sveti nikola u Školi! - djecamedija.org · ana 6. prosinca učenike osnovne škole „marin...

Školski list, 10 kn, prosinac 2012.

SVETI NIKOLA U ŠKOLI!

RAZGOVOR: prof. IVAN

ARAPOVIĆ

SVJETSKI DAN BORBE

PROTIV AIDS-a

BJELOVARAC

2

Uvodna riječ uredništva

Polugodište se opasno

približilo kraju, tako da svi

već brojimo ovo sitno dana

što je ostalo. Ovo doba

godine za nas školarce zaista

je posebno, jer osim što

imamo praznike koji nam

daju toliko potreban odmor

od svog tog učenja, u isto

vrijeme je i Božić. Kao da su

nam namjestili praznike da se

imamo vremena igrati novim

igračkama.

U ovom broju donosimo vam

razne zabavne i poučne teme.

Od obilježavanja dana pada

grada Vukovara, do malo

vedrijih tema, poput dolaska

svetog Nikole u školu.

Također, razgovarali smo s

profesorom Ivanom

Arapovićem, dobitnikom

ovogodišnje nagrade za

životno djelo na području

školstva. Uz to, u listu ćete

naći školske zanimljivosti,

izvještaje sa školskih

događanja, a pripremili smo

izbor filmova i glazbe za vas.

Sveti Nikola već je prošao,

ostavio svoj dio poklona, i

otjerao krampusa. Ove

godine čak nam je i snijeg

pao ranije nego prošlih

godina, što sigurno veseli

većinu učenika u školi.

Snježne radosti već su

počele, a što će tek biti kada

počnu praznici.

Nadamo se da će vam i ovaj

naš mali školski list pomoći

da brže prođu ovi zadnji

tjedni nastave.

Ako se ne vidimo na

grudanju, uživajte, sretni vam

blagdani. Vidimo se u

sljedećem polugodištu.

Uredništvo

ImpressumBJELOVARAC

Školski list učenika Osnovneškole Marina DržićaGodina V, broj 10,

Prosinac, 201210 kn

IZDAVAČ:Osnovna škola

„Marin Držić“, BjelovarUlica Ivana Gundulića 20,

43000 BjelovarTel: 043/ 2375 – 453

e-pošta: [email protected]

UREDNIŠTVOVladimir Ćivogeb, 8.aAntonija Ćičimot, 7.bPetra Ćičniram, 8.a

Ivan Kavon, 7.cMihovil Ćikul, 8.cIgor Alamiš, 8.c

GRAFIČKI UREDNIKIgor Alamiš, 8.c

KOREKTURAVladimir Ćivogeb, 8.a

Petra Ćičniram, 8.a

FOTOGRAFIJENovinarska grupa

OSNOVNA ŠKOLA ''MARIN DRŽIĆ''

3

Tko je zapravo bio Sveti Nikola?

aštitnik pomoraca, djece, pekara, ribara, putnika, studenata, zatvorenika, otoka

Sicilije, pariškog sveučilišta, sve je to sveti Nikola. Svake godine 6. prosinca pokuca

na vrata kako bi darivao djecu širom svijeta. Vrećicom darova nagrađuje djecu koja

su bila dobra i slušala roditelje tijekom godine, dok šibu ostavlja zločestoj djeci, kako bi im

pokazao da nisu na pravom putu. No, što zapravo znamo o životu svetog Nikole? Zašto je baš

on zaštitnik pomoraca i djece?

O njegovom životu postoje brojne legende i mitovi. Ro-đen je 255. godine u gradu Patari na poluotoku Male Azije, u pokrajini Liciji. Imao je bogate roditelje koji nisu jedno vrijeme mogli imati djece, pa su molili Boga da im podari dijete. Kada su napokon dobili dijete, dali su mu ime Nikola, po stricu koji je bio biskup u Miri. Već kao dijete, Nikola je činio dobra djela i darivao siromašne. Njegovi roditelji su umrli dok je bio mladić pa je Nikola ostao sam. Naslijedio je njihovo pozamašno bogatstvo, ali se nije zbog toga uzoholio. Naprotiv, uvijek je pomagao ljudima u neprilikama. Budu-ći da je želio širiti ljubav i dobrotu, postao je svećenik. Nakon smrti strica, biskupa Mire, očekivalo se da će ga Nikola naslijediti. No, Nikola tada odlazi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Na-kon nekoliko godina prove-denih u Palestini, vratio se u rodno mjesto te je postao bi-

skup Mire, što je bio i njegov stric. Postavši biskuppomagao je svima koji su bili u nevolji, širio vjeru i borio se protiv nepravde, dok je noći provodio moleći se.

Iscrpljen poslovima koje je obavljao, umire 6. prosinca 327. godine. Pokopan je u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja, ono je preneseno u talijanski grad Bari, gdje se i danas nalaze njegovi posmrtni ostatci.

Prema narodnom vjerovanju, činio je mnogobrojna čudesa.Tako je kao mladi biskup krenuo na prekomorsko ho-dočašće u Svetu zemlju. Na tom putovanju njegov brod uhvatilo je strašno nevrijeme. Unatoč tomu, mladi biskup Nikola ostao je pribran te je svojim molitvama smirio uzburkano more. Zbog toga je postao zaštitnikom pomo-raca. Drugom prilikom, svo-jim je blagoslovom ozdravio dijete kojem je zapela riblja kost u grlu te ga zbog toga nazivamo i zaštitnikom djece. Sveti Nikola je danas poznat kao osoba koja svojim darovima obasipa djecu širom svijeta. Ta tradicija vuče korijene iz legende koja govori da je u blizini roditeljske kuće svetog Nikole živio plemić koji je izgubio carsku službu te je izgubio sav imetak. Budući da je izgubio sav imetak, nije imao miraza za udaju svoje tri kćeri. Zbog toga je odlučio trgovati ljepotom svojih kćeri te tako nešto zaraditi. Nakon

Z

BJELOVARAC

4

što je doznao za to, sveti Nikola je uzeo vrećicu punu zlatnika te ih je noću ubacio kroz prozor. Nakon što se probudio, otac djevojaka se začudio. Svota koju je pronašao bila je dovoljna da časno uda jednu kćer. Zbog toga je dao miraz najstarijoj kćeri te ju je opremio. Nakon nekoliko noći, Nikola je ponovno tijekom noći ubacio vrećicu punu zlatnika kroz prozor. Nakon toga, otac je opremio i srednju kćer. Što se priče oko treće kćeri tiče, ona ima dva završetka. Prema jednome, otac djevojaka znao je da će nepoznati dobrotvor doći ponovno, te ga je čekao u zasjedi. Nakon što je Nikola došao i ubacio zlatnike za treću kćer, otac djevojaka ga je prepoznao. Nikola ga je molio da o tome nikome ne priča, no sretni otac je tu vijest razglasio diljem svijeta. Prema drugom završetku, Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka te se zbog toga popeo na krov i

zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se tada na otvore-nom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tu-da dolazi tradicija stavljanja poklona u čizmice ili čarape. Iz te se priče razvila legenda o Djedu Božićnjaku koji da-rove donosi kroz dimnjak.

O svetom Nikoli napisano je više glazbenih djela. Jedno od najpoznatijih je napisao salezijanski svećenik Jerko

Gržinčić. On je napisao Boži-ćnu operetu u tri čina s naslo-vom Sveti Nikola dolazi. U njoj sudjeluje mnoštvo djece koji predstavljaju anđele, krampuse te druga lica. Na kraju sveti Nikola svima če-stita Božić, sa željom da svi žive u miru i slozi.Hrvatsko štovanje svetoga Nikole potječe iz 1922. kada je na ulazu u uvalu Mrtinovik tome svecu sagrađena kapeli-ca od hvarskog kamena koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić. U Dalmaciji se bla-gdan Sv. Nikole u prošlosti slavio tako da su se pod ja-stuk krišom ostavljale jabuke onome koga se htjelo darova-ti. Sveti Nikola je proglašen zaštitnikom djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, farma-ceuta, pekara, ribara, zatvore-nika, trgovaca i putnika, a svjetski je običaj da se na njegov spomen-dan daruju djeca.

Vladimir Ćivogeb, 8.a


5

Došao nam je Sveti Nikola

ana 6. prosinca učenike Osnovne škole „Marin Držić“ u Bjelovaru posjetio je

Sveti Nikola sa svojim stalnim pratiteljima anđelima i krampusom. Učenici 8.

razreda su, pod mentorstvom svojih učiteljica hrvatskog jezika Marijane

Markić i Biljane Kraglić, a uz odobrenje ravnatelja Dominika Žanjka, u tajnosti

pripremili iznenađenje ostalim učenicima i mali prigodni program u čast svetom Nikoli.

Nije to bio uobičajeni posjet

Sv. Nikole kao prethodnih

godina. Toga dana je zvono

za veliki odmor, na iznena-

đenje mnogih učenika, za-

zvonilo 10 minuta ranije. Iz

zvučnika, koji su od početka

ove školske godine posta-

vljeni u svim učionicama,

začuo se glas ravnatelja. On

je naredio učiteljima, koji su

o ovome bili unaprijed oba-

viješteni, da povedu svoje

učenike u školsku sportsku

dvoranu. Putem do dvorane

iznenađeni učenici su naga-

đali o čemu se radi. Tek ri-

jetki su pogodili da su ovi

događaji povezani s blagda-

nom svetog Nikole.

Osmaši priredili prigodan

program

Kada su stigli na

odredište, tamo ih je dočeka-

la ukrašena dvorana u čijoj

se sredini nalazila improvi-

zirana pozornica na kojoj je

velikim slovima pisalo

Dobrodošli.

Kada se okupljeno mnoštvo

učenika i učitelja smjestilo

na pripremljene strunjače,

na pozornicu je izašao ško-

lski zbor, isključivo za ovu

prigodu u krnjem sastavu.

Činili su ga samo učenici

osmih razreda, koji su, pod

vodstvom profesora glazbe-

nog odgoja Zdeslava Kluši-

čke, zapjevali pjesmu Dola-

zi nam Nikola.

Kad je pjesma završila, kroz

glavna vrata u dvoranu su

ušli, na veliko oduševljenje

najmlađih učenika, sveti

Nikola sa svojim pomoćnici-

ma anđelima, koji su za so-

bom vukli veliku vreću. Dok

je svetac sjedao na pripre-

mljenu veliku fotelju na sre-

dini pozornice, začula se iz

predvorja dvorane buka stvo-

rena lupanjem lanaca. Dino

iz 6.a odmah je uzviknuo:

Krampusi! I zaista su u slje-

dećoj sekundi u dvoranu ule-

tjela tri vrckava krampusa

lancima omotanim oko stru-

ka i s velikim prućem šiba.

Stali su trčati oko djece u

gledalištu. Sveti Nikola pu-

stio ih je nekoliko trenutaka

da se izdovolje, a zatim ih je

pozvao k sebi i umirio.

Lorena Liver i Mihael

Matušek, voditelji prigodnog

kratkog programa, pozdravili

D

BJELOVARAC

6

su goste. Uslijedile su dvije

recitacije. Katica Smejhal je

recitirala pjesmu Pozdrav

svetom Nikoli, a Valentino

Karašek pjesmu Krampus.

Nakon njih je već spomenuti

pjevački zbor izveo Pjesmu o

svetom Nikoli, uz pratnju na

gitari učitelja povijesti Miro-

slava Kranjka. Kratki pro-

gram završio je prigodnim

skečom koji su osmislili

učenici 8. razreda uz pomoć

svojih profesorica Markić i

Kraglić.

Sveti Nikola je darivao

slatkiše, Krampusi šibe

Na pozornicu je izašao ra-

vnatelj Žanjko te pozdravio

uvijek drago viđene goste.

Izvijestio je svetog Nikolu

da su učenici, generalno gle-

dano, bili dobri ove godine i

pozvao ga da ih posjeti i

sljedeće godine. Nakon toga

pozvao je učenike po

razredima i bez strke dođu

na pozornicu.

Učenici su već prije

programa, prilikom ulaska

anđela, posumnjali da se u

velikoj vreći koju ovi vuku,

nalaze darovi, ali nisu znali

konkretno koji. Izlaskom

prvih učenika na pozornicu,

taj misterij bio je riješen. U

vreći su se nalazili razni

slatkiši koje je donirala

tvornica Kraš Zagreb, na

čemu im se ovim putem za-

hvaljujemo. Svaki pojedinac,

pa čak i učitelji, dobio je

nekoliko bombona, a oni koji

su bili zločesti, dobili su i

šibu od krampusa.

Nakon što su svi dobili svoje

poklone, sveti Nikola poručio

je djeci da budu dobri i

sljedeće godine, te da slušaju

svoje roditelje i učitelje.

Nakon slikanja s djecom,

napustio je sa svojom

pratnjom dvoranu, uz ponovo

nedisciplirane krampuse.

Otišao je posjetiti drugu

djecu koja su ga tog dana isto

očekivala.

Ovim putem zahvaljujemo

učenicima osmih razreda te

svim učiteljima koji su

sudjelovali i pomogli u

pripremanju prigodnog

dočeka i programa za sv.

Nikolu.

Igor Alamiš, 8.c


7

Intervju

Ivan Arapović: Kruna moje karijere

obitnik ovogodišnje državne nagrade Republike Hrvatske „Ivan Filipović“, koja se

dodjeljuje za životno djelo u području školstva je Ivan Arapović, profesor

povijesti iz naše škole. Godišnja nagrada „Ivan Filipović“ dodjeljuje se

najznačajnijim prosvjetnim djelatnicima koji su svojim radom ostavili trajan doprinos

odgojno-obrazovnoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Ona predstavlja najviše priznanje

djelatnicima u odgoju i obrazovanju. U povodu dobitka nagrade za životno djelo, razgovarali

smo s profesorom Arapovićem.

1. Što ova nagrada predsta-vlja za Vas i jeste li juočekivali?Nagrada „Ivan Filipović“ za-sigurno predstavlja krunu moje karijere. Ona je svakako najznačajnija nagrada koju sam dosada dobio, poka-zatelj da sam sve ove godine bio na pravom putu što se mojeg rada tiče. Moram priz-

nati da ovu nagradu nisam očekivao i bio sam jako iznenađen kada sam obavije-šten da sam nagrađen. Kolege koji su također bili kandidira-ni za nagradu vrhunski su profesori, i stoga je ovo, još jednom ponavljam, veliko priznanje za mene i moj rad.2.Što Vas je potaknulo da postanete profesor?

Odlučujuću ulogu u mom školovanju imao je moj profesor povijesti iz srednje škole. Njegova predanost iiznimno zanimljiva predava-nja ostavila su dubok utisak na mene. Još i danas se s radošću prisjećam njegovih izlaganja i načina na koje je motivirao učenike. Neke nje-gove metode i sam danas

D

BJELOVARAC

8

koristim u svojim predavanji-ma. Osim toga, oduvijek sam volio istraživati prošlost i načine na koje društvo funkcionira. Stoga sam nakon završetka srednje škole odlučio studirati povijest.

3. Zbog čega biste preporučili svoje zanimanje mlađim naraštajima?Preporučio bih ga svima jer je to vrlo plemenito zanima-nje. Kao profesor u školi imaš priliku utjecati na mlade živote i prenijeti svoje znanje njima. No, kao i u svakom poslu, morate voljeti ono što radite. To je ključ svega. I stoga svima poručujem da ako istinski nešto volite, ako zaista uživate u tome, kao što ja uživam u svom poslu, onda vam ništa neće biti teško.

4. S obzirom da već dugi niz godina radite kao profesor, kako biste ocijenili stanje u hrvatskom obrazovnom sustavu?Nažalost, situacija u dana-šnjem obrazovnom sustavu nije dobra. Često možemo čuti izjave kako živimo u

„društvu znanja“, no to je samo retorička gesta. Brojne reforme koje su se provele u području obrazovanja nisu donijele ništa dobroga. Ko-mercijalizacija obrazovanja je sve više uzela maha. Mnogo toga što se na planu reforme obrazovnog sustava poduzi-ma pod naslovom povećane efikasnosti, jednostavno se pokorava načelu industrijali-zacije. Obrazovanje se više ne ravna prema mogućno-stima i granicama pojedinca, pa samim time gubi i svaki smisao.

5. Kao dugogodišnji profe-sor, možete li reći je li bilo lakše raditi sa sadašnjim ili s bivšim generacijama?S bivšim generacijama je bilo puno lakše raditi. Bili su zainteresiraniji i motiviraniji od sadašnjih generacija. No, vremena su se promijenila, pa tako današnje generacije imaju manju potrebu za znanjem, nisu zainteresirani za učenje, a također i sve teže savladavaju gradivo. Posljedica svega toga je da se danas prilikom

obrade novih nastavnih sadržaja, potroši puno više vremena nego prije.

6. Kako provodite slobodno vrijeme?Slobodno vrijeme nastojim provesti što više sa svojom obitelji i prijateljima. Nastojim uvijek pronaći vremena za obitelj, iako je to ponekad zbog pretrpanih obaveza teško. Također, volim i pročitati dobru knjigu, te otići na neko putovanje. Uglavnom, nastojim napuniti baterije kako bih mogao izdržati sve napore.

7. Koju biste poruku poslali učenicima?Učiti, učiti i samo učiti. Uvijek budite, uporni, strpljivi i ustrajni čime god se bavili. Ako ste si zacrtali neki cilj, onda nikada nemojte odustati od njega. I naravno, slušajte starije od sebe jer imaju puno više iskustva od vas.

Vladimir Ćivogeb, 8.a


9

U novoj školskoj godini za ormariće nema recesije

Svaki učenik naše škole

dobro je bio upoznat u kojem

su se teškom stanju nalazili

školski ormarići koji su od

pamtivijeka opskrbljivali sve

naše polaznike željne znanja.

Napokon, u ovoj školskoj

godini, dolazi dobra vijest za

sve korisnike tih malih

spremišta!

Naime, ravnatelj i školski

odbor jednoglasno su odlučili

svih petstotinjak školskih

ormarića osvježiti i preurediti

tako da im se podari nova,

plava boja te dodatna polica

koja će sigurno kvalitetno

poslužiti učenicima. Ono što

također treba napomenuti je

da svaki učenik dobiva

vlastiti, jedinstveni ključ koji

će otvarati samo njegov

lokot. Time se svakom

učeniku garantira sigurnost i

privatnost sadržaja koji se

nalazi u njegovom ormariću

koji je, nadamo se, pretežito

namijenjen školskim te

sportskim aktivnostima.

Naravno, trebamo upozoriti

da bez obzira na sve mjere

zaštite i sigurnosti koje škola

nudi, prostor školskih

ormarića i dalje će ostati

nadziran putem video-kamere

u slučaju kakve nezgode.

Kada je riječ o ormarićima,

moramo spomenuti i staro

pravilo naše škole, obvezno

nošenje papuča. Kao što već

svi učenici znaju, zimsko

vrijeme za sobom obično nosi

blatnu i mokru obuću koja ne

pristaje školskim uvjetima

boravka. Upravo zbog toga

razloga, profesori, ali i naše

drage spremačice, apeliraju

da se u vremenu od 1.11. do

1.4. nose papuče, naravno

oblikom i izgledom po izboru

učenika. Ipak, ne postoji

uzalud izreka: Škola je naš

drugi dom.

Antonija Ćičimot, 7. b

BJELOVARAC

10

Obavijesti i novosti naše školice

Obilježen Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

povodu Svjetskog dan borbe protiv AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca svake

godine, učenici sedmih i osmih razreda Osnovne škole „Marin Držić“

prisustvovali su 3. prosinca poučnom predavanju o ovoj smrtonosnoj bolesti u

prostorijama Crvenog križa u Bjelovaru.

Predavanje je održala dokto-rica opće medicine dr. med. Natalija Lončarević. Volonte-ri udruge CroMSIC, koja je organizirala ovo predavanje, podijelili su učenicima brojne promotivne i edukativne materijale, te letke koji pozivaju na toleranciju prema oboljelima od HIV-a. Od 1985. godine, kada su

prvi HIV pozitivni bolesnici registrirani u Hrvatskoj, do listopada 2012. godine u našoj državi evidentirane su ukupno 1.002 osobe kojima

je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 365 oboljelih od AIDS-a. U istom razdoblju 159 osoba umrlo je od AIDS-a, podaci su koje na svojoj internetskoj stranici donosi Služba za epidemi-ologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Igor Alamiš, 8.c

Obilježen Međunarodni dan školskih knjižnica

eđunarodni dan školskih knjižnica obilježen je u Osnovnoj školi „Marin Držić“

u Bjelovaru 22. listopada ove godine. Knjižničarka Mateja Januš i učiteljice

hrvatskog jezika Marijana Markić i Biljana Kraglić priredile su Dan otvorenih

vrata školske knjižnice. Osim učenika prisustvovali su i neki njihovi roditelji i drugi građani.

Za posjetitelje su tokom dana bile pripremljene razne radio-nice, od kojih izdvajamo Internet – izvor znanja i radi-onicu na engleskom jeziku International school library day. Učenici osmog razredasudjelovali su u kvizu u ko-jem je glavna tema bila povi-jest knjižnica. Sva tri odjelje-nja osmog razreda imala sutri predstavnika koji su se na-

tjecali kao tim. Na kraju je najbolji rezultat postigao trio iz 8.c.

Ravnatelj Žanjko poklonio je članovima pobjedničke ekipe knjigu Povijest bjelovarskog školstva.Podsjetimo, Međunarodni dan školskih knjižnica pro-glasila je 1999. godine dr. Blanche Woolls, predsjednica Međunarodne organizacije školskih knjižničara.

Igor Alamiš, 8.c

U

M


11

Obavijesti i novosti naše školice

Školska kantina – sendvič za svaki džepIz godine u godinu učenici krate svoje odmore i još va-žnije, slade svoja nepca u kantini uvijek šaljivog i znamenitog imena Stara škola. Spomenuta kantina sada je redoviti ugostitelj naše škole punih sedam godina te od prvog dana prima samo komplimente od strane učenika.Ono što se od ove školske godine mijenja u rasporedu rada kantine jest radno vrije-me koje je, nažalost, skraćeno za jedan sat, odnosno sada je svedeno na radno vrijeme od 8 do 16 sati. Cijene određenih proizvoda također su se izmijenile. Neki proizvodi su poskupjeli, dok se nekima

cijena smanjila. Naravno, među svojim proizvodima,kantina i dalje nudi topla i hladna jela poput svježih sendviča, slanaca, buhtli (cijena porasla na 4 kn), hamburgera, pizza (cijena pala na 8 kn) i hot-doga.

Kada su u pitanju sendviči treba spomenuti i vrsne prilo-ge koji se nude učenicima po vlastitom izboru: kiseli kra-stavci, rajčica, zelena salata,majoneza, ketchup i čili. Od

pića, kantina i dalje nudi čokoladno mlijeko, bezalko-holna gazirana pića i razne vrste gustih negaziranih so-kova. Kako bi se učenici dobro zasladili nakon obroka, od ove školske godine u ka-ntini se kao desert nude razne čokoladice i grickalice te već stari i poznati čips i žvakaće gume. Ipak, ono što najbolje karakterizira našu Staru školunije hrana, već prostor koji nudi ugodno okruženje za druže-nje i priču sa školskim kole-gama nakon napornog „radnog dana“.


Glas učenika na učeničkom vijeću

Kao i na početku svake ško-lske godine, svi razredi škole dužni su izabirati svog pre-dsjednika koji bi trebao pre-dstavljati interese cijelog ra-zreda. Svi predsjednici razre-da škole čine jedno Učeničko vijeće koje se sastaje i poku-šava riješiti probleme koje muče razrede. Neki od pro-blema koji muče većinu ra-zreda su žalbe na profesore, na školska pravila te na same uvjete u školi. Kako saznaje-mo od nekolicine predsjedni-ka razreda, učenici se također najviše žale na profesorski i

subjektivan način ocjenjiva-nja, na ispitivanja bez reda i discipline i profesorskog ne pridržavanja pravilnika što kod učenika izaziva negati-vnu reakciju koja rezultira međusobnom nesuradnjom i problemima koji se ne mogu riješiti. Na Učeničkom vije-

ću, predsjednici surađuju s pedagogom u svrhu rješava-nja navedenih problema, a kako navode pojedini pre-dsjednici i profesori imaju svoje prigovore na pravilnik. Naime, velik broj profesora ne uvažava mogućnost ne-odgovaranja trećeg predmeta, ako su dva predmeta učenici odgovarali taj dan jer su se sami javili, objašnjavajući da predmete poput glazbenog, vjeronauka ili tjelesnog uče-nici ne smatraju predmetima.Kako riješiti sve navedene probleme koji more i učenike

BJELOVARAC

12

profesore? Možda odgovore treba potražiti u kvalitetnijoj komunikaciji nastavnika i učenika, odnosno u trudu poboljšavanja odnosa među istima. Koliko profesori mo-gu biti objektivni pri ocjenji-vanju, koliko učenici mogu

utjecati na neka pravila u školi, teško je reći, ali proble-mi se uvijek mogu riješiti na neki način samo da je za to potrebno malo vremena i volje. Zato, pozivamo sve učenike da se aktivno uključe u pro-

vođenje učeničkih prava koje im je pravilnikom omoguće-no i osigurano, putem svojih predsjednika razreda koji će sigurno učiniti sve da bi zaštitili svoje kolege.


U spomen Gradu

21 godinu kasnije, život teče dalje. Djeca se rađaju, žive u tom Gradu, vežu se za Grad, vole ga, ali strašnu priču o njegovoj patnji ne poznaju. Mlade generacije često ne shvaćaju važnost ovog Grada koji i dalje ponosno stoji nakon svih zala koje je morao proći kako bi se Hrvatska mogla nazvati slobodnom. Danas, možemo sa sigurno-šću reći da je Vukovar bio mjesto prevage Domovinskog rata gdje su vojnici i ljudi pokazali ogromnu hrabrost i volju da se obrani vlastiti dom. No, unatoč neopisivoj volji i želji da se Grad obrani, Vukovar je pao 18.studenog 1991. te je sa sobom odnio velik broj žrtvi. U spomen gradu Vukovaru, škola je ove godine, 19. studenog, organizirala tribinu zaista vrijednu pažnje pod imenom „Sjećanje na Vukovar“. Glavni predavač bio je povjesničar i ravnateljHrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra

Domovinskog rata, dr. sc. Ante Nazor koji je putem tribine predočio i objasnio političku situaciju u Jugoslaviji koja je rezultirala Domovinskim ratom.

No, glavnu pozornost je posvetio gradu Vukovaru o kojem je iznio vrlo zanimlji-ve povijesne podatke. Iako je tema bila uglavnom politi-čkog tipa, dr. Nazor se dota-knuo svih ratnih i socijalnih problema koje je vukovarsko stanovništvo onog vremena moralo prolaziti.„Vukovar je okupiran, no upornom i žilavom višemje-sečnom obranom njegovi bra-nitelji spriječili su početni za-mah i usporili očekivanu di-namiku napadnih operacija neprijatelja. Obrana Vukova-

ra, zajedno s hrvatskim sna-gama u zapadnoj Slavoniji, onemogućila je spajanje ne-prijateljskih snaga iz istočne i zapadne Slavonije, koje je u planovima JNA za osvajanje Hrvatske imalo strateški zna-čaj“ – ističe dr. Nazor. Time, potvrđuje stratešku važnost Vukovara u ratu putem kojem je hrvatska vojska i dobila zamah za daljnje ratne operacije.Kao što smo spomenuli, dr. Nazor se posebno posvetio temi stradavanja ljudi u Vukovaru, ali i temi ljudi koji su Grad branili do samog kraja: „Život stanovnika Vukovara u potpunosti se morao prilagoditi ratnim uvjetima. Patnju i stradanje u napadnutom gradu trpjeli su jednako svi građani - i Hrvati i Srbi i svi ostali. Granate koje su srpske snage slale na grad nisu birale nacionalnost. Hrvatski radio Vukovar upo-zoravao je slušatelje da ne napuštaju skloništa, čak niti nakon potpisanih primirja,


13

koja srpske paravojne postrojbe nisu poštivale.Djelatnici radija, koji su svoj posao savjesno radili sve do okupacije grada (Siniša Glavašević, Zvjezdana i Branimir Polovina, Alenka Mirković, Vesna Vuković, Josip Estereicher, Zdravko Šeremet), bili su snažna moralna podrška branite-ljima. Njihova iscrpna i dramatična, ali ljudski topla i

ohrabrujuća javljanja iz Vukovara s nestrpljenjem i zebnjom čekala su se u domovima diljem Hrvatske. Nakon okupacije Vukovara novinara Hrvatskog radija Vukovar Sinišu Glavaševića i tehni-čara Branimira Polovinu, srpski vojnici ubili su na Ovčari.“ Za kraj, dr. Nazor je napomenuo da su hrabrost, požrtvovnost, solidarnost i

spremnost na smrt radi obrane dobra, vrline utemeljene na ljubavi i domoljublju. Upravo zato, bitka za Vukovar nije samo važan događaj iz hrvatske povijesti, nego i priča o ljubavi prema obitelji, sugrađanima, domu i Domovini.


MEDIJI

U

NASTAVI

Povijesna grupa je u suradnji s novinarskom

grupom odlučila podijeliti savjete kako

upotrijebiti medije u nastavi.

KARIKATURA

Povijesne karikature pružaju učeniku uvid u

razmišljanja ljudi u određenom vremenu, a

učenici njihovo značenje moraju izvući ih

samih slika. Učenicima je potrebno znanje iz

nastavne jedinice kako bi uspješno

interpretirali karikaturu.

Na primjeru sljedeće karikature odgovori na

pitanja:

1. Opiši lik koji je portretiran u

karikaturi? Kako je odjeven?

Što radi?

2. Je li lik prikazan realistično ili

je pretjeran? Ako je pretjeran,

na koji način?

3. Opiši predmete koji se

pojavljuju u karikaturi.

4. Što vidiš u pozadini karikature?

BJELOVARAC

14

INTERNET U NASTAVI

Savjeti za sve učenike koji koriste internet kao sredstvo informiranja i pretraživanja informacija za nastavu.

1) Odredi što te zanima!

2) Tražiš li primarne ili sekundarne izvore?

3) Tražiš li dokumente, članke, pisma, fotografije, zemljovide ili karikature?

4) Zanima li te određeni događaj ili osoba?

5) Koji ćeš pretraživač koristiti i zašto?

Literatura za nastavnike:

- Jensen, E. (2003). Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa- Mattes, W. (2007). Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb: Naklada Ljevak- Mattes, W. (2007). Rutinski planirati –učinkovito poučavati. Zagreb: Naklada Ljevak

PRIJEDLOZI ZA NASTAVNIKE

Povijesna grupa predlaže svim nastavnicima da potiču učenike na sudjelovanje u izvanškolskim aktivnostima i mogućnostima učenja.

Izvor: Stradling, R. (2003). Nastava europske povijesti 20. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa

Petra Ćičniram, 8. a

- Posjet lokalnom,

nacionalnom ili

specijaliziranom muzeju

- Prikupljanje usmenih iskaza

od ljudi koji žive na području

na kojem se škola nalazi

- Pretraživanje sela, grada u

potrazi za novim i

zanimljivim temama

- Posjet mjestu od posebnoga

značenja (npr. bojišnica,

tvornica)

- Povezivanje škole s ostalim

školama, nastavnicima,

učenicima i njihovim

projektima


15

FILMSKE KOKICE

Prvorazredno filmsko ostva-renje, koji se već i prije same premijere nametnulo kao glavni favorit za osvajanje prestižne filmske nagrade Oskar, nosi naslov „Hobit -neočekivano putovanje“ re-datelja Petera Jacksona. Ovaj prvi dio trilogije koja pre-thodi jednoj drugoj trilogiji, omiljenom „Gospodaru prste-nova“, najiščekivaniji je spektakl predbožićne sezone koji je prošlog tjedna imao i svjetsku premijeru u Novom Zelandu, zemlji koja je enormno profitirala od činje-nice da je njezin najistaknutiji filmaš tamo odlučio realizi-rati većinu svojih skupih i nevjerojatno uspješnih ostva-renja. Prvi dio “Hobita” izazvao je histeriju među mještanima Wellingtona, za-tim je podjednako bombasti-čno dočekan i u Tokiju, a svjetska distribucija počinje narednog tjedna, 13. prosi-nca. Ocjene „sretnika“ koji su

vidjeli film su superlativne, na najpopularnijem filmskom web portalu www.imdb.com „Hobit“ trenutačno ima 9,2 boda od moguće desetke, ali su se pojavile i glasine kako je sve to skupa namjestila grupica fanatičnih poklonika i distributera. No, neovisno o glasinama očito je da postoji mnoštvo poklonika ove fanta-stične priče J. R. R. Tolkiena, koju Peter Jackson ponovno pretvara u svoj novi hit. Priča nas iznova vraća u Među-zemlje gdje pratimoživotnu pustolovinu mladog Bilbo Bagginsa (glumi ga Martin Freeman) koji uz pomoć dobrog starog Gandalfa Sivog (Ian McKellen) i čak trinaestorice patuljaka mora pronaći izgubljeno kraljevstvo Erebor, nad čijim zidinama bdije zastrašujući zmaj Smaug. Na svom putu susrestće se sa goblinima, trolovima, vilenjacima, a Bilbo Baggins

će upoznati stvorenje koje će mu zauvijek promijeniti život – Golluma. Iako filmski kriti-čari pronalaze tek poneku manu u samoj priči ove budu-će trilogije, tehnička izvedba ipak za mnoge predstavlja problem. Film će igrati u kinima u 3-D formatu, na što nitko nema prigovora, ali ih smeta redateljeva odluka da film snima sa 48 sličica u sekundi, a ne 24, kao što je uobičajeno. Neke scene izgle-daju poput suviše osvije-tljenog videospota, nemaju kontrasta, a kada je u pitanju vrtoglava akcija, nisu bez razložni prigovori kako bi nekima u kinu moglo pozliti. Kritičar utjecajnog mrežnogportala IndieWire tvrdi da je „Hobit“ manje film, a puno više neka vrsta zabavnog parka. Je li to prigovor? Nipošto, jer povremeno imate dojam da ste na pravom pravcatom rollercoasteru!

Ivan Kavon, 7. c

BJELOVARAC

16

IZLOŽBE KOJE MORATE VIDJETI

U ovom broju dotaknut ćemo se daleke prošlosti i odgovoriti što nam sve pruža Arheološki muzej u Zagre-bu iz svoje popularne egipto-loške zbirke. Stalni postav Egipatske zbirke Arheolo-škog muzeja prezentira 600 izabranih predmeta. Izložba je podijeljena na tematske cjeline: božanstva u bronci, kamena i drvena plastika, grobna oprema, nakit, kozmetika i posuđe, papirusi i pisma, kanopske vaze, uše-bti kipići, sarkofazi i mumije, te pogrebne stele. Zasebnu cjelinu, u prostoru koji se nastavlja na dvoranu s Egipa-tskom zbirkom, čini već pre-thodno uređena etruščanska soba s Zagrebačkom lanenom knjigom (najdužim poznatim

etrurskim tekstom na svijetu) i tzv. Zagrebačkom mumijom na čijim povojima se taj tekst nalazi. Izložba egipatskih starina bila je zatvorena od 1991. godine, a nakon preuređenja zgrade 1999. bio je izložen privremeni postav s oko 60 predmeta. Autor liko-vnog uređenja novog postava je arhitekt Mario Beusan, a izbor predmeta i koncepciju izložbe obavio je Igor Uranić, egiptolog i viši kustos Arhe-ološkog muzeja u Zagrebu. Istovremeno s otvaranjem postava objavljen je vodič kroz Egipatsku zbirku na hrvatskom i engleskom jezi-ku. Zbirka egipatskih starina Arheološkog muzeja u Zagre-bu najznačajnija je i jedina sustavna kolekcija toga tipa u

Hrvatskoj. Po broju predmeta i njihovoj raznolikosti, zagre-bačka zbirka svakako je među zanimljivijima u Sre-dnjoj Europi. Prikupljanje staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj započelo je projek-tom osnivanja Narodnog muzeja u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću. Za razliku od najre-prezentativnijih svjetskih ko-lekcija poput onih u Londo-nu, Kairu i Parizu, zagreba-čka zbirka ne zastupa sva razdoblja faraonskog i pret-povijesnog Egipta, već se uglavnom oslanja na kasnija razdoblja, no ta činjenica ne umanjuje vrijednost ove izložbe koja donosi dah Orijenta u glavni gradZagreb.

Ivan Kavon, 7. c


17

VIJESTI IZ KNJIŽNICA

Ovaj broj našeg lista donosi jednu tužnu vijest, naime poznati hrvatski književnik i akademik Ivan Kušanpreminuo je krajem prošlog mjeseca u 80. godini života. Ivan Kušan rođen je 1933. godine u Sarajevu, a diplomirao je na Likovnoj akademiji u Zagrebu, gradu u kojem je proveo svoj život te stvorio zavidan književni opus. Kušan je bio i urednik nekoliko časopisa, poput Telegrama i Mosta, kao i urednik hit-biblioteka za djecu, primjerice, one Modre laste. Nema sumnje da je naj-poznatiji po serijalu romana o

dječaku Koku, čiji je prvi dio objavljen 1956. pod naslo-vom „Uzbuna na Zelenom vrhu“.

U njemu je Kušan prvi put čitateljima predstavio lik Koka Milića, nestašnog dje-čaka koji se nije plašio ava-ntura, koje su potom opisane u još nekoliko romana. I „Koko u Parizu“ ili „Koko i duhovi“ postali su hitovi te nevjerojatno omiljeni među

mladim čitateljima, kao i Ku-šanov roman „Lažeš, Me-Melita“, prema kojemu je snimljena popularna serija. „Koka i duhove“ je, pak, piščev sin Daniel Kušan preveo na filmsko platno 2011. godine, a film je bio među najgledanijima te godine u Hrvatskoj. Odlazak ovog omiljenog dječjeg književnika, simbolično će obilježiti i naša škola čitanjem Kušanovih djela na satu hrvatskog jezika, kao i projekcijom filmskih ekrani-zacija njegovih avanturisti-čkih junaka Koka i Melite.

Ivan Kavon, 7. c

GLAZBENA PREPORUKAPredrasude da je klapska gla-zba tradicionalna, pjevana prvenstveno za stariju popu-laciju i neku intimniju atmo-sferu, padaju u vodu kada poslušate „Libar“ – autorski album prvijenac istoimene grupe Libar. Ova „klapa“ mladih umjetnika ugled i zanimanje publike postigla je već ranije objavljenim albu-mom „Libar prvi“ koji spajaklapsko pjevanje sa žestokim riffovima poznatih rock & roll uspješnica, poput „Hallelujah“, „Under the rain

bridge“, „Here comes the again“ i sl. „Libar“ kao prvi njihov autorski uradak ne umanjuje inovativnost i kvalitetu grupe, nego dapače nastavlja ondje gdje je „Libar prvi“ stao.

Deset pjesama na albumu „Libar“ koji je svjetlo dana ugledao sredinom lipnja ove

godine pod etiketom Menarta, probudit će u vama na trenutke osjećaje mela-nkolije i sjete, ali i tipične mediteranske užitke lago-dnog i umirujućeg tona. Sve u svemu, ovim se albumom Libar pokazuje kao odlična rock klapa i originalni proizvod na našem Jadranu. Pitanje je hoće li budućnost donijeti opredjeljivanje Liba-ra za rockersku poetiku ili klapski pristup, ali za sada odlično funkcionira i ovako.

Ivan Kavon, 7. c

BJELOVARAC

18

SLUŠAONICA

Koje su najslušanije domaće i strane pjesme među našim učenicima, otkrivamo i u ovom broju našeg školskog lista. Ovotjednu „domaćicu“ predvodi Danijela Martinović sa svojim hitom „Brodolom“, a nakon nje slijedi također jedan splitski ženski vokal –Jelena Rozga i „Razmažena“. Na trećem mjestu su županjski rokeri Opća opasnost sa starijim hitom „Kao grom“, a slijedi ih

neumorni Luka Nižetić sa pjesmom „Jugo“, te kao po-sljednji na domaćoj top listi,

Siniša Vuco sa legendarnom „Tražena si roba u gradu“. Stranu top listu predvodi Rihanna sa vrućim hitom

„Diamonds“, dok joj za petama pušu One Direction i „Little things“. Treće mjesto pripada Adele i njenom nagrađivanom hitu „Skyfall“, dok su na četvrtom mjestu Linkin Parkovci sa pjesmom „Castle Of Glass“. Posljednje mjesto na našoj stranoj top listi odnosi David Guetta u suradnji sa Siom i pjesmom „She Wolf“.

Ivan Kavon, 7. c

ODRŽANO NATJECANJE ZA MISS I MISTERA ŠKOLE

Pero Đurić i Tihana Perić su prvi miss i mister naše ško-le. Naime, dana 1. studenog 2012., u našoj školi održano je prvo natjecanje za miss i mistera škole. Natjecanje je inicirano i u potpunosti organizirano od strane neko-licine đaka iz 7. b razreda. Manifestacija se održala u školskoj dvorani za prire-dbe nakon završetka popodnevne smjene. - Na početku su nam se neki smijali, govorili su nam da je to glupa ideja, ali mi smo svejedno ustrajali. Htjeli smo da nam bude zabavnije u školi. – rekla je Hana, jedna od organizatorica.I dobro da su ustrajali, jer na kraju se prijavilo deset dječaka i čak dvadeset i pet

djevojčica. Natjecanje se odvi-jalo u dva kruga. U prvom krugu žiri, koji se sastojao od četiri učenika, na temelju izgleda izabrao je pet djevojčica i pet dječaka.

Nakon toga, u drugome krugu, preostali su morali pokazati neki svoj talent. Bilo je tu svega, od plesa, glume do kemijskog pokusa.Tihana je žiri osvojila svojim sviranjem flaute, a Pero je izveo tzv. human beat box, proizvođenje hip hop ritma usti-

ma.Ni publike nije nedostajalo, skupilo se podosta učenika iz svih razreda, došli su neki profesori, a našlo se čak i nekoliko roditelja.Pobjednica natjecanja izjavila je kako se nije nimalo nadala pobjedi i da se prijavila na nagovor prijateljica. Pero nije bio toliko skroman, te je rekao da ga nimalo ne čudi pobjeda, jer on već odavno zna da je najzgodniji i najviše cool. Organizatori su vrlo zadovoljni natjecanjem te su već najavili sličnu manifestaciju i za sljedeću godinu.

Mihovil Ćikul, 8. c


19

ZABAVNI KUTAK

REBUS

ZAGONETKEVelik sam kao kuća, a malenog se miša bojim. Nos mi je do poda, čak i kada stojim.U prirodi se svakog bojim, i u strahu od svih bježim, a u gradu zbog

pješaka, hrabro nasred ceste ležim.Imam kapu zelenkastu, a živim na svakom hrastu. Za trenutak ili dva

pogodite tko sam ja.

KRIŽALJKA

5 3

6 4

1

2

7

1. Najveće vodene površine (okomito)2. Ptica selica (vodoravno)3. Nastaju iz gusjenica (okomito)

4. Kralj „rock&rolla“, Presley (okomito)

5. Sada, u ovaj čas (okomito)6. Prastari hrvatski ornament

(vodoravno)7. Silueta, kontura (vodoravno)

ZIMA

Hladna zima ne vodi me nikud

Svejedno se krećem, svejedno idem,

Kao budala, kao da je vidim prvi put.

Stotine, tisuće, milijune puta,

već ponovo je izašlo sunce,

ali što to meni znači,

Kad neznam hoću li vidjeti ga više!

To je čar zime te kobne!

Iščekivanje sunca...

Vjera u proljeće...

Strah od vječne zime...

Nada u toplinu...

(Ivana Niško, 5.b)

IGRA

Ova igra pjesnika silno uveseljava ovo dijete.

Ovdje ćemo se igrati pjesnika.

Pravilo je jedno: uočiti bajkovitosti u svakodnevnici,

Primijetiti magičnost u nečarobnom svijetu

Svaki trenutak može sam za sebe predstavljati bajku punu čarolija i nevjerojatnih ljepota.

Vječnost je u trenutcima.

(Niko Kanel, 6. a)

ŠPILJA

Nađoh se jednom u špilji.

Špilji punoj vlage i mraka,

ali špilji punoj života i zraka,

svježeg hladnog zraka.

Zaokupio me taj život u špilji,

ne znam uopće ima li ga toliko u zbilji.

Bio je tako šaren i sretan,

svaki osjet bio mi je zadovoljan.

Promatram kako život žive oko mene.

Bili su sretni,

i paukovi, rakovi i šišmiši i kukci.

I ja sam bila sretna.

(Kristina Keremiš, 7.c)

sveti nikola u Školi! - djecamedija.org · ana 6. prosinca učenike osnovne škole „marin...

Documents