sveti franjo - životopis - sažeto

Download Sveti Franjo - životopis - sažeto

Post on 16-Apr-2015

47 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ivotopis svetoga Franje Asikog - saeto

TRANSCRIPT

Sv. Franjo Asiki(1182-1226)

R E D M A NJ E

BRAE

Franjevci ili Red Manje brae crkveni je red ustanovljen po nadahnuu sv. Franje Asikog (1182.-1226.). Latinski naziv za Franjevce je Ordo fratrum minorum (kratica OFM). Red Manje brae osnovao je Franjo Asiki 1209. godine. Sv. Franjo je po svom obraenju ustanovio bratstvo "Pokornika braa i sestre", iz kojeg se razvijaju tri franjevaka reda: 1. Manja Braa - muki red 2. Klarise - enski red 3. Franjevaki Svjetovni Red - i muki i enski, od kojeg e kasnije nastati: Franjevci treoreci glagoljai - muki samostanski red

2

3

PRVI FRANJEVAKI RED: MANJA BRAA Franjo je svojom ljubavlju i svojom svetou bio orao, koji se zanosnim uzletom dizao sve vie i vie. Na njemu kao da se teret tijela, privlaenje k zemlji, nisu opaali. Kod drugih se, posebno onih koji nisu osobno poznavali Franju, ljudska slabost prije ili kasnije pokazala: pokuali su letjeti, ali nije ilo, bili su previe teki pa ih je zemlja privlaila. Tako je dolo do toga da je bilo lanova koji su nosili vanjsku oznaku franjevca ali su vrlo malo sliili sv. Franji. Bilo je revne brae, koja su htjela vjerno slijediti Franju, vriti njegovo Pravilo bez olakica i bez tumaenja koja bi ga obezvrijedila pa su se smatrali obvezanima vriti i njegovu Oporuku. Neki su u tom i pretjerali pa su nazvani duhovnjacima. Drugi su smatrali da je Pravilo, takvo kakvo je, obinim ljudima nemogue provoditi u ivot. Zbog razliitog vienja sv. Franje, Franjevakog reda, shvaanja ivotai i opsluivanja Pravila ivota, nastaju podjele u Prvome franjevakome redu. Izvorni franjevaki red: Manja braa, koji je tijekom stoljea zbog brojnih reformi ve bio razdijeljen na nekoliko ogranaka, papa je 1517. podjelio na franjevce opservante (smee franjevce) te na franjevce konventualce (crne fratre), a 1525. odjeljuje se i trei ogranak franjevci kapucini. Te tako imamo imamo tri Prva franjevaka reda: 1. Red Manje Brae Opservanata, kratica OFM 2. Red Manje Brae Konventualaca (OFMConv) 4

3. Red Manje Brae Kapucina (OFMCap) DRUGI FRANJEVAKI RED: KLARISE Godina utemeljenja je 1212., a njezini osnivai su: sv.Klara Asika i sv. Franjo Asiki. Sveci, blaenici i sluge Boje iz njihovih redova su: sv. Klara, sv. Agneza Praka, sv. Veronika Guliani, sv. Koleta, sv. Katarina Bolonjska, sv. Janja Asika, bl. Izabela iz Francuske... Red sv. Klare (klarise) nastao je iz nadahnua koje je Gospodin dao sv. Franji Asikom, da u Crkvi ivi sveto Evanelje. Sveta Klara, "biljica" sv. Franje, postala je sudionica tog poziva, stoga je red sv. Klare drugi franjevaki red, posveen potpuno kontemplativnom ivotu. Red je nastao u 13. st., razlikujui se od samih poetaka od ostalih monakih redova po svom potpunom odreknuu posjeda, koji bi osiguravali uzdravanje sestara. Poslanje Reda jest da u Crkvi "nasljeduje siromatvo i poniznost Gospodina naega Isusa Krista i njegove Presvete Majke", u zajednici s naglaenim sestrinstvom, u malenosti, jednostavnosti i radosti. Sestre, uronjene u Boga, ali nosei svijet u svom srcu, boanskim sokom hrane apostolat cijele Crkve. One svojim skrivenim sluenjem postaju "majke grenicima, sestre misionarima, pomonice sveenicima" (s. Teresa M.). A oni koji se u Crkvi posveuju apostolatu, ostvaruju misionarski san sestara. Red sv. Klare rairen je po svim kontinentima. Posljednjih desetljea osnivaju se samostani u mladim Crkvama. U Africi, je prisutan velik broj uroenikih zvanja. Pomalo niu i samostani u bivim komunistikim 5

zemljama. Prema posljednjoj statistici, u svijetu ima oko 950 samostana klarisa s oko 20.000 redovnica. Samostani su meusobno povezani izmjenjivanjem vijesti, stalnim dopisivanjem, biltenima, te pruanjem duhovne i materijalne pomoi. Svaki je samostan samostalan, ali se vie samostana moe udruiti u federacije, zatim u konfederacije. Generalni ministar Reda Manje Brae je i njihov general. U Rimu postoji, u generalnoj kuriji Reda, poseban ured "Pro Monialibus" za klauzurne redovnice Franjevakog Reda, u kojem jedan Manji Brat vri slubu generalnog delegata i za klarise, te ih meusobno povezuje i pohaa. Na prostorima Republike Hrvatske djeluju dva samostana klarisa u Zagrebu, Splitu i Poegi, a na prostoru Bosne i Hercegovine nalazi se jedan samostan i to u Brestovskom kraj Kiseljaka. Ovaj samostan otvoren je 11. lipnja 1989. godine, a sestre su dole iz matinog samostana u Splitu. To je bilo prigodom proslave 700 godina postojanja franjevake provincije "Bosne Srebrene.

6

TREI FRANJEVAKI RED: SVJETOVNI RED Franjevaki svjetovni red ili FSR (lat. OFS) red je ustanovljen po nadahnuu i po uzoru na djelovanje svetoga Franje Asikoga (1182.-1226.). za ljude u svijetu. Zato se Franjevaki svjetovni red (FSR) dugo nazivao i Trei red sv. Franje, a pripadnici toga Reda, treoreci. U Franjino vrijeme i neposredno poslije njega to su bila braa i sestre koji su eljeli ivjeti po primjeru sv. Franje, ali ostajui u svijetu. Franjevaki Svjetovni Red ima takoer svoj ustroj, odnosno vodstvo, svoja pravila, duhovnu svrhu u koje su ukljueni i tzv. duhovni asistenti tj. sveenik - franjevac. No jo su se za sveeva ivota neki treoredci udruivali u zajednice i poeli ivjeti redovnikim ivotom te polagati redovnike zavjete, te e od njih nastati muki samostanski red Franjevci treoreci (TOR). Pravilo im je potvrdio papa Nikola IV. 1289. godine. U poetku su bili pod upravom Manje brae.

7

NAJVANIJE UPRAVNO NAZIVLJE U FRANJEVAKOM REDU Redom upravlja generalni (opi) ministar ili general sa svojim vijeem generalnim definitorijem; definitor je, prema tome, vijenik: Ministar ovdje znai sluga. Red se grana u pokrajine ili provincije; pojedinu provinciju sainjava vie samostana. Na elu provincije stoji provincijalni ministar ili provincijal sa svojim vijeem ili provincijalnim definitorijem; ono se redovno sastojalo od est lanova: provincijala, kustosa (koji se u najnovije vrijeme zove provincijalni vikar) i etvorice definitora. Vikarija je ime za podruje slino provinciji, nastalo u ono vrijeme kad nisu htjeli poveavati broj provincija, vie od 34, a to je bilo u drugoj polovici 13. stoljea; otada su kroz 150 godina nove pokrajine nazivali vikarijama, pa i Bosansku. Kustodija je manje podruje od nekoliko samostana u sklopu neke vei provincije ili vikarije, ustanovljeno radi lakeg upravljanja; na elu kustodije stoji kustos (uvar). Samostan je mjesna redovnika zajednica pa onda i kua u kojoj ona boravi. Ranije je morala imati barem estoricu redovnika. Njom upravlja gvardijan (doslovno: straar) uz pomo svoga zamjenika ili vikara .

8

Serafski red. Zbog njegove vrue ljubavi prema Bogu, sv. Franju su nazvali serafskim ili serafinskim svecem. Prema tome "serafski red" isto je to i franjevaki, Franjin, red.

9

KRONOLOGIJA IVOTA SVETOG FRANJE1181.: 1190.: 1198.: 1199.-1 200: 1202.: 1203.-1 204.: 1205.: roen u Asizu poinje uiti latinski u koli kod crkve sv. Jurja vjerojatno sudjeluje u napadu i ruenju tvrave iznad Asiza sudjeluje u graanskom ratu to ga je podigao narod i graanstvo protiv asikog plemstva sudjeluje u ratu izmeu Asiza i Perugie; biva zarobljen i u tamnici ostaje vie od godinu dana pogaa ga duga i teka bolest koja uzdrmala njegove sigurnosti odlazi u Pugliu da bi postao vitezom; na to ga je potakao i san u kojem je bio zadivljen mnotvom oruja; odlazi u Rim hodoastiti na grob apostola Raspeti ga poziva da obnovi Crkvu. Pred biskupom se odrie svega - slui kao pera sua u jednom samostanu - obuen kao pustinjsk odlazi u Gubbio gdje ga pomae jedan od njegovih prijatelja - vrae se u Asiz i obnavlja crkvicu sv. Damjana - daje poljubac gubavcu. obnavlja crkve sv. Petra della Spina i Sv. Marije Aneoske slua poruku Evanelja u Sv. Mariji Aneoskoj - daje se na apostolat - slijede ga Bernardo, Petar i Egidije - zapoima putujuom evangelizacijom - dolaze jo etvorica -zajedno idu u Poggio Bustone odakle dvojica po 10

1206.:

1207.: 1208.:

1209.:

1210.: 1211.: 1212.: 1213.: 1214.: 1215.: 1216.: 1217.: 1218.: 1219.:

1220.:

dvojica odlaze na sve etiri strane svijeta vraa se u Sv. Mariju Aneosku gdje mu se pridruuju nova etvorica - pie prvi nacrt Pravila i s 11 svojih sljedbenika odlazi k papi u Rim da bi od njega zadobio odobrenje za svoj nain ivota - zajedno se vraaju u Umbriju i zaustavljaju u Rivotortu. nastanjuje se zajedno s drugovima u Sv. Mariji Aneoskoj koju mu poklanjaju Benediktinci pokuava otii u Siriju, ali nakon prisilnog zaustavljanja u Dalmaciji, vraa se u Anconu prima sv. Klaru u Sv. Mariji Aneoskoj - u Rimu susree Jakobu de Settesoli kroz korizmu boravi na Trasimenskog jezera u Sv. Leonu dobiva na dar La Vernu. pokuava otii u Maroko - obolijeva u panjolskoj i mora se vratiti u Italiju prima u Red Tomu iz Celana i mnoge druge sudjeluje na IV. Lateranskom saboru - susree sv. Dominika nastavlja svoje putujue misije po Italiji organizira prvo poslanje preko Alpa i preko mora - htio bi otii u Francusku, ali od toga ga odvraa njegov prijatelj kardinal Hugolin zajedno sa svojim pokretom bulom pape Honorija III. predstavljen je biskupima pokree nove misije u Njemakoj, Francuskoj, Madarskoj, panjolskoj i Maroku - dolazi u Acru i zatim Damiatu - susree se s egipatskim sultanom. posjeuje sveta mjesta - vraa se u Italiju 11

1221.:

1222.: 1223.:

1224.: 1225.:

1226.:

uznemiren vijestima o stanju u Redu - radostan zbog prve brae muenika u Maroku - moli i dobiva kardinala Hugolina za zatitnika Reda odrie se upravljanja Redom u korist Petra Katanskog izabire brata Iliju za vikara Reda namjesto preminuloga Petra Katanskog - sudjeluje na "Kapitulu na rogoinama" i raspravlja o nepotvrenom Pravilu - u Njemaku alje Cezarija iz Speyera s Tomom Celanskim i Jordanom iz Giana te s mnogim drugima poduzima jo jedno apostolsko putovanje po Italiji - 15. kolovoza propovijeda u Bologni. priprema novo Pravilo o kojem se raspravlja na Generalnom Kapitulu i odobrava ga papa Honorije III. 29. studenog 1223. - u Grecciu proslavlja s ja