UVOD

Boro Stjepanovi, AUDICIJA

PAGE 14Boro Stjepanovi, AUDICIJA

BORO STJEPANOVI: AUDICIJA

Akademija scenskih umjetnosti, Sarajevo

Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje

Recenzenti:

Admir Glamoak

dr Darko Antovi

Za izdavaa:

dr Zehra Kreho

dr Nenad Vukovi

Tira:

1000 primjeraka

tampa:

"IVPE", Cetinje

Odlukom Nastavno-umjetnikog vijea Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju broj 01-158 od 3.3.2000. godine i Odlukom Nastavno-umjetnikog vijea Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu broj 02/01-133 od 21.3.2000. godine odobreno je tampanje knjige "Audicija"

Cetinje - Sarajevo

2000.

Boro Stjepanovi

AUDICIJAMarku

SADRAJ

15UVOD

PREDGOVOR17TALENAT19TESTIRAJTE SE SAMI32GLAS33GOVOR34POKRET35PSIHOTEST36GLUMA37KOLE40AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB42AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI, TUZLA42AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI, SARAJEVO43AKADEMIJA UMETNOSTI "BRAA KARI", BEOGRAD43AKADEMIJA UMETNOSTI, NOVI SAD44AKADEMIJA UMJETNOSTI, BANJA LUKA45FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI, BEOGRAD45FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI, CETINJE46KONKURSI48PRIPREMA58OPTA PRIPREMA60PRIPREMA MONOLOGA61IZBOR MONOLOGA62RAD NA MONOLOGU64Prvi utisak65Prikupljanje injenica65Analiza67Improvizacija74Igra76PRIPREMA PJESAMA77IZBOR84MONOLOZI86ENSKI87Igor Bojovi, enidba kralja Vukaina, VIDOSAVA87A.P. ehov, Galeb, NINA87A.P. ehov, Ivanov, ANA PETROVNA89A.P. ehov, Ivanov, SAA90A.P. ehov, Tri sestre, IRINA91A.P. ehov, Ujka Vanja, SONJA91Bogdan ipli, Traktat o slukinjama, ZITA92F.M. Dostojevski, Bijele noi, NASTJENJKA93F.M. Dostojevski, Idiot, AGLAJA94F.M. Dostojevski, Idiot, NASTASJA FILIPOVNA95Eshil, Agamemnon, KLITEMNESTRA96Euripid, Ifigenija u Aulidi, IFIGENIJA97Euripid, Ifigenija u Aulidi, KLITEMNESTRA98Euripid, Medeja, MEDEJA99R.M. Fazbinder, Gorke suze Petre fon Kant, PETRA100N.V. Gogolj, enidba, AGAFJA101Henrik Ibzen, Nora, NORA102Duan Kovaevi, Balkanski pijun, DANICA103Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi, BARUNICA KASTELI104Miroslav Krlea, U agoniji, LAURA106Miroslav Krlea, U agoniji, LAURA106Miroslav Krlea, Vujak, MARIJANA108Molijer, Don uan, DONA ELVIRA109Molijer, kola za ene, ANJESA110Milan Ogrizovi, Hasanaginica, HASANAGINICA111Edvard Olbi, Ko se boji Virdinije Vulf, MARTA111Jovan Sterija Popovi, Kir Janja, JUCA112Jovan Sterija Popovi, Rodoljupci, ZELENIKA113Aleksandar Pukin, Evgenije Onjegin, TATJANA114Aleksandar Pukin, Evgenije Onjegin, TATJANA115Milo Radovi, orba od kanarinca, JECA116an Rasin, Berenika, BERENIKA118Neboja Romevi, Karolina Nojber, KAROLINA119Ljubomir Simovi, udo u arganu, JAGODA119August Strindberg, Gospoica Julija, JULIJA120ekspir, Komedija zabuna, ADRIJANA121ekspir, Riard III, ANA122ekspir, Romeo i Julija, JULIJA122ekspir, Ukroena zloa, KATARINA123Sem epard, Ludi od ljubavi, MEJ124Mjuriel izgal, Ljubav, ELEN125D. B. o, Pigmalion, LIZA126D. B. o, Zanat gospoe Vorn, GA VORN127Kosta Trifkovi, Izbiraica, MALIKA129I.S. Turgenjev, Mjesec dana na selu, NATALIJA PETROVNA130Lope de Vega, Fuente Ovehuna, LAVRENCIJA131Tenesi Vilijems, Maka na vruem limenom krovu, MEGI132Tenesi Vilijems, Maka na vruem limenom krovu, MEGI133Pol Zindel, Dejstvo gama zraka, BEATRISA134Pol Zindel, Dejstvo gama zraka, DENIS135MUKI137Bertolt Breht, Majka Hrabrost, SVETENIK137A.P. ehov, Galeb, TREPLJEV138A.P. ehov, Galeb, TREPLJEV139A.P. ehov, Ivanov, IVANOV140A.P. ehov, Ivanov, IVANOV141A.P. ehov, Medvjed, SMIRNOV142A.P. ehov, Ujka Vanja, ASTROV144Moma Dimi, iveo ivot Tola Manojlovi, TOLA145F.M. Dostojevski, Bijele noi, ZANESENJAK146F.M. Dostojevski, Idiot, KNEZ MIKIN147F. M. Dostojevski, Zloin i kazna, PORFIRIJE PETROVI148F. M. Dostojevski, Zloin i kazna, RASKOLJNIKOV150Marin Dri, Dundo Maroje, POMET151Marin Dri, Dundo Maroje, PROLOG152N.V. Gogolj, Revizor, HLJESTAKOV153Maksim Gorki, Na dnu, LUKA155Maksim Gorki, Na dnu, SATIN156Vaclav Havel, Audijencija, SLADEK156Een Jonesko, elava pjevaica, VATROGASAC158Een Jonesko, as, PROFESOR159Duan Kovaevi, Balkanski pijun, ILIJA160Duan Kovaevi, Balkanski pijun, ILIJA161Duan Kovaevi, Maratonci tre poasni krug, BILI PITON162Duan Kovaevi, Maratonci tre poasni krug, MIRKO163Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi, LEONE164B. Mihajlovi Mihiz, Banovi Strahinja, VOJIN165Molijer, Don uan, DON UAN166Molijer, Don uan, ZGANAREL167Molijer, Don uan, ZGANAREL168Molijer, kola za ene, ARNOLF169Molijer, kola za ene, ARNOLF171Molijer, Tvrdica, HARPAGON172Slavomir Mroek, Policajci, NAREDNIK173P.P. Njego, Gorski vijenac, VOJVODA DRAKO174Platon, Odbrana Sokratova i smrt, SOKRAT175Aleksandar Popovi, Razvojni put Bore najdera, BORA176Jasmina Reza, Art, IVAN177Neboja Romevi, Karolina Nojber, HANSVURST178Edmon Rostan, Sirano de Bererak, SIRANO179A.B. Rucante, Muica, MENATO180Ljubomir Simovi, udo u arganu, SKITNICA181Sofokle, Antigona, HEMON182August Strindberg, Gospoica Julija, AN183ekspir, Hamlet, HAMLET184ekspir, Hamlet, HAMLET185ekspir, Henri VIII, PROLOG186ekspir, Julije Cezar, ANTONIJE186ekspir, Komedija zabuna, EGEJON188ekspir, Riard III, GLOSTER189Tenesi Vilijems, Maka na vruem limenom krovu, BRIK190PJESME192Andre Adi, Molitva posle rata192Ana Ahmatova, ***193Frano Alfirevi, Ljudi, ene i gradovi193Miroslav Anti, Dosadna pesma194Miroslav Anti, Plavi uperak195Miroslav Anti, Tajna196Matija Bekovi, Ovce197Moris Biop, Lazgovol sa bebom199arl Bodler, Oi siromaha200Bertolt Breht, Mojim zemljacima201Dobria Cesari, Pjesma mrtvog pjesnika202Dobria Cesari, Povratak203Milo Crnjanski, Misera205Milo Crnjanski, Serenata206Oskar Davio, Detinjstvo207Oskar Davio, Hana, 2208Mak Dizdar, Gorin209Mak Dizdar, Modra rijeka210Rade Drainac, Ma bohme211Jovan Dui, Dubrovaki madrigal212Jovan Dui, Pesma eni213Valter fon der Fogelvajde, Pod lipom214Johan Volfgang Gete, Majska pesma215Aleksandar Leso Ivanovi, Kari abanovi216Aleksandar Leso Ivanovi, Ljudi-sjenke217Evgenij Jevtuenko, Verlen218Jovan Jovanovi Zmaj, Ciganin hvali svoga konja219Jovan Jovanovi Zmaj, Ljubim li te222Jovan Jovanovi Zmaj, Ne sme nam umreti222Katul, Jadni Katule223Laza Kosti, Santa Maria della Salute224Gustav Krklec, Jezero227Milan Kundera, Zato si tako lepa228Lujza Labe, ivim i mrem, i davim se i gorim229F.G. Lorka, Neverna supruga230Dragan Luki, ta je otac231. F. Lumis, Pesma o strasti232Vaington Dej Makormik, U mom kraju233Desanka Maksimovi, Na esnaesti roendan235Desanka Maksimovi, Opomena236Desanka Maksimovi, Pitanje237Desanka Maksimovi, Po rastanku238Desanka Maksimovi, Predoseanje239Antun Gustav Mato, Utjeha kose240iko Meneti, Blaena ti i sva tvoja lipota241Adam Mickijevi, Neizvesnost241eslav Milo, U Varavi242Branko Miljkovi, Uzalud je budim244Narodna, Marko i djevojka245Narodna, Pavlovi svatovi246Narodna, enidba vrapca Podunavca247Pablo Neruda, Dvadeseta pjesma248Vesna Parun, Kad bi se moglo otputovati249Vesna Parun, Ti koja ima ruke nevinije250Vladislav Petkovi Dis, Moda spava252Vladislav Petkovi Dis, Nai dani253Vladislav Petkovi Dis, Nirvana255Edgar Alan Po, Anabel Li255Vasko Popa, Vrati mi moje krpice257ak Prever, Kuda idem, odakle dolazim258ak Prever, Takva sam kakva sam259Propercije, to ene znaju261A.S. Pukin, Poziv261Branko Radievi, Ribareta san262Branko V. Radievi, Ljubomora263Duko Radovi, Na slovo, na slovo K265Duko Radovi, Plavi zec265Duko Radovi, Zamislite267Milan Raki, Iskrena pesma269Milan Raki, Ljubavna pesma271Milan Raki, Obina pesma272Risto Ratkovi, Pono mene273Ljubivoje Rumovi, Bio jednom jedan vuk275Ljubivoje Rumovi, Dosadno mi je276Ljubivoje Rumovi, Iza prvog ugla277Izet Sarajli, Roeni 23., streljani 42.278Izet Sarajli, Tamara279Abdulah Sidran, Brauning 7,65. Vjeba gaanja.280Abdulah Sidran, Jedan baarijski monolog281Abdulah Sidran, Slijepac pjeva svome gradu282Ljubomir Simovi, Epitafi sa karanskog groblja282Dems Smit, Letea anketa284Aleksa anti, Boka285Aleksa anti, Jedna suza286Aleksa anti, Ne vjeruj287Aleksa anti, Proljee287Antun Branko imi, Povratak288Dragutin Tadijanovi, Danas trideset pete288Dragutin Tadijanovi, Kad mene vie ne bude290Dragutin Tadijanovi, Prsten291Tagore, Gradinar, 41.292Nunjo Fernandes Torneol, Budnica292Duko Trifunovi, Poplava293Duko Trifunovi, Suveren294Duko Trifunovi, U se na se i uza se296Duko Trifunovi, Veliko otvorenje297Tin Ujevi, Pobratimstvo lica u svemiru299Tin Ujevi, Svakidanja jadikovka300Pero Zubac, Mostarske kie302Pol eraldi, Izliv ljubavi304POLAGANJE306REKLA-KAZALA314NAJEA PITANJA316NAJEE ZABLUDE322TA VAS MOGU PITATI326TA MOGU TRAITI OD VAS327TA SU DRUGI RADILI327TA NE TREBA RADITI331DODATAK332PLAN I PROGRAM PREDMETA GLUMA334A) NASTAVNI PLAN334B) NASTAVNI PROGRAM3351. OSNOVNI OBLICI3352. POSEBNI OBLICI3413. ISPITI3424. LEKTIRA3445. LITERATURA344NASTAVNI PLANOVI3481. Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje3482. Fakultet umetnosti, Novi Sad350SPISKOVI3531. Monolozi po abecednom redu naslova3532. Monolozi po abecednom redu likova3563. Pjesme po abecednom redu naslova359ILUSTRACIJE3621. Skraivanje teksta3622. Sastavljanje replika363PRIMJERI3641. A. Strindberg, Gospoica Julija, JULIJA3642. A. Strindberg, Gospoica Julija, AN365IZ RECENZIJA366SUMMARY368

UVOD

PREDGOVOR

"Audicija" je jedna od knjiga o glumi koje sam zamislio, napisao ili tek piem. Dvije su objavljene: GLUMA I; Rad na sebi i GLUMA II; Radnja. U pripremi su GLUMA III; Igra i GLUMA IV; itanka.

Ova knjiga je u najveem svom dijelu izbor i prijedlog materijala za rad na obaveznim zadacima koje kandidati na prijemnom ispitu (audiciji) treba da pokau pred komisijom. Izabrano je sto monologa koji su podijeljeni na podjednak broj enskih i mukih, a takoe i sto pjesama. One nisu dijeljene. Tu su i uputstva kako raditi na predloenom ili bilo kom drugom materijalu, tj. kako izabrati i kako pripremati zadatke.

Znaajan dio knjige ine i u ovom trenutku dostupne informacije o glumakim kolama na podruju na kome se govori "naki": bosanski, crnogorski, hrvatski i(li) srpski (po abecednom redu), odnosno: bosanski, srpski, crnogorski i(li) hrvatski (po azbunom redu). Trenutno imamo osam kola nekad dugo samo dvije, pa tri, pa etiri Sad se osnivaju i privatne. Vjerujem da e u budunosti, borei se za studente, same kole izdavati knjige, broure i reklamni materijal sa svim detaljnim podacima na osnovu kojih e studenti moi i da biraju. Upisivanje neke kole sada je vie pitanje geografske blizine ili sluajnosti.

Kod nas je ovo prva knjiga te vrste, a u svijetu ih je bezbroj (vidite na Internetu!). Bie onih koji e misliti da nije trebalo da se pojavi ni ona, jer moe da podstakne inertnost i lijenost kandidata: ono oko ega su morali da se potrude - sad im je servirano. Vjerujem ipak da nee biti tako, naroito ako se odmah na poetku razumijemo: predloeni materijal samo je materijal i ne vrijedi nita ako ga ne uradite kako valja, a u poglavlju PRIPREMA data su detaljna uputstva kako treba raditi na materijalu. Prije svega, potrebno je proitati cijelu dramu ili roman iz koga je predloeni monolog, pa tek onda definitivno se odluiti, a potom: korak po korak injenice, pa analiza, pa improvizacija, pa konana realizacija. Za onoga ko makar ne pokua da proe predloenu proceduru, ova knjiga moe zaista biti medvjea usluga, ali, zbilja, kako i zato odgovarati i za one koji uprkos upozorenju rade u korist vlastite tete.

U pripremi knjige pomogli su mi svojim savjetima, a posebno podacima o kolama, kolege i prijatelji kojima se evo i na ovaj nain zahvaljujem: Habiba-Biba Alajbegovi, sekretar Akade-mije scenskih umjetnosti u Sarajevu, Konstantin-Koa Mili, sekre-tar Akademije umetnosti "Braa Kari" u Beogradu, Aleksandra Protulipac sa Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Joco Romani, sekretar Akademije umetnosti u Novom Sadu, Robert Raponja, reditelj iz Pule, Slobodan Milatovi, reditelj iz Podgorice i drugi.

Autor

TALENAT

O talentu se esto govori. Ta rije prati glumca itav ivot: od prijemnog ispita (ima ga, nema ga) do kraja karijere (imao ga, nije ga imao; iskoristio ga, nije ga iskoristio). A malo ko zapravo zna ta je talenat.

Na najoptiji nain talenat se odreuje kao: niz od prirode datih sposobnosti koje kao temeljna svojstva karakteriu neku osobu omoguavajui joj uspjeno dejstvo na odreenom podruju.

ta se zapravo krije iza ove definicije? Zato "od prirode datih", koja svojstva i zato "temeljna"? Zato "uspjeno dejstvo", i zato "na odreenom podruju"? Na sva ta pitanja valja dati konkretne odgovore kako bi se precizno odredio pojam glumakog talenta.

"Od prirode dato". Da bi se za neko svojstvo reklo da je "od prirode dato", potrebno je da ga prepoznamo kao prvorodno, elementarno, a takvo e biti ako se ono u krajnjoj praktinoj konsekvenci iskazuje kao niz neposrednih, iskrenih inova.

U drugim umjetnostima to nije sluaj, ali u glumi se do te mjere daje prednost od prirode datim svojstvima, ili popularnije reeno "prirodnosti", da se ne samo talenat kao inicijalni uslov nego i sva dalja praksa esto pojednostavljeno s njom izjednaava, a nepo-srednost, spontanost, autentinost i slini vidovi i manifestacije te prirodnosti, apsolutizuju se, pa se talenat smatra "bojim darom", neim to glumcu niko ne moe ni (do)dati ni (od)uzeti, glumac se toboe "kao i princ raa" itd., itd. Radikalni zastupnici ovih i ovakvih teza dre da glumac ne samo u poetku i u osnovi nego do kraja i u svakom detalju mora biti onakav kakav je od prirode dat. To naravno negira svaku ideju kolovanja i potrebu za bilo kakvom promjenom u glumcu i na glumcu.

Nemajui namjeru da ozbiljno diskutujemo sa ovim stavovima, ovdje emo istai samo to da se u svakom sluaju slaemo da talenat treba da je "od prirode dat", tj. svaka manifestacija linosti koja bi se mogla podvesti pod talenat mora prije svega biti do te mjere neposredna i elementarna da joj se ne moe nai nikakvo drugo objanjenje sem individualne, i ako hoete sluajne psihofizike konstitucije stvorene roenjem, ili jo prije zaeem, odnosno genetskom kombinacijom. Inae, svaka prepoznata dobra i poeljna osobina za koju nismo sigurni da je od prirode data nego da je steena, moe se iskazati kao nedovoljno utemeljena i kratkog daha. Na prijemnom ispitu vrlo je vano znati razlikovati, na primjer, u kojoj mjeri dobra komunikacija sa kandidatom dolazi od njegove temeljne prirodne predisponiranosti da komunicira, a u kojoj mjeri od nauenosti, istreniranosti, pa ak i svojevrsnog civilizacijskog drila kome su izloeni mladi ljudi. U tom smislu ogromna je razlika i nesrazmjera u iskazivanju pojedinih sposobnosti kod kandidata koji dolaze iz ovakvih ili onakvih porodica, prethodno zavrenih kola, kulturnih okruenja itd. Preko tih razlika potrebno je prelaziti sve do onog nivoa na kome se one iskazuju kao prirodne, jer su samo takve dobra i sigurna osnova i investicija za dalji rad i napredak.

S druge strane, naravno, ne slaemo se s miljenjima da glumac treba i da ostane takav kakav je od prirode dat, jer spontanost kojoj u glumi teimo nije rezultat tzv. "prirodnosti", neiskvarenosti, elementarnosti nego svjesne organizovanosti.

Prirodna svojstva najee zapravo ne moemo ni zvati sposobnostima. Prisjetimo se: ovjeku je data jedna, opta sposobnost da moe izvajati sebe u bilo koje oblije da poeli, a sve ostalo je u njemu samo sklonost ili predispozicija koja odreenim postupkom moe biti razvijena do sposobnosti. Razlika meu ljudima je u tome to neki lake razvijaju jedne predispozicije, a neki druge. U tom sluaju, talenat bi bio mjera otpora ili lakoa sa kojom se odreene sklonosti razvijaju do sposobnosti. U drugoj prilici i drugim povodom reeno je slino: da se talenat iskazuje kao lakoa sa kojom neko rjeava i najkomplikovanje tehnike zahtjeve (na primjer u govorenju). Slino kao i sa svim drugim ljudskim talentima stoji stvar, recimo, sa jezikom. Prije nego to postane stvarna i konkretna sposobnost da se govori odreenim jezikom, jezik u ovjeku postoji samo kao opta predispozicija koja se ne mora ni razviti ukoliko za to ne postoje uslovi. Pa i predispozicija da stvara prema zakonu ljepote, prema tome i da glumi, vidjeli smo, postoji u svakom ovjeku. Kod nekoga e se ona lake, a kod nekog tee razviti. Talentovani su oni kod kojih e se razviti lake, bre i vie.

Uvoenje i naglaavanje pojma sklonosti nasuprot ili umjesto uobiajenijih sposobnosti ne znai sniavanje kriterijuma. Naprotiv, to je samo njihovo izotravanje i usmjeravanje na ono to je elementarnije i kao osnova pouzdanije. Sklonosti su nagovijetena ili budua, a sposobnosti su aktuelna i najee ve limitirana svojstva do kojih se moe doi na razne, pa i brze naine: kratkim kursom, drilom, forpilom itd. Mada ne odriemo da kandidat treba da pokae i to vei broj sposobnosti, poslije ovoga moemo rei da je prava dilema u procjenjivanju talenta u stvari kako razlikovati ona svojstava koja se mogu razvijati (sklonosti), od onih koja se ne mogu razvijati (sposobnosti). Pravi zadatak za svakog ozbiljnog pedagoga je da ispravno utvrdi perspektivu za razvoj, a sposobnosti moe utvrditi svako. Na ovom problemu padaju mnogi "strunjaci" za procjenu talenta jer im nije jasno kako je na prijemnom ispitu pao neko ko je dugo godina istaknuti glumac amater ("kreacije", diplome), neko ko se vjeto kree i dobro govori, dopao se prisutnoj publici, dobio i aplauz, a proao neko ko je prvi put stao na scenu i objektivno je slabiji. I jeste slabiji, ali trenutno.

Utvrivanje sklonosti i sposobnosti je stvar procjene koja zavisi od znanja i iskustva, drugim rijeima to je pitanje uvjerenja (rijetko je kad u pitanju potenje). Drugog naina nema (neka maina, kompjuter) i vjerovatno je dobro to nema. To samo poveava odgovornost onih koji su duni da prepoznaju talenat kao elementarnu i esto duboko zapretanu predispoziciju za bavljenje glumom. Ozvanienjem da li neko ima ili nema talenta donose se sudbonosne odluke, a pedagozi glume koji taj posao rade samo su ljudi, i kao to biva u svim ljudskim stvarima, neki od njih imaju "sreu" da uvijek naiu na dobru generaciju, a neki opet te "sree" nemaju.

U daljoj analizi predloene definicije talenta postavljaju nam se sljedea pitanja: zato temeljna i koja svojstva? Lake je odgovoriti zato temeljna nego koja. Zato prvo o tome.

Temeljna svojstva su ona koja u osnovi odreuju neku osobu, ne samo trenutno nego trajno, i ne samo uzgredno i povrno nego tako da je po tim svojstvima meu drugim osobama kao posebnu prepoznajemo.

Poeljna svojstva su mnoga, ali se i tu neka klasifikacija i izbor mogu napraviti. Generalno, podijeliemo ih na opta i posebna. Opta su ona koja manje ili vie pripadaju svakoj kreativnoj osobi, a posebna samo onome ko je talentovan, kako je gore reeno, "na odreenom podruju", podruju glume kao dramske igre. Opta svojstva su neophodna jer su ona organska (fizika i psihika) kao i socijalna osnova bez koje se ne moe kvalitetno ni ivjeti, a kamoli glumiti. Ali poto ne postoji opta umjetnika sklonost nego samo posebna, tj. na konkretnom podruju, prednost se mora dati posebnim svojstvima. Ako se neki popust i kompromis u izboru studenata mora praviti, onda se to moe initi u okviru optih, a nikako posebnih svojstava.

Opta svojstva. Opta svojstva podijeliemo dalje na: a) fizika, b) psihika, i c) socijalna.

Fizika svojstva su karakteristike tijela i tjelesnog aparata. Prije svega to je opte zdravstveno stanje, ali ne bilo kakvo nego ono koje u jednoj engleskoj definiciji talenta oznaavaju kao "fit", dakle u svakom pogledu, a prije svega u sferi ulnog doivljavanja i djelo-vanja, spreman i sposoban organizam koji je u stanju da se uhvati u kotac i savlada i najtee prepreke koje, kako u svakodnevnoj praksi, tako i u posebnim djelatnostima, stoje na putu uspjenom dejstvu. U lanku "Vie dobrog sporta!" Breht pie: "U sportskim dvoranama ljudi kad nabavljaju karte tano znaju ta e se zbiti; i upravo se to zbiva kad sjednu na svoja mjesta; naime, da istrenirani ljudi sa najfinijim osjeanjem dunosti na sebi najugodniji nain razvijaju svoje posebne snage, no tako da se mora pomisliti kako to uglavnom rade zbog vlastite zabave." Dakle "istrenirani" ljudi. A dobro je poznato ko se moe istrenirati tako da kad radi to za ta je istreniran moramo pomisliti kako to radi iz zadovoljstva i sa lakoom, i ne dovodei u opasnost ni vlastiti ni tui ivot samo zdravi. I na narod voli da kae da je najvanije da je ovjek zdrav.

Specifine tjelesne sklonosti i sposobnosti koje se na prijemnom ispitu provjeravaju u sklopu posebnog testa su: brzina, snaga, izdrljivost, elastinost, eksplozivnost, koordiniranost i opte dranje tijela. Negdje se kae, valjda kod Artoa, da glumac treba da bude "atleta srca" to to bi se prije moglo odnositi na skup psihikih sklonosti i sposobnosti, a ovdje sa jednakim pravom moemo rei da treba da bude i "atleta tijela", mada se strogo gledano ta dva aspekta linosti teko mogu odvajati jer mnoge tjelesne karakteristike dolaze "iz glave", a ono to je u glavi takoe je u velikoj mjeri rezultat fizikog sklopa, tako da se o svim optim predispozicijama moe govoriti i odjednom kao o tzv. psihofizikim. Dovoljno je vidjeti da neko nema izraenu fiziku elastinost (pregib, most itd.) pa da se moe sa dosta vjerovatnoe oekivati da e se takav pokazati i u optoj psihikoj fleksibilnosti: da situacije nee moi da sagledava iz vie uglova, da nee imati razumijevanja za tua iskustva, da nee moi kreativno da se prilagoava predmetu i da nae vie moguih puteva za obavljanje zadatka. Oni koji ne mogu da naprave sklek, zgib i sline elemente za koje je potrebna odreena fizika snaga, nuno poslije izvjesnog vremena pokau da su i na unutranjem planu bez snage, tj. bez strasti, energije i volje, jedva sa nekom mlakom i dosadnom optom emotivnou. Ako neko u testu eksplozivnosti, u skoku u dalj, nije u stanju da se odlijepi od zemlje, to je najbolji znak da nikad nee uspjeti da zadovolji jedan od osnovnih principa djelatnog scenskog angamana silovit priziv snaga, kako je o tome govorio Arto.

Fizike sklonosti i sposobnosti provjeravaju se i svaka posebno ali i u jedinstvenom testu nazvanom poligon, koji predstavlja niz elementarnih zadataka rasporeenih u prostoru i vremenu. Ispitivai obino postave prepreke koje treba savladati i na taj nain iskazati brzinu, snagu, izdrljivost itd., a posebno koordiniranost kao optu sposobnost da se ukupnim tjelesnim angamanom na najefikasniji nain rjeavaju zadaci. Kolut naprijed, kolut nazad, manipulisanje predmetima (lopta, tap), razliite vrste u osnovi bezopasnih padova, testovi ravnotee itd. kombinovani u poligonu najbolje pokazuju predisponiranost kandidata za obavljanje sloenih senzomotornih zadataka bez kojih se dobra gluma prosto ne da zamisliti. Kandidati, a posebno njihovi savjetnici, uglavnom ne shvataju presudnu vanost ovih testova. ak esto nastoje da se, uprkos svojim evidentnim sklonostima i sposobnostima na ovom polju, predstave kao prvenstveno "duhovni", gadljivo se odnosei prema svemu onome to bi moglo biti vezano za tijelo, za manipulaciju predmetima i ostale sline bizarnosti i prostote. U okviru ovog testa kandidatima treba dati da mijese blato, peru masne sudove, a jedan kolega je tvrdio da bi najpouzdanije bilo da se vidi ko moe brzo i sa zadovoljstvom iskopati kubik zemlje.

Koordiniranost je rezultat razvijenog kinestetikog ula. Ima onih koji dobro i sa svih strana poznaju glumaki talenat, a spremni su da ga u nekoj krajnjoj redukciji izjednae samo sa inteligencijom i fino razvijenim kinestetikim ulom. U tome ima mnogo vie istine nego to laici obino misle.

Opte dranje tijela otkriva prije svega sitne i krupne tjelesne deformacije kao rezultate greva koji su prepreka za protok energije, a kako je energija "sposobnost da se obavi neki rad", onaj ko ima karakteristine blokade, posebno u oblasti vrata i ramena, na licu, u grlu, oko dijafragme ili u ekstremitetima, teko da se moe poduhvatiti bilo kakvog sloenijeg posla. O grevima i optem dranju tijela vie se govori u poglavlju Organska osnova.

U istom poglavlju opirno su, i vjerujemo dovoljno, obraena i opta psihika svojstva. Ovdje emo rei samo da se u procjeni talenta duna panja mora posvetiti opaanju, inteligenciji, mati, uobrazilji, osjeajnosti, voljnim sposobnostima, i dodaemo sljedee:

Neki ispitivai ljudske kreativnosti u sistematizaciji sklonosti i sposobnosti inteligenciju sa dobrim razlozima suprotstavljaju ukupnoj kreativnosti, tvrdei da kreativnost i inteligencija nisu posebno jedna drugom uslovljene, navodei kao argument i do dvadeset distinktivnih crta koje ih bitno razlikuju. Kad je u pitanju odnos glumakog talenta i inteligencije dovoljno je rei toliko da mi pod glumakom inteligencijom podrazumijevamo prije svega ono to obino zovemo "tjelesno miljenje" (body think) kao opaajno-praktino i opaajnopredstavno miljenje i njemu odgovarajue djelovanje, dakle neposredno i spontano uvianje i stvaranje veza i odnosa ili miljenje kroz akciju. Uz problem inteligencije (ili u irem smislu sposobnosti miljenja) vezuje se i za glumca veoma vana sposobnost pamenja opaenog i promiljenog, opet u posebnom svom obliku kao prvenstveno "tjelesno pamenje", te pitanje panje i koncentracije kao sposobnosti da se interes usmjeri na objekat, da se obuzme objektom do samozaborava u okolnostima izloenosti.

Sposobnost da se eli, da se elje slobodno iskazuju i voljnim nastojanjem realizuju u procjeni glumakog talenta se neposrednije posmatra kao motivacija s jedne strane i energetski, odnosno radni potencijal s druge strane. Posebno je vano da motivacija bude temeljna, tj. da se tie same stvari, odnosno glume kao neproduktivne igre, a ne neega to se uz glumu pojavljuje ali je bitno ne odreuje, kao to su nekakav opti umjetniki status, popularnost, novac itd. U okviru prijemnog ispita isprobali smo i razliite psiholoke testove koji otkrivaju karakter i dubinu motivacije i prognoze koje su date na osnovu tih testova u velikom broju sluajeva pokazale su se kao tane.

Mnogima se postavljanje pitanja motivacije ini suvinim, jer naravno da kandidat eli, im se prijavio. Ali elja ima raznih, pa i lanih. Snana, strasna elja sama po sebi proizvodi energiju ili radnu sposobnost. Temeljni momenat po kome se daroviti bitno razlikuju od ostalih ljudi, a naroito od inteligentnih je energetski potencijal koji posjeduju. Ti ljudi su praktino neumorni; malo ko je sposoban da prati njihov tempo rada. Nerijetko izgleda kao da ih pokree nevidljiva sila koja ih nagoni da realizuju sadraj sakriven u njihovoj linosti. Ove injenice ine bespredmetnim uobiajeno novinarsko pitanje: ta je vanije, talenat ili rad? Talenat je, dakle, irok pojam koji u sebi sadri i pretpostavku da konkretna osoba ima veliki radni potencijal i radne navike, inae nije talentovana. Oni koji na prijemnom ispitu kasne, ne rade zadatke, posustaju i odustaju evidentno nisu talentova-ni, makar za sve to nali mnogo razloga, a takvi ih znaju bezbroj: kasni autobus, nevrijeme, nesporazum, sluaj itd.

Socijalna svojstva su brojna, a prvo o kome emo govoriti najmanje je jasno, daleko je od toga da bi se moglo objektivno vrednovati, a nema ni svog jedinstvenog imena. Mi bismo rekli da je to sposobnost stvaranja socijalnih, inersubjektivnih veza i odnosa, neki ga zovu emocionalno socijalna darovitost podrazumijevajui pod tim pojave kao to su "izvanredna materinska ljubav, prenos doivljavanja glume na gledaoce, empatija i uvstvena toplina". Za veinu je to uveni glumaki arm ili uopte ono to uzrokuje da neki glumac "prelazi rampu", tj. da se ono to on ini na odreen nain obavezno tie gledalaca, a neki ne prelazi, nikoga se ne tie to to on radi, i dok taj toboe igra (ubi se igrajui!), gledaoci pretresaju kuni budet, planiraju sutranji dan itd. Neki ljudi spontano plijene tuu panju, lako bivaju zapameni i rado vieni, a neki opet potpuno suprotno. Ako nekome ko se interesuje kaete da proteirani nije zaokupio niiju panju, to izgleda kao mrzovolja komisije i moglo bi se rei: pa vi sami obratite panju, to vam je posao. Obratio bih ja panju na njega, ali nee on na mene! Ima pedagoga koji radikalizuju ovaj momenat dotle da vjeruju da je to najbolji, ako ne i jedini pokazatelj, a jedan koji je birao petnaest studenata izmeu hiljadu i po prijavljenih kandidata, tvrdio je da to uopte nije teko: "Talentovanog poznam kako ue, jer me odmah okupira!"

Drugo vano svojstvo je privatni karakter kandidata. U principu nema prepreke da i nekarakterna, moralno sumnjiva ili potpuno amoralna osoba postane glumac, samo pitanje je sa koliko muke e to postati i koliko e kao glumac opstati. Gluma je kolektivan in i u njemu veliku vanost imaju tolerancija i sposobnost saradnje sa drugim ljudima. Konfliktne, laljive, samoive osobe teko trpe druge pored sebe, posebno ispred ili iznad sebe i uzaman su sve moda prvorazredne ostale predispozicije ukoliko netolerantnost, zavist i spletkarenje onemogue radni proces u kome se stvara predstava ili film, odnosno uloga. Nedostatak pozitivnih socijalnih predispozicija lako se prepoznaje jer su takvi i na sitnicama ili rigidni ili snishodljivi, spremni da sve to ne valja prebace na druge, a svijet i ivot ne osjeaju vedro kao potenu utakmicu nego paranoidno kao zvjerinjak i zavjeru. Protiv ovakvih stavova moe se boriti, pa ponekad i izboriti razvijanjem pozitivnih osjeanja, povjerenja i prijateljstva meu partnerima, ali sve ima svoju granicu.

Posebna svojstva. Najkrau definiciju glumakog talenta dao je valjda Frensis Fergason u knjizi "Pojam pozorita": "Glumaki senzibilitet: mimetiko opaanje radnje." Mi bismo to ipak radi oiglednosti podijelili na dva elementa: a) opaanje, i b) mimezis ili podraavanje, odnosno kreativno realizovanje opaenog.

Opaanje radnje je svojstvo iju je prirodu najtee objasniti laicima. U optem stanju svijeta, u toj neproraunljivoj raznovrsnosti situacija, karaktera i njihovih odnosa i radnji, samo talentovani mogu da otkriju ono to je dramski zanimljivo i djelatno. Takoe, onaj ko je u stanju da vidi da, najee ili uglavnom, prodavac prodaje, kupac kupuje, voza vozi, kelner posluuje i da je to ono to ih u osnovi odreuje, a ne "osjeajan" ili "nervozan" ili "zabrinut", pogaa traeni ton i pokazuje da ima glumakog sluha. Ovo moda djeluje kao ona aljiva zakoljica za imbecilne, tipa "koja rijeka protie ispod savskog mosta?". Meutim, onima koji su izvodili takve testove ili bar prisustvovali njima, poznato je da e, bez obzira na banalnost pitanja ("ta taj ovjek radi?"), vrlo mali procenat ispitivanih otkriti, na primjer, da u Zmajevoj pjesmi Ciganin hvali svoga konja, iako je to i u naslovu reeno.

Da bi se otkrila radnja potrebna je izvjesna inteligencija, to ne znai da oni koji radnju nisu otkrili nisu inteligentni. Oni samo nemaju onu specifinu glumaku inteligenciju o kojoj je i gore bilo govora. Takoe, ne znai da e biti glumci ni svi oni koji su otkrili da Ciganin hvali svoga konja. To zavisi od jo nekih drugih sposobnosti, a prije svega od onoga to smo nazvali "mimezis ili podraavanje, odnosno kreativno realizovanje opaenog". Radnju glumcu moe zadati pisac, otkriti reditelj, ali je niko ne moe realizovati do on sam.

U realizaciji radnje glumac pokazuje dva vida iste sposob-nosti: a) sposobnost da u scenskim uslovima sa svojim tijelom uini sve ono to u svakodnevnom ivotu inae ini u svoje ime, i b) mimetiku sposobnost ili takvu tehniku kontrolu tjelesnih sredstava da u ime lika moe uiniti i ono to u svakodnevnom ivotu nije prirodno ni karakteristino za njega samog.

Da bi se sposobnost realizacije radnje ispoljila u svojoj punoj mjeri, kada glumac dospijeva do nivoa scenske norme, neega to vai i to se potuje kao takvo i jedino mogue, njegova sredstva (glas, govor i pokret) moraju se takoe provjeriti u odnosu na vaee standarde: da li se kreu u okviru ili bar blizu tih standarda, mogu li se korigovati i unapreivati do potrebnog kvantiteta i kvaliteta. Najmanje tri etvrtine kandidata moglo bi da otpie same sebe kada bi imali svijest o svojoj tjelesnoj inhibiranosti, o evidentnim ogranienjima u produkciji glasa, ili o tzv. "prahfelerima" i drugim govornim nedo-stacima.

U testiranju sredstava jo uvijek postoje, to bi se eufemistiki reklo, stanoviti nesporazumi. Posebno se to odnosi na ispitivanje sluha, tempa i ritma. Od kandidata se trai da pokau muziki sluh, tempo i ritam koji su jedna sposobnost usklaivanja organizma sa pravilnim mehanikim spoljnim podraajem. I kasnije, u obuavanju, nastavnici plesa ili glasa esto bivaju oajni, jer mnogi u klasi, u glumakom smislu vrlo talentovani studenti, nisu u stanju da "ispravno" reaguju na "umpapa" ili "lalala". Treba znati da se od pjevaa ili plesaa oekuju pravilni mehaniki odgovori, a od glumaca organski, dakle nepravilni, ali u okviru neega to se smatra normom. Veoma je mnogo glumaca koji teko reaguju na zvunu viljuku ili klavirsku dirku, ali sa lakoom koordiniraju bezbrojne elemente u najsloenijim strukturama organskog tipa. Sugerisano je tim povodom da se ispitaju unutranji ili organski sluh, tempo i ritam, osjeanje ravnotee i osjeanje prostora uopte kao predispozicije koje ne garantuju da e neko moi da plee ili pjeva, ali e moi da vlada i najsloenijim predmetnim radnjama, to je bitno glumaka sposobnost.

Da zakljuimo: na testovima sluha, tempa i ritma od kandidata za glumce treba prvenstveno zahtijevati da odgovor na provokaciju bude lian, unutranji, organski, a ako moe da bude i mehaniki pravilan, kad ustreba, dobro je.

Ostali uslovi. Naprijed navedena opta i posebna svojstva nisu sva, ali se nadamo da su osnovna. Korisno je ako jedan kandidat posjeduje i druge sposobnosti poevi od nekih sasvim individualnih karakternih crta do specifinih znanja i vjetina: pjevanje, plesanje, akrobatika, maioniarski trikovi, sportovi, strani jezici, praktina znanja (kuvanje, pletenje, razni zanati, vonje) itd. Poto je glumac u osnovi majstor radnje, dobro je da u razliitim ulogama moe bez naroite obuke vladati velikim brojem radnji ili radnih procesa. Ponekad, meutim, ta znanja mogu biti i smetnja. Gotovog baletskog igraa, pantomimiara, pjevaa i slino teko je preorijentisati i odvii od ve nauene specifine upotrebe tijela i tjelesnog aparata.

Kako se ispitivanje i utvrivanje talenta uglavnom deava na poetku obuavanja i povodom njega, esto se pita koji je najpogodniji trenutak u ivotu kada to treba i moe da se uradi. Ako je obuavanje na niem nivou i za amaterske potrebe, moe uvijek, a ako je u pitanju izbor kandidata za profesionalne glumce, odgovor je uobiajen: "... kao to se tjelesa vjebom mogu nauiti na neka pregibanja udova jedino dok su jo njena i savitljiva, tako se i duh kad osnai za mnoge stvari pokazuje otporan i neprijemiv." (Kvintilijan, Obrazovanje govornika, 49) Gluma se, kao i mnogi drugi poslovi i vjetine, moe sa punim uspjehom uiti samo u jednom kratkom ivotnom periodu izmeu otprilike petnaeste, esnaeste i dvadeset pete, dvadeset este godine. Prije je prerano, poslije je prekasno. Mlai jo ne mogu da prate proces, svaka teorija ih zbunjuje i onespokojava jer svoj pojmovni aparat i ukupan fond znanja nisu doveli do neophodnog nivoa, a praktini zadaci prevazilaze moi njihovog jo nerazvijenog organizma. Stariji su ve kao linosti "gotovi", nemaju ni elje ni snage da se mijenjaju, a kakvo je to obuavanje koje kod obuavanog nije nita promijenilo. Naravno, postoje rijetki izuzeci.

Sklonosti i sposobnosti se mogu ispitivati i ispituju se na razne naine: usmeno i pismeno, posmatranjem, kroz razgovor, testovima ovakvim ili onakvim, ali na pravi nain se mogu utvrditi samo na sceni. U tim okolnostima se na najbolji nain, zbog dobro poznatih karakteristika i zahtjeva koje scena postavlja, otkrivaju sve psihofizike moi ili nemoi kandidata, njegovi motivi i radni potencijali, sposobnost otkrivanja radnje i sposobnost njene realizacije. Glumac se, dakle, ne prepoznaje ni u kafani, ni na ulici, ni u porodinom krugu, nego na sceni. Hic Rodus, hic salta! Mnogi se ude kako neko ko je inae ovakav i onakav (zabavan, armantan, duhovit, lijep itd., itd., jednom rijeju "pravi glumac") nije proao test. Uplaio se publike? Samo to? Pa oslobodie se, to e sa iskustvom proi! Svi koji su glumci znaju da to nikada ne prolazi i da se i onaj minimalni i jo uvijek tolerantni strah ili trema sa godinama i veom odgovornou samo poveava. Talentovani su sposobni da na sceni, izloeni pogledima i procjeni publike, prevaziu ovaj paradoks glume: biti izloen, dakle ugroen, a savladati to i okrenuti u svoju korist i korist publike, u obostrano zadovoljstvo. Onaj koga je strah od publike blokirao, a ne stimulisao, moe sam sebe bez ikakve komisije otpisati kao glumca. Tek poslije ovog prvog i osnovnog dokaza podobnosti, moe se pristupiti provjeri svih gore navedenih poeljnih svojstava, a ako se i to sretno i uspjeno zavri, onda i uenju glume.

TESTIRAJTE SE SAMI

Proces konkurisanja na glumakoj koli zna da bude bolan. Ve sama injenica da samo jedan mali procenat prijavljenih uspije i da se upie (pet-est posto i tamo gdje su kriterijumi blai), znai da e svi ostali ostati nezadovoljni, tuni i povrijeeni. Pogotovo oni koji su uli u ui izbor, a na kraju nisu uspjeli. Oni su proli jednu proceduru koja, kad se posmatra iz ugla neuspjeha, moe izgledati ak i poniavajua. Pitali su ih o svemu i svaemu, traili sve i svata: priali su o svom intimnom ivotu, prevrtali se i dubili na glavi; vikali, aputali, smijali se, plakali (sve na znak); dokazivali da hoe, da mogu; neke i otplakale, neki bjeali pa se vraali; vjerovali i gubili vjeru; nadali se pa se razoarali itav roman u pet-est dana. Mnogi to vrijeme provedeno na prijemnom ispitu upamte za cio ivot.

Ako ste osjetljivi, a inae pametni, morate znati da moda neete poloiti, a da to boli. Da sebe zatitite od okova i bolnih ponienja, prije nego to se uopte prijavite i kasnije pristupite ispitu, dobro bi bilo da se sami testirate i tako utvrdite imate li potrebne uslove i realne anse ili ne.

Ono to glavna komisija ocjenjuje moda ete sami teko procijeniti: imate li sposobnost otkrivanja i realizacije scenske radnje, tj. glumaki talenat u najuem smislu. Ali ono to predstavlja opta svojstva (fizika, psihika i socijalna), kao i ostale uslove, moda biste i sami ili uz pomo prijatelja mogli procijeniti, pa ako nemate u okviru ili blizu norme i ni blizu uobiajenog dijapazona, moete sebi uskratiti mnoge neprijatne trenutke odsutajui od prijemnog ispita.

GLAS

Glas je osnovno "prijenosno sredstvo" (Gavela) bez koga se ne bi mogla realizovati ni jedna govorna radnja. Glas glumev ne moe biti bilo kakav nego zdrav (zdrave glasnice, zdravi rezonatori: prsa, nos), prijatne boje, dobrog dijapazona, dinamian (promjenljiv, prilagodljiv). Ako su i ovo sve sami struni izrazi i ako se ne moete snai ni u tome ta mu sad pa znai rezonator, ta dijapazon, a kamo li da sami procijenite imate li to valjano ili ne, a vi se bar prisjetite: "oderete" li grlo kad pjevate, pitaju li vas drugi esto to si to promukao?, jeste li mogli da dozovete drugaricu na izletu ili ste morali nekog da molite dozovi je ti!, kau li vam drugi ne piti, probi mi ui!, ule li ui dok govorite i trae li da ponovite molim, ta si rekla? Iskoe li vam ile na vratu, zacrvenite li se od napora kad malo glasnije govorite? Imate li utisak kao da vam je knedla u grlu pa morate neprestano da gutate i kaljucate? Ako vam se to dogaalo, znai da sigurno imate neke male, a moda i ozbiljne probleme sa glasom. Ili ste toliko deformisali prirodnu produkciju da je to nepopravljivo, ili nemate snagu, ili potreban dijapazon, ili imate gr u predjelu grla, ili prosto neke psiholoke probleme (strah, stid) koji vam nikada nee dozvoliti da tehniki ispravno ustanovite pozicije miia za produkciju glasa, da se otvorite i oslobodite. Rusi su svoj proces politikog otvaranja i oslobaanja zvali glasnost. Bez, uslovno reeno, glasnosti, tj. tehniki besprijekorne produkcije glasa, ni glumac ne moe raunati na vlastito otvaranje i oslobaanje, a neki ba tako zovu ukupan proces kolovanja otvaranje ili oslobaanje.

Oni koji testiraju glas testirae vam i sluh i osjeanje ritma. Tu sigurno imate iskustva koja vam sasvim jasno govore kako stojite na ovim poljima. Jeste li pjevali bar u kolskom horu? Mole li vas da uutite dok ostali pjevaju "sotovoe"? Jesu li vas odbili u ritmikoj ili folklornoj sekciji, ili ako ste i primljeni, u kom redu ste igrali prvom ili posljednjem?

Ve je reeno da ovo nisu ona sasvim specifina i posebna svojstva neophodna za bavljenje glumom. Prije svega se gleda moete li otkriti i realizovati scensku radnju, ali ako e birati izmeu dva kandidata koji pokazuju jednak nivo ovih specifinih svojstava, onda e se sigurno opredijeliti za onoga koji pokazuje da ima bolje opte predispozicije. A ako se ispostavi da neko uopte nema optih predispozicija, o njemu se nee ni razmiljati.

GOVOR

Je li vam ovaj na jezik maternji? Ako nije, u bilo kom smislu (kao Bosancu, Crnogorcu, Hrvatu ili Srbinu), boga mi teko ete uspjeti. Nekada se dogaalo da su Albanci ili Maari studirali glumu na naem jeziku, ali tada nisu imali svoje kole, na svom jeziku. Moete studirati na epavom engleskom ili francuskom, sa akcentom, jer ete moda imati vie posla takvi nego da govorite besprijekorno. Ali kod nas?

Govorite li dosljedno nekom lokalnom varijantom? ujete li koliko se ona razlikuje od standardnog govora? Jeste li u tom smislu prilagodljivi? Znate li da se i ekavski i ijekavski kae isto: objektivan, a ne ekavski "obektivan"? Znate li da je i tamo i ovamo isto: meso! Nema "mijeso". Ali ima "mleko" i "mlijeko". ujete li kad vam kau: nije dvboj nego dvboj!? Ako sad ujete i uspijete da ponovite, hoete li uspjeti i sutra? Moete li redom izgovoriti Kalemgdn, Kalemgdn, Kalemgdn, Kalemgdn? Izmijenjali ste etiri naa akcenta na istom slogu. Je li vam problem da akcentu promijenite mjesto: Klemegdn, Kalmegdn, Kalemgdn, Kalemegdn? Jo kad biste mogli u isto vrijeme mijenjati i mjesto na kome stoji duina. I kako uopte stojite sa duinama? Kaete li "kpm" ili kako treba "kpm"?

Moete li ispravno da izgovorite sve glasove, posebno konsonante? Lake e se otkloniti odstupanja u izgovoru vokala. I ne smatra se ozbiljnom grekom ili prahfelerom ako kaete msc umjesto msc, jer to je mogue ispraviti. Ali, kaete li u osamnaestoj godini "viba vibi gvize vep", ili "imi", ili "ute izme u izmeibae" to je ve nemogue ispraviti i jednostavno nemojte ni dolaziti na prijemni ispit. A ako uprkos ovom prahfeleru (govornoj mani) dobro otkrivate radnju i imate zanimljive ideje o pozoritu ili filmu probajte na reiji.

POKRET

Opte tjelesne predispozicije najlake ete sami ocijeniti. Jeste li zdravi? Ono to zovu "opte ljekarsko uvjerenje" nikada komisiji nije davalo pravi odgovor. Ono se daje svakome "be-o", ne vodei rauna o specifinostima studija glume i zahtjevima glumakog posla i zanata. Zato se na nekim kolama vie i ne trai, ali komisija zadrava pravo da pojedine kandidate poalje na specijalistike ljekarske preglede. Naravno i oni koji nisu sasvim zdravi imaju pravo da se bave glumom, ali je li to mogue profesionalno i hoemo li izloiti i njih i sebe opasnim rizicima?

Kandidati sa ozbiljnim tjelesnim deformitetima, jasno je, ne mogu biti primljeni. Pogrbljen ne moe igrati ispravljenog, a ispravljen moe pogrbljenog. Deformitet znaajno smanjuje dijapazon moguih uloga, ali to je najmanji problem. Vanije je to to je deformitet znak neke manje ili vie ozbiljne fizike disfunkcije to u sluaju forsiranja moe ugroziti ivot ne samo onog ko taj problem ima nego i njegove partnere. Profesionalni glumac mora biti na nivou istreniranog sportiste.

Dakle, testirajte se sami. Jeste li bili osloboeni fiskulture? Jednako je vano i ako ste se sami lano oslobaali. To znai da ne volite fiziki napor, a glumaki posao, po koliini napora, uporeuju sa rudarskim. Ko se fiziki tedi, koga mrzi da se tjelesno angauje i potrudi, nema ta da trai u glumi. Vi znate bolje od nas kakvi ste u tome. Ali ne nadajte se da moete zamazati oi. Ako ne znamo sada, znaemo ubrzo, poto obavimo jednostavne fizike testove. Tu nema prevare, i nema popusta.

Jeste li se bavili bar nekim sportom? Jeste li imali uspjeha? ta ste bili makar u reprezentaciji svoga razreda? Kapiten ili lijevo smetalo? Sve e se to vidjeti u testu koji zovemo "Poligon", ili u nekim testovima i improvizacijama koje e sa vama obaviti nastavnici Plesa, Ritmike, Pokreta. Moete im utedjeti trud, a sebi bruku i razoaranje.

Imate li dvije lijeve? Neki imaju! Kako prenosite teinu s noge na nogu, pa u zadatom ritmu? Imate li dobru orijentaciju? A ravnoteu? Bojite li se visine? ta mislite o vjebama na visokoj gredi? Koliko moete iz mjesta skoiti u dalj? Koliki vam je pregib?

Sve to sami izmjerite i uporediti sa drugima. Ako vidite da ste tu ili da malo zaostajete, vi se dajte u fiziko vjebanje koliko i u spremanje obaveznih glumakih zadataka. Ako pak vidite da mnogo zaostajete za drugima, diite ruke i od pomisli na glumu. Vama ni vjeba ne pomae, ne moete za mjesec-dva nadoknaditi ono to ste godinama proputali ili to vam priroda nije dala.

PSIHOTEST

Inteligencija. U nekim kolama mjerie vam inteligenciju, a u okviru ukupnog psihotesta i druge kreativne predispozicije. Nivo opte inteligencije i glumaki talenat nisu ba povezani do te mjere da neko i sa malim IQ-om ne bi mogao biti bolji glumac od nekoga sa jako visokim. Specifina glumaka inteligencija predstavlja ono "prepoznavanje radnje" i ona je bitna, ali primijeeno je da glumaki inteligentni kandidati koji imaju i visok stepen opte inteligencije mnogo bre napreduju i dalje odu od onih koji su u glumakom smislu bili jednako inteligentni. Oni sa visokim IQ-om tanije opaaju, bre i due pamte, bolje se koncentriu, dublje i svestranije prodiru u glumu, pa i u teoriju glume. U svakom sluaju, kod dva u glumakom smislu podjednako talentovana kandidata komisija e se uvijek opredijeliti za onog koji ima vii IQ, naroito ako ima znatno vii.

Motivacija. elite li vi zbilja da studirate glumu ili je taj studij maska i zamjena za neke druge elje kojih moda niste ni svjesni? Koliko je jaka vaa elja? Kad vam je uopte palo na um da konkuriete? Volite li glumu? A pozorite? Koliko predstava ste gledali u ivotu? Jeste li se tada dosaivali ili ste doivjeli neopisive i neponovljive trenutke? Jeste li itali koju dramu? Dok ste itali, jeste li se dosaivali? itate li radije novine?

Mnogi dolaze, a da zapravo i ne znaju zato dolaze, ni ta e im gluma, ni pozorite. Poslije im je komisija kriva. Morate znati da ete biti u konkurenciji sa nekima koji su neuporedivo vie od vas motivisani da se bave glumom. A varate se ako mislite da se intenzitet, ali i utemeljenost tog motiva ne vidi iz svakog vaeg gesta. Nemojte izlaziti na ispit ako niste zaista, ali zaista motivisani. Naravno, ne nezdravo, zadrto, bez uvida u realnost, jer ima i takvih.

GLUMA

Stanislavski je (znate li ko je Stanislavski?) govorio da nema tako loeg glumca da ne bi imao svoju publiku. Ipak, publika je dobar parametar, i ako ste poteni prema sebi, i prije nego stignete pred komisiju moete ve imati neka saznanja o tome jeste li talentovani ili ne? Na rijetkim vaim glumakim nastupima, u koli, u nekom amaterskom pozoritu i slino, publika je nekako reagovala na vau igru. Jesu li vas hvalili? Ko? Mama! Najbolja drugarica? Momak zaljubljen u vas? Je li neko htio da vas gleda osim najueg kruga rodbine i prijatelja? Iskreno, kako je reagovala publika? Pustite onu histeriju nakon predstave!

Jesu li vas poslije prve recitacije zvali da ponovo recitujete ili su rekli pusti malo i duge, ti si ve bio! Jesu li vas zvali i za drugu ulogu ili ste se vi utrpavali, a niste mogli da se utrpate? Jesu li cijenili vae miljenje i vae prijedloge u procesu rada?

A vi? Kako ste se osjeali dok igrate? A kako poslije igre? Ako ste bili ispunjeni i uivali u igri, a poslije, bez obzira na optu euforiju u klubu i foajeu bili pomalo tuni i prazni to je dobar znak. Vama je vano da igrate, a ne da vas zbog igre hvale. Ako je obrnuto, ako rairite repi tek kad padne zavjesa i pone koktel, zabrinite se i upitajte: pripadam li ja glumi ili paradi oko glume?

Zadatke koje spremate pokaite najbliima, u porodici ili u koli, u drutvu, u sekciji. Razgovarajte o tome to su vidjeli otvoreno, ozbiljno i to je najvanije uzdrano, bez egzaltacije. Pitajte ih ne: je li vam se dopalo? (naravno da im se dopalo, o dopadanju se ne radi, vas svi vole i svima se dopadate, naroito najbliima), pitajte: ta ste razumjeli?, je li vam jasno ta radim? Ako vam kau govori monolog ili recituje pjesmu zabrinite se! Ali ako shvate da traite lopova (kao Harpagon) ili nagovarate mua da potedi erku (kao Klitemnestra) ili molite majku da shvati i prihvati vau rtvu (kao Ifigenija), onda ste na pravom putu.

KOLE

AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB

Godina osnivanja: 1950.

Broj primljenih klasa: 50

Broj primljenih studenata: oko 500 (nema tanih podataka)

Broj diplomiranih studenata: oko 400 (nema tanih podataka)

Plan upisa: svake godine do 12 studenata

Dekan: Maja Rodica-Virag

Nastavnici na predmetu Gluma: red. prof. Izet Hajdarhodi, red. prof. Joko Juvani, red. prof. Neva Roi, izvanr. prof. Marin Cari, izvanr. prof. Damir Muniti, izvanr. prof. Angel Palaev, docent Matko Sren

Asistenti na predmetu Gluma: Borna Baleti, Dubravka Crnojevi, Koraljka Hrs, Joko evo

Adresa: Trg Marala Tita 5

Telefon: 48-28-506 (studentska sluba), 45-53-243 (dekanat)

Fax: 48-28-507

E-mail: upisi@pomet.adu.hr, studenti@pomet.adu.hr, dekanat@pomet.adu.hr, http://pomet.adu.hr/AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI, TUZLA

Godina osnivanja: 1998.

Broj primljenih klasa: 2

Broj primljenih studenata: 15

Plan upisa: svake druge godine u alternaciji sa studijem reije

Dekan: vanr. prof. Miralem Zubevi

Nastavnici na predmetu Gluma: vanr. prof. Miralem Zubevi, docent Vlado Keroevi

Adresa: Bosanski kulturni centar, 75000 Tuzla

Telefon: 075 282-320

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI, SARAJEVO

Godina osnivanja: 1981.

Broj primljenih klasa: 19

Broj primljenih studenata: 157Broj diplomiranih studenata: 66Plan upisa: svake godine jedna klasa do 12 studenata

Dekan: Admir Glamoak

Nastavnici na predmetu Gluma: red. prof. Admir Glamoak, vanr. prof. Aleksandar Jevevi, vanr. prof. Miralem Zupevi, docent Izudin Bajrovi

Asistenti na predmetu Gluma: vii asistent Senad Bai

Adresa: Obala 11, 71000 Sarajevo

Telefon: 071 536-825

Fax: 536-825

E-mail: asu_sa@utic.net.baAKADEMIJA UMETNOSTI "BRAA KARI", BEOGRAD

Godina osnivanja: Ova kola osnovana je 1995. godine kao etvo-rogodinja, sa nastavnim planom i programom koji je odgovarao fakultetima umjetnosti koji su priznati od strane Ministarstva prosvjete. Majstorske klase umjetnosti su ule 1996. godine u sastav Univerziteta "Braa Kari" u Beogradu. Akademiji je priznat rang fakulteta 1998. godine sa zvaninim nazivom FAKULTET UMETNOSTI AKADEMIJA UMETNOSTI "BRAA KARI" u Beogradu. Akademija je u sastavu Univerziteta "Braa Kari" u Beogradu.

Broj primljenih klasa: 13

Broj primljenih studenata: 194

Broj diplomiranih studenata: 34

Plan upisa: dvije klase godinje po 15 studenata

Dekan: dr Rako Jovanovi

Nastavnici na predmetu Gluma: Radmila Andri, Petar Banievi, Ivan Bekjarev, Dejan avi, Neboja Dugali, Predrag Ejdus, Borislav Grigorovi, Branislav Jerini, dr Vladimir Jevtovi, Mirjana Karanovi, Petar Kralj, Rade Markovi, Zoran Ratkovi, Ruica Soki, Fea Stojanovi

Asistenti na predmetu Gluma: Nenad Gvozdenovi, Ivan Jevtovi, Dubravko Jovanovi, Neboja Ljubii, Boris Pingovi, Olivera Viktorovi

Adresa: Nemanjina 28, 11000 Beograd

Telefon: 361-87-15 i 361-87-16

Fax: 361-87-16

E-mail: akabk@amadeus.uni-bk.ac.yuAKADEMIJA UMETNOSTI, NOVI SAD

Odsek dramskih umetnosti

Podgrupa Gluma na srpskom jeziku

Podgrupa Gluma na maarskom jeziku

Godina osnivanja: 1974.

Broj primljenih klasa: 23

Broj primljenih studenata: 241 na srpskom, 101 na maarskom

Broj diplomiranih studenata: 138 na srpskom, 46 na maarskom

Plan upisa: 10 studenata na srpskom svake godine, 10 studenata na maarskom svake druge godine

Dekan: Nenad Ostoji

Nastavnici na predmetu Gluma: Petar Banievi, Boro Drakovi, Mihailo Janketi, Vida Ognjenovi (na srpskom), Hajnalka Fier- Varadi, er Hernjak (na maarskom)

Asistenti na predmetu Gluma: Milan Pletel, Verica Miloevi, Marijana Prpa-Fink, Predrag Momilovi (na srpskom), Karolj Fier, andor Laslo (na maarskom)

Adresa: ure Jakia 7, 21000 Novi Sad

Telefon: 021 422-177Fax: 021 420-187

E-mail: AOFARTS@UNS.NS.AC.YUAKADEMIJA UMJETNOSTI, BANJA LUKA

Godina osnivanja: 1998.

Broj primljenih klasa: dvije

Broj primljenih studenata: 17

Plan upisa: svake godine

Dekan: dr Miljko indi

Nastavnici na predmetu Gluma: redovni profesor Petar Zec

Asistenti na predmetu Gluma: Jelena Trepetova-Kosti, eljko Mitrovi

Adresa: dr Dragutina Malia 3

Telefon: 051 216-165, 9938758 216-165

FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI, BEOGRAD

Godina osnivanja: Akademija za pozorinu umetnost osnovana je 1948. godine. kola je 1950. godine spojena sa Visokom kolom za filmsku reiju i glumu. Ime Akademija za pozorite, film, radio i televiziju dobija 1962., a Fakultet dramskih umetnosti postaje 1973. godine.

Broj primljenih studenata: 792

Broj diplomiranih studenata: 120

Plan upisa: svake godine 8-12 studenata

Dekan: dr Ljiljana Mrki-Popovi

Nastavnici na predmetu Gluma: red. prof. Predrag Bajeti, red. prof. dr Vladimir Jevtovi, vanr. prof. mr Gordana Mari, vanr. prof. Branislav Miunovi, docent Biljana Mai

Asistenti na predmetu Gluma: Varja uki, Pavle Lazi, David Putnik

Adresa: Bulevar umetnosti 20, 11000 Beograd

Telefon: 135-684 (centrala), 140-419 (dekanat)

Fax: 130-862

E-mail: fdu@talia.fdu.bg.ac.yuFAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI, CETINJE

Godina osnivanja: Odsjek za glumu pri Fakultetu likovnih umjetnosti osnovan je 1994. godine. Odsjek je 1997. prerastao u Fakultet dramskih umjetnosti.

Broj primljenih klasa: 4

Broj primljenih studenata: 34

Broj diplomiranih studenata: 11

Plan upisa: svake etvrte godine umjesto klase glume upisuje se klasa reije

Dekan: dr Nenad Vukovi

Nastavnici na predmetu Gluma: red. prof. Boro Stjepanovi, vanr. prof. Branislav Miunovi, docent Branimir Popovi,

Asistenti na predmetu Gluma: Dubravka Vukoti

Adresa: Bajova 5, 81250 Cetinje

Telefon: 086 31-460

Fax: 086 33-623

E-mail: borost@cg.yuKONKURSI

AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB

OPI UVJETI

Sveuilini studij na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu za poziv i zanimanje diplomiranog glumca (akademski glumac) () traje 4 godine. Izbor kandidata za studij obavlja se postupkom koji se na Akademiji zove prijamni ispit. Tijek i sadraj prijamnog ispita utvruje Akademijsko vijee.

Prijamnim ispitom se utvruje ima li kandidat nadarenost, psihofizikih sposobnosti i znanja potrebnih za savladavanje studija. Prijamni ispit na Akademiji in je prepoznavanja, vrednovanja i izbora kandidata za studij, koji se nameu talentom, sposobnostima, interesom i znanjem, a otvoreni su razvijanju individualnog talenta i timskom radu. Prijamni ispit polae se pred povjerenstvom koje ine nastavnici i vanjski suradnici pojedinog Odsjeka. Tijek prijamnog ispita odreen je navodima opih i posebnih uvjeta. Odluke povjerenstva su autonomne i konane u postupku unutar Akademije.

Prijamni ispit za svaki odsjek provodi posebno ispitno povjerenstvo. Ispitno povjerenstvo donosi odluku dvotreinskom veinom. Temeljem uspjeha na prijamnom ispitu, ispitno povjerenstvo utvruje listu izabranih kandidata koji su zadovoljili uvjete za upis na Akademiji. Listu kandidata povjerenstvo objavljuje na oglasnoj ploi Akademije u roku od 3 dana po provedenom prijamnom ispitu, te o istom izvjeuje Akademijsko vijee.

Izbor se kandidata temelji na:

- pokazanim sklonostima i specifinim sposobnostima potrebnim za studij umjetnikih disciplina na Akademiji,

- znanju, vjetinama i sposobnostima steenim u prethodnom obrazovanju,

- praktinom iskustvu steenom u radu potrebnom za studij umjetnikih disciplina,

- ocjeni radova propisanih za prijamni ispit.

Pravo upisa na studij

Pravo upisa na studij stjee se po poloenom prijamnom ispitu. Pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima dravljani Republike Hrvatske i pripadnici hrvatskog naroda s prebivalitem izvan Republike Hrvatske, kao i strani dravljani i osobe bez dravljanstva trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj.

Strani dravljani i osobe bez dravljanstva koji nisu trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj imaju pravo upisa na studij prema uvjetima koje ustanovljuje Ministarstvo, odnosno na temelju meudravnih sporazuma i ugovora. Oni su prije pristupanja prijamnom ispitu duni, uz ostale dokumente, predoiti i potvrdu odgovarajue organizacije o poloenom ispitu iz hrvatskog jezika.

Studij na Akademiji moe upisati osoba sa zavrenom gimnazijom, srednjom umjetnikom kolom ili srednjom kolskom spremom za koji program traje etiri godine.

Iznimno studij snimanja, montae i glume moe upisati i osoba koja ima srednju strunu spremu. Ta se iznimka utvruje i potvruje iznimnim rezultatom kandidata na prijamnom ispitu, za to je potrebna procjena i suglasnost svih lanova ispitnog povjerenstva.

Iznimno studij glume moe upisati i osoba koja nije stekla odgovarajuu srednju kolsku spremu, uz uvjet da je stekne do kraja druge godine studija. Ta se iznimka utvruje i potvruje iznimnim rezultatom kandidata na prijamnom ispitu, za to je potrebna procjena i suglasnost svih lanova ispitnog povjerenstva.

Izabrani se kandidat mora upisati u akademsku godinu za koju je polagao prijamni ispit. U protivnome prijamni ispit nije valjan. Upisi u prvu godinu studija na Akademiji provode se na temelju originalnih svjedodbi o prethodno zavrenoj srednjoj koli.

Kvota za upis studenata Akademije dramske umjetnosti odreuje se uz suglasnost Ministarstva znanosti i tehnologije, te e biti objavljena naknadno u dnevnom tisku.

Broj studenata za upis u ak. god. 1998/99. bio je: do 12.

Dokumenti za prijavu

Uz prijavu koja se dobija u studentskoj slubi potrebno je priloiti:

- fotokopija domovnice, a Hrvati koji nisu dravljani RH prilau dokaz o hrvatskoj narodnosti;

- izvod iz matine knjige roenih;

- svjedodbu zavrenog srednjeg obrazovanja, a kandidati iz inozemstva prilau rjeenje o ekvivalenciji stranih svjedodbi i potvrdu o poloenom ispitu iz hrvatskog jezika;

- kratku biografiju;

- frankiranu kuvertu za povrat dokumenata, s adresom kandidata;

- uplatnicu za trokove prijamnog ispita u iznosu od 90,00 kuna na iro-raun Akademije dramske umjetnosti, broj: 30102-603-3018.

Ako se kandidat natjee za upis na vie fakulteta prilae prijepis/fotokopiju svjedodbe i potvrdu fakulteta na kojem su predani originalni dokumenti.

AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI, TUZLA

I

U kolsku 1999/2000. godinu na Akademiju e se upisati 15 studenata.

Pravo uea na Konkursu imaju kandidati dravljani BiH sa zavrenom srednjom kolom u etvorogodinjem trajanju, kao i strani dravljani i lica bez dravljanstva ukoliko ispunjavaju uvjete predviene Odlukom o broju redovnih studenata dodiplomskog studija i osnovama i mjerilima za utvrivanje redoslijeda za prijem kandidata koji e se upisati u I godinu na Akademiji dramskih umjetnosti (pozorite, film, radio i TV) u Tuzli u kolskoj 1999/2000. godini.

II

Prijemni ispit polau svi kandidati iz predmeta Gluma.

Prijemni ispit sastoji se iz dva dijela:

Za prvi dio, koji je i eliminatoran, kandidati moraju pripremiti recitaciju (po sopstvenom izboru) i dva monologa (po sopstvenom izboru).

Komisija za izbor e, nakon prvog dijela, izvriti ui izbor kandidata.

Drugi dio prijemnog ispita polau kandidati koji su uli u ui izbor i pripremaju ga sa odgovarajuim nastavnicima.

Ovi kandidati imaju i provjeru znanja iz bosanskog jezika po programu srednjeg obrazovanja.

Komisija za izbor e nakon toga pristupiti konanoj ocjeni sklonosti i podobnosti kandidata i sainiti Listu primljenih kandidata.

III

Lista priljenih kandidata objavit e se na Oglasnoj ploi Univerziteta u Tuzli.

UPISNI ROK

Podnoenje prijava vrit e se od 16. do 22.6. 1999. godine.

I dio prijemnog ispita obavit e se 24.6.1999. godine.

Rad sa kandidatima koji su uli u ui izbor obavit e se od 25.6. do 29.6.1999. godine

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI, SARAJEVO

U prvu godinu studija upisuje se ukupno l6 studenata na Odsjeku za glumu. Na Akademiju se mogu upisati kandidati koji su zavrili srednju kolu i stekli etvrti stepen strune spreme.

Kvalifikacioni ispit polau svi kandidati iz predmeta Gluma. U okviru ispita vri se provjera sklonosti i sposobnosti kandidata za bavljenje glumakom umjetnou. Ispit se polae pred komisijom nastavnika koju bira Nastavno-umjetniko vijee.

Kvalifikacioni ispit se sastoji iz dva dijela.

Prvi dio:

l. recitacija po sopstvenom izboru

2. dva monologa po sopstvenom izboru

Komisija nastavnika e nakon prvog dijela izvriti ui izbor kandidata.

Drugi dio:

Kandidati koji uu u ui izbor pripremae dio ispita do pet dana sa odgovarajuim nastavnicima.

Ovi kandidati takoer imaju provjeru znanja iz predmeta maternji jezik po programu srednjeg obrazovanja.

Komisija nastavnika e nakon toga pristupiti konanoj ocjeni sklonosti i sposobnosti kandidata.

Uslov za upis je da je kandidat ostvario najmanje 20 poena.

Rangiranje kandidata vri se na osnovu ukupnog broja bodova dobijenih na kvalifikacionom ispitu i kriterija Odluke o uslovima i kriterijima za upis u prvu godinu studija na visokokolskim organizacijama Univerziteta u R BiH.

AKADEMIJA UMETNOSTI, NOVI SAD

Upis u prvu godinu studija je uslovljen polaganjem dopunskih, diferencijalnih i prijemnog ispita. Rangiranje kandidata koji su poloili prijemni ispit vri se na osnovu rezultata pokazanih na prijemnom ispitu i uspeha ostvarenog u prethodnom kolovanju. Kandidati koji nisu poloili prijemni ispit se ne rangiraju.

OPTI USLOVI

Prijemnom ispitu mogu pristupiti:

- Kandidati sa srednjim obrazovanjem svih struka i smerova

- Kandidati sa osnovnim, srednjim obrazovanjem u trogodinjem trajanju ili nepotpunim srednjim obrazovanjem, koji poloe dopunske ispite iz predmeta: srpski jezik, knjievnost, umetnost, istorija i psihologija, po programu gimnazije - opti smer. Forma ispita je test. Kandidati koji ostvare vie od 50% pozitivnih odgovora stiu pravo polaganja prvog dela prijemnog ispita.

Broj studenata u kolskoj 1999/2000. godini: 1) Gluma na srpskom jeziku 6 (sredstvima budeta) + 4 (samofinansiranjem); 2) Gluma na maarskom jeziku 6 (sredstvima budeta) + 4 (samofinansiranjem)

FAKULTET DRAMSKIH UMETNOSTI, BEOGRAD

Svi kandidati koji konkuriu za upis polau ispit za proveru sklonosti i sposobnosti, kao neophodan uslov za upis. Ispit za proveru sklonosti i sposobnosti posebno za svaku grupu sadri: proveru talenta, odnosno neophodnog znanja iz oblasti matinih i srodnih predmeta; proveru psihikih i fizikih sposobnosti, sklonosti i osobina linosti koje su neophodne za bavljenje umetnikim radom, odnosno odreenim zanimanjem iz oblasti dramskih umetnosti koje se koluju na Fakultetu dramskih umetnosti. Provera se vri pomou praktinih zadataka, usmenih ispita, pismenih radova, testova i intervjua.

Na prvu godinu studija mogu se upisati lica koja imaju srednje obrazovanje u etvorogodinjem trajanju svih struka i zanimanja i lica bez srednjeg obrazovanja koja polau dopunske ispite. Na ovim ispitima proverava se znanje iz etiri predmeta:

a) Srpski jezik i knjievnost,

b) Istorija,

c) Jedan od svetskih jezika (Ruski, Engleski, Francuski i Nemaki) i

d) Umetnost (likovna i muzika).

Ispit se obavlja prema programu obrazovanja za srednje kole drutveno jezikog smera.

Izbor kandidata za upis u prvu godinu osnovnih studija obavlja se prema rezultatu postignutom na ispitu za proveru sklonosti i sposobnosti i prema optem uspehu postignutom u srednjoj koli, a na osnovu RANG LISTE koja se sainjava prema ukupnom broju bodova svakog kandidata po utvrdenim merilima. Kandidat moe osvojiti najvie 100 bodova.

Pod optim uspehom u srednjoj koli podrazumeva se zbir prosenih ocena iz predmeta u prvom, drugom, treem i etvrtom razredu, pomnoen sa 2 (dva). Po ovom osnovu kandidat moe steci 8, a najvie 20 bodova. Opti uspeh u srednjoj koli rauna se zaokruivanjem na dve decimale. Rezultat koji kandidat postie na ispitu za proveru sklonosti i sposobnosti ocenjuje se od 0 do 80 bodova.

Fakultet utvruje JEDINSTVENU RANG LISTU za kandidate koji se finansiraju iz budeta i one koji sufinansiraju svoje kolovanje. Pravo na rangiranje stie kandidat koji je poloio ispit za proveru sklonosti i sposobnosti. Mesto na JEDINSTVENOJ RANG LISTI i broj ukupno postignutih bodova odreuju da li kandidat moe biti upisan u prvu godinu osnovnih studija, kao student finansiran iz budeta ili e sufinansirati kolarinu.

Kandidat moe biti upisan na teret budeta ako se nalazi na JEDINSTVENOJ RANG LlSTI do broja odobrenog za upis kandidata na teret budeta, koji je odreen ovim konkursom i ima vie od 51 boda. Kandidat koji sufinansira kolarinu moe biti upisan ukoliko se na JEDINSTVENOJ RANG LISTI nalazi do broja odobrenog za upis kandidata koji sufinansiraju kolarinu, koji je odreen ovim konkursom i ima vie od 30 bodova.

U sluaju da dva kandidata imaju isti broj bodova na jedinstvenoj rang listi prednost e se dati kandidatu koji je stekao vei broj bodova na ispitu za proveru sklonosti i sposobnosti.

FAKULTET DRAMSKIH UMJETNOSTI, CETINJE

Na fakultet se mogu upisati kandidati koji su zavrili bilo koju srednju kolu.

Kandidati koji nemaju zavrenu srednju kolu mogu da se upiu u prvu godinu studija ako imaju zavrena najmanje dva razreda srednje kole i ako poloe dopunski-diferencijalni ispit: srpski jezik i knjievnost, strani jezik, istorija (alternativno, filozofija, sociologija, psihologija ili logika) prema programu gimnazije.

Kandidat za upis u prvu godinu studija polae kvalifika-cioni ispit.

Upis kandidata na prvu godinu studija vri se na osnovu rezultata na kvalifikacionom ispitu.

Prvu godinu studija moe upisati kandidat koji je poloio kvalifikacioni ispit.

Sadraj, nain i postupak polaganja kvalifikacionog ispita, kriterijumi i njihovo vrednovanje za upis studenta utvreni su posebnim Pravilnikom o polaganju kvalifikacionog ispita koji se istie na oglasnoj tabli Fakulteta.

NAPOMENA

Nadoknada za polaganje kvalifikacionih i diferencijalnog ispita utvrena je Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore br. 01-318 od 12.05.1996. godine.

PRIPREMA

OPTA PRIPREMA

Mnogi pitaju kad treba poeti sa pripremom za prijemni ispit. Moe se zakasniti, a ne moe poraniti prema tome: pripremanje, u optem smislu, ponite im se rodite, ako je mogue. ta znai to u optem smislu? Znai da jo ne radite na konkretnim zadacima, ali da se pripremate pripremate se.

Idealan glumac je ovladao svojim tijelom do te mjere da ono moe posluati sve naredbe njegovog razuma. To je ono Hamletovo "matom svojom moe da prisili duu da od njenog dejstva prebledi mu lik", tj. "dranje sve sa svojom matom dovede u sklad". to prije ponite, dakle, da vjebate i tijelo i duu za velike podvige koji ih u glumi oekuju.

Dobro uite. Mnogo itajte. Njegujte svoju radoznalost. Opaajte svijet oko sebe intenzivno, sa zanimanjem i radou. Tumaite, dovodite stvari u vezu. Mislite. Matajte. Ne skrivajte osjeanja nego ih ispoljavajte. Snaite svoju volju. Radite mnogo i razne poslove. Volite svoju radnu energiju i poveavajte je toliko da vas drugi teko prate.

Ulanite se u literarnu i dramsku (recitatorsku) sekciju.

Idite u pozorite, na koncerte i izlobe.

Snaite svoje tijelo. Proite hrabro i vrijedno kroz sve sportske i plesne sekcije. Takmiite se.

Ako sluajno ne proete na prvom prijemnom, a planirate da se ponovo, idue godine prijavite, nemojte tu godinu propustiti, ne daj boe! Nema preciznije indikacije da neko nije za glumu nego kad vam na pitanje ta ste radili protekle godine? odgovori nita! Za takvoga je zbilja nita, a to e i dobiti u ivotu.

PRIPREMA MONOLOGA

ta je monolog? Kae se obino da je monolog govor jednog lica sa samim sobom. U drami, suprotan mu je, i ei, zapravo dominira, dijalog: govorna razmjena dva ili vie lica. Poto se drama zasniva na radnji u sukobljenom odnosu, a odnosa nema bez dvoje, moglo bi se rei da je monolog nedramska forma. Kako to kad ga redovno nalazimo u dramskim djelima od Grka do dananjih dana? I zato se, ba u vezi sa dramom, glumom i, posebno, prijemnim ispitom monolog toliko esto spominje?

Zato to je monolog ipak dijalog, samo skriveni, uslovno reeno: krnji. Jedna strana sukobljenog odnosa je data, druga se sluti, pretpostavlja, zamilja Dok pripremate monolog, a posebno dok ga igrate imajte to stalno na umu. Monologom morate ostvariti intenzivan i sukobljen odnos sa Drugim.

U sklopu prijemnog ispita monologom zovemo jedan ili dva zadatka koji se baziraju na nekom odabranom ili zadatom dramskom tekstu. Poto uobiajeno shvatanje monologa, htjeli ne htjeli, moe pogreno usmjeriti i ograniiti kandidate, pokuava se tu i tamo sa upotrebom drugih termina, pa se kae, recimo, evo ovako, dugako i opisno: "zadatak baziran na dramskom tekstu", ili "odlomak iz uloge" i sl. Meutim, taj zadatak ne mora biti baziran ba na dramskom tekstu. Moe, to bi se reklo, i na "romanesknom tkivu", recimo, kao to ovdje ima primjera, iz "Idiota", Dostojevskog. esto rade odlomak iz Kamijevog "Stranca". A kao monolog priznavali smo i neke pjesme Matije Bekovia. Onda, je li zadatak raen na monologu uzetom iz romana "odlomak iz uloge"? Nije, ali moe se prihvatiti, zato to, na kraju krajeva, nisu vani ni monolog, ni drama, ni roman, ni pjesma, ni uloga nego odreeni kandidat koji tim zadatkom treba da dokae da umije otkriti dramsku radnju i scenski je realizovati. Lake e mu biti ako materijal za rad uzme iz dramskog teksta, posebno ako je taj materijal neki monolog koji je u stvari dijalog, intenzivan i sukobljen dramski odnos sa nekim drugim.

Evo, u prethodnom pasusu reeno je dva puta "materijal". Monolog je, moda najtanije, materijal na kome emo, ili pomou koga emo uraditi zadatak za prijemni ispit.

IZBOR MONOLOGA

Kako nai monolog? Ako imate kunu biblioteku, ako vam neko od rodbine ili prijatelja ima biblioteku, ako ste lan kolske, gradske, univerzitetske ili centralne biblioteke, potraite tamo sve dramske tekstove (ne bojte se, tako ih je malo objavljenih). Listajte redom, pa ako vidite da negdje neko lice neprestano govori dvadesetak, trideset ili vie redova naili ste na monolog. Proitajte ga. Ako vam se dopadne, proitajte cijelu dramu. Tada odluite.

Ako ste u gradu koji ima pozorite, ako tamo znate nekoga, zamolite ga da vas povee s onim ko brine o tekstovima. Pazite: kopije su ponekad jedva itljive, tekstovi su esto skraeni, pretumbani adaptirani za odreenu predstavu, dakle, rijetko odgovaraju originalu koji se moe nai samo u tampanim knjigama.

Posljednji, najlaki i najei nain je, na alost, da vam monolog nae, pozajmi, preporui neko drugi. Ali budite obazrivi. Tome se ne uri, aljkav je pa nee tano prepisati, dobiete samo tekst monologa, a cijelu dramu neete moi proitati itd. itd. Na zadatku se uvijek vidi koliko ste se oko njega trudili i jeste li radili samostalno.

Koliki treba da je monolog? Izmeu trideset i etrdeset redova u knjizi standardne veliine (12-13 puta 19-20 cm). U krajnjim sluajevima neka nije vie od pedeset redova, ali ni manje od dvadeset. Ako je vie, bie dugo i prekinue vas, ako je manje traie vam jo neto, a vi moda neete imati spremljeno.

Kako napraviti monolog? esto nam se moe dopadati ono to neko lice u drami (ili romanu) govori ili radi, ali nigdje nema na jednom mjestu tih (minimum) dvadesetak redova u kojima ono neprestano govori, samo sa sobom ili sa nekim drugim, dakle: nema monologa koji nam je potreban. U tom sluaju, moemo se malo poigrati dramaturga, majstora za komponovanje dramske radnje, pa od nekoliko replika sastaviti monolog. Uzgred, replika je "kratak odgovor na neiji govor", a u drami to je "svaki pojedini dio uloge kojim se odgovara na rijei suigraa". U ovom izboru gotovo da nema monologa koji manje ili vie nije komponovan na taj nain. Na primjer, prvi monolog Ilije iz "Balkanskog pijuna" sastavljen je od njegovih replika sa 226., 227., 228. i 229. strane, drugi od replika sa 261., 262. i 263. strane u 24. knjizi "Nolitove" edicije "Srpska knjievnost, Drama".

Druga vrsta karakteristine intervencije na naenom materijalu moe biti skraivanje. Nije rijedak sluaj da linosti u pojedinim trenucima govore i due nego to je nama za zadatak potrebno. U tom sluaju monolog emo skratiti izostavljanjem ovaj put suvinih ili nevanih detalja. Taj postupak je takoe esto primjenjivan u ovom izboru. U DODATKU vidite primjere sastavljanja replika i skraivanja monologa.

Kako i zato odabrati monolog? U principu nije teko jer ih ima mnogo i raznih, ali kad se trai sebi, jedinstvenom i neponovljivom, onda je malo tee.

Monolog traite sebi i za sebe, a ne drugome. To na kraju treba zbilja da je va monolog, a ne Zganarelov, Don uanov, Julijin ili Tatjanin. Tragajte za temom i problemom - a ne za likom. U monologu se, recimo, slavi Priroda i ovjek u njoj kao udo. Manje je za poetak, za izbor, pa i za realizaciju na ovom nivou, bitno ko slavi (sluga, gospodar, star, mlad, bogat, siromaan). Vano je ta radi i zato: slavi da bi opomenuo, trai da bi vratio, skuplja da bi sauvao, opominje da bi preduprijedio, hrabri da bi podstakao itd. Ako je to tema koja vas zanima i koju biste mogli prihvatiti kao svoju, odaberite taj monolog i uradite ga tako kao da ga nije pisao ehov ili Molijer, nego kao da ste ga sami tog trenutka smislili da proslavite udo Prirode:

Ma ta vi rekli, u oveku postoji neto divno to ne mogu objasniti ni svi mudraci sveta. Zar nije divljenja dostojno to to ja, evo, stojim ovde, to i ja imam neto u glavi koja misli o stotinama razliitih stvari u jednom istom trenutku i sa mojim telom radi sve to hoe? Mogu pljeskati rukama, podii ih, mogu nebu dii oi, oboriti glavu, kretati nogama, ii desno, levo, napred, natrag, obrnuti se...

Kakav monolog: klasini ili savremeni, komini ili tragini? Poto se u svim kolama rade dva monologa, najbolje je da ih odaberete tako da budu razliiti. Ako ih dobro uradite, dokazaete irok dijapazon svojih predispozicija.

Mnogi se pitaju: da li uote uzimati klasine monologe Eshil, Sofokle, Euripid, ekspir, Molijer, Kornej, Rasin itd. Kau: teko je. Jeste teko, i treba da je teko. Kako smo ve rekli u poglavlju o talentu, mnogi talenat prepoznaju tamo gdje se znaajni tehniki zahtjevi rjeavaju sa lakoom. Pa hajte, dokaite da imate ili nemate tu sposobnost. Na klasinom tekstu e se to lako prepoznati, a onda smo mirni i vi i mi.

Kad ve odaberete monolog iz nekog klasinog djela, pa jo u stihu, ne dozvolite da vas fascinira i ukoi. Ako neto niste razumjeli od prve, ne odustajte, ne odmahujte rukom u smislu: ko bi to razumio, to inae nema smisla! Nije tano! Ako igdje ima smisla, istine i mudrosti ima je u klasinim djelima. Proitajte jo jednom, razmislite, pitajte druge, konsultujte rjenik i enciklopediju, potrudite se i trud e se isplatiti.

RAD NA MONOLOGU

U pripremnom dijelu rada na svakom glumakom zadatku u koli imamo nekoliko faze: a) fiksiranje prvog utiska, b) prikupljanje injenica, c) analiza tih injenica, d) improvizacija, e) igra ili konana realizacija. Paljivo proitajte redove koji slijede i pokuajte ove savjete da primijenite u svom radu na zadacima.

Prvi utisak

U nekoliko reenica formuliite svoj prvi utisak: a) o temi (problemu), b) o prii (razvoju dogaaja), c) o liku koji govori monolog. Uzgred, mnogo su vaniji utisci o temi i prii. U zapisivanju prvog utiska budite jednostavni i iskreni. Ne piete pismeni sastav, zato ne morate biti ni iscrpni, ni literarni, ni "mudri". Ne morate ni hvaliti ni kuditi. Zapiite ono to ste prvo pomislili, to ste osjetili i povremeno se kasnije vratite tom zapisu. U njemu esto lei ili klju uspjeha ili prepreka koja vam ne dozvoljava da napredujete u radu.

Prikupljanje injenica

Prikupiti injenice znai u samom tekstu pronai podatke koji e nam pomoi da zadatak pravilno i dobro realizujemo. Podataka ima raznih, a pitanje je koliko su svi vani. Na primjer, u monologu koji mi evo prvi pada na um: Molijer, Tvrdica, HARPAGON (radio sam ga kao kandidat na prijemnom ispitu), ima 303 rijei, 1.237 slova, 24 reda, glas "" javlja se 15 puta, a znak uzvika 8 puta. I to su neke injenice, ali traimo li njih? Svakako - ne! Evo ta traimo:

Ko - s kim (kakva ili kakav). 1) Zapisujte ono to naete u tekstu kao imenicu a odnosi se na va lik (Smirnov, medvjed, uzurpator, susjed). 2) Posebno biljeite pridjeve ili formulacije iz kojih se vidi kakav je ko (vi ste nevaspitan i neotesan ovjek;). 3) Uradite to isto za druge likove (Popova, vatra, barut, raketa; privlana je i obrazovana), posebno paljivo za one koji su u neposrednom i intenzivnom odnosu sa vaim likom. 4) Pitae vas Ko? je taj ko govori monolog, ili Kome? govorite, ili U odnosu na koga?. Nemojte nikada rei da ne znate, ili nikome, ili samom sebi. Uvijek Neko Nekome, pa ak i kad izgleda da je samom sebi uvijek je to ili Ja glupi sebi pametnom, Ja jaki sebi slabom, ili Ja dananji sebi jueranjem itd. itd.

ta radi? Zapisujte samo glagole, tj. formulacije koje opisuju radnje (sjedite, pravo u sobu upada; poklanjate tue vlasnitvo itd).

Zato? 1) Zapisujte rijei ili formulacije koje odreuju elju, potrebu, motiv (potreban mi je uredan ivot; neka vam bog da sloge i ljubavi, a ja sam to oduvijek arko elio). 2) Biljeite izraze kojima se formulie htijenje, volja, nastojanje, cilj, namjera u vidu nekog plana za budunost (hoe da vas vidi; vrijeme je da se konano oslobodimo predrasuda; neka bude ravnopravnost; ja u pucati u vazduh; ucmekau je kao vrapca).

Gdje? Zapisujte rijei i izraze kojima se odreuje mjesto dogaanja (salon na imanju Popove; ide prema vratima; baca pitolj na sto).

Kad? Zapisujte rijei i izraze kojima se odreuje vrijeme vrenja, odnosno trenutak za otpoinjanje ili zavravanje radnje (danas je tano sedam mjeseci kako mi je umro mu; meni je novac potreban danas; dok mi ne plati)

Kako? Biljeite rijei i izraze, priloke oznake kojima se odreuje nain vrenja radnje (otvoreno iznosim svoje miljenje; nianite polako; zato tako zvanino).

Kada uoite sve neophodne podatke koji ve stoje u tekstu, moi ete i bez naroite analize i matanja sasvim precizno odgovoriti na kljuna pitanja koja e vau radnju uiniti konkretnom: Ko s kim, ta i zato radi, gdje, kad i kako. Oigledno je da je radnja ona osovina oko koje se sve vrti, sve ostalo su njena odreenja. Ne izlazite na scenu da improvizujete ili uvjebavate monolog dok niste otkrili ta radite?, pa onda zato?, pa u odnosu na koga?, pa gdje?, pa kad? i na kraju kako?. Mnogi grijee to znaju, i to nepotpun, odgovor na pitanje Ko? i zadovolje se time. Koja korist ako znate samo da je to, npr. Tatjana (djevojka ili udata, mlada ili starija, seljanica ili velegraanka). Ili znate kako? ili gdje?, a ne znate najvanije TA? U jednom predloenom monologu ovdje Tatjana, TA?: moli za ljubav, u drugom, TA?: odbija ponuenu ljubav. Otkrijte to, a onda svi ostali odgovori neka budu u funkciji ovog najvanijeg.

Analiza

Sve to bi se moglo znati i uiniti u nekom zadatku (liku, ulozi, predstavi) nikada nije do kraja i neposredno dato u tekstu nego se nalazi tu negdje, izmeu redova, gotovo u enigmatskoj formi koju analizom treba otkriti i pripremiti za realizaciju.

Analiza je povezivanje otkrivenih injenica i na temelju njih stvaranje novih. Analiza e vam omoguiti da izgradite u mati i uobrazilji preciznu radnju u situaciji i okolnostima i da tako pripremljeni krenete na scenu, najprije u lake i neobavezne improvizacije, a potom u realizaciju kompletnog zadatka.

Zaposlite svoju mo miljenja, pustite mati na volju, razbudite emotivno pamenje i uobrazilju, a drite se vrsto logike. Obogatite svoje znanje i osjeanje lika i uloge brojnim detaljima koji e vam pomoi da sami povjerujete u mogunost postojanja situacije i okolnosti, dogaaja i lika koji treba da odigrate odabranim monologom. Kad sebe uvjerite u istinitost i zanimljivost vaeg zadatka, na dobrom ste putu da to uvjerenje prenesete i na nas.

Analiza predstavlja poniranje u dubinu zadatka, u njegovu sutinu i smisao. Ona vam pomae da shvatite zadatak i razluite vano od nevanog, osnovno od sporednog, glavno od pomonog.

Analiza situacije. Situacija je, po definiciji, odnos dinamikih sila, jednostavnije reeno aktivna i promjenljiva veza izmeu likova. U cijelom komadu, a posebno u vaem odlomku (monologu) utvrdite karakter osnovnog odnosa (Julija an, Tatjana Onjegin, Zganarel Don uan, Ifigenija Agamemnon itd.) i ispratite sve mijene tog odnosa. Oslonite se na uoene injenice koje ste prikupili pod pitanjima Ko?, S kim?, ta radi?, Zato radi?, poveite te injenice i matom ih logino razvijte i dogradite.

Agamemnonova erka, grka princeza, udavaa, "cvijet" Ifigenija je dovedena u situaciju da je otac na prevaru namami u vojni logor gdje treba da bude rtvovana zaklana. Ne igra se "Ifigenija", tj. lik "Ifigenije", nego niz radnji koje su u jednoj sceni (situaciji): sretanje poslije dugog rastanka, zahvaljivanje ocu, maenje s njim, matanje i planiranje srene budunosti, a u drugoj: preklinjanje da bude poteena, odbijanje poslunosti, pobuna protiv oca i vladajueg sistema vrijednosti ("bolje bijednik iv nego mrtav div").

Analiza okolnosti. Okupite, poveite i matom dogradite injenice koje ste otkrili traei odgovore na pitanja Gdje?, Kad? i Kako? da biste sebi i drugima precizno, logino i zanimljivo izgradili ambijent u kome se radnja dogaa i linosti tom radnjom meusobno povezuju. Vidjeete da nije svejedno da li se neto dogaa u Rusiji ili u dejtonskoj Bosni, prije ili poslije svadbe, kao posljednje upozorenje ili blagi prijateljski prekor. Zapazite i uvaite da se okolnosti dramatino mijenjaju i tako utiu na radnju i karaktere.

Nita vam nee pomoi to vrijedno igrate svoj "lik", ili to tano izgovarate tekst, ako niste uoili da se usred dogaaja ugasilo svjetlo, ili da je poela kia, ili da je va protivnik sada razljuen itd. Tim okolnostima se morate prilagoditi adekvatnim izborom radnji: ta se obino radi u mraku, ta kad kia pada, ta kad primijetimo da je neko postao opasan - ta biste vi uradili, ta bi uradio lik koga igrate?

Analiza radnje (sekvencijalna analiza). Ako hoete da analizirate radnju ili razvoj dogaaja u cijelom tekstu onda redom radite ovako: 1) Podijelite tekst na velike, srednje i male dijelove (sekvence). Veliki su inovi, scene, slike, neki put i pojave. Srednji su odlomci. Mali su parad. 2) Imenujte svaku sekvencu, moete i brojem, ali bolje je da je odredite (glagolskom) imenicom kao dogaaj (utjerivanje duga, provala ili provaljivanje u salon; izbacivanje iz salona; vraanje). 3) Ispriajte priu koju ste otkrili u tekstu: a) tako to ete dogaaj u svakoj velikoj sekvenci iskazati jednom reenicom, a onda te reenice sastaviti; b) to ete dogaaj u svakoj srednjoj sekvenci iskazati jednom reenicom, a potom te reenice vezati u jedinstven tok.

Poto vas prije svega zanima va monolog, pokuajte u njemu takoe da utvrdite dogaaj, a onda i dijelove ili faze dogaaja.

Primjer 1: Euripid, Ifigenija u Aulidi, KLITEMNESTRA. Sve u svemu, u cjelini monologa Klitemnestra urazumljuje mua da bi spasila erku. Nakon uvodnog obraanja koje obino ima svaki dobar govor, tj. nakon invokacije, kako se to zove u retorici ("Govorit s tobom elim otvoreno. uj."), Klitemnestra (I) podsjea na prolost: a) kakav si ti bio meni, b) kakva sam ja bila tebi; (II) kako stvari stoje sada ("ti sada eli"); (III) zatim mu predstavlja mogue posljedice u budunosti svega to se dogaalo i sada dogaa: a) ta e nuno biti, b) ta bi moglo da bude (prijetnja), c) ta je trebalo i ta treba da bude (prijedlozi) i d) zakljuak ("Da l' pravo progovorih" i dalje).

Primjer 2: Eshil, Agamemnon, KLITEMNESTRA. Opet Klitemnestra, namjerno, da bi se pokazalo da va zadatak nije igranje lika, jer po imenu lik je isti, ali ovaj put valja raditi neto sasvim drugo. ta se dogaa u cjelini ovog monologa? Ovo su posljedice onog dogaanja iz prvog primjera, zapravo ostvarivanje prijetnje izreene u paretu koje smo bili oznaili kao III, b ta bi moglo da bude, ili prijetnja ("Svaka bi sitnica mogla nagnat nas da kad se kui vrati, doek nae dostojan!") Dakle, ovo je taj dostojni doek, drugim rijeima osveta, a dananjim politikim rjenikom reeno: poslije ubistva kralja glavni zavjerenik pred narodom preuzima vlast - preuzimanje vlasti. Monolog ima dva dijela: prvi, obraun s kraljem (muem), tri pasusa, ili pareta 1) priznavanje ubistva, "izvrih to"; 2) opis ubistva, "dva udarca mu dadoh" i sve ostalo; 3) trijumfovanje, "i ja se radovah"; i drugi, obraun sa narodom, opet tri pareta 1) otkrivanje neslaganja s narodom, 2) prebacivanje dijela krivice narodu, 3) prijetnja neposlunima. U monologu (vidi na 96. strani) to je uinjeno jasnijim podjelom na pasuse koji reprezentuju odlomke i parad, odnosno karakteristine faze u razvoju radnje.

Neka vas ne uznemirava obaveza utvrivanja granica odlomaka i paradi, kao ni njihovo imenovanje. Ne mislite da se to mora odmah obaviti savreno tano i konano. Preciznost podjele i imenovanja bie u poetku gotovo nikakva, ili priblina, ali radom na monologu dolaziemo do sve boljih i tanijih rjeenja, pa e granice i imenovanje odlomaka i paradi pretrpjeti znaajne izmjene. Prvo pare u drugom primjeru moda emo podijeliti na dva, ili emo spojiti sa drugim ne znam, ili ga vie neemo zvati priznavanje ubistva nego obnarodovanje osvete, ili objava politike promjene (smjene vlasti) ili, ako shvatimo i elimo da uradimo tako da Klitemnestra odmah krene na narod, jer Agamemnon je gotov, a problem su njegove pristalice, rei emo okiranje ili paralisanje protivnika i uraditi tako. Svaka sekvencijalna podjela i imenovanje funkcioniu samo kao pretpostavka za radnju, radni naslov, i dobri su onoliko koliko su fleksibilni, promjenljivi i koliko nas motiviu na akciju.

Analiza lika. Sada, poto ste otkrili osnovnu radnju, utvrdili njen razvoj po dijelovima (odlomcima i paradima), moete se zabaviti i omiljenom temom srednjokolskih pismenih radova: analiza lika. Razumjeli ste do sada da se o liku (Klitemnestre, npr.) moe rei i ovo i ono, ali ta je od toga vano i ta je u vaem monologu funkcionalno, ta je radnjom pokrenuto ili ta radnju pokree to je ono to nas u ovoj rubrici zanima. U drugom primjeru ne zamajavajte se oko Klitemnestre kao njene majke, trpeljive supruge i slino, jer to bi se za nju moglo rei u prvom primjeru, tamo se moe i odigrati, a ovdje je osvetnica, ljubavnica (jer sa Egistom preuzima vlast), uzurpator itd. Da je snana, odvana i uporna treba da se vidi i u jednom i u drugom primjeru, da je oajna u prvom, a radosna "ko zrno klijalo to nebeskom se blagoslovu raduje" u drugom. Samo, budite krti: ne izmiljajte gomilu odreenja, ne opisujte Klitemnestru radi ljepote opisivanja i literarnih ili retorskih vrijednosti izraza koje ete o njoj smisliti. Tvrdite samo ono to elite da odigrate, to se moe ili mora odigrati. Sve ostalo je viak.

U analizi lika oslonite se na injenice koje ste otkrili u tekstu kad ste se pitali Ko?, S kim? i Kakav ili kakva? Tome dodajte znanja o radnji i razlozima za radnju (ta? i Zato?), jer zapravo linost je ono to radi (na sceni sigurno!), karakter je "otjelovljena volja", a volja se "otjelovljuje" neposrednom akcijom pomou koje postaje stvarna. Radi daljeg konkretizovanja lika potraite u tekstu injenice o njegovom spoljnom izgledu (pojavi, odjei itd.), o starosnoj dobi, prolosti i budunosti. Mnogo toga nee moi da se igra, ili ovaj put, u ovom monologu ne treba da se igra, ali moe posluiti da se aktuelna radnja preciznije odredi. Otkrivene injenice dopunite svojom matom i uobraziljom, ali u zaokruivanju u jedinstvenu cjelinu neka vas vodi stroga, "eljezna" logika. Ako elite da ne budete proizvoljni, konano odaberite samo ono to se funkcionalno uklapa u osnovnu radnju.

U zamiljanju lika koji igrate moe vam pomoi i ako ga nacrtate, vjetina crtanja nije vana. Dobro je ako detaljno i logino rekonstruiete njegovu prolost, ako pretpostavite budunost.

Sve do sada navedene elemente odredite detaljno za svoj lik. Prema drugima utvrdite razlike na osnovu kojih nastaje zanimljiv odnos i dramski sukob. Navedite sve razlike u parovima (napolju - unutra; vlasnik - uzurpator; ena - mukarac). Sukob poiva na razlici, a vi ste duni, ako hoete da vas prime, da prepoznate razlike, da na njima zasnujete sukob, i radnjom ostvarite sukobljen odnos.

ta da radite kad monolog ima pripovijedni karakter? Pripovijetka nije drama, pripovijedanje nije dramski odnos, a tako mnogo monologa ima pripovijedni karakter, pa i neki ovdje izabrani namjerno. ta da radite s takvim monologom u kome se "samo pria" o nekom prolom dogaaju i ni s kim "ne svaa"? Traite sve mogunosti za razlikovanje sa onima koji sluaju vau priu, pojaajte te razlike i makar se pribliite dramskom odnosu. Ako to uspijete pokazali ste da imate neophodan dramski impuls da stvorite sukob i tamo gdje ga, reklo bi se, nema, ili ga bar drugi ne vide. Recimo, pria Vojvode Draka o pozorinoj predstavi koju je gledao. Morate zamisliti, na primjer, da je sve to iva istina, ali sluaocima toliko nevjerovatna da niko ne vjeruje. Dakle, Drako je sukobljen sa nevjericom svojih slualaca i mora se jako potruditi da ih uvjeri u ono to je iva istina. Borba pro