sveti benedikt / pravilo

Download Sveti Benedikt / Pravilo

Post on 18-Nov-2014

207 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Monasko pravilo svetog Benedikta na Hrvatskom / Preveli monasi s Cokovca

TRANSCRIPT

PRAVIL0 SV. BENEDIKTA3Proslov1Posluaj, o sinko, pouke uiteljai prikloni uho svoga srca;rado primi savjet dobrohotnog ocai uspjeno ga provodi u djelo.2Tako e se naporom posluha vratiti onomeod kog si se udaljio nehajnim neposluhom.3Tebi mi je, dakle, sada govor upravljen,tko god ti bio koji se vlastite volje odrie,te prihvaa najjae i najblistavijeoruje posluhada vojuje Kristu Gospodu,istinskomu Kralju.4Prije svega, zapone li neko dobro djelo,svesrdnom molitvom iti da ga On dovri;5udostojao se ubrojiti nas meu svoje sinovei sada ga ne smijemo alostitisvojim zlim djelima.6Moramo mu, dakle, s darovimato nam ih je On udijeliouvijek tako sluitida nas ne bi jednomkao rasren otac razbatinio,7ili kao straan gospodar,uvrijeen naim grijesima,predao vjenoj kazni,jer ga kao nevaljale slugene htjedosmo slijediti u slavu.8Ustanimo stoga ve jednomjer nas Pismo budi govorei:Vrijeme je napokon da se oda sna prenemo.9Otvorimo svoje oi boanstvenom svjetlui paljivim uhom posluajmo opomeneto nam ih boanski glas dan za danom dovikuje:10O, da danas glas mu posluate,ne budite srca tvrda!1. I.2. V.1. IX.2. I.3. V.2. IX.411I nadalje: Tko ima uhoneka poslua to Duh govori Crkvama.12A to govori?Doite, djeco, i posluajte me,uit u vas strahu Gospodnjemu.13Trite dok imate svjetlost ivotada vas ne obuzme tama smrti!14Dok Gospodin u mnotvu ljudi dovikujui trai svoga radnika,iznova kae:15Tko je ovjek koji ljubi ivoti eli se dana nauiti dobrih?16Ako to uvi ti odgovori: Ja,Bog e ti rei:17eli li imati istinski i vjeni ivot,onda jezik svoj oda zla suspreii usne svoje od rijei prijevarnih.Zla se kloni i ini dobro, trai mir i za njim idi!18Ako to budete inili,moje e oi biti nad vama,moje ui nad vaim molitvamai prije nego me zazovete, rei u vam:Evo me!19to bi nam, brao predraga,moglo biti milijeod toga glasa Gospodnjeg koji nas zove?20Gle, Gospodin nam u svojoj dobrotiput ivota pokazuje.21Opaimo, dakle, svoje bokove vjeromi vrenjem dobrih djelai stupajmo pod vodstvom Evanelja putovima njegovim,da bismo zavrijedili ugledati onogakoji nas je pozvao u svoje kraljevstvo.22Ako elimo stanovati u dvorima njegova kraljevstva, 3. I.4. V.3. IX.4.I.5.V.4. IX.5moramo se uriti dobrim djelima,inae neemo onamo stii. 23No upitajmo Gospoda s Prorokom i recimo: Gospodine, tko smije stanovati u atoru tvome,tko li poivati na gori svetoj tvojoj? 24Nakon toga pitanja posluajmo, brao, Gospodina koji nam odgovarai put prema svome atoru pokazuje,25govorei: Koji ivi bez ljagei koji ini pravicu,26koji istinu iz srca zbori i ne klevee jezikom;27koji blinjem zla ne nanosii ne sramoti susjeda svoga;28koji zlobnoga avla,kad ga na neto nagovara,skupa s njegovom napastiodbaci s vidika svog srcai uniti ga,te njegovo nagovaranjeodmah na poetku zgrabii razbije o Krista;29koji se boji Gospodinai ne uznosi se svojom vjernom slubomznajui da dobro u njemunije djelo njegovo, ve Gospodnje.30I zato veliaju Gospodinakoji djeluje u njima,govorei s Prorokom: Ne nama, Gospodine,ne nama, ve svom imenu slavu daj!31Kao to ni apostol Pavao nije nita od svog propovijedanja pripisivao sebi, nego je rekao:Milou Bojom jesam to jesam.32I jo izjavljuje:Tko se hvali, u Gospodinu neka se hvali.633Zato i Gospodin u Evanelju kae:Tko god slua ove moje rijei i izvrava ih,prispodobit e se mudru ovjekukoji sagradi kuu na stijeni.34Zapljuti kia, navale bujice,duhnu vjetrovi i srue se na tu kuu,ali ona ne pada,jer je utemeljena na stijeni.35Tako zavrivi, Gospodin oekuje od nasda emo na njegove svete poticajeiz dana u dan djelima odgovarati.36Zato nam se i produuju dani ovoga ivotakao odgoda da popravljamo svoja zla djela,37kako i Apostol govori:Zar ne shvaa da te strpljivost Gospodnjak pokori privodi?38Ta milostivi Gospodin veli:Neu smrti grjenikove,nego da se obrati i ivi.39Kad smo, dakle, brao, upitali Gospodinatko e stanovati u njegovu atoru,uli smo kako ondje moemo stanovati,ali samo ako dunosti stanara ispunjavamo. 40Moramo, dakle, drati spremnimsrca i tijela svoja,da u svetoj poslunostivojujemo za te zapovijedi.41A ono to naa narav ne moe, Gospodina emo moliti, da se udostoji svojom nam milou pomoi.42Ako elimo paklene kazne izbjeii u ivot vjeni dospjeti,43onda, dok je jo vremenai dok se u ovom tijelu nalazimo,i dok moemo sve to izvritiu svjetlu ovog ivota,44moramo trati i initito e nam za vjenost koristiti.5. I.6. V.5. IX.6. I.7. V.6. IX.745Stoga nam je, dakle, osnovatikolu slube Gospodnje.46U toj ustanovi, nadamo se,nita otra niti teka odrediti.47No, ako bi razuman razborneto malo i tvrega traio,zato da se mane isprave ili ljubav ouva,48nemoj se tada odmah prestraitii ostaviti put spasenjakoji u poetku ne moe biti nego uzak.49Ali napredujui u monakom ivotu i vjerisrce nam se iri pa s neizrecivom slatkoom ljubavihrlimo putem zapovijedi Bojih.50Tako se nikada neemood njegova uiteljstva udaljiti,nego emo u samostanuu njegovu nauku do smrti ustrajati i u Kristovoj muci trpljenjem sudjelovati da u njegovu kraljevstvu zasluimoi udjela imati. Amen.7. I.8. V.7. IX.81. OGAV!Vrste monaha1Poznato je da postoje etiri vrste monaha. Prvo su cenobiti to ive u samostanu i vojuju pod pravi-lom i opatom.3Zatim postoji druga vrsta, ona anahoreta ili pustinjaka. To su oni ija revnost monakog ivota nije ona to je imaju poetnici, nego nakon duge kunje u samostanu 4i s pomou mnogih izvjebani za borbu protiv avla postali su dobro opremljeni; 5istupaju iz bratske ete i prihvaaju pojedina-nu borbu u samoi. Ve sigurni, bez pomoi drugih, samo se svojom rukom i laktom s pomou Bojom bore protiv poro-ka tijela i misli.6Trea, vrlo loa vrsta monaha jesu sarabaiti, koji nisu kao zlato u vatri prokuani nijednim pravilom, niti iskustvom poueni, nego su mekani poput olova. 7Svojim djelima jo uvijek slue svijetu i tonzurom lau Bogu. 8Po dvojica ili trojica, ili ak pojedinano, ive bez pastira; umjesto u Gos-podnjem ovinjaku zatvoreni su u svojemu, te vlastite elje i poude smatraju zakonom. 9Svetim smatraju ono to sami smisle i odaberu, a to im se ne svia to dre da nije dopu-teno.10etvrta su vrsta monaha takozvani girovagi. Cijeloga svog ivota obilaze jednu pokrajinu za drugom i po raznim samostanima borave tri ili etiri dana. 11Uvijek su u pokretu i ne mogu se smiriti, robovi su svoje samovolje i neumjereno-sti u jelu, te su u svemu gori od sarabaita.12O bijednom je monakom ivotu svih tih bolje utjeti ne-goli govoriti.13Ostavimo ih, dakle, i krenimo da s Bojom pomou ure-dimo cenobite, tu najjau vrstu.8. I.9. V.8. IX.9. I.10. V.9. IX.92. OGAV!Kakav treba biti opat1Opat koji je dostojan upravljati samostanom, mora se uvijek sjeati naziva kojim ga oslovljavaju i naslov starjeine djelima opravdati. 2Vjeruje se da je on u samostanu namje-snik Kristov, ijim ga se imenom oslovljava, 3po Apostolovoj rijei: Primiste Duha posinjenja u kojem kliemo: Abba, Oe!4Stoga opat ne smije nita nauavati, odreivati ni zapo-vijedati, izvan onoga to je po Gospodnjoj zapovijedi. 5Nje-govo bi zapovijedanje i pouavanje moralo kao kva sac Boje pravednosti proeti srca uenika. 6Neka se opat uvijek sjea da e na stranom Bojem sudu oboje biti ispitano: njegov nauk i posluh uenika.7Opat mora znati da na pastira pada krivnja za sve to domain nae da manjka na njegovim ovcama. 8No s druge strane, ako pastir bude svu svoju pastirsku brigu posvei-vao nemirnom i neposlunom stadu te se protiv njegovih bolesnih ina sluio svim svojim lijenikim znanjem, 9na Gospodnjem e sudu biti odrijeen i moi e Gospodinu rei s prorokom: Tvoju pravdu nisam krio u srcu, kazivao sam istinu tvoju i tvoj spas, ali me oni prezree i odvrgoe od sebe. 10Onda e smrt kao kazna svladati one ovce koje su se neposluhom protivile njegovoj brizi.11Dakle, kad netko primi ime opata mora svoje uenike dvostrukim naukom upravljati: 12to jest, sve dobro i sveto vie djelima negoli rijeima pokazivati; sposobnijim ueni-cima nek Boje zapovijedi izlae rijeima, a onima tvrega srca i jednostavnijima boanske zapovijedi svojim djelima predouje. 13Nek uvijek vlastitim primjerom pokazuje kako se ne smije initi sve ono to svoje uenike pouava da valja izbjegavati. Inae bi mu se moglo dogoditi da, poto je drugima propovijedao, sam bude odbaen, 14te bi mu Bog za grijehe njegove mogao rei: to ti navijeta naredbe moje, to mee u usta savez moj? Ti kome stega ne prija te rijei moje 10. I.11. V.10. IX.11. I.12. V.11. IX.10za lea baca? 15I: gleda trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opaa.16Nek u samostanu ne razlikuje jednu osobu od druge. 17Neka ne ljubi jednoga vie od drugoga, osim ako koga opazi da je bolji u dobrim djelima i posluhu. 18Plemenit rodom nema nikakve prednosti pred onim koji je u samostan uao kao rob, osim ako postoji drugi razuman razlog. 19U tom slu-aju opat moe, ako dri da je pravedno, u rasporeivanju bilo kome odrediti drugo mjesto. Inae svatko zadrava vla-stito mjesto jer, 20bio rob ili slobodnjak, svi smo jedno u Kristu i borimo se u slubi istoga Gospoda; ta u Boga nema pristrano-sti. 21Pred njim se razlikujemo jedino onda kad su nam djela bolja nego u drugih i kad nas nae poniznima. 22Nek opat, dakle, svima iskazuje jednaku ljubav i neka prema svakome primjenjuje jednak postupak kako tko zaslui. 23Opat se u svom nauavanju mora uvijek drati Aposto-lova pravila koje glasi: Opominji, savjetuj, kori. 24To znai da prema vremenu i prilikama povee strogost s blagou; sad nek pokae strogost uitelja, sad opet blagu osjeajnost oca. 25Stoga e neposlune i nemirne otrije ukoriti, a poslune, krotke i strpljive poticati da jo bolje napreduju. Opominje-mo ga da kara i kanjava nemarne i one koji preziru stegu.26Neka ne hini kao da ne vidi pogrjeke krivaca, ve da ih, koliko moe, odmah od poetka iupa iz korijena, sjeajui se kako je umro Heli, sveenik u ilu. 27estite e i razumne uenike u prvoj i drugoj opomeni ukoriti rije