnim mjestima u Dubrovniku; s datumom 26. listopada 1944., a potpisao ga je tada ne-postojeći „Vojni sud Komande Južno-dalma-tinskog područja“. Na plakatu su bila imena osuđenih (među njima su i franjevci Marijan Blažić i Toma Tomašić), kao i njihova navodna krivnja i osuda na strijeljanje s konfiskacijom imovine. U obrazloženju je stajala i rečenica: „Odbrana optuženih, s obzirom na naprijed utvrđeno činjenično stanje, postala je be-zpredmetnom i kao takva od strane Suda odbačena.“ Na plakatu je među osuđenima objavljeno i ime Aleksandra Ćorovića Dimitri-jeva (koji je tada imao 23 godine). Radi se o gore spomenutom „građaninu Dubrovnika“ koji je usprkos tako strašnoj navodnoj presu-di, jednostavno pušten, a njegovo ime na pla-katu poslije toga su precrtavali, što je čvrsti dokaz da suđenja nije ni bilo!Čudno je da je već 1945. bilo ljudi koji su vi-djeli istinu, a Kaciga i njemu slični „sadašnji antifašisti“ ne vide to ni danas, nego ponav-ljaju komunističke laži iz 1944. Zasigurno će Kaciga objaviti svoje pisanje u nekoj novoj knjizi, pa će na koncu i sam povjerovati u svo-ju laž, to jest u svoju novokomponiranu religi-ju. Neka barem u nešto vjeruje.

fra Stipe Nosić

HDZ I SDP RUKU POD RUKU (5)

U LAŽI SU KRATKE NOGE

Čudno je da je već 1945. bilo ljudi koji su vidjeli istinu, a Kaciga i

njemu slični „sadašnji antifašisti“ ne vide to ni danas, nego ponavljaju

komunističke laži iz 1944.

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 5

Od prvih početaka turizma pa sve do današnjih dana ali i ubuduće, turizam i povijesna baština nera-skidivo će biti povezani. U današ-nje vrijeme turistička ponuda toli-ko je raznovrsna da bi bilo iluzorno nabrajati što se sve nudi kao turi-stička atrakcija. Na području samo kulturnog sadržaja svake godine otvaraju se novi MUZEJI koji privla-če ogromni broj posjetitelja.Nedavno je u našem gradu odr-žana smotra „Najbolji u baštini“. Predstavljeni su muzejski sadržaji koji su izabrani kao najbolji nacio-nalni projekti u 40-tak država svije-ta. To što se posljednjih npr. 10-tak godina nudi na tom polju, nadilazi klasičan pojam muzeja kakvog uo-bičajeno zamišljamo. Koristi se vi-soko sofisticirana tehnologija kako bi se predstavili muzejski izlošci, tematsko područje, neka ljudska djelatnost, odnosno sve što je u vezi sa poviješću čovjeka. Muzeji se ne nalaze samo u novopodi-gnutim objektima futurističkog izgleda, nego i u starim povijesnim zdanjima, bivšim tvornicama i ne-rijetko „in situ“. Kao primjer ovog posljednjeg navest ću „srednjovje-kovnu ljevaonicu“ u blizini tvrđave Minčeta. Međutim, kako sam već naveo sve više se koristi visoko so-fisticirana tehnologija i oprema u muzejima kako bi posjetitelji imali dojam da putuju kroz vrijeme i da su svjedoci raznovrsnim povije-snim događajima. Da bi se sve to postiglo potrebna su ogromna novčana ulaganja i sudjelovanje na pojedinim projektima mnoštva stručnjaka različite specijalnosti. O takvom barem jednom muzeju u Hrvatskoj možemo samo sanjati.Od skoro 50-tak muzejskih pro-jekata koji su ove godine pred-stavljeni sudionicima „Najbolji u baštini“ u Dubrovniku (u KMD) dva se mogu primijeniti i za hrvatsku

prošlost. Navest ću samo kratki opis.„Državni muzej povijesti Gulaga, spada u kategoriju „memorijalnih muzeja“ i obuhvaća razdoblje od 1930-ih do 1950-ih godina XX. sto-ljeća.“ Zašto mi nemamo „memori-jalni muzej“ na Golom otoku? Je li to još tabu tema ili se nismo toga „sjetili“ da možemo ponuditi turisti-ma željni svakakvih, pa i političkih informacija iz vremena bivše države.„Muzej emigracija u Gdyniji u Poljskoj koji predstavlja povijest iseljavanja iz države kroz stoljeća.“ Što se tiče „muzeja emigracije“ ta-kvih bi se muzeja moglo otvoriti u svakom većem gradu na Jadranu. Mnogo je stanovništva sa naše obale i otoka pošlo „trbuhom za kruhom“ u nekoliko emigracijskih valova od sredine XIX. stoljeća. Sada Hrvati odlaze iz kontinental-nog dijela „Lijepe naše“, a vjero-jatno će se to, nažalost, nastaviti i sljedećih godina.Poruka ovog napisa je da što ra-znovrsniju povijesno-kulturnu baštinu možemo i moramo pove-zati s turizmom. Time ćemo polu-čiti da turisti bolje upoznaju našu prošlost, dulje ostaju u Hrvatskoj (ili našem gradu) i naposljetku da se ostvari veći prihod. Čak i jedno kratko vremensko razdoblje, od 1797. do 1815. godine, a prema sadržaju knjige Luja Vojnovića „Pad Dubrovnika“ bilo bi za turiste veliko povijesno-edukacijsko sa-znanje o posljednjih 20-tak godina samostalnosti Dubrovačke Repu-blike. Moglo bi se informativno predstaviti u jednoj ili dvije lađe u Lazaretu.Na ovogodišnjoj smotri „Najbolji u baštini“ Bošnjaci su predstavili „Muzej ratnog djetinjstva u Saraje-vu“! Kad sam to pročitao oči su mi zasuzile.

Damir Račić

TURIZAM I POVIJESNA BAŠTINA

ZAŠTO I MI NEMAMO NPR. MUZEJ EMIGRACIJE?

Mnogo je stanovništva s naše obale i otoka pošlo „trbuhom za kruhom“ u nekoliko emigracijskih valova od

sredine XIX. stoljećaOvih dana svjedoci smo iz medija da Hitni bolnički prijem u Dubrov-niku muku muči s nedostatkom liječnika tako da sada samo jedan hitni medicinski tim ima liječnika, a mogli smo isto tako pročitati i da je ravnatelj molio liječnike iz Doma zdravlja da dežuraju na Hitnom bolničkom prijemu. Zbog svega toga ne možemo se ne sjetiti onog bezdušnog dizanja ruku vladaju-ćih u Županiji, kada je liječnicima opće prakse, koji su u zakupu, izglasano podizanje zakupnine prostora u treptaj oka.Župane i vladajući, na prošloj sjed-nici tri liječnika su stajala na vra-tima Županijske skupštine i nije im bilo dozvoljeno da govore o svojim problemima sa zakupnina-ma, a niti mjesec dana nakon toga kucate im na vrata s molbom da se

uključe dežurstvom u rad Hitnog bolničkog prijema. To je jako dvo-lično od Županijske vlasti.Događa se urušavanje zdravstve-nog sustava, za koji vi tvrdite da je na visokoj razini, a sve na štetu onog malog jednostavnog čovje-ka, radnika, onog koji nema za pri-vatne poliklinike i ovisi isključivo o javnim zdravstvenim ustanovama o kojima se ova vlast u državi i u Županiji očito ne zna brinuti. Tražimo hitno rješavanje proble-ma liječnika, a predlažemo Vam da se liječnici, koji će se uključiti u rad hitnog bolničkog prijema, oslobo-de plaćanja zakupa za svoje ordi-nacije jer puno više vrijedi jedan ljudski život nego jedan mjesečni zakup.

Županijski odbor SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije

ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA SDP-a DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE:

Hoće li opet građani Dubrovnika snositi posljedice loših odluka Županijskih vlasti?

-Park za pse je na ulazu u Mokošicu pravi promašaj. Kome je ovo palo na pamet - ovim riječima obra-ćaju nam se ogorčeni Mokošani posljednjih mjesec dana putem našeg Zelenog telefona Eko Fona 020/453-850 te dodaju :Osim što su uništili totalno do ju-čer lijepi park (kojeg su započeli uređivati naši Eko Omblići tije-kom 2002. i 2003. godine i gdje je na početku parka od strane ulaza s JTC trebala biti velika kamena fontana s vodom ),još su i posjekli dosta stabala radi novog parka za

pse. Osim što im skoro nitko neće doći s psom isti se gradi već tako dugooo - više od 2 mjeseca kao da se gradi veliki sanatorij.Mi bismo još dodali kako smo u posjedu dopisa od Grada Dubrov-nika iz 2003 gdje nam piše Grad Dubrovnik(ex gradonačelnica i pročelnica za zaštitu okoliša i pri-rode Grada Dubrovnika) kako su usvojili naš projekt „Četiri kamene fontane za mlade Mokošane“, te da će se postaviti sve četiri kamene fontane kako smo predložili.Predsjednica: Jadranka Šimunović

ZELENI FORUM, EKO CENTAR ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI, ZELENI TELEFON:

PARK ZA PSE NA ULAZU U NOVU MOKOŠICU JE PRAVI PROMAŠAJ

6 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

MCGP Klek- spriječeno krijumčarenje veće količine cigaretaU poslijepodnevnim satima u četvrtak, 10. listopada, policijski službenici Postaje granične policije Metković su u suradnji s djelatnicima carine, na MCGP Klek, prilikom ulazne granične kontrole osobnog vozila austrijskih nacionalnih oznaka, pronašli veću količinu cigareta. Vozilom je upravljao 60-godišnji austrijs-ki državljanin, a suputnica u vozilu bila je 64-godišnja državljanka Srbije.Naime, tijekom granične kontrole se po-sumnjalo u krijumčarenje, te je zatražen nalog za pretragu vozila. Temeljitom pre-tragom je, u prepravljenom podvozju vozila, pronađeno ukupno 1800 kutija cigareta i to 1430 kutija cigareta marke Ashima Luxuri Size, 240 kutija cigareta marke Marble King Size i 130 kutija cigareta marke Ashima Lux-uri Super Slim.Vozač i suvozačica su uhićeni i nad njima je provedeno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su počinili kazneno djelo Izbjegavanje carinskog nadzora. U večernjim satima u petak, 11. listopada, osumnjičeni su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Bijeli Vir – eksplozija plinaU subotu, 12. listopada, oko 7,45 sati, u obiteljskoj kući 49-godišnjaka u Bijelom Viru došlo je do eksplozije plinske smjese koja se u kuhinjskom dijelu kuće nakupila zbog neispravne instalacije plinskog štednjaka, a do eksplozije je došlo u trenutku uključivan-ja štednjaka. Uslijed eksplozije, 49-godišnjak je zadobio teške tjelesne ozlijede te je prevezen u split-sku bolnicu gdje je zbrinut na daljem liječen-ju.

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 14 prometnih nesreća u kojima su 4 os-obe teže, a 8 ih je lakše ozlijeđeno. S materi-jalnom štetom zabilježeno je 8 prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 914 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema oso-bama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četi-ri ubojice u prometu“ te je tako 676 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene

brzine kretanja, 44 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 11 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 8 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje. - Od ostalih prekršaja izdvajamo 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 32 mjere poduzete zbog nepropisnog zaus-tavljanja i parkiranja.

Najveća koncentracija alkohola od 2,88 g/kg zabilježena je u Župi dubrovačkojNajveća koncentracija alkohola od 2,88 g/kg izmjerena je jučer, 13. listopada, oko 9,10 sati, na državnoj cesti D-8 u mjestu Mlini, u Župi dubrovačkoj, 35-godišnjaku koji je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih re-gistracijskih oznaka. Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja, te mu je nakon puštanja, uru-čen prekršajno nalog u visini novčane ka-zne od 10.300 kuna i zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Najveća brzina kretanja vozila zabilježena je na PelješcuNajveća brzina kretanja vozila zabilježena je 11. listopada, na D-414 u blizini mjesta Dan-čanje, 66-godišnjem državljaninu Njemačke koji se motociklom marke „Daytona“ kretao brzinom od 165 km/h na mjestu gdje je pro-metnim pravilom brzina ograničena na 90 km/h, što je za 75 km/h više od dozvoljene brzine kretanja. Zbog počinjenog prometnog prekršaja po-licija je 66-godišnjaka novčano kaznila izno-som od 5 tisuća kuna.

Najveća izrečena kazna Najveća kazna predložena je za 38-godišnja-ka koji je u subotu, 12. listopada, u poslije-podnevnim satima, pod utjecajem alkohola od 1,61 g/kg na Obali Stjepana Radića u Du-brovniku izazvao prometnu nesreću s ma-terijalnom štetom. Također je utvrđeno da vozilom upravlja za vrijeme zabrane uprav-ljanja vozilima „B“ kategorije. Vozač je uhićen i uz optužni prijedlog, s pri-jedlogom kazne od 60 dana zatvora, prive-den na Općinski sud u Dubrovniku gdje ga je saslušao dežurni sudac.

Korčula - prometna nesreća s teže ozlijeđenim osobamaU prometnoj nesreći koja se dogodila u ra-nim jutarnjim satima u subotu, 12. listopada,

u Veloj Luci, tri mlađe osobe zadobile su teš-ke tjelesne ozlijede.Do prometne nesreće je došlo kada je 21-go-dišnjak, upravljajući osobnim vozilom du-brovačkih registracijskih oznaka, krećući se iz pravca Blata u smjeru trajektnog pristani-šta, zbog neprimjerene brzine kretanja, izgu-bio nadzor nad vozilom, sletio izvan kolnika i udario u kameni zid. Uslijed udara, vozač i dvoje njegovih suput-nika u dobi od 20 godina zadobili su teške tjelesne ozlijede te su, nakon ukazane liječ-ničke pomoći, zbrinuti u splitskoj bolnici gdje su zadržani na daljem liječenju.

U prometnoj nesreći teže ozlijeđena pješakinjaU prometnoj nesreći koja se u poslijepod-nevnim satima dogodila 9.listopada na Obali pape Ivana Pavla II teže je ozlijeđena pješa-kinja.Do prometne nesreće je došlo kada je 42-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, upravljajući osobnim vozilom bosansko-her-cegovačkih nacionalnih oznaka, prednjim lijevim dijelom vozila naletio na 55-godiš-nju pješakinju koja je kolnik navedene ulice prelazila na udaljenosti od oko 7 metaka od obilježenog pješačkog prijelaza. Nakon ne-sreće vozač je napustio mjesto događaja, a da ozlijeđenoj pješakinji nije pružio pomoć te je nedugo potom u istoj ulici prilikom obilaženja oštetio nepropisno zaustavljeno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka.Ozlijeđena pješakinja zadobila je teške tjele-sne ozljede i zbrinuta je u dubrovačkoj bol-nici, dok je odbjegli vozač pronađen i uhićen nedugo nakon počinjenja prometnih nesre-ća te je nad njim u tijeku kriminalističko istra-živanje zbog sumnje da je počinio kazneno djelo “Izazivanja prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama”.

Osumnjičen za kazneno djelo teške krađeProvedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične po-licije Gruda 33-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo teške krađe. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 9. listopada ove godine provalio u me-talni kontejner na Gornjem Brgatu, koji je u vlasništvu privatnog poduzeća, odakle je otuđio torbicu s gotovo 19 tisuća kuna. Osumnjičeni je 14.listopada kasno navečer uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovač-ko-neretvanske.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 7

Prema našim podatcima iz 23 osnovnoškolske i 6 srednjoškolskih ustanova u kojima organizi-rano djeluje Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, prvog dana štrajka odazva-lo se oko 75 % članstva u osnovnim i oko 71 % članstva u srednjim školama. Prema dosad pristiglim informacijama na području naše žu-panije nije bilo kršenja prava naših zaposlenika na štrajk.U drugom danu štrajka odazvalo se je 68,03% članstva u osnovnim i 60,26 % članstva u sred-njim školama, a što je na razini očekivanog ostvarenja s obzirom na činjenicu da pojedine školske ustanove rade i u drugoj smjeni.Stoga, još jedan put, želimo zahvaliti svima Vama, kako roditeljima tako i Vama medijima, koji ste nam i ovom prilikom svojim pravodob-nim i objektivnim izvještavanjem ukazali svoje veliko povjerenje i podršku u našim nastojanji-ma za pravednije i bolje sutra.Nastava će se od ponedjeljka u svim osnovnim i srednjim školama u našoj Županiji, odvijati već prema redovnom planu i programu.

Antun Vidak, županijski povjerenikSindikat Preporod

Ne znam kako vi ali ja već pune dvije godine svjedočim onome što mi je do tada na dubro-vačkim cestama izgledalo gotovo nemogućim a to je relativno visok stupanj građanske kulture i primjeren odnosu prema zonama namijenje-nim pješacima. Naime od ljeta 2015. godine ne mogavši se mirit sa nesposobnošću tadašnjeg gradonačelnika i odgovornih komunalnih služ-bi, koji puta duhovito a koji puta revoltirano, putem medija nastojao sam ukazivati na ozbi-ljan problem manjkave građanske svijesti po pitanju sigurnog i nesmetanog prolaza pješaka nogostupom. Kako ste i sami mogli svjedočit nogostup je u to vrijeme općeg nemara ured-no bivao zonom koju su ljudi nižeg građanskog evolucijskog stupnja uredno koristili za parkirat svoja vozila.Ne ulazeći previše u opću nesposobnost tadaš-njeg gradskog vodstva kao i onog prethodnog, zadržat ću se samo na konstataciji da se ustvari svatko od odgovornih ponašao u skladu sa os-novnim građanskim vrijednostima i evolucij-skim dostignućima užeg, u pravilu obiteljskog, okruženja u kojem su se i formirali kao osobe. Kako za njih, svakoga od nas, isto vrijedi i za današnje gradsko vodstvo. Ipak za razliku od prethodnika ovog se ne sramim, nije niti da mu se divim ali ga istinski cijenim i načelno podr-žavam posebno radi ustrajnosti i dosljednost primjerenog provođenja odluke koja se tiče nesmetanog kretanja pješaka dubrovačkim no-gostupima.Mnogima će moguće ovaj segment građan-skog života zvučati benigno ali sjetite se samo, pogotovo vi sa dječjim ili invalidskim kolicima, kako je bilo kretat pojedinim zonama, primjeri-ce Zagrebačka ulica, kojoj je nogostup uredno gotovo cjelodnevno bivao blokiran što od taksi vozila, što od kamiona dostavne službe, pojedi-naca koji bi svratili na pokoje pićence u jedan od dva ugostiteljska objekta samo u toj ulici. Ili pak zone oko povijesne jezgre pogotovo uskog pojasa nogostupa na kantunu Revelina, prilaza ulici Između vrta podno ulice od Posata ili onoj uz zgradu bivšeg DM-a a koji su pak uredno bi-vali uzurpirani ne savjesno parkiranim motoci-klima. Sve to navedeno uglavnom nije više tako.Ispravite me ako griješim ali držim da ima velike veze sa sviješću i osobnim građanskim i kultu-rološkim vrijednostima današnjeg gradonačel-nika. Da se ne bi krivo razumjeli i fokus usmjerili u krivom smjeru ipak najveću zaslugu i moju osobnu zahvalu pobiru djelatnici primjerno predane službe prometnog redarstava kao i djelatnici prometne policije.Kako stvaran život nije bajka i nije sve idealno i dalje će te naići na pojedince koji unatoč svemu i dalje inzistiraju na svojoj bahatosti. Srećom za takve danas postoje rješenja a što je uz kontakt broj prometnog redarstva, u prosjeku djeluju u manje od 20 min., i mobilna web aplikacija MUP-a pomoću koje se u tri koraka može pri-javit ikakav sporan događaj, vrijeme djelovanja

još mi nije poznato . Mada mi je izvorna namjera bila osobno se zahvalit svima onima koji doprinose većoj si-gurnosti pješaka i stvaranju jedne puno ljepše i uglednije slike o stanju ovog višeslojno obez-vrijeđenog grada moram se spomenut ono malo preostalih nesavjesnih motorista koji u doba većih gužvi i dalje nalaze shodnim probi-jat se nogostupom među pješacima, ne rijetko djecom na povratku iz škole. Ne zaostaju niti mahom pridošli Uber i slični prijevoznici koji i dalje drže da je nogostup baš njima namijenjen za bezočna parkiranja. Ipak posebno mjesto moram posvetit primjeru rijetko bahate i bezobzirne osobe koja ne pre-že niti od kukavičkog nasilničkog malograđan-stva fizički nasrćući na one koji dokumentiraju njihovo bezobzirno parkiranje po nogostupu. Konkretno se radi o vlasniku vozila koji kao gotovo redovit gost ugostiteljskog objekta na Ilijinoj glavici vozilo ostavlja na nogostupu. Naravno i on sam kao i svatko od nas ponaša se u skladu sa osnovnim građanskim vrijednosti-ma i evolucijskim dostignućima užeg, u pravi-lu obiteljskog, okruženja u kojemu se formirao kao osoba.Čeljadi nazbilj stojte mi dobroEkipi prometnih redara i policajaca HVALA.

Đivo Dražić

Zbor građana za koji su se mještani Zatona iz-borili nakon brojnih dopisa i zahtjeva nije po-stigao svoju svrhu! Sastanak koji je trebao dati priliku stanovnicima Zatona da iznesu svoje probleme bio je tek predstava u zajedničkoj re-žiji predsjednika Mjesnog odbora Zaton Emilija Puljizevića i gradonačelnika Mata Frankovića, koji su, kako bi izbjegli razgovarati o brojnim problemima Zatona, raspravu ograničili na samo tri točke – nove režime prometa u Veli-kom i Malom Zatonu te informiranje o uvjetima za izrađivanje Urbanističkog plana uređenja Malog Zatona.O problemima poput autobusnih ugibališta, nužnosti izgradnje šetnice između Velikog i Ma-log Zatona, lokacija za nova parkirališta ili ne-dostatne komunikacije s predsjednikom Mje-snog odbora nije bilo riječi jer te teme nisu bile dopuštene. Zapravo je Zbor kojeg su građani tražili još prije više od pet mjeseci, a članovi Mjesnog odbora isti odbijali mjesecima sazvati, na kraju bio tek krnji sastanak na kojem su obra-đene teme o kojima su gradska uprava i članovi Mjesnog odbora htjeli razgovarati, dok su broj-na pitanja o kojim su građani htjeli razgovarati i iznijeti svoje stavove ostala neizgovorena i ne-raspravljena.

HNS podružnica Dubrovnik

SINDIKAT ZAPOSLENIKA U HRVATSKOM ŠKOLSTVU PREPOROD

HVALA

PRIOPĆENJE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA – PODRUŽNICA DUBROVNIK:

ZAŠTO SU FRANKOVIĆ I PULJIZEVIĆ PROTIV SLOBODE GOVORA?

KULTURA NAŠA SVAGDAŠNJA

ZA RAZLIKU OD PRETHODNIKA OVOG SE GRADONAČELNIKA NE SRAMIM

Ipak, nije niti da mu se divim ali ga istinski cijenim i načelno podržavam posebno radi ustrajnosti i dosljednosti primjerenog provođenja odluke koja se tiče nesmetanog kretanja pješaka dubrovačkim nogostupima

8 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

GRAD DUBROVNIK

Grad Dubrovnik pokrenuo je otvo-reni postupak javne nabave za „Izvođenje radova na natkrivanju tenis terena“ u Lapadu. Riječ je o I. fazi projekta rekonstrukcije tenis te-rena i pratećih građevina Tenis klu-ba Dubrovnik. Projekt se odnosi na natkrivanje dva terena (četvrtog i petog) tenis centra na Šetalištu kra-lja Zvonimira izgradnjom suvreme-no oblikovane dvorane lučne kon-strukcije visine 10 metara i raspona 38,45 metara, a prema projektu koji je izradila tvrtka Alfaplan d.o.o. i su-kladno građevinskoj dozvoli izda-noj u ožujku ove godine.Konstrukcija kojom se natkrivaju tereni sastoji se od primarnih dr-venih lameliranih nosača, čelične konstrukcije te čeličnih stupova koji su dijelom obloženo armiranim betonom. Planirano je zatvaranje natkrivenih terena spuštanjem ver-tikalnih automatiziranih prozirnih tendi na bočnim stranama građevi-ne. Sveukupna natkrivena površina iznosi 1479 metara kvadratnih. Pro-cijenjena vrijednost radova iznosi 12 milijuna kuna s predviđenim rok izvođenja 10 mjeseci od dana uvo-

đenja odabranog izvođača u posao.Projektom se postiže veća kvalite-ta, bolja funkcionalnost i estetska vrijednost okruženja tenis centra, a Tenis klubu Dubrovnik omogućit će organizaciju različitih međuna-rodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu, a time i kontinuitet rada.Druga faza odnosi se na uređenje tribina kapaciteta 850 mjesta s fit-ness centrom, svlačionicama, skla-dištem i uredima za administraciju.Podsjetimo, projekt rekonstrukci-je tenis terena u Lapadu jedan je od 11 strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja sporta i sport-ske infrastrukture Grada Dubrov-nika. Izgradnjom tenis dvorane u Lapadu kao i drugim ulaganjima pokrenutim u posljednjih nekoli-ko mjeseci - hangar za jedriličare u Orsanu, nogometni teren u Gospi-nom polju, judo dvorana u Mokoši-ci te rekonstrukcija objekta bivšeg hotela Stadion s prvim muzejom vaterpola u svijetu, Grad Dubrovnik započinje snažne promjene po pi-tanju izgradnje sportske infrastruk-ture.

U tijeku su radovi na drugoj dionici ceste Kliševo-Mrčevo, i to na 2,5 ki-lometara dugom dijelu nerazvrsta-ne ceste koji se proteže od križanja „Kadina ploča“ pa sve do Mrčeva.Izvedena su dva potporna zida predviđena projektom, a radovi se nastavljaju pripremom cjelokupne trase za asfaltiranje koje će se pro-voditi u fazama.Podsjetimo, radovi na 3,2 kilome-tra dugoj cesti nastavljeni su kra-jem rujna, i to odmah po završetku prve dionice od Kadine ploče do Kliševa duge 700 metara.

Sanaciju cjelokupne ceste u pu-nom profilu od 5,5 metara izvo-di tvrtka Tehnogradnja, a prema nalogu i uz nadzor nadležnog upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika.Ukupna vrijednost investicije ce-stovnu infrastrukturu koja će omo-gućiti kvalitetnu povezanost ovog dijela Dubrovačkih gornjih sela, a time biti i novi poticaj razvoju ru-ralnog turizma, iznosi 8 milijuna kuna.Za dionicu Mrčevo-Riđica u tijeku je izrada projektne dokumentacije.

U suradnji Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu i Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima, završena je obnova sportskog te-rena za mali nogomet u Novoj Mo-košici, u ulici Između dolaca.Prošle godine, u prvoj fazi sana-cije, odrađeni su radovi bojanja ogradne konstrukcije sa žičanim pletivom i zamjena oštećenog pletiva, radovi popravka i bojanja

malih barica te bojanje tribina. U drugom dijelu sanacije ovog igra-lišta nedavno je postavljena nova betonska podloga, mrežice na ma-lim baricama te su iscrtane linije za mali nogomet. Iz sigurnosnih razloga postavljene su i kamere za video nadzor obnovljenog sport-skog terena, a završetkom ove ob-nove Mokošani su dobili potpuno uređen prostor za rekreaciju i dru-ženje.

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tep-šić potpisala je 10.listopada u Ministarstvu turizma Repu-blike Hrvatske Ugovor o sufi-nanciranju sukladno uvjetima i kriterijima Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2019. godini.Na temelju sklopljenog ugo-vora Ministarstvo turizma će sudjelovati u projektu „Izrada studije održivosti razvoja tu-rizma i prihvatnog kapacite-ta s akcijskim planom Grada Dubrovnika“, i to sredstvima u iznosu do 100 tisuća kuna, što čini 80 posto potrebnih sred-stava za realizaciju projekta.Naime, Grad Dubrovnik je na navedeni Program Ministar-stva prijavio projekt „Izrada studije održivosti razvoja tu-

rizma i prihvatnog kapaciteta s akcijskim planom Grada Du-brovnika“ u ukupnoj vrijed-nosti od 123.500,00 kuna, a sukladno propozicijama Pro-grama, Ministarstvo sufinanci-ra do 90% prihvatljivih troško-va projekta.Sredstva koja će Grad za reali-zaciju projekta izdvojiti iz Pro-računa iznose 23.500 kuna.Program razvoja javne turi-stičke infrastrukture u 2019. godini otvoren je krajem trava-nja, a zatvoren 28. lipnja 2019. godine. Sredstva za potpore namijenjena županijama, gra-dovima i općinama, između ostaloga i za izradu studija održivosti ili studija upravlja-nja kvalitetom, osigurana su u Fondu za razvoj turizma, odno-sno u Državnom proračunu.

ZA IZGRADNJU TENIS DVORANE U LAPADU

POKRENUTA JAVNA NABAVA

NA DRUGOJ ETAPI CESTE KROZ GORNJA SELA

NAPREDUJU RADOVI

ZA STUDIJU ODRŽIVOSTI RAZVOJA TURIZMA I PRIHVATNOG KAPACITETA

OSIGURANA SREDSTVA MINISTARSTVA TURIZMA

U MOKOŠICI

ZAVRŠENA OBNOVA SPORTSKOG TERENA IZMEĐU DOLACA

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 9

DUBROVNIK – GRADONAČELNIK S DOBITNICIMA NAGRADA I PRIZNANJA NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA

Prijem za nagrađeneDobitnike nagrada i priznanja na Danima hr-vatskog turizma primili su 16.listopada grado-načelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospo-darstvo i more Marko Miljanić.Prijemu su prisustvovali nagrađeni pojedinci i predstavnici nagrađenih tvrtki kao i predstav-nici ostalih finalista s područja Grada Dubrov-nika. Sudionike prijema uvodno je pozdravio i čestitamo im gradonačelnik Franković, koji je ovom prilikom izložio sve ono na čemu Grad Dubrovnik u suradnji s partnerima radi na po-dručju upravljanja destinacijom, posebno se osvrnuvši na rješenja u prometu, ali i na pred-stojeća ulaganja u komunalnu infrastrukturu. U ime nagrađenih djelatnika u turizmu obra-tio se Ivan Sabljić, direktor regije za Valamar Collection Dubrovnik President Hotel 5* i Valamar Lacroma Dubrovnik Hotel 4*, ovo-godišnji dobitnik turističke nagrade „Anton Štifanić“ u kategoriji pojedinca. On je između ostalog rekao da su ovakva priznanja značaj-na jer nisu samo odraz rada pojedinaca i ko-lektiva na koja se odnose, nego se preslikava-ju i na čitavu destinaciju.Uz Ivana Sabljića, u kategoriji „Čovjek – ključ uspjeha“, za najboljeg djelatnika u ugostitelj-skom objektu proglašen je Stjepo Roko. Dra-gan Tomašević najbolji je djelatnik u cestov-nom prijevozu, a Anita Petković proglašena je za najbolju turističku inspektoricu u Hrvat-skoj. Prijemu je nazočio i Vlaho Sabljić, direk-tor Valamar Lacroma Dubrovnik, inače hotela pobjednika u kategoriji Kongresni hotel.Na Danima hrvatskog turizma finalisti su u svojim kategorijama, podsjetimo, bili i hotel Argosy te hoteli Dubrovnik Palace, Bellevue, Excelsior i Kompas iz grupacije Jadranski luk-suzni hoteli, putnička agencija Adriatic DMC, ACI marina Dubrovnik, hostel Euroadria i agencija Elite Travel te su kao finalisti svi pri-mili priznanja organizatora.Dani hrvatskog turizma tradicionalna su ma-nifestacija u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gos-podarske komore, a koja je 3. i 4. listopada održana u Vinkovcima i Osijeku uz sudjelova-nje preko tisuću sudionika iz hrvatskog turi-stičkog sustava te iz poslovnog i društvenog života.

DURA

Besplatna radionica „Prodaja iz prakse“U okviru Startup akademije održat će se radio-nica „Prodaja iz prakse“. Radionica će se održati u subotu, 19. listopada 2019. g. u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Du-brovnik) s početkom u 10:00 sati. Predavačica je Snježana Kupres.Više informacija možete dobiti putem e-maila: mpuljas@dura.hr ili telefona: 020/640-271

ODLUKA VISOKOG UPRAVNOG SUDA RH O BANKOMATIMA:

Zaštita financijskih interesa pojedinaca nije ispred zaštite kulturnih dobaraNakon što su, po nalogu Komunalnog redarstva Grada Dubrovnika, svi vlasnici bankomata u po-vijesnoj jezgri Grada, a koji nisu imali odobrenje za njihovo postavljanje, bankomate i uklonili, ujedno su se i žalili na donesena rješenja o ukla-njanju. No rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, od 27. rujna ove godine, odbijen je prijedlog za obustavu izvršenja ove odluke.Kako je pojašnjeno u odluci Visokog upravnog suda, zaštita financijskih interesa pojedinaca ne preteže pred svrhom zaštite kulturnih dobara.Podsjetimo, svi bankomati koji su imali rješe-nje o uklanjanju, njih ukupno 24, su maknuti iz povijesne jezgre. Vlasnici su postupili sukladno rješenju Komunalnog redarstva Grada Dubrov-nika, a u ukupnoj brojci je i osam uređaja koji su bili postavljeni u izlozima na Stradunu.Po usvajanju odluke na Gradskom vijeću prove-deni su upravni postupci kojima su obuhvaćeni bankomati bez valjanih odobrenja. Po isteku rokova od 30 dana, a ukoliko nisu postupili po rješenju, Komunalno redarstvo Grada Dubrov-nika krenulo je s ispisivanjem visokih kazni za prekršitelje.Od ukupno evidentiranog 41 bankomata njih 15 ima odobrenje Konzervatorskog odjela, dva su ‘’uvučena’’ u unutarnji prostor i više im se ne pristupa s ulice, a svi ostali su uklonjeni u perio-du od kraja kolovoza do polovice rujna.Dubrovnik je postao prvi hrvatski grad koji je svojim aktima uredio pitanje postavljanja ban-komata kako bi zaštitio UNESCO-vu spomenič-ku baštinu, a provedba Odluke o komunalnom redu pokazala je izvrsne rezultate.

U DUBROVNIKU

64. IPA svjetski kongresU Dubrovniku se održao 64. po redu IPA (Inter-national Police Association) kongres koji je 9.li-stopada svečano otvoren u kazalištu Marina Dr-žića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković koji je izrazio zadovoljstvo što se kongres održava upravo u Dubrovniku.Dubrovnik je dugo vremena bio nezavisna re-publika koja je opstala samo zahvaljujući do-broj diplomaciji. Grad posjećuju brojni turisti i vrlo smo uspješni, znajući što trebamo postići, a to je mir. Svjedoci smo vremena kad ovdje nije bilo mira. Dubrovnik koji je važna turistička de-stinacija i grad pod zaštitom UNESCO-a je bio napadnut. Znamo kako izgleda život u tim vre-menima. Naša ekonomija se bazira na turizmu i jako smo zadovoljni što je IPA upravo ovdje od-lučila imati konferenciju. Bez snažne policije, ne bi bilo mira ovdje. Zbog toga cijenimo policiju i vojsku. – rekao je gradonačelnik Franković.Na kongresu koji se održavao do 13. listopada sudjelovalo je preko 300 sudionika iz 65 zema-lja svijeta.

O PRIJEDLOGU IV. IZMJENA I DOPUNA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA DUBROVNIKA U SKLOPU PONOVNE JAVNE RASPRAVE

Održano javno izlaganjeU četvrtak, 10. listopada 2019. godine u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održano je javno izlaganje o Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Ge-neralnog urbanističkog plana Grada Dubrovni-ka u sklopu Ponovne javne rasprave.Javno izlaganje vodila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i za-štitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić, dipl.iur.,univ.spec.admin.urb.Prijedlog IV. Izmjena i dopuna Generalnog ur-banističkog plana Grada Dubrovnika za Po-novnu javnu raspravu, izlagala je predstavnica stručnog izrađivača Plana – Zavoda za prostor-no uređenje Dubrovačko-neretvanske župani-je, Barbara Savin, dipl.ing.arh.O svemu će biti sastavljen zapisnik koji će sku-pa sa odgovorima na primjedbe i prijedloge biti dio Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi. Za vrijeme trajanja javne rasprave do 16. listopada 2019. za sve zainteresirane osobe bio je osigu-ran javni uvid u Prijedlog Plana, a može se po-gledati i putem web stranice Grada dubrovnikaOdržano javno izlaganje o Prijedlogu IV. Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika u sklopu Ponovne javne raspraveOdržano javno izlaganje o Prijedlogu IV. Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika u sklopu Ponovne javne raspraveU četvrtak, 10. listopada 2019. godine, u Veli-koj vijećnici Grada Dubrovnika održano je jav-no izlaganje o Prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika u sklopu Ponovne javne rasprave.Javno izlaganje vodila je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i za-štitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić, dipl.iur.,univ.spec.admin.urb.Prijedlog IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika za Ponovnu jav-nu raspravu, izlagala je predstavnica stručnog izrađivača Plana – Zavoda za prostorno uređe-nje Dubrovačko-neretvanske županije, Barbara Savin, dipl.ing.arh.O svemu će biti sastavljen zapisnik koji će sku-pa sa odgovorima na primjedbe i prijedloge biti dio Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi. Za vrijeme trajanja javne rasprave do 16. listopada 2019. Godine za sve zainteresirane osobe bio je osiguran javni uvid u Prijedlog Plana,a način na koji se uvid može izvršiti, te način na koji se mogu dostaviti mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog plana može se pogledati putem web stranice Grada Dubrovnika.

10 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić položio je u pone-djeljak vijenac u more u akvatoriju Lokruma kao i na spomen obilježju poginulim mornarima na otoku, a u povodu 160 godina od eksplozi-je i potonuća ratnog broda „Triton“ Austro-Ugarske u svibnju 1859. godine, koji je bio usidren u akva-toriju otoka Lokruma u misiji mira.Hrvatsko-austrijsko društvo Du-brovnik ove je godine u suorga-nizaciji s Javnom ustanovom Re-

zervat Lokrum obilježilo potonuće ovog broda, a od 1999. godine obi-lježava obljetnice ove pomorske tragedije i to svakih deset godina.Program obilježavanja započeo je polaskom broda Javne ustanove Rezervat Lokrum u 12,00 sati iz Gradske luke, sa zaustavljanjem na mjestu potonuća broda „Triton“, uz bacanje vijenaca u more, a vijenci su potom položeni na Križu podi-gnutom u spomen na živote izgu-bljene u toj tragediji na Lokrumu.

Na otvaranju Konferencije o traga-nju i spašavanju na moru, koja se u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održala 14. i 15.listopada u Dubrovniku, nazočili su i župan Nikola Dobro-slavić i zamjenik župana Joško Ce-balo.U radu konferencije sudjelovali su stručnjaci za traganje i spašavanje, odnosno pripadnici raznih službi koji sudjeluju u ovakvim akcijama iz Hrvatske i susjednih zemalja, a koje su na svečanosti otvorenja, uz župana Dobroslavića, pozdra-vili i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) Maja Markovčić Kostelac te državni tajnik za more Josip Bilaver.Župan Nikola Dobroslavić pozdra-vio je sve nazočne te im poželio

dobrodošlicu, izrazivši zadovolj-stvo što je upravo naša županija domaćin ovako važne konferen-cije. “Mi smo doista blagoslovljeni morem, lijepim otocima, pomor-ska smo županija i pomorska ze-mlja, no to nažalost sa sobom nosi činjenicu da se događaju i nesreće. Posljednjih dana u središtu pozor-nosti nam je svima bila pomorska nesreća na Atlantskom oceanu, kada smo imali prilike uvidjeti ko-liko je velik značaj službi koje se bave traganjem i spašavanjem.”, rekao je župan. Istaknuo je kako naša Vlada, odnosno Ministarstvo, ima dobro ustrojen sustav te se po pitanju zaštite i spašavanja na moru čini puno, no dodao je i kako su upravo konferencije poput ove izvanredna prilika za razmjenu znanja i iskustava i daljnji razvoj sustava.

Dubrovačka-neretvanska županija i ove godine sudjelovala je u najvećoj europskoj manifestaciji posvećenoj regionalnoj suradnji — Europskom tjednu regija i gradova, koja se odr-žala od 7. do 10. listopada u orga-nizaciji Europskog odbora regija i Glavne uprave Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku.Prvog dana studijskog posjeta, de-legacija iz Dubrovačko neretvanske županije, sastavljena od predstavni-ka županije, razvojne agencije, gra-donačelnika i načelnika, posjetila je Europski parlament gdje se susrela sa zastupnikom Karlom Resslerom. Tijekom sastanka raspravljalo se o budućim prioritetima Europske uni-je te o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027., od-nosno kako bi se budući proračun EU mogao odraziti na regionalnu i lokalnu razinu, s obzirom na predlo-ženo smanjenje financijske omotni-ce za kohezijsku politiku.Sudionici studijskog posjeta imali su priliku i susresti se s predstav-nicima Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Neke od tema sastanka bile su Predsjedanje Republike Hrvatske

Vijećem EU u prvoj polovini 2020. godine, pregovori o budućem proračunu, provedba energetske tranzicije i Europski Zeleni dogo-vor, telekomunikacije i transport te digitalne politike. Župan Nikola Dobroslavić govorio je o strateškim ciljevima Dubrovačko-neretvanske županije.Delegacija je sudjelovala i na kon-ferenciji, u organizaciji Dubrovač-ko-neretvanske županije, pod na-zivom „Višegodišnji financijski okvir 2021.-202. – Kohezija i vrijednosti: uloga regionalnih i lokalnih vlasti” održanoj u zgradi Europskog odbo-ra regija. Osim regionalnih i lokalnih predstavnika, u raspravi o budućem financijskom okviru EU sudejlovali su predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te Ministar-stva Regionalnog razvoja i EU fon-dova. 17. izdanje Europskog tjedna regija i gradova, posjetilo je više od 7000 predstavnika regionalne i lokal-ne vlasti te je održano gotovo 400 događanja u cilju rasprave o tome kako kohezijska politika može po-moći da Europa postane zelenija, uključivija i pametnija.

TRPANJ

Proslava 100. obljetnice NK Faraon iz TrpnjaProslavi 100. obljetnice osnutka Nogometnog kluba Faraon iz Trp-nja, održanoj u prošlu subotu, na-zočila je i zamjenica župana Žakli-na Marević.Ona je tom prigodom čestitala vod-stvu i članovima Kluba, istaknuvši kako je to velik jubilej, a posebice za nogometni klub, za čije vođenje treba prije svega puno volje, an-gažmana, volonterstva, ali i puno ljubavi. “Stoljetna povijest vašeg nogometnog kluba bila je burna, a često i, određena društveno-gos-podarskim okolnostima, vrlo teška. Upravo zato je osobni angažman svih dosadašnjih vodstava i člano-va bio ključan za opstanak kluba i na tome vam upućujem srdačne

čestitke. Drago mi je i što danas nosite svoje prvo, izvorno ime „Fa-raon“, koje ste s razlogom uvijek s ponosom nosili i koje vas je jasno određivalo u povijesnim okolnosti-ma kada je očuvanje identiteta bilo izuzetno važno.”, rekla je zamjenica župana. Osvrnula se i na foto-izlož-bu i projekciju filma o NK Faraon koje su bile predstavljene na sve-čanosti, istaknuvši kako su i izložba i film vrijedan podsjetnik na značaj NK Faraon u razvoju nogometa na našem području.Proslavi velikog jubileja nazočili su brojni uzvanici, mještani i vjerni navijači NK Faraon, a u ime Hrvat-skog nogometnog saveza domaći-nima je uručena prigodna plaketa.

DELEGACIJA IZ DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Na Europskom tjednu regija i gradova

U DUBROVNIKU

KONFERENCIJA O TRAGANJU I SPAŠAVANJU NA MORU

NA OBILJEŽAVANJU 160 GODINA OD POTONUĆA ”TRITONA” POKRAJ LOKRUMA

Pročelnik Klaić položio vijenac u more

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 11

U ponedjeljak, 14.listopada, su u Palači Ranjina župan Nikola Do-broslavić i načelnik Općine Stolac Stjepan Bošković potpisali ugovor o pomoći Županije financiranju obnove jedne povratničke kuće u Općini Stolac.To je nastavak višegodišnje surad-

nje Županije i Općine Stolac u cilju prevladavanja posljedica rata u toj hercegovačkoj općini.Potpisivanju ugovora su nazočili dr. Mladen Bošković, dopredsjed-nik Zastupničkog doma Federacije BiH i Branko Bačić, zastupnik u Hr-vatskom saboru.

Konferencija “Višegodišnji finan-cijski okvir 2021.-2027. – Kohezija i vrijednosti; uloga regionalnih i lokalnih vlasti”, u organizaciji Du-brovačko-neretvanske županije održana je u Europskom odboru regija u Bruxellesu.Konferencija se održala u svjetlu međuinstitucionalnih pregovo-ra o budućem proračunu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje, te izglasavanja rezolucija o ovom pitanju u EP i Europskom odboru regija.Usuglašavanje proračuna trenut-no je goruća tema unutar glavnih institucija EU-a, obzirom na situa-ciju oko povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, te samim time izvjesnog smanjenja prihodovne strane proračuna, dok se istovre-meno pred Uniju nameću novi za-htjevi i prioriteti.U panelu uz župana Dobroslavića sudjelovali su i državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomen-ka Đuric, zastupnik u EP i član od-bora za proračun u EP Karlo Res-sler, član Europskog odbora regija Adrian Ovidiu Teban, stručnjakinja iz Direktorata za proračun EK Si-

meona Manova te predsjednik Hr-vatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, koji je predstavio stavove hr-vatskih županija o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a.Župan Dobroslavić govorio je o stajalištu Europskog odbora regi-ja o neprihvatljivosti predloženog smanjenja sredstava za Kohezijsku i Zajedničku poljoprivrednu politi-ku kao i neprihvatljivim pravilima predloženim vezano za predfinan-ciranje, sufinanciranje te smanje-nje rokova za provedbu EU proje-kata. Naglasio je da su predložena povećanja za neka područja poput istraživanja, inovacija, sigurnosti granica, migracije i mladih dobro-došla, ali da ona ne smiju biti na račun kohezijske i zajedničke po-ljoprivredne politike kao politika solidarnosti, ujednačavanja razvo-ja svih regija i država članica s izni-mnom dodanom vrijednošću.Konferencija u organizaciji Du-brovačko-neretvanske županije organizacijski je podržana od stra-ne Europskog odbora regija kao jedno od događanja ovogodišnjeg 17. Europskog tjedna regija i gra-dova u Bruxellesu.

Turistička zajednica Dubrovač-ko-neretvanske županije je na 8. međunarodnom festivalu turistič-kog filma Zagreb Tourfilm Festival 2019., održanom od 9. do 11.li-stopada, a na kojem je prikazano više od 300 filmova iz 41 zemlje, osvojila je za promotivni film „DU-BROVNIK RIVIERA“ tri nagrade i to: Najbolji hrvatski film; Najbolji me-đunarodni regionalni film; Najbolji film u svim kategorijama - Grand prix.Svaki odabrani film samostalno je ocijenilo najmanje pet stručnih čla-nova međunarodnog žirija koji su ocjenjivali četiri parametra za svaki film. Svečanost na kojoj su dodije-ljene nagrade održana je u petak,

11. listopada u hotelu Esplanade u Zagrebu, a na njoj je sudjelovalo preko 150 gostiju iz cijelog svijeta.Temeljni cilj Zagreb Tourfilm festi-vala jest nagraditi film i audiovi-zualnu produkciju koja promovira turizam u sljedećim aspektima: turistička destinacija (grad,regi-ja, zemlja), avanturistički turizam, ekstremni sportovi, sportski turi-zam (skijanje, planinarenje, bici-klizam…), nautički turizam, hoteli i resorti, ljudi, kultura i tradicija, religijski turizam, ruralni turizam, kongresni turizam.Zagreb Tourfilm Festival održao se pod pokroviteljstvom predsjed-nice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Voditelj Jedinice unutarnje revizije Dubrovačko-neretvanske županije Mato Begović pozdravio je sudi-onike 64. IPA (International Police Association) Svjetskog kongresa u Dubrovniku. Begović je ovom pri-likom poručio kako ga veseli što može pozdraviti prisutne, u središtu naše županije Dubrovniku, jednom od najsigurnijih gradova na svijetu.”Iako kroz našu županiju svake go-dine prođu milijuni ljudi iz svih kra-jeva svijeta razina kriminala je izra-zito niska. Za to su naravno najviše zaslužni naši hrabri i vrijedni poli-cajci. Republika Hrvatska priprema se za skori ulazak u Schengensku zonu. Za to će nam biti potrebna dodatna obuka, ali i dodatni ljudi, no uvjeren sam da je i to izazov na koji će MUP i Ravnateljstvo polici-je, a ovdje lokalno i naša Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska znati odgovoriti. Želim se ovom prilikom stoga zahvaliti svakom policijskom službeniku i službenici koji na dnevnoj bazi ‘stavljaju glavu u torbu’ kako bi naše bile sigurne. To

je samozatajan posao, a za njihove, za vaše uspjehe uspjehe, usudim se reći saznamo i premalo i prerijetko te ih često shvatimo zdravo za go-tovo. Hvala vam stoga što nas činite sigurnima. Hvala vam od srca”, re-kao je Begović. IPA Hrvatska Sekcija, utemeljena je 2001. godine, u Ma-linskoj na otoku Krku. Primljena je u punopravno članstvo International Police Association u Norveškoj, mje-seca svibnja, 20003. kao 63 članica. Danas IPA Hrvatska Sekcija djeluje na domaćoj i internacionalnoj ra-zini putem svojih 20 IPA klubova, osnovanih u svim županijama Re-publike Hrvatske i na nacionalnoj razini putem Upravnog odbora IPA Hrvatske Sekcije koji koordinira rad svojih klubova i predstavlja sekciju na domaćoj i internacionalnoj ra-zini.Članstvo IPA Hrvatske Sekcije je iz redova aktivnih i umirovljenih pripadnika MUP-a, pričuvnog sa-stava policije i počasnog članstva odnosno građana koji podupiru i doprinose aktivnostima IPA Hrvat-ske Sekcije.

U BRUXELLESU ODRŽANA KONFERENCIJA

“Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. – Kohezija i vrijednosti; uloga regionalnih i lokalnih vlasti”

SURADNJA DNŽ I OPĆINE STOLAC

ŽUPANIJA POMAŽE OBNOVU JEDNE POVRATNIČKE KUĆE

U sklopu projekta „Novim zna-njem do uspjeha“, Centar za po-duzetništvo d.o.o. organizirao je besplatnu edukaciju „Kako napra-viti marketing plan“ koja je održa-na 11. listopada 2019. g. u prosto-rijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik u Dubrovniku.Svrha seminara je bila upozna-ti polaznike sa značajem mar-

ketinga te važnosti postojanja marketing plana za poduzeće te osposobiti polaznike za izradu usmjeravajućeg, kratkog i lako čitljivog, ali nadasve funkcional-nog marketing plana. Marketing planom se analiziraju i planiraju sve aktivnosti osvajanja novih i zadržavanja postojećih kupaca ili klijenata poduzeća.

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO ODRŽAO EDUKACIJU

KAKO NAPRAVITI MARKETING PLAN U DUBROVNIKU

PREDSTAVNIK DNŽ MATO BEGOVIĆ

NA SVEČANOM OTVORENJU 64. IPA SVJETSKOG KONGRESA

ZAGREB TOURFILM FESTIVAL 2019.

DUBROVNIK RIVIERI TRI NAGRADE

12 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

KONAVLE

U prostorijama Doma kulture na Grudi u sklopu obilježavanja Dječ-jeg tjedna otvorena je preuređena knjižnica Društva Naša djeca Gru-da, koja broji preko 2000 naslova.Knjižnica djeluje već niz godina no sada je uz financijsku pomoć i po-

dršku Općine Konavle proširena, preuređena i modernizirana. Sadr-ži slikovnice, knjige za mlađu i sta-riju školsku dob, knjige iz različitih područja interesa, razne rječnike te enciklopedije. Radno vrijeme knjiž-nice je subotom od 09:00-11:00.

POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA OPĆINE KONAVLE

POZIV NA SVEČANOSTIOpćina Konavle poziva sve Ko-navoke i Konavljane na sveča-nosti povodom obilježavanja Dana Općine Konavle.Program obilježavanja je kako slijedi:20. listopada 2019.17:00 CAVTAT – riva ispred cr-kve Gospe od SnijegaOtkrivanje spomenika Vlahu Bukovcu18:00 CAVTAT – kuća BukovacPotpisivanje Sporazuma o smještaju muzejske građe i umjetnina Vlaha Bukovca u Cavtatu21. listopada 2019.09:30 VOJSKI DOPolaganje vijenaca na spomen ploču hrvatskom vitezu satni-

ku Matu Golubiću10:30 STRAVČA – župna crkva sv. JurjaSv. Misa za poginule hrvatske branitelje17:00 ČILIPIPolaganje vijenaca na spome-nik ”Konavoska mati”18:00 GRUDA – športska dvo-ranaSvečana sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle22. listopada 2019.20:00 ČILIPI – župna crkva sv. NikoleAutorska večer – Ivo KordićSudjeluju: Komorni orkestar Dubrovnik, Laura Hladilo (me-zzosopran), Đive Kušelj (flau-ta), Stefani Grbić (klavir)

I U KONAVLIMA

„ZASADI DRVO, NE BUDI PANJ”U sklopu Građanske inicijative „Za-sadi drvo, ne budi panj“ dana 25. i 26. listopada 2019. godine u Kona-vlima se organiziraju akcije sadnje drveća. Prvoga dana, 25. listopada 2019., drveće će se saditi u dvorišti-ma konavoskih škola i vrtića, Doma za starije osobe na Grudi i u Tihoj u Cavtatu, dok će se drugog dana sadnjom košćela obnoviti drvored

u Pridvorju.Općina Konavle, kao jedan od sudi-onika akcije, u potpunosti podržava ovakve vrste akcija te zajedno s or-ganizatorima poziva sve zainteresi-rane građane koji bi željeli svojim radom pomoći u ovoj akciji da se jave na facebook stranicu Dubro-vačko-neretvanska Dani kolektivne sadnje drveća u cijeloj Hrvatskoj.

NA GRUDI

OTVORENA PREUREĐENA KNJIŽNICA DRUŠTVA NAŠA DJECA GRUDA

Na konferenciji za novinare u zagrebu, na kojoj je ravna-telju DZ Metković Mihovilu Štimcu uručen vaučer na 400 tisuća kuna sakupljenih u hu-manitarnoj akciji “Veliko srce za djecu Neretve”, nazočila je i zamjenica župana Žaklina Marević. Naime, konferencija je održana u organizaciji In-stituta za promicanje i razvoj doline Neretve, koji je ovu akciju i pokrenuo, a u cilju sa-kupljanja 500 tisuća kuna za nabavku sanitetskog vozila za Dom zdravlja u Metkoviću te drugu potrebnu medicin-sku opremu. Kako je ravnatelj Instituta Antonio Volarević

kazao na konferenciji, odaziv građana ovoj hvalevrijed-noj akciji je bio izvanredan, a sredstva se na posebno otvo-ren račun mogu donirati još do 18. listopada, kada akcija završava. Osim Dubrovač-ko-neretvanske županije koja je akciju “Veliko srce za djecu Neretve” u potpunosti podr-žala, prikupljanju sredstava su se odazvali i brojne ustanove i pojedinci, ali i brojni poznati Neretvani. Na konferenciji za novinare prigodno su obilje-ženi i Dani Neretve u Zagrebu, koje Dubrovačko-neretvanska županija već osmu godinu za-redom podupire.

SAKUPLJENO VIŠE OD 400 TISUĆA KUNA

VELIKO SRCE ZA DJECU NERETVE

Povodom Međunarodnog dana bi-jelog štapa Udruga slijepih Dubro-vačko neretvanske županije orga-nizirala je tradicionalno druženje s predstavnicima Grada, suradnici-ma i prijateljima u svom prostoru u povijesnoj jezgri. Predsjednica Udruge Rosa Matić te drugi člano-vi s okupljenima su razgovarali o svakodnevici slijepih osoba u Du-brovniku.Gradski promet jedan je od ključ-nih problema za slijepe osobe, a zvučni semafori čije su postavlja-nje najavili iz Grada, unatoč pro-tivljenjima nekih građana zbog zvuka, bit će veliko olakšanje, kao i zvučna najava stanica u autobu-

sima. No, ima i drugih problema, a jedan od njih je i prostor udruge koji nije posve adekvatan.Međunarodni dan bijelog štapa prigoda je da se šira javnost upo-zna s problemima slijepih osoba. U svijetu se obilježava svake godine 15. listopada od 1964. godine, a Hrvatska je počela 1996. godine. Prema procjenama Svjetske zdrav-stvene organizacije, u svijetu je 39 milijuna slijepih osoba. Županijska Udruga slijepih okuplja 160 slije-pih i slabovidnih osoba od Neretve do Prevlake. Zato je važno posveti-ti im prostora u javnosti cijelu go-dinu, a ne samo na Međunarodni dan bijelog štapa.

UDRUGA SLIJEPIH DNŽ

Obilježen Međunarodni dan bijelog štapa

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 13

Paralelno s Dubrovnik film festivalom, započelo je i peto izdanje radionice Motion, posvećeno glumi i govorništvu.Radionicu organizira udruga Motion u periodu od 15-20. listopada 2019. na Sveučilištu u Du-brovniku, u suradnji s Odjelom za komunikolo-giju Sveučilišta u Dubrovniku i uz veliku podršku omiljenog profesora Đorđa Obradovića koji je uz nas od prvog izdanja.Organizatorica radionice Barbara Vekarić je izja-vila:“Jako nam je drago da ove godine naša radionica ide, po prvi puta, paralelno s Dubrovnik film festi-valom, sjajnom inicijativom za mlade filmaše koja se odvija zahvaljujući Đivi Galov, Miru Bronziću i ostatku ekipe. Uvijek me veseli kad nam se ukrste putovi i vjerujem da će, zahvaljujući zajedničkim snagama, ova radionica biti najbolja dosada!” Predavači 5. radionice Motion su glumice Ange-la Bulum i Gordana Džepina, fonetičarka Monika Dražinić te dizajner zvuka Nikola Janković.Angela drži grupu “Gluma i scenski nastup”, po-svećenu govoru, pokretu i glumačkoj igri. Na pitanje što će se raditi na toj grupi, Angela je izjavila: “Da bismo usavršili govor, učimo kako proširiti zvukovnu sposobnost glasa i obraćamo pozornost na stav, držanje, geste, način govora, jačinu glasa i logičnost. Osvještavamo pravil-no i nepravilno disanje. Kroz vježbe povjerenja, učimo o međusobnom povezivanju i stvaranju pozitivnog okruženja, a kroz vježbe “izlaženja iz kalupa”, radimo na razvijanju mašte i povećanju kreativnosti. Da bismo usavršili pokret, radimo

na otklanjanju mišićnih tenzija i treme te oslo-bađanju energija i povećanju koncentracije. Kroz vježbe predmetne i bespredmetne radnje, po-većavamo fleksibilnost, opuštenost i kreativnost što može pomoći polaznicima u javnom nastupu, školskim obavezama ili poslu.”Monika Dražinić uči polaznike javnom nastupu i govorništvu. Na pitanje što će se obrađivati na njezinim satovima, Monika je odgovorila: “Što govorimo i kako govorimo odaje puno in-formacija o nama. Zato je ključno vježbati svoj govorni aparat i ovladati tehnikama koje nam omogućuju da se izrazimo jasno, argumentirano i bez suvišnih riječi. Obratit ćemo pozornost i na neverbalnu komunikaciju i metode koje pomažu nositi se sa strahom od javnog nastupa, a pola-znici će tijekom interaktivnih satova naučiti kako

sastaviti govor i dobiti zadatak održati ga pred publikom prilikom čega će nastojati implemen-tirati stečene vještine.”Gordana drži grupu “Gluma pred kamerama”, u kojoj polaznici, snimajući kratke filmske vježbe uče kako prilagoditi govor i pokret mediju fil-ma, osvještavamo interakciju pred kamerom, te promatramo način na koji izvedba jedne osobe utječe na izvedbu drugoga. Cilj je pomoći po-laznicima da se opuste i osjećaju ugodno pred kamerom te osvijeste i nauče kontrolirati svoje geste i grimase. Polaznici će dobiti zadatak mon-tirati snimljeni materijal te ćemo na kraju radioni-ce zajedno analizirati snimljene uratke. Beogradski dizajner zvuka Nikola Janković drži predavanje “Glumac i zvuk” (ili - Bako, zašto imaš tako velike uši?)Predavanja “Glumac i zvuk (ili - Bako, zašto imaš tako velike uši?” naučit će polaznike kako malo drugačije slušati film, bolje prezentirati svoje ide-je i aktivnije slušati prijatelje. Bit će prezentirani standardni izazovi vezani uz prirodu zvuka, koja je možda tajnovita, ali nije nedokučiva. Predava-nje je namijenjeno svim entuzijastima koji se na bilo koji način bave filmom, muzikom, digitalnim umjetnostima i javnim nastupom.Radionica je besplatna za srednjoškolce i studen-te Sveučilišta u Dubrovnik, a program podržavaju Grad Dubrovnik i Hrvatski audiovizualni centar.Više o radionici možete vidjeti na: https://www.facebook.com/udrugamotion/

Lisa Owen / Foto: Martin Šeperić

SVEUČILIŠTE DUBROVNIK

PETO IZDANJE RADIONICE MOTIONPredavači 5. radionice Motion su glumice Angela Bulum i Gordana Džepina, fonetičarka Monika Dražinić te dizajner zvuka Nikola Janković

Ove godine na Pomorskom odjelu obilje-žavaju se dvije značajne obljetnice - stota obljetnica od utemeljenja časopisa Naše more i 60. obljetnica od početka rada Više pomorske škole u Dubrovniku, a time i vi-sokog pomorskog učilišta. Tim povodom, Pomorski odjel organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju Naše more 2019.,

koja će se održati u Dubrovniku 17. i 18. li-stopada 2019. Konferencija ima za cilj okupiti vodeće akademske znanstvenike, istraživače i praktičare da razmijene svoja vlastita isku-stva i rezultate istraživanja o svim aspektima pomorskih znanosti i tehnologije.Svečano otvaranje Konferencije predviđeno je u četvrtak, 17. listopada, u 9 sati, u sveuči-

lišnoj zgradi na adresi Ćira Carića 4.Nakon svečanog otvaranja, predavanja će održati pozvani govornici: dr. Juraj Bukša, ACI d.d, prof. Kevin Cullinane, University of Got-henburg, Švedska, dr. Andrzej Montwiłł, Ma-ritime University of Szczecin, Poljska i Marek Vochozka, rektor, Institute of Technology and Business in Ceské Budejovice, Češka.

Međunarodna znanstvena konferencija na Pomorskom odjeluUZ STOTU OBLJETNICU ČASOPISA NAŠE MORE

14 GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019.

Dubrovački glazbenici, violinistica Dora Kamber i gitarist Pero Škobelj otvorili su 13.listopada koncertom u palači Sponza, ciklus Jesenji glaz-beni moskar koji organizira Dubro-vački simfonijski orkestar. Glazbe-nici su nastupili s djelima Weissa, Piazzolle, Schuberta i Miroslava Miletića i oduševili brojnu publiku u Sponzi. Ciklus se nastavio u utorak, 15. listopada u Kneževu dvoru pro-gramom filmske, latino i pop glaz-be. DSO komornim „Pops“ sastavom ravnao je Slobodan Begić, dok je kao solist nastupio trubač Džemal Cakić, a za brojne zanimljive obrade aranžmane je priredio Damir Buti-gan. Program filmske i popularne glazbe posljednjih je nekoliko godi-na okupljao brojnu domaću i stranu publiku. Za sve koji su se zaželjeli omiljenog programa, a i one koji bi

htjeli poslušati koncert po prvi put, DSO pops sastav za ovu priliku pri-prema glazbu iz filmova Miris žene, Kum, Sjećanja jedne gejše, James Bond, Totanik, iz serije Igra prije-stolja, zatim svevremenske hitove Guantanamera, Volare, Sway i New York New York, kao i glazbu grupe Queen, ABBA-e, Beatlesa i brojne druge popularne skladbe. Ulaznice su dostupne u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od 9 do 14.30 sati, u Luži, u gift shopu Dubravka na Pilama i agenciji Perla Adriatica na Pločama. Ulaznice se mogu ku-piti i pred ulazom sat vremena prije početka koncerta, a popusti za gra-đane mogu se ostvariti isključivo na blagajni Orkestra. Za više informa-cija kao i za rezervacije, kontaktirati broj 020 417 110.

Renata Roman Dobroslavić

Tradicionalni povijesni Jesenji li-kovni salon( Salon d’Automne) otvoren je svečanim vernissageom u srijedu, 9. listopada. 2019. pod visokim pokroviteljstvom ministra kulture Francuske, gradonačelnika Pariza i 8. Pariškog arondismana. Ovaj 116. po redu povijesni Salon je značajan i po tome što je na njemu promovirana knjiga sa povijesnim pregledom izlagača od njegovog osnivanja 1903. do danas. Ime hr-vatskog slikara Stjepka Mamića je

tako zauvijek upisano u bogatu kolekciju umjetnika koji su izlagali kroz povijest na ovom prestižnom povijesnom pariškom salonu. Neka od imena koja su obogatili svijet umjetnosti njihovim djelima koja su izlagali na Salon d’Automne su: Re-noir, Paule Gaugain, Pierre Bonnard, Derain, Duchamp, Picabia, Modi-gliani, Braque, Matisse, Chagall, Van Dongen, Tamara Lampicky, Mangu-in, Giacometti, Miro i drugi najzna-čajniji umjetnici od 1903 do danas.

U ritmu čitanja moto je ovogodiš-nje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige kojom se tijekom mjesec dana, od 15. listopada do 15. stu-denoga, nastoji na državnoj, ali i na lokalnim razinama govoriti o knjizi, promicati čitanje te različi-tim programima okupljati sve one koje knjiga istinski zanima, a ove godine posvećena je glazbi.Dubrovačke knjižnice i ove se go-dine priključuju manifestaciji bo-gatim programima za djecu, mla-de i odrasle. Uz redovne aktivnosti, Knjižnice će sa svojim ograncima, uz predavanja i predstavljanja knji-ga, ugostiti mnoge zanimljive go-ste, organizirati brojne radionice i programe te tako poput glazbe nastojati prodrijeti do svih uzrasta.U Ogranku Mokošica će se tije-kom cijelog trajanja manifestacije održavati radionice medijske pi-smenosti o korištenju slobodnog vremena pod imenom ‘’U slobod-no vrijeme želim biti…’’, kao i pri-čaonice za djecu ‘’Odakle dolazi glazba’’.U Ogranku Lapad cijeli tjedan će se održavati manifestacija Betinim stopama #ljepota fizike u okviru koje će se održavati radionice s pokusima iz fizike za učenike svih

dubrovačkih osnovnih škola od petoga do osmoga razreda i zain-teresiranih srednjih škola.U Narodnoj knjižnici Grad, Mjesec hrvatske knjige otvorio je Vojo Šin-dolić koji je u utorak, 15. listopada, predstavio svoju zbirku pjesama ‘’PoSvete’’. Laszlo Pinter održat će predavanje ‘’Ljubav prema sebi, kao osnova ljubavi prema drugi-ma’’ u petak, 18. listopada u 17:30 sati. Isti dan u Znanstvenoj knjižni-ci s početkom u 19 sati, Ivan Viđen će u godini posvećenoj Orlandu i 600-toj obljetnici njegova po-stavljanja, održati predavanje pod nazivom ‘’ Crtice iz povijesti dubro-vačkog Orlanda.Tijekom trajanja Mjeseca knjige srijedom i subotom održavat će se čitaonice u Domu za starije osobe Dubrovnik koje će voditi knjižni-čarka Narodne knjižnica Grad, Ka-tarina Palinić.Također, važna obavijest za sve korisnike Dubrovačkih knjižnica je i ta što će tijekom trajanja manife-stacije Mjeseca hrvatske knjige biti moguć besplatan povratak knjiga, pa molimo sve one koji nisu vratili knjige na vrijeme da iskoriste prili-ku i to naprave u razdoblju od 15. listopada do 15. studenoga 2019.

Predstavljanje digitalnog repozito-rija (ZDUR), koji je rezultat višego-dišnjih projekata digitalizacije i koji sadrži naslove iz vrijednih zbirki starih knjiga, periodike, inkunabu-la i rukopisa Znanstvene knjižnice, održalo se 10. listopada u Znan-stvenoj knjižnici.Digitalizirane naslove koji pred-stavljaju dubrovačku i hrvatsku kulturnu baštinu, kao i samu upo-trebu ZDUR-a koji je s radom po-čeo početkom 2019. , predstavila je i objasnila voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž.- Knjižnice imaju ulogu čuvanja kulturne baštine, a upravo je di-gitalizacija najbolji način kako očuvati građu od oštećenja, a isto-dobno je pokazati javnosti i učiniti dostupnom udaljenim korisnicima – istaknula je Raguž i dodala kako je ZDUR koristan ljudima koji vole čitati ili trebaju čitati stare novine, jer sada je moguće pretraživanje po punom tekstu. Tako se iz novi-na od prije 100 godina sada lako može naći neki pojam, bez dolaska u knjižnicu i listanja tih istih novina.Na repozitoriju je radilo troje dje-

latnika Dubrovačkih knjižnica i jedan vanjski suradnik. Za sada su u digitaliziranom obliku dostupna dva naslova novina Prava Crvena Hrvatska (1905. – 1918.) i Narodna svijest (1919. – 1941.), oko 80-ak naslova šaljivih karnevalskih li-stova, šest inkunabula od kojih je najpoznatija Jurja Dragišića, jedan rukopis Damjana Beneše i jedan Ili-je Crijevića, jedan naslov iz 16. sto-ljeća i jedna knjiga Ruđera Boško-vića. Također, u tijeku je skeniranje kataložnih listića zbirki starih i rijet-kih knjiga: Collegium Ragusinum, Antiqua i Pozze Katić.Inače, naziv ZDUR je osmislila rav-nateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, a sastoji se od tri riječi: Znanstvena Dubrov-nik, Repozitorij. Sama riječ ‘’zdur’’ u povijesnom rječniku označava pučanina u službi vlasti Republike, odnosno glasnika. Za korištenje digitalnog repozi-torija (ZDUR) potrebno je poći na internetsku stranicu Dubrovačkih knjižnica i otvoriti istoimeni link.Predstavljanje ZDUR-a je u sklopu Dana europske kulturne baštine.

GLAZBA

DORA KAMBER I PERO ŠKOBELJ OTVORILI JESENJI GLAZBENI MOSKAR

U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

PREDSTAVLJEN ZDUR

Stare knjige, inkunabule, rukopisi i periodike odsad i u digitaliziranom obliku

IZLOŽBA U PARIZU

Stjepko Mamić na 116. povijesnom Jesenjem likovnom salonu

Glazbeno-scensko djelo nastalo prema slavnom romanu Antoinea de Saint-Exupéryja Mali princ koje je ovog ljeta premijerno izvedeno na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama po-novno će se, pod pokroviteljstvom

zaklade Caboga Stiftung, odigrati pred dubrovačkom publikom u ne-djelju, 27. listopada u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u 11:00 te u 17:00 sati. Prijevoz autobusom je organizi-ran i uključen u cijenu ulaznice.

POD POKROVITELJSTVOM ZAKLADE CABOGA STIFTUNG

Mali princ u ljetnikovcu Bunić-Kaboga

GlasGrada - 761 - petak 18.10.2019. 15

Drugo izdanje Stradun Classic festivala završilo je koncertom u petak, 11. listopada u atriju Kneževa dvora. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnao je njegov šef dirigent, Marc Tar-due, dok su kao solisti nastupili umjetnička voditeljica festivala, renomirana i višestruko nagrađi-vana hrvatska klarinetistica Mari-ja Pavlović, te jedan od najuvaže-nijih svjetskih umjetnika i majstor svog instrumenta, Radovan Vlat-ković, cijenjen ponajprije zbog jedinstvenog umijeća da svoje snažno, nepredvidivo glazbalo pretvori u izvor profinjenih i ne-očekivano raznovrsnih zvukova. Uvijek rado viđen gost na festi-valima i koncertnim dvoranama svoje domovine odlikovan je i brojnim nagradama kao Orlando, Milka Trnina, Vladimir Nazor i Ivo Vuljević, Porin za životno djelo, a 2014. proglašen je članom Kra-ljevske akademije u Londonu.

Na programu ovog koncerta naš-la su se djela W.A. Mozarta.Na festivalu koji je započeo 4. li-stopada sudjelovali su eminentni hrvatski i inozemni glazbenici poput violinista Daniela Rowlan-da i Vinete Sareike, fagotista Pietera Nuyttena, cellistice Mo-nike Leskovar, hornista Boštjana Lipovšeka, pijanistice Martine Filjak, mezzosopranistice Renate Pokupić, oboista Toma Owena i kontrabasista Zorana Markovića, dirigena Darrella Anga te članova Dubrovačkog simfonijskog orke-stra Mirabai Weismehl, Šimuna Končića, Matije Novakovića, Stije-pa Meda, Tonija Kursara i Renate Santini Glavinović.Festival se održavao u organiza-ciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, Turističke za-jednice grada Dubrovnika i hote-la Rixos.

Renata Roman Dobroslavić

U prepunoj dvorani Kupola Grad-ske knjižnice Knjižnica grada Za-greba, u petak, 11. listopada u Zagrebu je predstavljena knjiga Kolende. Transkripcija i studije Mata Zamagne, autorica Jelene Obradović Mojaš i Ivane Lovrić Jo-vić.Nakon pozdravnih riječi pomoć-nice ravnateljice za korisnike i programe Knjižnica grada Zagre-ba, više knjižničarke Ismene Meić, knjigu su predstavile autorice stu-dija doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš i dr. sc. Ivana Lovrić Jo